Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o reviziji
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 117. | - novčane kazne u iznosu od 200.000 do 1.000.000 kuna za revizorsko društvo i kazne za ovlaštenog revizora od 10.000 do 100.000 kuna izrazito su previsoke s obzirom na visine zaračunatih naknada za reviziju u Hrvatskoj, na visinu prihoda koje revizorska društava ostvaruju u Hrvatskoj i na prosječne plaće ovlaštenih revizora unutar društava (osim nekoliko tvrtki kojima to neće biti problem jer imaju velike prihode). Kazne ne odražavaju ekonomsku realnost u području revizije u Hrvatskoj, te će izazvati stečajeve ili zatvaranje velikog dijela tvrtki i prije nego zakon bude usvojen. Najniži iznos kazne je za manje revizorske tvrtke prevelik teret. Namjera Direktive i usklađenje Zakona nije da uništi manje revizorske tvrtke. Uspoređujući kazne koje su navedene u Zakonu o računovodstvu iz kojeg proizlazi zakonska obveza revizije, koje su u rasponu od 10.000 do 100.000 kuna, prema tome neprimjerene su kazne predviđene Nacrtom prijedloga Zakona o reviziji. Jedino ako se želi da u Hrvatskoj opstane samo šest revizorskih društava. Prema Direktivi br. 2014/56 EU Nadležna tijela trebala bi moći izreći upravne novčane sankcije koje imaju odvraćajući učinak do određenog postotka ukupnog godišnjeg prometa u prethodnoj financijskoj godini u slučaju pravnih osoba ili drugih subjekata. Takav cilj bit će bolje postignut ako novčana sankcija ovisi o financijskoj situaciji osobe koja je počinila povredu. Ne dovodeći u pitanje mogućnost oduzimanja odobrenja ovlaštenom revizoru ili revizorskom društvu, trebalo bi predvidjeti druge oblike sankcija koje imaju prikladni odvraćajući učinak. U svakom slučaju države članice trebale bi primjenjivati iste kriterije pri određivanju sankcije koju treba izreći. Ovakvim prijedlog se ne poštuju temeljna prava utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima . Prijedlog: Kazne moraju biti izražene u postocima npr.: Za revizorsko društvo do maksimalne visine od 5% godišnjih prihoda, a do visine 50% prosječne mjesečne bruto plaće konkretnog ovlaštenog revizora. Prijedlog je i da se kazne ne zbrajaju, nego isključuju. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Prekršajne odredbe su dorađene. |
| 2 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 116. | - novčane kazne u iznosu od 200.000 do 1.000.000 kuna za revizorsko društvo i kazne za ovlaštenog revizora od 10.000 do 100.000 kuna izrazito su previsoke s obzirom na visine zaračunatih naknada za reviziju u Hrvatskoj, na visinu prihoda koje revizorska društava ostvaruju u Hrvatskoj i na prosječne plaće ovlaštenih revizora unutar društava (osim nekoliko tvrtki kojima to neće biti problem jer imaju velike prihode). Kazne ne odražavaju ekonomsku realnost u području revizije u Hrvatskoj, te će izazvati stečajeve ili zatvaranje velikog dijela tvrtki i prije nego zakon bude usvojen. Najniži iznos kazne je za manje revizorske tvrtke prevelik teret. Namjera Direktive i usklađenje Zakona nije da uništi manje revizorske tvrtke. Uspoređujući kazne koje su navedene u Zakonu o računovodstvu iz kojeg proizlazi zakonska obveza revizije, koje su u rasponu od 10.000 do 100.000 kuna, prema tome neprimjerene su kazne predviđene Nacrtom prijedloga Zakona o reviziji. Jedino ako se želi da u Hrvatskoj opstane samo šest revizorskih društava. Prema Direktivi br. 2014/56 EU Nadležna tijela trebala bi moći izreći upravne novčane sankcije koje imaju odvraćajući učinak do određenog postotka ukupnog godišnjeg prometa u prethodnoj financijskoj godini u slučaju pravnih osoba ili drugih subjekata. Takav cilj bit će bolje postignut ako novčana sankcija ovisi o financijskoj situaciji osobe koja je počinila povredu. Ne dovodeći u pitanje mogućnost oduzimanja odobrenja ovlaštenom revizoru ili revizorskom društvu, trebalo bi predvidjeti druge oblike sankcija koje imaju prikladni odvraćajući učinak. U svakom slučaju države članice trebale bi primjenjivati iste kriterije pri određivanju sankcije koju treba izreći. Ovakvim prijedlog se ne poštuju temeljna prava utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima . Prijedlog: Kazne moraju biti izražene u postocima npr.: Za revizorsko društvo do maksimalne visine od 5% godišnjih prihoda, a do visine 50% prosječne mjesečne bruto plaće konkretnog ovlaštenog revizora. Prijedlog je i da se kazne ne zbrajaju, nego isključuju. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Prekršajne odredbe su dorađene. |
| 3 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 116. | Novčane kazne određene su sigurno nerazmjerno prihodima koji revizorska društva ostvaruju pružanjem revizijskih usluga. Trebalo bi kazne rangirati po nekom principu kao što se uostalom i visina premija polica za osiguranje od odgovornosti štete različito određuju prema vrsti revidiranog subjekta. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Prekršajne odredbe su dorađene. |
| 4 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 100. | Po sadašnjem Zakonu ovlašteni revizori plaćaju godišnje 800,00 kuna članarinu Komori i 0,05 % ukupnog prihoda za doprinos. Sve radionice, seminari, savjetovanja, ispiti i edukacija za ovlaštene revizore se posebno naplaćuje, tako da Komora radi na profitnoj bazi. Iz članarina i doprinosa se plaća nadzor, registri, izdavanje dozvola. Budući da Komora više neće voditi registre, izdavati dozvole i vršiti nadzor, naknade neka se plaćaju Ministarstvu financija ili agenciji koju ono odredi. Ovlašteni revizori će biti svi u Registru kod Ministarstva financija (FINA), te nema svrhe da se obvezatno učlanjuju u Hrvatsku revizorsku komoru. Prijedlog u čl. 100. st. 1. brisati „Članstvo u Hrvatskoj revizorskoj komori je obvezatno“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Hrvatska revizorska komora iznos doprinosa i članarine određuje uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. O iznosu članarine i doprinosa odlučuje Skupština Hrvatske revizorske komore koja može odlučiti smanjiti iznos doprinosa i članarina, a što je i za očekivati s obzirom da Hrvatska revizorska komora nakon stupanja na snagu ovoga Zakona neće obavljati nadzornu funkciju. |
| 5 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 86. | U vezi sa stavkom (2) čl. 86. pitanje je da li uopće postoji neko revizorsko društvo koje ima nadzorni odbor. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Odnosi se i na druge subjekte nadzora koji nisu samo revizorska društva. |
| 6 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 82. | - 7 dana je prekratak rok, ovlašteni revizori mogu biti na terenu u drugom gradu, unaprijed su dogovoreni termini revizija sa obveznicima revizije i za predaju izvještaja, te predlažemo rok od 30 dana kako ne bi došlo do onemogućenog poslovanja revizorske tvrtke, a štetu bi snosili i obveznici revizije ako ne dobiju na vrijeme revizorski izvještaj, treba paziti da nadzor ne bude u doba godine kad je najveća gužva oko izrade revizorskih izvještaja i oko roka za javnu objavu . | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Redovni nadzor se može planirati tako da se izvodi od svibnja nadalje. |
| 7 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 80. | Čini se da se predlagatelj zakona odrekao mogućnosti za obavljanje nadzora preuzme postojeće nadzornice iz Hrvatske revizorske komore koje sada imaju već višegodišnje iskustvo u obavljanju tih poslova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 8 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 76. | - predvidjeti nadzor revizorskih društava koji obavljaju zakonsku reviziju kod više od 10 subjekata od javnog interesa svake godine. U Hrvatskoj neke revizorske tvrtke obavljaju i po 50 revizija subjekata od javnog interesa te mogu prouzročiti štetu za cjelokupno gospodarstvo RH, a podložne su nadzoru jednom u tri godine kao i tvrtke koje obavljaju samo jednu reviziju subjekta od javnog interesa. S obzirom na specifičnu situaciju u RH trebalo bi u zakon predvidjeti nadzor takvih revizorskih društava svake godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nadzor se provodi najmanje jedanput u tri godine kod ovlaštenog revizora i revozorskog društva koji obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa, odnosno jedanput u šest godina ako nije riječ o subjektima od javnog interesa. Moguće je Planom i programom nadzora predvidjeti i nadzor učestaliji od propisanog zakonom ako na to upućuje analiza i procjena rizika. |
| 9 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 75. | - stavkom 2. predviđen je nadzor zaračunatih revizorskih naknada kao i revizorskih spisa. Na koji način će se provoditi nadzor zaračunatih naknada kada nisu definirane tarife niti okvira za zaračunavanje naknada niti metodologija po kojoj revizor treba formirati svoju radnu dokumentaciju? Direktivom br. 2014/56/EU nadležna tijela u državama članicama trebala bi uzeti u obzir dimenziju i složenost poslovanja malih poduzetnika pri procjeni opsega primjene međunarodnih revizijskih standarda. Također može predvidjeti da primjena revizijskih standarda proporcionalna rasponu i složenosti aktivnosti takvih poduzetnika. | Djelomično prihvaćen | Nije predmet uređenja zakona. Moguće je posebnim propisom. Ukidanje Tarife je bio jedan od uvjeta prilikom pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Eurospkoj uniji. Druga primjedba se prihvaća. |
| 10 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 70. | - stavak 4. preispitati usklađenost sa Zakonom o upravnim sporovima | Primljeno na znanje | Moguće je u određenim slučajevima posebnim propisom odstupiti od Zakona o općim upravnim sporovima. Takve iznimke već postoje u važećim propisima (primjerice, važećem Zakonu o kreditnim institucijama). |
| 11 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 64. | - Uredba (EU) br. 537/2014 predviđa rotaciju ovlaštenog revizora ili revizorskog društva svakih 10 godina, zašto ovdje zakonodavac smanjuje rok ? Prijedlog: 10 godina | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uredba (EU) br. 537/2014 u članku 17. stavku 1. propisuje da je subjekt od javnog interesa dužan imenovati ovlaštenog revizora ili revizorsko društvo za početni angažman od najmanje jedne godine. Angažman se može produljiti. Početni angažman određenog ovlaštenog revizora ili revizorskog društva i kombinacija tog angažmana uz njegovo obnavljanje ne smiju prelaziti najdulje razdoblje od 10 godina. Slijedom navedenoga, država članica ima mogućnost odrediti rok za rotaciju i kraći od 10 godina. Bitno je napomenuti da drugi propisi, primjerice kojima se uređuju kreditne institucije, društva za osiguranje i dr. propisuju kraći rok za rotaciju. |
| 12 | Hrvatski Telekom d.d. | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 64. | Predloženim člankom propisuje se da isto revizorko društvo može obavljati zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa najviše sedam (7) uzastopnih godina. Predloženo najdulje trajanje revizorskog angažmana od sedam godina znatno je niže od najduljeg mogućeg trajanja revizorskog angažmana od deset (10) godina propisanog člankom 17. EU Uredbe 537/2017 te je znatno ispod prosjeka najduljeg mogućeg trajanja revizorskog angažmana propisanog u velikoj većini ostalih EU država članica. U prilog navedenom, u tablici niže je prikazana u HT-u interno izrađena usporedba propisanog trajanja revizorskog angažmana u većini ostalih država članica EU iz koje proizlazi da je u najvećoj većini EU država članica preuzeto najdulje moguće trajanje revizorskog angažmana od deset godina iz EU Uredbe 537/2017. Države članice EU Propisano trajanje revizorskog angažmana Austrija 10 Belgija 9 Bugarska 7 Cipar 10 Češka 10 Danska 10 Estonija 10 Finska 10 Francuska 10 Njemačka 10 Grčka 10 Mađarska 10 Irska 10 Italija 9 Latvija 10 Litva 10 Luxemburg 10 Malta 10 Nizozemska 10 Norveška 10 Portugal 8/9 Rumunjska 10 Slovačka 10 Slovenija 10 Španjolska 10 Švedska 10 Ujedinjeno Kraljevstvo 10 Stoga, ukoliko bi se usvojio predloženi članak 64. prijedloga Zakona o reviziji, Republika Hrvatska bi postala jedna od rijetkih država članica EU sa znatno nižim propisanim najduljim mogućim trajanjem revizorskog angažmana od najduljeg mogućeg. Također, budući je HT dio Deutsche Telekom Grupe (DT Grupa) koja ima članice i u ostalim državama članicama EU, za poslovanje DT Grupe bi bilo jednostavnije i efikasnije kada bi propisano najdulje moguće trajanje revizorskog angažmana bilo ujednačeno sa najduljim mogućim trajanjem revizorskog angažmana od deset godina kako je to propisano u velikoj većini ostalih EU država članica. Ukoliko rok od 7 godina bude usvojen u konačnom tekstu Zakonu o reviziji, HT će biti u nepovoljnijem položaju od ostalih članica DT Grupe. Slijedom navedenog, HT predlaže izmijeniti predloženi članak 64. prijedloga Zakona o reviziji na način da se definira da isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa najviše deset (10) uzastopnih godina. Nadalje, s obzirom da 31. prosinca 2017. godine ističe 7 godina angažmana postojećeg revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju u HT-u, a budući da je člankom 129. prijedloga Zakona o reviziji propisano da će predmetni Zakon stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine, navedeno bi značilo da bi već od dana stupanja na snagu predmetnog prijedloga Zakona o reviziji HT trebao imati angažirano novo revizorsko društvo. HT bi zbog navedenog bio stavljen u nepovoljan položaj zbog iznimno kratkog roka za angažman novog revizorskog društva, a što bi moglo rezultirati slijedećim negativnim posljedicama za HT: • kratak rok za pregovore s novim potencijalnim revizorskim društvom, vezano uz obujam i cijenu nove revizorske usluge, potencijalno donosi rizik znatno više cijene revizorskih usluga nego što je to uobičajeno; • zbog kratkog roka za angažiranje novog revizorskog društva postoji rizik za HT da navedeno novo revizorsko društvo neće biti u mogućnosti osigurati najbolji mogući tim revizora, a što je HT-u prioritet prilikom svakog ugovaranja revizorske usluge s ciljem osiguravanja najbolje moguće kvalitete usluge revizije. HT je kompanija koja izrazito brine o odnosima s investitorima te joj je ugled kod svih dioničara i zainteresiranih strana iznimno važan, a što bi usvajanjem ove odredbe moglo biti ugroženo, jer se na taj način ne bi mogla osigurati tražena razina kvalitete revizorske usluge; • kratak rok za angažiranje novog revizorskog društva može ugroziti kvalitetnu i potrebnu detaljnu primopredaju posla sa dosadašnje na novo revizorsko društvo, a što također može ugroziti očekivanu visoku kvalitetu usluge revizije. S tim u vezi, a ukoliko ne bude usvojen gore navedeni prijedlog HT-a da se Zakonom o reviziji omogući najdulje moguće trajanje revizorskog angažmana od 10 godina, HT alternativno predlaže da se u prijelaznim i završnim odredbama konačnog prijedloga Zakona o reviziji definira odgoda početka primjene članka 64. do najranije 1.1.2021. godine. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 propisuje se da je subjekt od javnog interesa dužan imenovati ovlaštenog revizora ili revizorsko društvo za početni angažman od najmanje jedne godine. Angažman se može produljiti. Početni angažman određenog ovlaštenog revizora ili revizorskog društva i kombinacija tog angažmana uz njegovo obnavljanje ne smiju prelaziti najdulje razdoblje od 10 godina. Slijedom navedenoga, država članica ima mogućnost odrediti rok za rotaciju i kraći od 10 godina. Bitno je napomenuti da je drugim propisima, primjerice onima koji uređuju kreditne institucije, društva za osiguranje i dr. propisan kraći rok za rotaciju. U svezi trenutačnih revizijskih angažmana dodano je u Prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga zakona o reviziji da se na iste primjenjuje članak 41. Uredbe (EU) br. 537/2014. S obzirom da Vama istječe 31. prosinca 2017. godine sedam godina od angažmana postojećeg revizorskog društva, a uzimajući u obzir da se zakonska revizija ugovara najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se odnosi (u pravilu do 30. rujna) te da novi Zakon o reviziji još neće biti usvojen niti će stupiti na snagu, ugovoriti ćete reviziju za 2018. godinu po starim propisima, odnosno nećete morati provesti rotaciju revizorskog društva. |
| 13 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 63. | - iz naslova članka maknuti kod subjekata od javnog interesa, te dodati da dva ovlaštena revizora moraju biti zaposleni u punom radnom vremenu kao preduvjet za ispunjenje zahtjeva kvalitete zakonskih revizija subjekata od javnog interesa, ali i u slučaju zakonskih revizija poduzetnika čiji ukupni prihodi u prethodnoj godini prelaze 40.000.000 kuna. Člankom 22. b Direktive br. 2014/56/EU traži se da revizorsko društvo osigura stručne zaposlenike, vrijeme i resurse potrebne za obavljanje zakonske revizije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije potrebno propisivati zapošljavanje na puno radno vrijeme u revizorskom društvu budući da će se postupkom nadzora utvrđivati zakonito postupanje revizorskih društava i ovlaštenih revizora. |
| 14 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 63. | Najparadoksalnija odredba u ovom prijedlogu zakona. U slučaju subjekata od javnog interesa 1 ovlašteni revizor mora imati ulogu pregledavatelja kontrole kvalitete (izvorno je to - Quility control reviewer) a koji ne smije biti operativno uključen u obavljanje revizije s obzirom da ima kontrolnu funkciju i svoje poslove mora obaviti najkasnije do datuma izdavanja revizorovog izvješća. To bi značilo da bi se revizija subjekta od javnog interesa mogla obaviti uz operativno angažiranje svega 1 ovlaštenog revizora.(!!??) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Za očekivati je da će složenije revizije morati obavljati revizorska društva s više zaposlenih ovlaštenih revizora. Prijedlog zakona o reviziji propisuje samo minimum ovlaštenih revizora. |
| 15 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 61. | - naknada iz stavka 2. za osiguranje štete u iznosu od 3.000.000 kn je previsoka, naročito uzimajući u obzir prosječni prihod po revizorskom društvu koji se ostvaruje u Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Zadržan je kontinuitet iz važećeg zakona. |
| 16 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 58. | - revizorsko izvješće sastavlja se u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima i Zakonom o računovodstvu gdje je jasno definiran sadržaj izvješća te je nepotrebno navođenje u Nacrtu prijedloga zakona. Pored navedenog u Direktivi br. 2014/56 EU jasno je navedeno da opseg zakonske revizije ne obuhvaća jamčenje buduće održivosti subjekta koji je predmet revizije ili učinkovitosti ili djelotvornosti upravljačkog ili upravnog tijela pri dotadašnjem ili budućem vođenju poslova subjekta prema tome revizorovo izvješće ne može sadržavati izjavu kako je navedeno u stavku 2. točki 8. Direktive br. 2014/56 EU "Izjavu u vezi s bilo kakvom značajnom neizvjesnošću u vezi s događajima ili okolnostima koji značajno mogu dovesti u pitanje sposobnost revidiranog subjekta za nastavak vremenski neograničenog poslovanja". | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Izjava o značajnoj neizvjesnosti nije isto što i izražavanje uvjerenja o budućoj održivosti revidiranog subjekta. |
| 17 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 58. | 1. U stavku (1) čl.58. treba na kraju nadodati riječi "i Zakona o računovodstvu". Zakon o računovodstvu uređuje neke revizorove obveze izvještavanja a u vezi s izjavom o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. 2. Struktura revizorskog izvješća navedena u stavku (2) čl. 58. nije primjenjiva u zakonskim revizijama financijskih izvještaja neprofitnih organizacija. Preciznije, ako bi se primijenila sva mišljenja revizora morala bi u skladu s MRevS-ima biti negativna. 3. U točki 5. stavka (2) spominje se mogućnost da revizor izrazi uvjetno mišljenje. Ta vrsta mišljenja postojala je u doba SDK, a IFAC je ranih 80-tih godina prošlog stoljeća ukinuo to mišljenje koje je inače bilo prepoznatljivo po korištenju fraze - "subject to". Zato se predlaže da se riječ "uvjetno" zamijeni riječima "s rezervom". 4. U stavku (5) čl. 58. treba riječi "ovlašteni revizor koji obavlja zakonsku reviziju" zamijeniti riječima "glavni revizijski partner" (vidjeti točku 21.c čl. 4 ovog prijedloga zakona). 5. U stavku (10) čl.58 treba na kraju dodati riječi "i MRevS-a 800". 6. U stavku (12) čl.58 treba brisati riječi "financijski izvještaji koji su bili premet revizije" riječima "svi izvještaji i izvješća na koje se odnosi revizorovo mišljenje". | Djelomično prihvaćen | Primjedba uz stavak 1. je prihvaćena. Dodana je općenita formulacija: “i drugih propisa”. Primjedba uz stavak 2. nije prihvaćena. Izreka istinito i fer iz tocke 5. nije primjenjiva u zakonskim revizijama financijskih izvještaja neprofitnih organizacija, ali je alternativa već utvrđena točkom 5. Primjedba u svezi izričaja "s rezervom" je prihvaćena. Primjedba uz stavak 5. nije prihvaćena budući je Zakonom o računovodstvu u članku 20. stavku 11. propisano da su zakonski zastupnik revizorskog društva, samostalni revizor ili ovlašteni revizori zajedničkog revizorskog ureda dužni zajedno s ovlaštenim revizorom potpisati revizorsko izvješće i navesti datum sastavljanja. Ujednačen je izričaj u oba zakona. U stavku 10. predloženo nije potrebno propisivati budući je člankom 5. stavkom 6. Prijedloga zakona o reviziji određeno da se revizorske usluge obavljaju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Primjedba u svezi stavka 12. je prihvaćena te je isti izmijenjen na način da sporni dio sada glasi: “godišnji financijski izvještaji ili drugi izvještaji koji su bili predmet zakonske revizije”. |
| 18 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 54. | U stavku (1) ovog članka spominje se riječ "osoblje". Što se pod tim podrazumijeva | Prihvaćen | Pojam je preuzet iz Direktive 2006/43/EZ. Izmijenjen je u pojam: “radnici i partneri”. |
| 19 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 53. | Da li pojam "radnici" koji se koristi u stavku (2) ovog članka obuhvaća i partnere | Primljeno na znanje | Obuhvaća. |
| 20 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 50. | 1. Stavak (1) ovog članka treba brisati i prepisati stavak 1 članka 22 Direktive 2006/43. Naime, ubacivanjem točke 2. stavka (1) članka 50 kojom ovlaštenom revizoru ili glavnom revizijskom partneru ne bi bilo dopušteno prihvatiti položaj voditelja računovodstvenog i/ili financijskog područja, omalovažena je cijela računovodstvena profesija jer je to ipak svuda u svijetu jedan od ključnih rukovodećih položaja. Neizvjesno je je li namjerno ili slučajno ta zabrana protegnuta na onemogućavanje prihvaćanja položaja voditelja računovodstvenog i/ili financijskog područja na sva društvu u Republici Hrvatskoj jer je propušteno uključivanje riječi "u revidiranom subjektu" kao što je to učinjeno u točkama 1, 3 i 4. 2. Stavak (2) ovog članka treba brisati u kontekstu činjenice da nitko drugi osim ovlaštenih revizora iz stavka (3) članka 5 ovog prijedloga ne može imati ovlaštenje za obavljanje zakonske revizije!!!! 3. Ako se ne usvoje prijedlozi iz prethodnih točki 1. i 2 onda svakako u stavku (2) ovog članka treba riječi "točkama 1 do 3" zamijeniti riječima "točkama 1 do 4" jer bi bilo apsurdno da se osobama iz stog stavka zabranjuje prihvaćanje položaja navedenih u točkama 1, 2 i 3 a ne zabranjuje im se nego dopušta da postanu neizvršni članovi upravnog odbora ili članovi nadzornog odbora revidiranog društva. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 21 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 47. | Zašto se zahtjev iz članka 47. ne odnosi i na osobe koje nisu ovlašteni revizori a koje u skladu s čl.5 stavkom (5) ovog zakona sudjeluju u obavljanju pojedinih revizijskih usluga? | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. |
| 22 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 46. | U stavku (1) na kraju rečenice dodati tekst. "i uključuje ju u jedan ili više revizijskih spisa (dosjea)." i u stavku (3) brisati riječi "i spisi". | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Nepotrebno propisivati. |
| 23 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 41. | je li zahtjev iz stavka (4) članka 41. provediv u kontekstu Zakona o javnoj nabavi | Primljeno na znanje | Primjedba je primljena na znanje. |
| 24 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 40. | - u čl. 40. st 6. brisati tekst i dodati kao u Slovenskom zakonu „Revizorsko društvo i revidirani subjekt dužni su obavijestiti Ministarstvo financija o raskidu ugovora i u roku od 15 dana obrazložiti razloge raskida“. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. |
| 25 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 40. | 1. U kontekstu naziva poglavlja VI. naslov iznad čl.40 koji glasi "Ugovor o reviziji" treba zamijeniti naslovom koji glasi: "Ugovor o revizijskoj usluzi". 2. U vezi s predloženom odredbom stavka (1) čl.40. treba voditi računa da međusobna prava i obveze revizorsko društvo uvijek ugovara s onim tko će platiti pruženu uslugu (klijentom), a koji može, ali i ne mora biti revidirani subjekt. Primjerice, ako potencijalni investitor X želi angažirati revizorsko društvo da dubinski snimi poslovanje društva Y, revizorsko društvo će sklopiti ugovor s potencijalnim investitorom X (klijentom), a ne s društvom Y (revidiranim subjektom). U tom kontekstu stavak (1) čl.40. mogao bi glasiti: "Međusobna prava i obveze revizorskog društva i klijenta uređuju se ugovorom o revizijskoj usluzi, s tim što je u slučaju ugovaranja zakonske revizije klijent ujedno i revidirani subjekt". 3. Formulacija stavka (2) članka 40 stvara dojam da revizor mora sklopiti ugovor nakon što bude imenovano za pružatelja neke revizijske usluge. Međutim, prema MRevS-ima takav automatizam ne bi bio prihvatljiv, jer revizor prije prihvaćanja angažmana (ugovaranja) mora preispitati postoje li neke etičke ili druge zapreke zbog kojih ne može ili ne smije prihvatiti angažman. U tom kontekstu bilo bi primjerenije da stavak (2) članka 40. glasi: "Ugovor o revizorskoj usluzi sklapa se nakon što revizorsko društvo prihvati imenovanje". 4. U stavku (3) riječi "ugovor o reviziji" treba zamijeniti riječima "ugovor o revizorskoj usluzi". Ako se izvrši ova promjena onda prijeti mogućnost da će se usmeno ugovarati obavljanje revizijskog uvida kojeg je zakonodavac propisao za određene kategorije neprofitnih organizacija. To proizlazi iz činjenice da je u Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisano da se revizijski uvid obavlja sukladno revizijskim propisima (čl.32. st.1.) i da se člankom 40. predlaže pisani oblik ugovora samo u slučaju ugovaranje revizije, a ne i drugih revizijskih usluga. 5. U stavku (5) članka 40. riječi "ugovor o reviziji" treba zamijeniti s "ugovor o revizorskoj usluzi" 6. U stavku (6) članka 40. riječi "ugovora iz stavka 1 ovog članka" zamijene riječima "ugovora o zakonskoj reviziji". 7. Stavak (7) članka 40. se briše. | Djelomično prihvaćen | Primjedba uz naslov članka nije prihvaćena jer je u članku 40. stavku 7. Prijedloga zakona o reviziji određeno da se stavci 1. do 6. na odgovarajući način primjenjuju i na druge ugovore o obavljanju revizorskih usluga. Prmjedba uz stavak 1. nije prihvaćena. Ugovor s potencijalnim investitorom nije ugovor o reviziji već u tom slučaju revizorsko društvo provodi dubinsku analizu pri čemu ne izdaje revizorsko mišljenje. Primjedba uz stavak 2. nije prihvaćena. Sklapanje ugovora o reviziji podrazumijeva da je revizorsko društvo prihvatilo imenovanje. Primjedbe uz stavak 3. i 5. nisu privaćene uz isto obrazloženje kao i za primjedbu uz naslov članka. Primjedba uz stavak 6. djelomično je prihvaćena.U članku 40. stavku 1. Prijedloga zakona o reviziji specificirano je da je riječ o zakonskoj reviziji. Primjedba uz stavak 7. ne prihvaća se. Potrebno je propisati navedeno zbog drugih ugovora o obavljanju revizorskih usluga. |
| 26 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 36. | u stavku (1) nakon točke 4 treba ubaciti: "5. ime i prezime te registarski broj revizorskog vježbenika." | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Registar reviziorskih vježbenika uređen je člankom 37. Prijedloga zakona o reviziji. |
| 27 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 34. | Prema postojećem ZoRev-u registre je vodila Hrvatska revizorska komora i u tom segmentu nije bilo nekakvih zamjerki na njezin rad pa bi se po toj osnovi trebalo zaključiti da postoje i primjenjuju se dobro uhodana rješenja. U tom kontekstu pitanje je zašto se nešto što je do sada dobro funkcioniralo zamjenjuje novim rješenjem koje bi tek trebalo uspostaviti i profunkcionirati. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Registre će voditi Ministarstvo financija kao krajnje odgovorno nadležno tijelo. |
| 28 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 30. | u točki 3. stavka (1) treba brisati riječi "Međunarodnim smjernicama revizijske prakse" | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena te su dodane Innternational Auditing Practice Notes (IAPN). |
| 29 | RANKICA BENC | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 17. | Osim zabrane iz čl. 17. st. 9. bilo bi korisno, radi ujednačenoga postupanja i prepoznatljivosti u pravnom prometu, propisati da tvrtka revizorskog društva mora sadržavati riječi "revizorsko društvo". | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena budući je navedeno propisano u članku 13. stavku 1. Zakona o trgovačkim društvima. |
| 30 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 16. | - u stavku 1. točki 4. navodi se dobar ugled koji ima preširoko tumačenje prema članku 10. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Članak koji uređuje dobar ugled je dorađen. Dobar ugled je jedan od bitnih kriterija koji se uzimaju u obzir pri izdavanju odobrenja za rad koje zahtjeva Direktiva. S obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoji pravni standard u tom području, bilo je potrebno dobar ugled propisati ovim Zakonom. |
| 31 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 14. | - omogućiti usavršavanje u svim većim gradovima regija kako bi se decentralizirala edukacija i smanjili troškovi ovlaštenih revizora koji su izvan Zagreba i Zagrebačke županije. Na takav način omogućava se ravnopravni položaj svih ovlaštenih revizora, ovako je svima izvan Zagreba skuplje stručno usavršavanje za prijevoz i noćenje. | Primljeno na znanje | Primjedba je primljena na znanje. S obzirom da će Hrvatska revizorska komora provoditi usavršavanje podržavamo predloženu inicijativu decentralizacije za čiju provedbu nema zapreke u Prijedlogu zakona. |
| 32 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 10. | - predetaljan opis "dobrog ugleda" fizičke i pravne osobe kao i okolnosti koje mogu utjecati na dobar ugled, koji ostavlja mogućnost subjektivne procjene dobrog ugleda i time dovodi u neravnopravan položaj sudionike na tržištu. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Članak koji uređuje dobar ugled je dorađen. Dobar ugled je jedan od bitnih kriterija koji se uzimaju u obzir pri izdavanju odobrenja za rad koje zahtjeva Direktiva. S obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoji pravni standard u tom području, bilo je potrebno dobar ugled propisati ovim Zakonom. |
| 33 | Irena Dobrović | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 5. | - u stavku 3. dodati da ovlašteni revizori moraju biti zaposleni u istom revizorskom društvu u punom radnom vremenu. U dosadašnjoj praksi ovlašteni revizori zaposleni su u više revizorskih društava što dovodi u pitanje stručnost te adekvatan angažman prema Direktivi br. 2014/56 EU i članku 22. b. imaju li revizorska društva stručne zaposlenike, vrijeme i resurse potrebne za obavljanje zakonske revizije na primjeren način. U prijedlogu Slovenskog zakona o reviziji (usklađenje sa EU) predloženo je da ovlašteni revizor mora biti zaposlen na puno radno vrijeme. Trebalo bi ograničiti broj revizorskih izvještaja npr. 20, koje može potpisati jedan ovlašteni revizor (da ne bude da netko potpiše 50 izvještaja). U ciljevima direktive piše da je važno učvrstiti vjerodostojnost financijskih izvještaja subjekata od javnog interesa. U čl. 24.b. Direktive br. 2014/56 EU stavak 1. stoji „ Glavni partner ili partner za reviziju aktivno sudjeluje u obavljanju zakonske revizije“. U čl. 24.b. Direktive br. 2014/56 EU st. 2 „Pri obavljanju zakonske revizije ovlašteni revizor posvećuje dovoljno vremena svom angažmanu ..“ | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Nije potrebno propisivati zapošljavanje na puno radno vrijeme u revizorskom društvu budući da će se postupkom nadzora utvrđivati zakonito postupanje revizorskih društava i ovlaštenih revizora. |
| 34 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 5. | - u stavak (3) iza riječi "revizori" treba ubaciti riječi "i revizorski vježbenici" te na kraju rečenice nadodati riječi "u punom radnom vremenu". - u stavak (5) iza riječi revizori treba nadodati tekst "(interni revizori obveznika revizije i/ili revizorovi stručnjaci)" | Nije prihvaćen | U svezi primjedbe uz stavak 3. napominjemo kako reviziju mogu obavljati samo ovlašteni revizori, a ostale osobe pod njihovim nadzorom. Nije potrebno propisivati zapošljavanje na puno radno vrijeme u revizorskom društvu budući da će se postupkom nadzora utvrđivati zakonito postupanje revizorskih društava i ovlaštenih revizora. Primjedba uz stavak 5. ne prihvaća se budući je pojam osoba koje nisu ovlašteni revizori širi od pojma interni revizori obveznika revizije i/ili revizorovi stručnjaci. |
| 35 | damir krajačić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 4. | Definicija pojma "revizija financijskih izvještaja" ne postoji u Direktivi 2006/43. Ako se ipak ovaj pojam želi definirati onda iz postojećeg teksta treba izbaciti riječi "istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja" jer taj dio definicije nije primjeren u kontekstu naših uvjeta: 1. jer bi se inače podrazumijevalo da revizor treba izraziti mišljenje samo o bilanci i računu dobiti i gubitka, a ne i izvještaju o novčanim tokovima. 2. definicija ne bi bila primjenjiva u slučajevima revizije financijskih izvještaja naših neprofitnih organizacija jer u kontekstu okvira financijskog izvještavanja koji je primjenjiv za te organizacije, prema MRevS700(izmijenjenom) nije dopušteno korištenje fraze "istinito i fer" u revizorovom izvješću. U točki 17. gdje se definira pojam "revizorsko izvješće" na kraju treba dodati "i Zakona o računovodstvu" U točki18. treba promijeniti pojam tako da glasi "Međunarodni standardi financijskog izvještavanja primjenjivi u EU" ili u protivnom brisati riječi "i koje je usvojio i objavio Europski parlament i Vijeće Europske unije" jer taj tekst ne postoji u čl.2 točka 12. Direktive 2006/43. U točki 19. treba brisati riječi "Međunarodne smjernice revizijske prakse" jer je IFAC stavio izvan snage taj oblik regulative potkraj 2011.godine | Djelomično prihvaćen | Prihvaćaju se sve primjedbe osim primjedbe u svezi točke 17., koja se ne prihvaća. U izradi je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu u kojem će se članak u svezi revizorskog izvješća izmijeniti na način da revizorsko izvješće bude uređeno samo Zakonom o reviziji. |