Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu uredbe o metodologijama vještačenja
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Anita Šlogar | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 6 - OBRAZAC „NALAZ I MIŠLJENJA ZAVODA ZA VJEŠTAČENJE“ | Budući da rješenja o ostvarivanju dijela prava ne sadrže sve relevantne činjenice iz Nalaza i mišljenja te da ne postoji deklaratorno rješenje tijela vještačenja kojim bi se konstatiralo kompletno činjenično stanje utvrđeno nalazom i mišljenjem, a koje bi se moglo koristiti primjerice pri ostvarivanju eventualnih drugih pogodnosti i povlastica ili razumijevanja neujednačene prakse (kada žalba neće dovesti do drugačijeg rješenja stvari zbog postojanja nekih drugih zapreka), predlaže se: - propisivanje obveze donošenja deklaratornog rješenja sa svim elementima nalaza i mišljenja ili - propisivanje obvezne dostave Nalaza i mišljenja korisniku prava. | Nije prihvaćen | Prijedlog da se ovom Uredbom propiše obveza donošenja deklaratornog rješenja sa svim elementima nalaza i mišljenja nije moguće prihvatiti jer isto nije predmet uređenja ove Uredbe. Zavod za vještačenje nije ovlašten za donošenje rješenja, već isključivo za provedbu postupka vještačenja. Rješenja kojima je priznaje ostvarivanje određenih prava na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja predmet su uređenja posebnih propisa. Isto tako, nije moguće propisati obvezu dostave nalaza i mišljenja korisniku jer se postupak vještačenja provodi na zahtjev pojedinih sustava, a kojima se onda i dostavlja traženi nalaz i mišljenje. |
| 2 | Udruga gluhoslijepih osoba Varaždinske županije | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 5 - LISTA TEŽINE I VRSTE INVALIDITETA – OŠTEĆENJA FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI | U Prilogu 5 Lista težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti kod područja Gluhosljepoća opisane su funkcionalne sposobnosti osobe, no nije (točno) navedeno tko i u kojem opsegu pruža podršku gluhoslijepim osobama. Pojam asistent je neadekvatan za ovu ulogu. Osoba koja gluhoslijepoj osobi pruža podršku u komunikaciji i kretanju te prenosi vizualne informacije u aktivnostima svakodnevnog života naziva se intervenor. Intervenor ima specifičnu edukaciju – završio je osnovni tečaj znakovnog jezika (2 godine) te dodatnu edukaciju za intervenora u trajanju od jednog semestra i ne možemo ga izjednačiti s asistentom. | Nije prihvaćen | Uvažavajući težinu dva senzorička oštećenja istovremeno, Uredbom je predviđeno da se gluhosljepoća procjenjuje od 3. do 4. stupnja funkcionalnih sposobnosti. Za treći stupanj gluhoslijepoj osobi je potrebna svakodnevna podrška, a za četvrti postoji ovisnost o navedenoj podršci. Svakodnevna podrška ne podrazumijeva cijelodnevnu podršku, nego povremenu tijekom dana. Pojam asistent smatramo primjerenim. |
| 3 | Udruga gluhoslijepih osoba Grada Zagreba | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 5 - LISTA TEŽINE I VRSTE INVALIDITETA – OŠTEĆENJA FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI | U kontekstu gluhosljepoće "asistent" nije dobar odabir termina niti dobro opisuje podršku potrebnu gluhoslijepoj osobi. Gluhoslijepoj osobi potrebna je podrška prevoditelja za gluhoslijepe i/ili intervenora. | Nije prihvaćen | Uvažavajući težinu dva senzorička oštećenja istovremeno, Uredbom je predviđeno da se gluhosljepoća procjenjuje od 3. do 4. stupnja funkcionalnih sposobnosti. Za treći stupanj gluhoslijepoj osobi je potrebna svakodnevna podrška, a za četvrti postoji ovisnost o navedenoj podršci. Svakodnevna podrška ne podrazumijeva cijelodnevnu podršku, nego povremenu tijekom dana. Pojam asistent smatramo primjerenim. |
| 4 | Hrvatski sportski savez gluhih | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 5 - LISTA TEŽINE I VRSTE INVALIDITETA – OŠTEĆENJA FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI | Kod područja Oštećenja sluha nije točno navedeno tko i u kojem opsegu pruža podršku gluhim osobama, odnosno kod težine 2-umjereno, tekst glasi: „ Nagluha i gluha osoba čija razina funkcioniranja, uz korištenje pomagala, omogućuje samostalno primanje informacija i komunikaciju samo u ograničenom broju aktivnosti, dok za sudjelovanje u većini svakodnevnih aktivnosti treba podršku ili koristi znakovni jezik i ostale sustave komunikacije; samostalna komunikacija moguća je u ograničenom broju komunikacijski povoljnih situacija ili u okolini koja koristi znakovni jezik i ostale sustave komunikacije, dok je u protivnom za komunikaciju potreban posrednik.“ Smatramo da je termin „posrednik“ neadekvatan te predlažemo preciznije i jezično adekvatnije termine za osobe koje će biti podrška gluhim osobama. Stoga predlažemo da se termin „posrednik“ zamijeni terminom „tumač/prevoditelj znakovnog jezika“, a koji bi detaljnije trebao biti objašnjen u početku Uredbe ili drugim zakonom i ostalim podzakonskim aktima, na način da se odredi tko može biti tumač/prevoditelj za znakovni jezik. Prilikom određivanja pojma „tumača/prevoditelja za znakovni jezik“ trebalo bi uključiti gluhe osobe koje bi procjenjivale kvalitetu znakovanja čujućih osoba, a što je praksa u cijelom svijetu. | Nije prihvaćen | Prijedlog da se termin „posrednik“ zamijeni terminom „tumač/prevoditelj znakovnog jezika“ nije prihvaćen jer je isti u skladu s terminologijom Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba. |
| 5 | Ivana Jelavić-Čičić | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 5 - LISTA TEŽINE I VRSTE INVALIDITETA – OŠTEĆENJA FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI | Predlažem preciznije i jezično adekvatnije termine za osobe koje će biti podrška gluhoslijepim osobama. To su ili prevoditelj za gluhoslijepe osobe ili intervenor. Naziv ovisi o vrsti i opsegu pomoći koja je gluhoslijepoj osobi potrebna. Stoga molimo da u tom smislu izmijenite tekst, te da glasi: " Gluhoslijepoj osobi, čije funkcioniranje uz korištenje pomagala (štap, naočale, slušni aparat) omogućuje samostalno kretanje i komunikaciju samo poznatim okruženjima, dok će na svim novim mjestima, u situacijama socijalizacije, edukacije i primanja informacija, osobi biti potrebna povremena podrška prevoditelja gluhoslijepih osoba ili intervenora." | Nije prihvaćen | Uvažavajući težinu dva senzorička oštećenja istovremeno, Uredbom je predviđeno da se gluhosljepoća procjenjuje od 3. do 4. stupnja funkcionalnih sposobnosti. Za treći stupanj gluhoslijepoj osobi je potrebna svakodnevna podrška, a za četvrti postoji ovisnost o navedenoj podršci. Svakodnevna podrška ne podrazumijeva cijelodnevnu podršku, nego povremenu tijekom dana. Pojam asistent smatramo primjerenim. |
| 6 | Udruga gluhoslijepih osoba grada Osijeka i Osječko-baranjske županije | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 5 - LISTA TEŽINE I VRSTE INVALIDITETA – OŠTEĆENJA FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI | Kod područja Gluhosljepoće nije točno nevedeno tko i u kojem opsegu pruža podršku gluhoslijepim osobama, zbog toga potrebno je mijenjati sljedeće: 1. Kod težine 3 tekst: "Gluhoslijepoj osobi, čije funkcioniranje uz korištenje pomagala (štap, naočale, slušni aparat) omogućuje samostalno kretanje i komunikaciju samo u poznatim okruženjima, dok će na svim novim mjestima, u situacijama socijalizacije, edukacije i primanja informacija, osobi biti potrebna svakodnevna podrška - asistent." promijeniti u: "Gluhoslijepoj osobi, čije funkcioniranje uz korištenje pomagala (štap, naočale, slušni aparat) omogućuje samostalno kretanje i komunikaciju samo u poznatim okruženjima, dok će na svim novim mjestima, u situacijama socijalizacije, edukacije i primanja informacija, osobi biti potrebna povremena podrška prevoditelja za gluhoslijepe osobe ili intervenora.” 2. Kod težine 4 tekst: "Gluhoslijepoj osobi čije funkcioniranje uz korištenje pomagala (štap, naočale, slušni aparat) ne omogućava samostalno kretanje, bez obzira na poznatost mjesta, a komunikacijska podrška potrebna joj je u svim situacijama koje omogućavaju uključivanje u društvo, edukaciju i primanje informacija" promijeniti u: "Gluhoslijepoj osobi čije funkcioniranje uz korištenje pomagala (štap, naočale, slušni aparat) ne omogućava samostalno kretanje, bez obzira na poznatost mjesta, a komunikacijska podrška potrebna joj je u svim situacijama koje omogućavaju uključivanje u društvo, edukaciju i primanje informacija potrebna je svakodnevna podrška prevoditelja za gluhoslijepe osobe ili intervenora." Objašnjenje: pojam asistenta nije adekvatan za ovu ulogu. Naime, osoba koja gluhoslijepoj osobi pruža podršku u komunikaciji i kretanju te prenosi vizualne informacije u aktivnostima svakodnevnoga života naziva se intervenor. Intervenor ima specifičnu edukaciju - završio je osnovni tečaj znakovnoga jezika (dvije godine), te dodatnu edukaciju za intervenora koja traje jedan semestar i ne možemo ga izjednačiti s asistentom. | Nije prihvaćen | Uvažavajući težinu dva senzorička oštećenja istovremeno, Uredbom je predviđeno da se gluhosljepoća procjenjuje od 3. do 4. stupnja funkcionalnih sposobnosti. Za treći stupanj gluhoslijepoj osobi je potrebna svakodnevna podrška, a za četvrti postoji ovisnost o navedenoj podršci. Svakodnevna podrška ne podrazumijeva cijelodnevnu podršku, nego povremenu tijekom dana. Pojam asistent smatramo primjerenim. |
| 7 | Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 5 - LISTA TEŽINE I VRSTE INVALIDITETA – OŠTEĆENJA FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI | U Prilogu 5 Lista težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti kod područja Gluhosljepoća opisane su funkcionalne sposobnosti osobe, no nije (točno) navedeno tko i u kojem opsegu pruža podršku gluhoslijepim osobama. Kod težine 3 tekst: “Gluhoslijepoj osobi, čije funkcioniranje uz korištenje pomagala (štap, naočale, slušni aparat) omogućuje samostalno kretanje i komunikaciju samo u poznatim okruženjima, dok će na svim novim mjestima, u situacijama socijalizacije, edukacije i primanja informacija, osobi biti potrebna svakodnevna podrška – asistent.” promijeniti da stoji: “Gluhoslijepoj osobi, čije funkcioniranje uz korištenje pomagala (štap, naočale, slušni aparat) omogućuje samostalno kretanje i komunikaciju samo u poznatim okruženjima, dok će na svim novim mjestima, u situacijama socijalizacije, edukacije i primanja informacija, osobi biti potrebna povremena podrška prevoditelja za gluhoslijepe osobe ili intervenora.” Kod težine 4 tekst: “Gluhoslijepoj osobi čije funkcioniranje uz korištenje pomagala (štap, naočale, slušni aparat) ne omogućava samostalno kretanje, bez obzira na poznatost mjesta, a komunikacijska podrška potrebna joj je u svim situacijama koje omogućavaju uključivanje u društvo, edukaciju i primanje informacija” promijeniti da stoji: “Gluhoslijepoj osobi čije funkcioniranje uz korištenje pomagala (štap, naočale, slušni aparat) ne omogućava samostalno kretanje, bez obzira na poznatost mjesta, a komunikacijska podrška potrebna joj je u svim situacijama koje omogućavaju uključivanje u društvo, edukaciju i primanje informacija potrebna svakodnevna podrška prevoditelja za gluhoslijepe osobe ili intervenora.” Pojam asistent je neadekvatan za ovu ulogu. Osoba koja gluhoslijepoj osobi pruža podršku u komunikaciji i kretanju te prenosi vizualne informacije u aktivnostima svakodnevnog života naziva se intervenor. Intervenor ima specifičnu edukaciju – završio je osnovni tečaj znakovnog jezika (2 godine) te dodatnu edukaciju za intervenora u trajanju od jednog semestra i ne možemo ga izjednačiti s asistentom. | Nije prihvaćen | Uvažavajući težinu dva senzorička oštećenja istovremeno, Uredbom je predviđeno da se gluhosljepoća procjenjuje od 3. do 4. stupnja funkcionalnih sposobnosti. Za treći stupanj gluhoslijepoj osobi je potrebna svakodnevna podrška, a za četvrti postoji ovisnost o navedenoj podršci. Svakodnevna podrška ne podrazumijeva cijelodnevnu podršku, nego povremenu tijekom dana. Pojam asistent smatramo primjerenim. |
| 8 | Hrvatska zajednica za Down sindrom | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 4- LISTA POSTOTKA OŠTEĆENJA ORGANIZMA – LISTA II | Uskladiti s prijedlogom iz Priloga 2 za Kromosomske abnormalnosti | Nije prihvaćen | Prijedlog nije prihvaćen jer se Lista II primjenjuje samo za vještačenje braniteljske populacije. |
| 9 | Hrvatska zajednica za Down sindrom | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 3 - LISTA OŠTEĆENJA ORGANIZMA – LISTA I | Uskladiti s prijedlogom iz Priloga 2 za Kromosomske abnormalnosti | Prihvaćen | Izvršena je korekcija Liste oštećenja organizma – Liste I te se sve prirođene kromosomske aberacije nalaze u istoj grupi i nose 100%. |
| 10 | Hana-Petra Mrčela | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 3 - LISTA OŠTEĆENJA ORGANIZMA – LISTA I | Osobe oboljele od dijabetesa tipa 1 približno iste dobi, iste ili slične terapije, sa pridruženim bolestima ili bez njih, voljele bi jasno i nedvojbeno znati kada je njihov dijabetes trajno, a kada privremeno stanje, kada on dovodi do težeg, a kada do teškog invaliditeta. Bez ikakvog obrazloženja, iz Liste I izbačene su stavke vezane za diabetes melitus u dječjoj dobi (40% 2) te ostale bolesti gušterače. Pitanje je da li će prilog 5 biti dovoljan da ne dovede do smanjenja sadašnjeg opsega prava djece oboljele od dijabetesa tipa 1. Roditelji djece oboljele od dijabetesa oba tipa 1 voljeli bi znati da li se na njih primjenjuje Lista II i koja se to lista/prilog primjenjuje kod pojedine vrste vještačenja. Tražimo da se prilikom vještačenja ne pogoduje osobama koje svjesno nisu dobro regulirane i da se ne zakida one čija je dobra regulacija GUK-a rezultat 24-satne mukotrpne borbe s dijabetesom. | Nije prihvaćen | Nova Lista oštećenja organizma – Lista I definirana je simptomatologijom, odnosno mjerljivim funkcionalnim oštećenjima, a koji su posljedica bolesnih stanja. Navedene korekcije su napravljene upravo u svrhu obuhvaćanja svih bolesnih stanja, odnosno dijagnoza. Primjena pojedinih lista u postupku vještačenja jasno je definirana Uredbom. |
| 11 | Božana Majcan | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 3 - LISTA OŠTEĆENJA ORGANIZMA – LISTA I | Uzimajući u obzir odredbe članaka 20.-23. nejasan razlog izbacivanja pojedinih bolesti/stanja/oštećenja iz Liste I, primjerice izbacivanja diabetesa melitusa, a ostavljanje celijakije i Crohnove bolesti. Predlaže se izričita odredba "diabetes melitus u dječjoj dobi 40% (3 stupanj) u Listi I. Nadalje, predlaže se uvrštavanje i u Listu I slijedeće odredbe: "Šećerna bolest (diabetes mellitus) ocjenjuje se, u pravilu, prema stupnju intolerancije na ugljikohidrate: a) lakši oblici (bez pothranjenosti, bez glukozurije, pri odgovarajućoj dijeti) 20 do 30% b) srednje teški oblici (koji zahtijevaju davanje inzulina kako bi se osigurala ravnoteža prehrane 40 do 60% c) teški oblici što se teško reguliraju unatoč primanju visokih doza inzulina (s pothranjenošću i čestim pojavama acidoze i komplikacijama na drugim organima) 70 do 100% Pri ocjeni oštećenja organizma vodit će se računa i o postojećim komplikacijama (tuberkuloze pluća, kardiovaskularne, živčane i očne)." Prije implementacije navedene odredbe u Listu I (posebno točke c), predlažu se nove konzultacije sa specijalistima dijabetolozima endokrinolozima, eventualnim drugim profilima stručnjaka i pacijentima. Nejasno je i izbacivanje ostalih bolesti (druge bolesti gušterače i sl.). Nejasni su i nazivi lista tj. Liste I i Liste II, budući da obje sadrže oštećenje i njegov postotak. | Nije prihvaćen | Nova Lista oštećenja organizma – Lista I definirana je simptomatologijom, odnosno mjerljivim funkcionalnim oštećenjima, a koji su posljedica bolesnih stanja. Navedene korekcije su napravljene upravo u svrhu obuhvaćanja svih bolesnih stanja, odnosno dijagnoza. Primjena pojedinih lista u postupku vještačenja jasno je definirana Uredbom. |
| 12 | Ivan Kurečić | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 3 - LISTA OŠTEĆENJA ORGANIZMA – LISTA I | Lista oštećenja organizma - Lista I - neopravdano izostavljen potpuni gubitak funkcije segmenata torakalne regije nakon prijeloma / spondilodeze / operacije torako lumbalne skolioze Lista oštećenja organizma - Lista I - neopravdano izostavljena skolioza cervikalne regije Lista oštećenja organizma - Lista I - neopravdano izostavljene bolesti štitnjače (hipo/hiper tireoza), suženje karotida, šećerna bolest... Lista oštećenja organizma - Lista I - neopravdano izostavljena kirurška resekcija rebra i ožiljne promjene pleure Lista oštećenja organizma - Lista I - neopravdano izostavljena ruptura ahilove tetive | Nije prihvaćen | Kroz oštećenja organizma vještači se mjerljivi funkcionalni deficit. U slučaju prijeloma grudne kralježnice (kao i kod drugih navedenih entiteta), temeljem Liste I omogućeno je utvrđivanje % potencijalnih komplikacija prijeloma, kroz druga poglavlja. Sama dijagnoza ne nosi % oštećenja organizma, nego posljedice dijagnoze. |
| 13 | Anita Šlogar | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 3 - LISTA OŠTEĆENJA ORGANIZMA – LISTA I | Uzimajući u obzir odredbe članaka 20.-23. nejasan razlog izbacivanja pojedinih bolesti/stanja/oštećenja iz Liste I, primjerice izbacivanja diabetesa melitusa, a ostavljanje celijakije i Crohnove bolesti. Jednako tako, a uzimajući u obzir odredbe članaka 20.-23. te odredaba Glave VII nejasno zašto Lista II uključuje neke kronične bolesti koje nisu sadržane u Listi I te da li to znači da se po posebnom propisu za kroničnu bolest koja nema uzročno-posljedičnu vezu s ratom (npr. dijabetes tipa 1 - autoimuna bolest koja nastaje uslijed funkcionalnog oštećenja gušterače) provodi različiti režim prema djeci, odraslim osobama koje nisu bile učesnici Domovinskog rata i onima koji to jesu...ili se Lista II primjenjuje i na opći propis? Predlaže se vraćanje izričite odredbe "diabetes melitus u dječjoj dobi 40% 2" u Listu I. Nadalje, predlaže se uvrštavanje i u Listu I slijedeće odredbe: "Šećerna bolest (diabetesmellitus) ocjenjuje se, u pravilu, prema stupnju intolerancije na ugljikohidrate: a) lakši oblici (bez pothranjenosti, bez glukozurije, pri odgovarajućoj dijeti) 20 do 30% b) srednje teški oblici (koji zahtijevaju davanje inzulina kako bi se osigurala ravnoteža prehrane 40 do 60% c) teški oblici što se teško reguliraju unatoč primanju visokih doza inzulina (s pothranjenošću i čestim pojavama acidoze i komplikacijama na drugim organima) 70 do 100% – I. skupina Pri ocjeni oštećenja organizma vodit će se računa i o postojećim komplikacijama (tuberkuloze pluća, kardiovaskularne, živčane i očne)." Prije implementacije navedene odredbe u Listu I (posebno točke c), predlažu se nove konzultacije sa specijalistima dijabetolozima endokrinolozima, eventualnim drugim profilima stručnjaka i pacijentima. Nejasno je i izbacivanje ostalih bolesti (druge bolesti gušterače i sl.). Nejasan je i opseg vještačenja kod pojedinih kroničnih bolesti – referiranje na ostale članke odnosno priloge i praksu. Neovisno o gore navedenom, kao i ranija Uredba, teško je čitljiva/teško razumljiva. Prosječnom čitatelju nejasno je kako je moguće npr. utvrđivanje teškog invaliditeta (IV stupnja) prema Listi težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a ne utvrđivanje statusa osobe s invaliditetom prema članku 21. (ne ulazeći u činjenicu želi li to netko ili ne). Također, nejasno je kojim se to obrascima utvrđuje status osobe iz članka 21. ovog prijedloga kako bi se znalo kojim rješenjima i iz kojih sustava se on može posredno dokazivati, postojanje deklaratornog rješenja o neposrednom konstatiranju utvrđenog statusa. Nadalje, iz same Uredbe nije u potpunosti jasno koje se liste (prilozi) primjenjuju kod pojedinih vrsta vještačenja te zašto su pojedine kategorizacije detaljno razrađene u samom tekstu Uredbe, a neke tek u Prilozima. Osim za prosječnog čitatelja i hipotetski, kada bi se u jednom trenutku desila potpuna promjena kadra u svim sustavima (mirovinskom, zdravstvenom, socijalnoj skrbi) te Zavodu za vještačenje, kada ne bi bio moguć usmeni prijenos znanja i iskustava, ovaj prijedlog, kao i sada važeća Uredba sa svim zakonima koji se uz nju primjenjuju, teško da bi bili provedivi od početka do kraja procesa. Djelomična iznimka su postupci ostvarivanja prava u sustavu mirovinskog osiguranja, koji su nešto bolje regulirani. Razlog vjerojatno leži u činjenici što je predlagatelj ove nove Uredbe Vlade RH (članak 5. Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja) upravo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a "srce" Zavoda za vještačenje korijene ipak vuče iz HZMO-a. Nejasni su i nazivi lista tj. Liste I i Liste II, budući da obje sadrže oštećenje i njegov postotak. | Nije prihvaćen | Predložena Lista I je jednostavnija i preglednija za primjenu, objektivnija, rukovodi se simptomatologijom i funkcionalnim deficitima, a tek iznimno dijagnozama. Navedene korekcije su napravljene upravo u svrhu obuhvaćanja svih bolesnih stanja, odnosno dijagnoza. U Uredbi je jasno definirana Lista I i Lista II te njihova primjena. Status osobe s invaliditetom utvrđivat će se u postupku utvrđivanja oštećenja organizma, težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti i ocjene radne sposobnosti. Navedeno obvezuje tijelo vještačenja na sveobuhvatan pristup osobi koja se vještači te primjenu jedinstvenih kriterija za utvrđivanje statusa osobe s invaliditetom (najmanje jedna razina oštećenja organizma i najmanje 1. stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti). Primjedba da su pojedine kategorizacije detaljno razrađene u samom tekstu Uredbe, a neke tek u prilozima je nejasna s obzirom da su i prilozi sastavni dio Uredbe. |
| 14 | Hrvatska zajednica za Down sindrom | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 2- PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA DOKUMENTACIJE ZA OCJENU FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI | Dodati grupu: Kromosomske abnormalnosti - nalaz kariotip iz laboratorija kojeg će pedijatar/liječnik obiteljske medicine priložiti i potvrditi da imaju pacijenta koji ima navedenu abnormalnost | Nije prihvaćen | Vještačenje se provodi sukladno Listi oštećenja organizma - Listi 1 i Listi funkcionalnih sposobnosti. Sama dijagnoza ne određuje stupanj funkcionalnog oštećenja. |
| 15 | Društvo fonetičara zaposlenih u zdravstvu | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 2- PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA DOKUMENTACIJE ZA OCJENU FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI | Zajedno s Hrvatskom strukovnom udrugom fonetičara predlažemo da se u tekst podnaslova OŠTEĆENJE SLUHA (iza Logopeda) uvrsti i Fonetičar - funkcionalna dijagnostika slušanja (procjena stanja slušanja u odnosu na slušni status) - procjena fonetske i lingvističke progresije -procjena prozodijskih elemenata govora, - procjena kvalitete glasa - procjena kvalitete artikulacije - procjena razumljivosti govora i razumijevanja govora - strukturiranje govora (rječnik, gramatičnost, stilističke vrednote govora) Također, pod POREMEĆAJEM GLASA, JEZIKA I GOVORA - DJECA, predlažemo da se uvrsti Fonetičar - procjena fonetske i lingvističke progresije -procjena prozodijskih elemenata govora, - procjena kvalitete glasa - procjena kvalitete artikulacije - procjena razumljivosti govora i razumijevanja govora - strukturiranje govora (rječnik, gramatičnost, stilističke vrednote govora) Također pod POREMEĆAJ GLASA, JEZIKA I GOVORA - ODRASLI predlažemo da se uvrsti Fonetičar - procjena fonetske i lingvističke progresije -procjena prozodijskih elemenata govora, - procjena kvalitete glasa - procjena kvalitete artikulacije - procjena razumljivosti govora i razumijevanja govora - strukturiranje govora (rječnik, gramatičnost, stilističke vrednote govora) Obrazloženje: Tijekom svog fakultetskog obrazovanja, magistri edukcije fonetičari rehabilitatori, na Katedri za primijenjenu fonetiku diplomskog studija Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stječu znanja i vještine koje ih čine kompetentnim stručnjacima za dijagnostiku i rehabilitaciju oštećenoga slušanja i atipičnog govora i kao i stručnjacima za razvoj opreme i metoda za slušno-govornu dijagnostiku i rehabilitaciju. Katedra za primijenjenu fonetiku Odsjeka za fonetiku osnovana je 1968. godine. Pod vodstvom prof. dr. Petra Guberine, utemeljitelja zagrebačke fonetike i rehabilitacije slušanja u Hrvatskoj, 1961.godine je, u sklopu studija i Odsjeka za fonetiku, osnovan i Centar SUVAG, danas Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG. Fonetičari su od samih početaka djelovanja Poliklinike njezin sastavni dio, bilo da su zapošljavani u dijagnostičkim ili rehabilitacijskim djelatnostima. Profesori fonetike koji su završili studij fonetike na Filozofskom fakultetu, te prema novom popisu akademskih naziva magistri edukacije fonetičari rehabilitatori te magistri fonetike sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, te su već dugi niz godina zaposleni u zdravstvenim ustanovama, na području rehabilitacije sluha i slušanja, kao što je Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, odjel za fonijatriju KBC Zagrebte te u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama . | Nije prihvaćen | Prijedlog nije prihvaćen jer je fonetičar educiran isključivo iz područja fonologije, odnosno u svrhu terapijskog djelovanja u navedenom području, dok je logopedija kao znanost šira i obuhvaća šire područje kao što su semantika, pragmatika, komunikacija te provođenje dijagnostičkih postupaka. |
| 16 | HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 2- PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA DOKUMENTACIJE ZA OCJENU FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI | Mišljenje Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir i Hrvatskog športskog saveza gluhih vezano za Prilog 2. Pregled opsega i sadržaja dokumentacije za ocjenu funkcionalne sposobnosti kod područja Oštećenje sluha: među potrebnom dokumentacijom navedena je i 'Potvrda Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju ili nemogućnosti korištenja znakovnog jezika'. U cijelom svijetu ne postoji praksa da čujuće osobe, odnosno prevoditelji znakovnog jezika procjenjuju poznavanje znakovnog jezika kod gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba, izvornih govornika znakovnog jezika. Baš nasuprot, uobičajeno je da gluhe i gluhoslijepe osobe procjenjuju kvalitetu znakovanja čujućih osoba i educiraju ih. Ovime se diskriminiraju gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe kao posebna jezično-kulturna manjina, a također se ne poštuju načela UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom ('Ništa o nama bez nas') te stoga tražimo da se navedena Potvrda briše s popisa potrebne dokumentacije. | Prihvaćen | Potvrda Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju ili nemogućnosti korištenja znakovnog jezika izostavljena je iz Priloga 2 Uredbe. |
| 17 | Udruga gluhoslijepih osoba Varaždinske županije | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 2- PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA DOKUMENTACIJE ZA OCJENU FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI | U potpunosti se slažemo s komentarom Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir, u kojem se traži brisanje navedenog dokumenta - “Potvrde Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju ili nemogućnosti korištenja znakovnog jezika”. | Prihvaćen | Potvrda Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju ili nemogućnosti korištenja znakovnog jezika izostavljena je iz Priloga 2 Uredbe. |
| 18 | Udruga gluhoslijepih osoba Grada Zagreba | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 2- PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA DOKUMENTACIJE ZA OCJENU FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI | Slažemo se s komentarom Saveza gluhoslijepih osoba Dodir | Prihvaćen | Potvrda Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju ili nemogućnosti korištenja znakovnog jezika izostavljena je iz Priloga 2 Uredbe. |
| 19 | Hrvatski sportski savez gluhih | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 2- PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA DOKUMENTACIJE ZA OCJENU FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI | Poput Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir, smatramo sljedeće: U Prilogu 2 Pregled opsega i sadržaja dokumentacije za ocjenu funkcionalne sposobnosti kod područja Oštećenje sluha među potrebnom dokumentacijom navedena je “Potvrda Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju ili nemogućnosti korištenja znakovnog jezika”. U cijelom svijetu ne postoji praksa da čujuće osobe, odnosno prevoditelji znakovnog jezika procjenjuju poznavanje znakovnog jezika kod gluhih i gluhoslijepih osoba, izvornih govornika znakovnog jezika. Baš nasuprot, uobičajeno je da gluhe i gluhoslijepe osobe procjenjuju kvalitetu znakovanja čujućih osoba i educiraju ih. Ovime se diskriminiraju Gluhe i Gluhoslijepe osobe kao posebna jezično-kulturna manjina, a također se ne poštuju načela UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (‘Ništa o nama bez nas’) te stoga tražimo da se navedena Potvrda briše s popisa potrebne dokumentacije. | Prihvaćen | Potvrda Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju ili nemogućnosti korištenja znakovnog jezika izostavljena je iz Priloga 2 Uredbe. |
| 20 | Ivana Jelavić-Čičić | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 2- PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA DOKUMENTACIJE ZA OCJENU FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI | Moja glavna kritika se odnosi na to što ste dali jednoj ustanovi/društvu da utvrđuje znanje znakovnog jezika, a to društvo čine većinom čujuće osobe koje imaju Osnovni ili Uvodni seminar znakovnog jezika. Znakovni jezik je daleko kompleksniji nego se to čini čujućim osobama. Ima svoja posebna gramatička pravila i obrasce, ima svoje dijalekte, dinamiku koju čujuće osobe uče od gluhih a ni u kom slučaju obrnuto. Možda bi se mogla i naći pravna opravdanost za takvu potvrdu ali bi zgazila osnovno što se nadam da želimo postići ovim zakonom- a to je pravičnost. Stoga potvrdu o poznavanju znakovnog jezika smatram potpuno nepotrebnom, irelevantnom, nepravičnom a na koncu i uvredljivom. | Prihvaćen | Potvrda Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju ili nemogućnosti korištenja znakovnog jezika izostavljena je iz Priloga 2 Uredbe. |
| 21 | Udruga gluhoslijepih osoba grada Osijeka i Osječko-baranjske županije | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 2- PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA DOKUMENTACIJE ZA OCJENU FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI | Smatramo da je potrebno brisati s popisa potrebne dokumentacije, kod područja Oštećenje sluha, "Potvrdu Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju ili nemogućnosti korištenja znakovnog jezika", zato što: - u svijetu ne postoji praksa da čujuće osobe, prevoditelji znakovnoga jezika procjenjuju poznavanje znakovnoga jezika kod gluhih i gluhoslijepih osoba koji su izvorni govornici znakovnoga jezika, zapravo, u svijetu je praksa da gluhe i gluhoslijepe osobe procjenjuju kvalitetu znakovanja čujućih osoba i educiraju ih - time se Gluhoslijepe i Gluhe osobe diskriminiraju kao posebna jezično-kulturna manjina, čime se krše načela UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. | Prihvaćen | Potvrda Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju ili nemogućnosti korištenja znakovnog jezika izostavljena je iz Priloga 2 Uredbe. |
| 22 | Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 2- PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA DOKUMENTACIJE ZA OCJENU FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI | U Prilogu 2 Pregled opsega i sadržaja dokumentacije za ocjenu funkcionalne sposobnosti kod područja Oštećenje sluha među potrebnom dokumentacijom navedena je “Potvrda Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju ili nemogućnosti korištenja znakovnog jezika”. U cijelom svijetu ne postoji praksa da čujuće osobe, odnosno prevoditelji znakovnog jezika procjenjuju poznavanje znakovnog jezika kod gluhih i gluhoslijepih osoba, izvornih govornika znakovnog jezika. Baš nasuprot, uobičajeno je da gluhe i gluhoslijepe osobe procjenjuju kvalitetu znakovanja čujućih osoba i educiraju ih. Ovime se diskriminiraju Gluhe i Gluhoslijepe osobe kao posebna jezično-kulturna manjina, a također se ne poštuju načela UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (‘Ništa o nama bez nas’) te stoga tražimo da se navedena Potvrda briše s popisa potrebne dokumentacije. | Prihvaćen | Potvrda Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju ili nemogućnosti korištenja znakovnog jezika izostavljena je iz Priloga 2 Uredbe. |
| 23 | Hrvatska zajednica za Down sindrom | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 1 - PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA MEDICINSKE DOKUMENTACIJE | Ostale bolesti (prema MKB svrstane od XV XXI) predlažemo da se izdvoje Kromosomske abnormalnosti (Q90-Q99) i stavi da se treba dobiti laboratorijski nalaz (kariotip) jer on određuje i stanje djeteta/osobe. | Prihvaćen | U Prilogu 1 – Pregled opsega i sadržaja medicinske dokumentacije dodan je laboratorijski nalaz (kariotip). |
| 24 | Anita Šlogar | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, PRILOG 1 - PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA MEDICINSKE DOKUMENTACIJE | .. | Nije prihvaćen | Nedostaje komentar |
| 25 | Anita Šlogar | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 72. | Svakako bi trebalo uskladiti s dijelom članka 8.stavkom 2. (koji se odnosi na neizvještajnu dokumentaciju) Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja i Pravilnikom kojeg je Ministar nadležan za rad i mirovinski sustav donesao (ili trebao donijeti) do 30. studenog 2014. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 26 | Anita Šlogar | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 70. | Iako uobičajena, zbog dužine trajanja postupaka od 12-16 mjeseci, predlaže se redefiniranje odredbe ("Odredbe ove Uredbe primjenjuje se na postupke pokrenute nakon stupanja na snagu Uredbe....") ili uspostava daleko učinkovitije organizacije (reorganizacije) poslovnih procesa i praćenje trajanja postupaka. U istu svrhu, predlaže se provjera potrebe kontrolnih pregleda i njihove dinamike, posebno u slučajevima kada se bolest/stanje objektivno ne mogu popraviti, a podnositelj zahtjeva/korisnik ima mogućnost pokretanja postupka i po svom zahtjevu, a ne samo po službenoj dužnosti – referiranje i na dio vezan za kontrolne preglede. I ovdje vrijedi napomena da su učinci konačnog prijedloga Zakona o izmjenama zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja (ako stupi na snagu) i analognih odredaba ovog prijedloga potpuno neizvjesni. | Nije prihvaćen | Prijelaznim i završnim odredbama Uredbe propisuje se da će se postupci vještačenja pokrenuti prije stupanja na snagu ove Uredbe, dovršiti prema odredbama ove Uredbe, ako je to za osobu povoljnije. To je osobito važno s obzirom na novu Listu oštećenja organizma koja omogućava preciznije i transparentnije utvrđivanje pogoršanja prethodno utvrđenog tjelesnog oštećenja te novonastalo tjelesno oštećenje. Osobama kojima je prema prijašnjim propisima utvrđen manji postotak tjelesnog oštećenja, nego što je za to isto tjelesno oštećenje propisano novom Listom, omogućit će se utvrđivanje povoljnijeg postotka oštećenja (primjerice gluhim osobama kojima je prema prijašnjim propisima moglo biti utvrđeno postojanje maksimalno 70% oštećenja, sada je predviđeno utvrđivanje oštećenja od 100%). Nejasno je o kojim učincima Konačnog prijedloga zakona o izmjenama Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja je riječ, s obzirom da navedeni Zakon nije u postupku donošenja. |
| 27 | Anita Šlogar | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, IX. PONOVNI I KONTROLNI PREGLED | Nejasno što je s ostalim slučajevima u kojima se i do sada određivao kontrolni pregled odnosno kontrolno vještačenje. Da li se oni neće određivat ili će se određivati temeljem nepotpunih materijalnopravnih normi i nepostojanja odgovarajućih podzakonskih akata odnosno napomena uz pojedine Priloge (ako tih podataka ima)? Da li će se pokretanje postupaka stavljati u obvezu korisniku ili bi se takav postupak ipak trebao pokretati po službenoj dužnosti? Pitanje je zašto bi pojedini dijelovi sustava trebali imati svoje mjesto u Uredbi, neki u prilozima, a neki zasebnu zakonsku ili podzakonsku regulativu, kada bi upravo ova Uredba trebala biti centralno i cjeloviti mjesto reguliranja svih sustava čija prava vještači. | Nije prihvaćen | Kontrolni pregled uvjetovan je medicinskom indikacijom. Osoba može i sama pokrenuti ponovni postupak vještačenja, neovisno o utvrđenoj potrebi istog, ukoliko postoje značajne promjene u zdravstvenom stanju. |
| 28 | Anita Šlogar | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 23. | Nejasni kriteriji za donošenje npr. ocjene iz stavka 2. točaka 8. i 9. kod prava kod kojih navedeni termini nisu objašnjeni posebnim Zakonom. Navedeni pojmovi bili su definirani Pravilnikom o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima koji je stavljen van snage ranijom Uredbom. | Nije prihvaćen | Tijekom postupka vještačenja utvrđuje se privremena ili trajna promjena u zdravstvenom stanju, a o pravima koja se ostvaruju na temelju takvih promjena odlučuje nadležno tijelo koje je zatražilo vještačenje. |
| 29 | Društvo fonetičara zaposlenih u zdravstvu | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 22. | Zajedno s Hrvatskom strukovnom udrugom fonetičara, predlažemo da se u tekst, pod točkom 2) koja navodi medicinsku dokumentaciju, za djecu predškolske dobi, te za djecu školske dobi uvrsti i mišljenje fonetičara (u tekstu između riječi edukacijskog rehabilitatora i mišljenja pedagoga). Obrazloženje: Tijekom svog fakultetskog obrazovanja, magistri edukcije fonetičari rehabilitatori, na Katedri za primijenjenu fonetiku diplomskog studija Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stječu znanja i vještine koje ih čine kompetentnim stručnjacima za dijagnostiku i rehabilitaciju oštećenoga slušanja i atipičnog govora i kao i stručnjacima za razvoj opreme i metoda za slušno-govornu dijagnostiku i rehabilitaciju. Katedra za primijenjenu fonetiku Odsjeka za fonetiku osnovana je 1968. godine. Pod vodstvom prof. dr. Petra Guberine, utemeljitelja zagrebačke fonetike i rehabilitacije slušanja u Hrvatskoj, 1961.godine je, u sklopu studija i Odsjeka za fonetiku, osnovan i Centar SUVAG, danas Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG. Fonetičari su od samih početaka djelovanja Poliklinike njezin sastavni dio, bilo da su zapošljavani u dijagnostičkim ili rehabilitacijskim djelatnostima. Profesori fonetike koji su završili studij fonetike na Filozofskom fakultetu, te prema novom popisu akademskih naziva magistri edukacije fonetičari rehabilitatori te magistri fonetike sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, te su već dugi niz godina zaposleni u zdravstvenim ustanovama, na području rehabilitacije sluha i slušanja, kao što je Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, odjel za fonijatriju KBC Zagrebte te u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama . | Nije prihvaćen | Prijedlog nije prihvaćen jer je fonetičar educiran isključivo iz područja fonologije, odnosno u svrhu terapijskog djelovanja u navedenom području, dok je logopedija kao znanost šira i obuhvaća šire područje kao što su semantika, pragmatika, komunikacija te provođenje dijagnostičkih postupaka. |
| 30 | Anita Šlogar | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 22. | Nejasno je zašto su u dijelu Prilozi, za pokretanje postupka i nadalje propisani samo 1-IN i 2-N obrasci, a izostavljen cijeli niz drugih obrazaca koji se koriste prilikom pokretanja postupka po službenoj dužnosti ili obradi i prosljeđivanju predmeta tijelu vještačenja po zahtjevu stranke te eventualnih obrazaca koji se koriste prilikom samog vještačenja, a koji nisu u prilogu prijedloga ove niti važeće Uredbe. Prvenstveno se to odnosi na primjenu Zakona o socijalnoj skrbi i obrazaca propisanih Pravilnikom o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (»Narodne novine«, br. 79/2014 i 110/2014). Navedeni Pravilnik, iako je stavljen van snage, i nadalje je dijelom u praktičnoj primjeni. Nalazi se kao pozitivan i važeći propis na većini necentraliziranih web stranica CSS-a diljem Hrvatske. To bi trebao biti dovoljan pokazatelj da postoje praznine koje treba regulirati, bilo Uredbom, bilo propisivanjem obveze donošenja podzakonskog akta (već propisano - vidjeti i komentar uz članak 72) , u kom slučaju se postavlja pitanje da li je primjerice pokretanje postupka za ostvarivanje dijela prava u sustavu mirovinskog osiguranja važnije od ostalih prava u sustavu. Komentar se analogno primjenjuje i na druge postupke koji nisu u cijelosti regulirani odnosno nemaju adekvatne priloge, a nisu obuhvaćeni člankom 72 prijedloga Uredbe. Propisivanjem i unifikacijom svih obrazaca postigle bi se višestruke koristi. Pri tome bi se osiguralo poštivanje načela ekonomičnosti i hitnosti, a sustavi bi se rasteretili bespotrebnog posla. U sustavu socijalne skrbi – unificiranim obrascem zahtjeva s alternacijom prava izbjegle bi se situacije da korisnici (logično ili po uputi) podnose zahtjev za materijalno najveće pravo. Nakon 12-16 mjeseci dobivaju negativno rješenje (iako tijelo vještačenja nalazom i mišljenjem utvrđuje pretpostavke za priznanje opsegom manjeg prava), a nakon njegove pravomoćnosti CSS po službenoj dužnosti, temeljem istog nalaza i mišljenja, donosi pozitivno rješenje o materijalno nižem pravu, zakidajući time korisnika za 12-16 mjeseci isplata, budući da ista pripada od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti. U sustavu mirovinskog osiguranja (doplatak za djecu) - referentu kojega duži spis sa zahtjevom za priznanje prava na doplatak za djecu prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (unatoč izričitoj pisanoj izjavi da se traži vještačenje i priznanje prava po članku 22.) bilo bi jasnije da spis treba uputiti Zavodu za vještačenje bez odgode, a ne držati spis 4, 5 ili više mjeseci pod izgovorom da čeka podatke o visini prihoda članova kućanstva, koji su potpuno irelevantni. Korisnik se pri tome ne može pozvati na šutnju administracije, budući da HZMO ne može neposredno riješiti predmet, već ga mora uputiti drugom tijelu izvan svog sustava. Dobro osmišljenim, propisanim obrascima u svim sustavima, osobama koje provode postupke vjerojatno bi bilo jasnije kada ne moraju utvrđivati činjenično stanje kao što je npr. imovni cenzus. Posebno se to odnosi na negativna rješenja, ali i na rješenja kod kojih pravo, temeljem izričite zakonske odredbe, ne ovisi o imovnom ili sličnom cenzusu. | Nije prihvaćen | Postupak vještačenja na zahtjev sustava socijalne skrbi pokreće se zaključkom, a ne putem posebnog obrasca. Obvezna dokumentacija koja mora biti dostavljena uz zahtjev/zaključak za vještačenje jasno je propisana člankom 22. Uredbe. Nalaz i mišljenje koje donosi tijelo vještačenja za potrebe sustava socijalne skrbi, kao i nalazi i mišljenja koji se donose za potrebe drugih sustava nalaze se u prilogu Uredbe i čine njezin sastavni dio. Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (»Narodne novine«, br. 79/2014 i 110/2014) je u primjeni isključivo i samo za postupke vještačenja koji su započeti prije 1.1.2015., a nisu okončani. Ostale primjedbe i prijedlozi koji se odnose na propisivanje i unifikaciju obrazaca za ostvarivanje prava u pojedinim sustavima nisu predmet uređenja ove Uredbe. |
| 31 | Ivan Kurečić | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, V. UTVRĐIVANJE STATUSA OSOBE S INVALIDITETOM | U čl. 21. potrebno je dodati stavak 3. koji će glasiti: "U postupku utvrđivanja tjelesnog oštećenja vještak će utvrditi status osobe s invaliditetom ukoliko na temelju priložene medicinske dokumentacije i obavljenog pregleda proizlazi da je osoba s tjelesnim oštećenjem zadovoljila uvjet za utvrđivanje statusa osobe s invaliditetom." Navedenim člankom postiže se efikasnost, efektivnost i ekonomičnost vještačenja budući da velik dio osoba kojima se vještači tjelesno oštećenje ispunjavaju uvjet za utvrđivanje statusa osobe s invaliditetom. | Djelomično prihvaćen | Status osobe s invaliditetom utvrđivat će se u postupku utvrđivanja oštećenja organizma, težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti i ocjene radne sposobnosti. |
| 32 | Ivan Kurečić | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, IV. VJEŠTAČENJE STUPNJA OŠTEĆENJA ORGANIZMA | . | Nije prihvaćen | Nedostaje komentar |
| 33 | Udruga gluhoslijepih osoba Grada Zagreba | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 14. | Stavak (5) Vijeće vještaka može, iznimno, dati nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavka 2. ovoga članka i bez pregleda osigurane osobe, na temelju isključivo originalne medicinske i druge dokumentacije, kada osigurana osoba zbog objektivnih razloga ne može biti pregledana...pa se navodi u slučaju smrti...ima li potrebe vještačiti mrtvu osobu? | Nije prihvaćen | U nekim slučajevima potrebno je vještačenje obaviti i nakon smrti, primjerice kod vještačenja radne sposobnosti temeljem zahtjeva HZMO-a. Tijelo vještačenja mora postupiti po zahtjevu nadležnog tijela koje odlučuje o pravima, odnosno u konkretnom slučaju odlučuje da li se vještačenje treba obaviti i nakon činjenice smrti ili ne. Navedeno je vezano uz mogućnost nasljeđivanja prava. |
| 34 | Društvo fonetičara zaposlenih u zdravstvu | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 3. | Zajedno s Hrvatskom strukovnom udrugom fonetičara predlažemo da se u čl. 3 st. 3., koji utvrđuje tko sve može biti imenovan za vještaka i višeg vještaka, doda i fonetičar (u tekstu između riječi pedagog i drugi stručnjak) Obrazloženje: Tijekom svog fakultetskog obrazovanja, magistri edukcije fonetičari rehabilitatori, na Katedri za primijenjenu fonetiku diplomskog studija Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stječu znanja i vještine koje ih čine kompetentnim stručnjacima za dijagnostiku i rehabilitaciju oštećenoga slušanja i atipičnog govora i kao i stručnjacima za razvoj opreme i metoda za slušno-govornu dijagnostiku i rehabilitaciju. Katedra za primijenjenu fonetiku Odsjeka za fonetiku osnovana je 1968. godine. Pod vodstvom prof. dr. Petra Guberine, utemeljitelja zagrebačke fonetike i rehabilitacije slušanja u Hrvatskoj, 1961.godine je, u sklopu studija i Odsjeka za fonetiku, osnovan i Centar SUVAG, danas Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG. Fonetičari su od samih početaka djelovanja Poliklinike njezin sastavni dio, bilo da su zapošljavani u dijagnostičkim ili rehabilitacijskim djelatnostima. Profesori fonetike koji su završili studij fonetike na Filozofskom fakultetu, te prema novom popisu akademskih naziva magistri edukacije fonetičari rehabilitatori te magistri fonetike sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, te su već dugi niz godina zaposleni u zdravstvenim ustanovama, na području rehabilitacije sluha i slušanja, kao što je Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, odjel za fonijatriju KBC Zagrebte te u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama . | Nije prihvaćen | Prijedlog nije prihvaćen jer je fonetičar educiran isključivo iz područja fonologije, odnosno u svrhu terapijskog djelovanja u navedenom području, dok je logopedija kao znanost šira i obuhvaća šire područje kao što su semantika, pragmatika, komunikacija te provođenje dijagnostičkih postupaka. |
| 35 | Anita Šlogar | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 3. | Izmjena navedene odredbe neposredno će utjecati na daljnje smanjenje kvalitete i ujednačenosti vještačenja. Stoga se podržavaju niži zahtjevi za točnim propisivanjem profilima vještaka – specijalistima za pojedina područja vještačenja. | Nije prihvaćen | Vještačenje se provodi u vijećima, multidisciplinarnim pristupom. Upravo u cilju ostvarivanja što boljeg i kvalitetnijeg postupka vještačenja, Uredbom se propisuje da sastav vijeća vještaka određuje predsjednik vijeća nakon uvida u spis predmeta, a sukladno činjenicama koje je potrebno utvrditi u postupku vještačenja te bolesnim stanjima osobe koja se vještači. Nadalje, propisuje se da se za višeg vještaka može imenovati isključivo dr. med. specijalist, s najmanje 2 godine radnog iskustva u svojoj specijalnosti. Sudjelovanje visoko profiliranih stručnjaka u postupcima drugostupanjskog vještačenja iznimno je važno jer se na taj način osigurava kvalitetna kontrola nalaza i mišljenja donesenih u prvom stupnju te ujednačenost u postupanju. |
| 36 | HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 3. | Hrvatski savez gluhih i nagluhih zajedno s Hrvatskim savezom gluhoslijepih osoba i Hrvatskim športskim savezom gluhih smatra da se u praksi događa da vještačenje osoba sa specifičnim oštećenjima, poput gluhoće, nagluhosti ili gluhosljepoće, provode doktori medicine bez posebnih znanja u tom području. Stoga predlažemo propisivanje profila vještaka za određeno područje, odnosno vrstu oštećenja i/ili organiziranje specifičnih edukacija u suradnji s organizacijama koje se bave određenim područjem ili oštećenjem. | Nije prihvaćen | Vještačenje se provodi u vijećima, multidisciplinarnim pristupom. U cilju ostvarivanja što boljeg i kvalitetnijeg postupka vještačenja, propisuje se da sastav vijeća vještaka određuje predsjednik vijeća nakon uvida u spis predmeta, a sukladno činjenicama koje je potrebno utvrditi u postupku vještačenja te bolesnim stanjima osobe koja se vještači. Osim toga, bitno je istaknuti da je Zavod za vještačenje otvoren za suradnju i sudjelovanje na dodatnim edukacijama, a u planu rada Zavoda su i radionice koje se održavaju periodički uz angažiranje stručnjaka iz različitih područja. |
| 37 | Udruga gluhoslijepih osoba Varaždinske županije | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 3. | Gluhoslijepe i gluhe osobe dolaze na vještačenja doktorima medicine bez znanja u tom području. Predlažemo propisivanje profila vještaka za određeno područje, odnosno vrstu oštećenja. Isto tako predlažemo organiziranje specifičnih edukacija u suradnji s organizacijama koje se bave određenim područjem ili oštećenjem (Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir ili Hrvatski savez gluhih i nagluhih). | Nije prihvaćen | Vještačenje se provodi u vijećima, multidisciplinarnim pristupom. U cilju ostvarivanja što boljeg i kvalitetnijeg postupka vještačenja, propisuje se da sastav vijeća vještaka određuje predsjednik vijeća nakon uvida u spis predmeta, a sukladno činjenicama koje je potrebno utvrditi u postupku vještačenja te bolesnim stanjima osobe koja se vještači. Osim toga, bitno je istaknuti da je Zavod za vještačenje otvoren za suradnju i sudjelovanje na dodatnim edukacijama, a u planu rada Zavoda su i radionice koje se održavaju periodički uz angažiranje stručnjaka iz različitih područja. |
| 38 | Hrvatski sportski savez gluhih | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 3. | Budući da čl. 3. ne navodi specificirani profil vještaka za određeno područje, predlažemo da se Uredbom propiše specificirani profil vještaka za određeno područje, odnosno vrstu oštećenja na način da se izradi lista specificiranih vještaka za određeno tjelesno oštećenje. Kako bi se vještaci dodatno upoznali sa specifičnostima različitih tjelesnih oštećenja, predlažemo edukaciju i poduku te suradnju s organizacijama koje se bave određenim područjem ili tjelesnim oštećenjem. | Nije prihvaćen | Vještačenje se provodi u vijećima, multidisciplinarnim pristupom. U cilju ostvarivanja što boljeg i kvalitetnijeg postupka vještačenja, propisuje se da sastav vijeća vještaka određuje predsjednik vijeća nakon uvida u spis predmeta, a sukladno činjenicama koje je potrebno utvrditi u postupku vještačenja te bolesnim stanjima osobe koja se vještači. Osim toga, bitno je istaknuti da je Zavod za vještačenje otvoren za suradnju i sudjelovanje na dodatnim edukacijama, a u planu rada Zavoda su i radionice koje se održavaju periodički uz angažiranje stručnjaka iz različitih područja. |
| 39 | Udruga gluhoslijepih osoba Grada Zagreba | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 3. | Specifična oštećenja trebao bi vještačiti specijalist tog područja. Ne smije se dogoditi da vještak nije čuo za stanje/bolest s kojom mu pacijent pristupa | Nije prihvaćen | Postupak vještačenja provodi se u vijećima, multidisciplinarnim pristupom. Upravo u cilju ostvarivanja što boljeg i kvalitetnijeg postupka vještačenja, propisuje se da sastav vijeća vještaka određuje predsjednik vijeća nakon uvida u spis predmeta, a sukladno činjenicama koje je potrebno utvrditi u postupku vještačenja te bolesnim stanjima osobe koja se vještači. |
| 40 | Ivana Jelavić-Čičić | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 3. | Smatram da postoji potreba popisa kompetencije vještaka, bilo da je riječ o vještacima koji su dobili posao zasnivanjem radnog odnosa ili je riječ o vještacima s popisa za stručnjake za vještačenje. Vještaci bi trebali biti kategorizirani po oštećenjima i po potrebi bi vještačili osobe iz svog područja. Samu kompetenciju za vještačenje bi obvezno dobili kroz suradnju ili poduku od osoba ili organizacija koje se bave konkretnom problematikom/područjem/oštećenjem. | Nije prihvaćen | Da bi osoba bila imenovana vještakom mora primarno ispunjavati uvjete propisane člankom 3. Uredbe. Smisao i svrha jedinstvenog tijela vještačenja je neovisnost i samostalnost, čime se postiže i objektivnost u postupku vještačenja. |
| 41 | Udruga gluhoslijepih osoba grada Osijeka i Osječko-baranjske županije | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 3. | U praksi se događa da osobe sa specifičnim oštećanjima (poput gluhosljepoće, gluhoće) vještače doktori medicine bez posebnih znanja o tom području. Zbog toga je naš prijedlog: propisivanje profila vještaka za određeno područje, vrstu oštećenja, organiziranje posebnih edukacija u suradnji s organizacijama koje se bave određenim područjem i vrstama oštećenja, kao što su Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir i Hrvatski savez gluhih i nagluhih. | Nije prihvaćen | Vještačenje se provodi u vijećima, multidisciplinarnim pristupom. U cilju ostvarivanja što boljeg i kvalitetnijeg postupka vještačenja, propisuje se da sastav vijeća vještaka određuje predsjednik vijeća nakon uvida u spis predmeta, a sukladno činjenicama koje je potrebno utvrditi u postupku vještačenja te bolesnim stanjima osobe koja se vještači. Osim toga, bitno je istaknuti da je Zavod za vještačenje otvoren za suradnju i sudjelovanje na dodatnim edukacijama, a u planu rada Zavoda su i radionice koje se održavaju periodički uz angažiranje stručnjaka iz različitih područja. |
| 42 | Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 3. | U praksi se događa da osobe sa specifičnim oštećenjima, poput gluhosljepoće ili gluhoće, vještače doktori medicine bez posebnih znanja u tom području. Stoga predlažemo propisivanje profila vještaka za određeno područje, odnosno vrstu oštećenja i/ili organiziranje specifičnih edukacija u suradnji s organizacijama koje se bave određenim područjem ili oštećenjem (Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir ili Hrvatski savez gluhih i nagluhih). | Nije prihvaćen | Vještačenje se provodi u vijećima, multidisciplinarnim pristupom. U cilju ostvarivanja što boljeg i kvalitetnijeg postupka vještačenja, propisuje se da sastav vijeća vještaka određuje predsjednik vijeća nakon uvida u spis predmeta, a sukladno činjenicama koje je potrebno utvrditi u postupku vještačenja te bolesnim stanjima osobe koja se vještači. Osim toga, bitno je istaknuti da je Zavod za vještačenje otvoren za suradnju i sudjelovanje na dodatnim edukacijama, a u planu rada Zavoda su i radionice koje se održavaju periodički uz angažiranje stručnjaka iz različitih područja. |
| 43 | Udruga gluhoslijepih osoba Grada Zagreba | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 2. | Članak 2. (1) a) status osiguranika-invalidne osobe, promijeniti u: status osiguranika- osobe s invaliditetom i svuda dalje u tekstu gdje se takva formulacija spominje | Nije prihvaćen | Navedeni termin nije moguće promijeniti jer je isti propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju,a odnosi se na utvrđivanje staža osiguranja s povećanim trajanjem. |
| 44 | Anita Šlogar | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, I. OPĆE ODREDBE | Predlaže se izričita odredba kojom bi se definirao rok u kojem je tijelo vještačenja dužno izdati nalaz i mišljenje u svim prvostupanjskim postupcima kako bi se održalo razuman rok za donošenje odluke, ali i primjena načela hitnosti sadržana u dijelu materijalnopravnih propisa koji čine osnovu i svrhu vještačenja. Navedeno neovisno o konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja i analognim odredbama ovog prijedloga, budući da su učinci po svim pitanjima, pa tako i pitanju trajanja postupka, potpuno neizvjesni. | Nije prihvaćen | S obzirom da je postupak vještačenja dio upravnog postupka u kojem se odlučuje o pravima korisnika, isto se nastoji provesti u primjerenom roku. Međutim, činjenica je da je uspostavom jedinstvenog tijela vještačenja preuzet iznimno veliki broj neriješenih predmeta iz svih sustava koji su do tada vještačili, te unatoč nizu poduzetih mjera (kao što su prekovremeni rad, angažiranje vanjskih stručnjaka, trijaža predmeta) još uvijek nije moguće postići ažurnost. Stoga se ovim prijedlogom Uredbe detaljnije propisuju obveze nadležnih tijela koja upućuju zahtjev za vještačenje, te sam postupak i instrumenti vještačenja, što će pridonijeti ekonomičnosti, efikasnosti, ali i kvaliteti postupka vještačenja. |
| 45 | Hrvatska zajednica za Down sindrom | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA | Niže primjedbe se odnose na na cjelovito rješavanje problema djece/mladih/osoba s dijagnozama (Q90-Q99) - Kromosomske abnormalnosti, nesvrstane drugdje prema MKBu (Q90 Downov sindrom, Q91 Edwardsov sindrom i Patauov sindrom,...,.Q96 Turnerov sindrom,...Q99 Ostale kromosomske aberacije, nesvrstane drugamo): - na osnovu laboratorijskog nalaza (kariotipa) se pokazuje o kojem sindromu se radi te sam nalaz bi trebalo uzeti kao jedini izvorni nalaz u vještačenju - kromosomske abnormalnosti su trajne i ne mogu se liječiti te su stanja trajna i teška - nema potrebe tražiti ponovna i kontrolna vještačenja za nešto što je trajno te se preporuča da se i po zakonima uvede da ova stanja i sindromi ne traže niti ponovna vještačenja nit provjere posebno kada govorimo o vještačenju djece - uz terapeutske postupke i silna uloženi trud je moguće poboljšati funkcioniranje djeteta/mladih/osobe no djeca/mladi/osobe će tijekom svog života morati imati osobe koje će brinuti (obitelj, stručnjaci) za njih ili im pomagati (pomoćnici) ili asistirati (asistenti) U RH živi 1600 osoba sa sindromom Down (Q90) i oko 100 djece/mladih nemaju priznato stanje kao teško te ni prava kao ostalih 1500 kojima je priznato stanje kao trajno i teško. Preko 400 osoba u RH ima dijagnoze Q91-Q99. | Prihvaćen | Izvršena je korekcija Liste oštećenja organizma – Liste I te se sve prirođene kromosomske aberacije nalaze u istoj grupi i nose 100%. Također, izvršena je i korekcija u Prilogu 1 Uredbe – te je dodan laboratorijski nalaz kariotipa. Odluka o potrebi ponovnog/kontrolnog pregleda prepuštena je tražitelju usluge vještačenja odnosno samom korisniku. |
| 46 | Hrvatski savez dijabetičkih udruga | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA | Niže primjedbe ne referiraju se na pojedinačne članke prijedloga Uredbe niti na pojedine priloge iz razloga što isti u cjelini ne rješavaju postojeće sustavne probleme. Iz prijedloga ove Uredbe nije vidljivo postizanje slijedećih bitnih ciljeva: 1. Ujednačavanja prakse vještačenja odnosno donošenje identičnih nalaza i mišljenja za iste ili slične dijagnoze što u konačnici rezultira različitim opsegom priznatog prava, pa čak i nepriznavanjem prava 2. Dovoljnom stručnošću/kompetencijom tijela vještačenja 3. Skraćenjem trajanja postupaka vještačenja koje neće biti na uštrb kvalitete vještačenja 4. Potrebom i učestalošću nekih kontrolnih pregleda. Nadalje, u samom prijedlogu Uredbe pojedini sustavi su daleko bolje razrađeni odnosno zastupljeni od drugih sustava, a pojedini termini nužni za samo vještačenje ostali su izvan okvira normativnog uređenja. Osobe oboljele od dijabetesa tipa 1 približno iste dobi, iste ili slične terapije, sa pridruženim bolestima ili bez njih, voljele bi jasno i nedvojbeno znati kada je njihov dijabetes trajno, a kada privremeno stanje, kada on dovodi do težeg, a kada do teškog invaliditeta. Bez ikakvog obrazloženja, iz Liste I izbačene su stavke vezane za diabetes melitus u dječjoj dobi (40% 2) te ostale bolesti gušterače. Ostaje otvoreno pitanje da li će prilog 5. biti dovoljan da ne dovede do smanjenja sadašnjeg opsega prava djece oboljele od dijabetesa tipa 1. Primjena pojedinih Priloga nije u potpunosti jasna iz samog prijedloga Uredbe, posebno se to odnosi na priloge 3 i 4. Osobe oboljele od dijabetesa oba tipa (1 i 2) voljele bi znati da li se na njih primjenjuje Lista II, a ako ne, zašto ne i koja se to lista/prilog primjenjuje kod pojedine vrste vještačenja. Ukoliko se lista II ne primjenjuje na osobe oboljele od dijabetesa koje nisu civilni ili vojni invalidi odnosno HRVI, listu I treba dopuniti analognog odredbom liste II ili dodavanjem i redefiniranjem odredbe u obje liste na način da ona ne pogoduje osobama koje svjesno nisu dobro regulirane, a zakida osobe čija je dobra regulacija GUK-a rezultat 24-satne „borbe“ s dijabetesom. | Nije prihvaćen | U odnosu na navedene primjedbe bitno je istaknuti slijedeće: 1.Sama dijagnoza u postupku vještačenja ne može uvjetovati krajnji ishod vještačenja 2. Uredba jasno definira stručnjake koji se mogu imenovati za vještaka /višeg vještaka 3. Skraćenje trajanja postupka vještačenja primarno se treba riješiti angažiranjem potrebnog broja stručnjaka, a kvaliteta ne smije biti upitna. 4. Kontroln pregled se određuje ovisno o potrebi, a može ga indicirati i sam korisnik u slučaju promjene zdravstvenog stanja. 5. Primjena pojedinih lista u postupku vještačenja jasno je definirana Uredbom. Vezano uz Listu oštećenja organizma – Lista I iz koje je izostavljen diabetes melitus, bitno je istaknuti da je navedena Lista definirana simptomatologijom, odnosno mjerljivim funkcionalnim oštećenjima, a koji su posljedica bolesnih stanja. Navedene korekcije su napravljene upravo u svrhu obuhvaćanja svih bolesnih stanja, odnosno dijagnoza. |
| 47 | Zagrebačko dijabetičko društvo | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA | Uzimajući u obzir odredbe članaka 20.- 23. ne postoji razlog izbacivanja diabetesa melitusa iz Liste I. Traži se vraćanje izričite odredbe "diabetes melitus u dječjoj dobi 40% " u Listu I. Nadalje, traži se uvrštavanje i u Listu I slijedeće odredbe: "Šećerna bolest (diabetes mellitus) ocjenjuje se, u pravilu, prema stupnju intolerancije na ugljikohidrate: a) lakši oblici (bez pothranjenosti, bez glukozurije, pri odgovarajućoj dijeti) 20 do 30% b) srednje teški oblici (koji zahtijevaju davanje inzulina kako bi se osigurala ravnoteža prehrane 40 do 60% c) teški oblici što se teško reguliraju unatoč primanju visokih doza inzulina (s pothranjenošću i čestim pojavama acidoze i komplikacijama na drugim organima) 70 do 100% – I. skupina Traži se vraćanje izbačenih ostalih bolesti (druge bolesti gušterače i sl.). Kako sada postoji u praksi rješenja o ostvarivanju dijela prava ne sadrže sve relevantne činjenice iz Nalaza i mišljenja te ne postoji deklaratorno rješenje tijela vještačenja kojim bi se konstatiralo kompletno činjenično stanje utvrđeno nalazom i mišljenjem,(a koje bi se moglo koristiti primjerice pri ostvarivanju eventualnih drugih pogodnosti i povlastica ili razumijevanja neujednačene prakse ) traži se : - propisivanje obveze donošenja deklaratornog rješenja sa svim elementima nalaza i mišljenja - propisivanje obvezne dostave Nalaza i mišljenja korisniku prava. Obavezno unijeti izričitu odredbu kojom se definira rok u kojem je tijelo vještačenja dužno izdati nalaz i mišljenje u svim prvostupanjskim postupcima kako bi se održalo razuman rok za donošenje odluke, ali i primjena načela hitnosti sadržana u dijelu materijalno pravnih propisa koji čine osnovu i svrhu vještačenja. Uredba trebala biti centralno mjesto cjelovitog reguliranja svih sustava čija prava vještači i time izbjeći dosadašnju praksu da pojedini dijelovi sustava imaju svoje mjesto u Uredbi, neki u prilozima, a neki zasebnu zakonsku ili pod zakonsku regulativu. U Uredbi treba definirati jasno kako se provode postupci vještačenja odnosno koji će se obrasci koristiti a ne da ih „odlukom utvrđuje ravnatelj Zavoda za vještačenje“. Kod određivanja broja vještaka i viših vještaka potrebno je imenovati i osobe specijaliste iz pojedinih područja vještačenja ovisno o području vještačenja. Uredbom definirati koje se liste (prilozi) primjenjuju kod pojedinih vrsta vještačenja te sve kategorizacije detaljno razraditi u samom tekstu Uredbe, a ne kao do sada neke tek u Prilozima. Definitivno sve treba biti regulirano Uredbom Kriteriji za donošenje svih ocjena i prava kod kojih termini iz ove uredbe nisu objašnjeni posebnim Zakonom a navedeni pojmovi su bili definirani Pravilnikom o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima koji je stavljen van snage ranijom Uredbom trebaju biti ovom Uredbom detaljno regulirani. Kontrolni pregled odnosno kontrolno vještačenje treba biti regulirano ovom Uredbom zajedno sa definiranjem postupka da li će se pokretanje postupaka stavljati u obvezu korisniku ili bi se takav postupak ipak trebao pokretati po službenoj dužnosti? | Nije prihvaćen | Prijedlog nije prihvaćen jer je nova Lista oštećenja organizma – Lista I definirana simptomatologijom, odnosno mjerljivim funkcionalnim oštećenjima, a koji su posljedica bolesnih stanja. Navedene korekcije su napravljene upravo u svrhu obuhvaćanja svih bolesnih stanja, odnosno dijagnoza. Prijedlog da se ovom Uredbom propiše obveza donošenja deklaratornog rješenja sa svim elementima nalaza i mišljenja nije moguće prihvatiti jer isto nije predmet uređenja ove Uredbe. Zavod za vještačenje nije ovlašten za donošenje rješenja, već isključivo za provedbu postupka vještačenja. Rješenja kojima se priznaje ostvarivanje određenih prava na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja predmet su uređenja posebnih propisa. Isto tako, nije moguće propisati obvezu dostave nalaza i mišljenja korisniku jer se postupak vještačenja provodi na zahtjev pojedinih sustava, a kojima se onda i dostavlja traženi nalaz i mišljenje. S obzirom da je postupak vještačenja dio upravnog postupka u kojem se odlučuje o pravima korisnika, isto se nastoji provesti u primjerenom roku. Međutim, činjenica je da je uspostavom jedinstvenog tijela vještačenja preuzet iznimno veliki broj neriješenih predmeta iz svih sustava koji su do tada vještačili, te unatoč nizu poduzetih mjera (kao što su prekovremeni rad, angažiranje vanjskih stručnjaka, trijaža predmeta) još uvijek nije moguće postići ažurnost. Budući da se Uredbom detaljno uređuje način i postupak vještačenja za one sustave u kojima se prava ostvaruju temeljem nalaza i mišljenja vještačenja, smatramo nejasnom primjedbu da bi Uredba trebala biti centralno mjesto cjelovitog reguliranja svih sustava čija prava se vještači. Nadalje, moguće je da ubuduće i neki drugi sustavi koji nisu izričito navedeni ovom Uredbom podnesu zahtjev za vještačenje, stoga je nužno propisati ovlast ravnatelja Zavoda za vještačenje da odlukom utvrdi obrazac nalaza i mišljenja koje će se u tim slučajevima donositi. Za sve ostale sustave koji trenutno podnose zahtjev za vještačenje obrasci nalaza i mišljenja su utvrđeni u Prilogu 6 ove Uredbe. Navedeni Prilog 6, kao i ostali prilozi čine sastavni dio ove Uredbe pa je stoga nejasna primjedba da bi sve kategorizacije (vrste vještačenja) trebalo propisati u samom tekstu Uredbe. Vezano uz prijedlog da se ovisno o području vještačenja imenuju osobe specijalisti iz pojedinih područja, skrećemo pozornost da sastav vijeća vještaka određuje predsjednik vijeća i to nakon uvida u spis predmeta, a sukladno činjenicama koje je potrebno utvrditi u postupku vještačenja te bolesnim stanjima osobe koja se vještači. Navedeno rješenje predviđeno je upravo u cilju ostvarivanja što boljeg i kvalitetnijeg postupka vještačenja. Zaključno se napominje da se kontrolni pregled određuje ovisno o potrebi, a može ga indicirati i sam korisnik u slučaju promjene zdravstvenog stanja. |
| 48 | Anita Šlogar | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA | Na web stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava niti na eSavjetovanju nisu sadržani (najmanje) razlozi donošenja nove Uredbe što je u suprotnosti (najmanje) s člankom 11. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama te Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. | Primljeno na znanje | Najznačajnije izmjene u odnosu na tekst važeće Uredbe o metodologijama vještačenja, odnose se na vještačenje oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja za potrebe mirovinskog sustava u okviru kojeg je predložena nova Lista oštećenja organizma kao mjerni instrument. Također, uveden je novi standard – utvrđivanje statusa osobe s invaliditetom sukladno UN Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. Detaljnije se propisuju obveze nadležnih tijela koja upućuju zahtjev za vještačenje, te sam postupak i instrumenti vještačenja što će pridonijeti ekonomičnosti, efikasnosti, ali i kvaliteti postupka vještačenja. |
| 49 | NADA KLEMENC | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA | Predlažem promjenu naziva u Uredba o svrsi i načinu provođenja vještačenja nad osobama | Nije prihvaćen | Prijedlog nije prihvaćen jer je naziv Uredbe već određen Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja (NN, br. 85/14). |
| 50 | Grga K | UREDBA O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA | Zbog više vrsta odnosno grana vještačenja; bilo bi primjereno da se doda i par riječi na kraju imena ove Uredbe npr. Uredba o meteodologijama vještačenja u medicini. Time bi u velikoj količini propisa koji se odnose na vještačenja (financije, promet, graditeljstvo...) ova uredba odmah bila pravilno prepoznata. | Nije prihvaćen | Naziv Uredbe već je određen Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja (NN, br. 85/14). Osim toga, sam postupak vještačenja ne bazira se isključivo i strogo samo na medicinskom modelu, već na multidisciplinarnom pristupu, koji podrazumijeva uključenost i drugih profila stručnjaka (socijalni radnici, defektolozi, logopedi, edukacijski rehabilitatori, pedagozi, psiholozi). |