Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, s Konačnim prijedlogom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 FRANJO GOLUBIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 38. Predlažem brisanje odredbe čl.38 u cijelosti jer se predlaže istim retrogradna primjena izmjena zakona i na postupke koji su pokrenuti prije stupanja zakona na snagu, a što je u suprotnosti s odredbama Ustava RH i načelom pravne sigurnosti i vladavine prava. Nije prihvaćen Ovom odredbom se propisuje primjena novih pravila u započetim postupcima, ali samo ako radnje na koje se nova pravila odnose nisu započele.
2 Jelena Čuveljak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 37. Predmetna Uredba se primjenjuje na stečajne postupke pokrenute nakon 26. lipnja 2017. što treba jasno navesti zakonu kao vrijeme primjene ovih pravila Nije prihvaćen Uredba (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti je izravno primjenjiva, a u skladu s člankom 91. Uredbe u slučaju upućivanja na Uredbu (EZ) br. 1346/2000 takva upućivanja smatrat će se upućivanjima na ovu Uredbu i čitati u skladu s korelacijskom tablicom navedenom u Prilogu D ovoj Uredbi.
3 FRANJO GOLUBIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 36. Predlažem da se čl.391 koji govori o stečajnom postupku povezanih društava ne briše iz razloga što su pojedina povezana društva istovremeno u stečajnom, predstečajnom postupku ili likvidaciji čime kupuju vrijeme na štetu vjerovnika do otvaranja stečajnog postupka. Kao što je prethodno navedeno zakonom je potrebno zabraniti mogućnost otvaranja predstečajnog postupka za društva kod kojih je povezano društvo već u stečajnom postupku ili je neko od društava već brisano iz sudskog registra radi stečaja ili likvidacije a vjerovnici nisu u cijelosti nisu uspjeli naplatiti svoja potraživanja. Prema tome predlaže da se čl.391 ne briše jer je on potreban ovom zakonu već da se isti po potrebi doradi. Nije prihvaćen Stečaj povezanih društava je složen problem koji se treba dodatno detaljno analizirati te se može uzeti u obzir prilikom narednih izmjena i dopuna Stečajnog zakona.
4 Vinko Pečanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 36. Nije to loše obrisati, ali ako će se ići u značajniju izmjenu Stečajnog zakona, ovo područje bi bilo poželjno kvalitetno urediti. Primljeno na znanje Prilikom sljedećih izmjena i dopuna Stečajnog zakona detaljnije će se analizirati ova materija.
5 Vinko Pečanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 35. Pa nije baš samo ispravljanje pogrešaka u pisanju, poboljšava se položaj (stečajnog) dužnika pojedinca. Mada ne znam da li je toga bilo u praksi... Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
6 Jelena Čuveljak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 32. Ovo je pozitivan primjer vraćanja pravila kakva su bila po ranijem Stečajnom zakonu Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
7 Vinko Pečanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 32. Prijedlog novog teksta: (samo za novododani stavak 3.) Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Troškovi unovčenja predmeta razlučnoga prava određuju se paušalno u iznosu od 5% od utrška. Ako su stvarno nastali troškovi unovčenja uvećani za pripadajuće nastale i predvidive ostale obveze stečajne mase, znatno niži ili viši; odredit će se u stvarnoj visini. Ako je zbog unovčenja stečajna masa opterećena porezom, iznos toga poreza pridodaje se paušalu troškova unovčenja odnosno stvarno nastalim troškovima unovčenja.“. Nije prihvaćen Troškovi unovčenja predmeta na kojem postoji razlučno pravo ne treba uvećavati za pripadajuće nastale i predvidive ostale obveze stečajne mase.
8 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 30. KOMENTAR I PRIJEDLOG: Predlaže se odustati od ove izmjene. OBRAZLOŽENJE: Ukidanjem ove odredbe, onemogućava se dovršenje stečajnog postupka u slučaju pasivnosti/nezainteresiranosti skupštine vjerovnika a donošenje odluka, odnosno potencijalno se otvara mogućnost za zloupotrebu prava u stečajnom postupku gdje se zbog ne-donošenja odluka postupak nepotrebno produžuje za koje vrijeme i dalje nastaju novi troškovi postupka. Nije prihvaćen Ako stečajni vjerovnici nisu na izvještajnom ročištu drukčije odredili način i uvjete prodaje, imovina dužnika prodaje se odgovarajućom primjenom odredbi članaka 247.i 249. Stečajnog zakona (članak 229. sttavak 4. Stečajnog zakona). To znači da se nekretnine, brodovi, brodovi u gradnji, zrakoplovi i druga prava upisana u javnu knjigu prodaju odnosno unovčuju uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka o ovrsi na nekretnini bez primjene pravila o obustavi postupka (članak 247. Stečajnog zakona), a pokretnine se unovčuju uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka ili slobodnom pogodbom (članak 249. Stečajnog zakona).
9 FRANJO GOLUBIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 29. Predlažem da se u st.1 nastavno doda rečenica koja glasi : u tom slučaju stečajni upravitelj dužan je obavezni pokrenuti kazneni postupak zbog sprečavanja dokazivanja u stečajnom postupku. Nije prihvaćen Sprječavanje dokazivanja je kazneno djelo propisano člankom 306. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15.) te nema potrebe za propisivanjem ovakve odredbe u Stečajnom zakonu.
10 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 29. KOMENTAR: Predlaže se odustati od ove izmjene OBRAZLOŽENJE: Procjena vrijednosti predmeta stečajne mase u ovoj fazi postupka u praksi se radi temeljem dva kriterija, prvi je knjigovodstvena vrijednost, a drugi mogući je temeljem iskustvene procjene stečajnog upravitelja, obzirom da u praksi ne postoje sredstva koja bi omogućavala angažman vještaka već u ovoj fazi postupka. Također, u tom trenutku još nije donesena odluka o mogućem nastavku poslovanja. Prijedlog da se poslovanje nastava (izvan okvira dovršavanja već započetih poslova, odnosno onih koji se moraju dovršiti da se spriječi nastanak štete) biti će sadržan u izvješću stečajnog upravitelja, te je predmet odlučivanja na ročištu odnosno nekoj kasnijoj skupštini vjerovnika. Prihvaćen Komentar prihvaćen.
11 Vinko Pečanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 29. Nije jasno kako nastavljanje poslovanja stečajnog dužnika utječe na vrijednost pojedinog predmeta stečajne mase. Tako i tako se vrijednost uzima iz knjigovodstvenih podataka, ako postoje; ili prema procjenama odgovarajućih vještaka ili vrijednost utvrđuje popisno povjerenstvo ili sam stečajni upravitelj. Uostalom, ako se ne nastavlja poslovanje tržište je toj koje u konačnici utvrđuje vrijednost predmeta (mn.) koji čine stečajnu masu. Prihvaćen Komentar prihvaćen.
12 FRANJO GOLUBIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 28. Predlažem da se u odgovarajući članak 213. ili neki drugi zakona ugradi odredba koja glasi ; " posebno ispitno ročište bez prethodnog pokretanja parničnog postupka, održati će se i u slučaju naknadnog priznavanja potraživanja u koliko dužnik prilikom utvrđivanja potraživanja na ispitnom ročištu nije priložio dokumentaciju o pravnoj osnovi njegova dugovanja a stečajni upravitelj je zbog toga osporio prijavljeno potraživanje" Nije prihvaćen U slučaju naknadnog priznavanja tražbine nema potrebe za posebnim ispitnim ročištem.
13 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 28. KOMENTAR: Odredba je nejasna, treba je nomotehnički poboljšati da bude jasna. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje te će predložena odredba biti dodatno analizirana.
14 FRANJO GOLUBIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 25. Predlažem da se u st.1 pod točka 2. brišu riječi ; "otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i " iz razloga pošto te tražbine nisu nastale do otvaranja stečajnog postupka pa stoga ne mogu biti tražbine iz radnog odnosa sukladno podstavku 1. ovog članka jer bi to bilo na štetu drugih vjerovnika Primljeno na znanje Kometar je primljen na znanje te će se dodatno analizirati.
15 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 25. KOMENTAR Dragana Bijelića: - u tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa spada DOHODAK radnika koji služi kao osnovica za obračun poreza i doprinosa iz plaće, odnosno da spada neto plaća ali i porezi i prirezi na neto plaću. To iz razloga što se porez i prirez promjenjive kategorije i ovise o pravima po osnovu osobnog odbitka te o ukupnim primicima radnika. Tražbine radnika iz radnog odnosa su zapravo sukladno Zakonu o porezu na dohodak, tražbine radnika po osnovu nesamostalnog rada a to je zapravo DOHODAK od nesamostalnog rada koji se sastoji od primitaka od nesamostalnog rada (čl. 21. Zakona o porezu na dohodak) umanjeno za izdatke po osnovu nesamostalnog rada (čl. 23. Zakona o porezu na dohodak). Dakle, ja mislim da u st. 1. čl. 138. koji se mijenja treba jasno stajati što tu spada: - tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa izražene kao DOHODAK od nesamostalnog rada (neto plaća uvećana za porez i prirez) odnosno DOHODAK od nesamostalnog rada koji je osnovica za obračun poreza i doprinosa iz plaće, ili (alternativno) - tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa utvrđene kao primici od nesamostalnog rada sukladno čl. 21. Zakona o porezu na dohodak umanjeno za izdatke po osnovu nesamostalnog rada sukladno čl. 23. Zakona o porezu na dohodak. KOMENTAR MIRE HAJDIĆ (kao osvrt na Draganov komentar): Odlično, sviđa mi se, mada te tražbine ne uključuju samo dohodak od nesamostalnog rada nego i otpremnine, naknade za ozljede na radu i sl. Primljeno na znanje Nema potrebe za detaljnijim razrađivanjem ove odredbe jer će se porezna obveza i u ovom slučaju odrediti na temelju poreznih zakona.
16 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 25. Članak 138. mijenja se i glasi: „(1) U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze: - tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika u neto iznosu nastale do otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa - tražbine proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće - otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. (2) U tražbine drugoga višega isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove. (3) Namirenje utvrđenih tražbina iz stavka 1. ovog članka provodi se sukladno posebnim propisima koji uređuju isplatu plaće, doprinose za obvezna osiguranja iz plaće i na plaću te pripadajući porez i prirez.“. Nije prihvaćen Nema potrebe za dodatnim razrađivanjem ove odredbe jer se u skladu s posebnim propisima koji uređuju isplatu plaće, doprinose za obvezna osiguranja prema plaći te pripadajući porez i prirez izračunava što je tražbina radnika, a što tražbina proračuna, zavoda ili fondova.
17 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 25. KOMENTAR: Izričaj u ovom članku nije dovoljno jasan i moguća su u praksi različita tumačenja. Pojavljuju se dva vjerovnika, a u nekim slučajevima i tri (Agencija za osiguranje radničkih potraživanja). Agencija dolazi na mjesto prvog i drugog vjerovnika i isplaćuje tri minimalne plaće (sa svim doprinosima) i 50% otpremnine. Nije prihvaćen Nema potrebe za dodatnim razrađivanjem ove odredbe jer Zakon o osiguranju radničkih tražbina ("Narodne novine", broj 70/17.) utvrđuje pravna pravila o zaštiti materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem i u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, vrste i opseg zaštićenih prava, uređuje se djelatnost, način upravljanja i obavljanja djelatnosti Agencije za osiguranje radničkih tražbina (u daljnjem tekstu: Agencija) te određuju uvjeti, postupak i izvori sredstava za ostvarenje zaštite prava.
18 Jelena Čuveljak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 25. Korisno je da se odvoje nositelji tražbina iz prvog isplatnog reda, tako da dio koji se tiče npr. MIORH i HZZO odmah budu navedeni, no nastaje problem kod obračuna plaće u pogledu poreza, jer se on može promijeniti u toku vremena (od utvrđenja do isplate) a može se promijeniti i faktor oslobođenja od poreza. Zbog računalnog vođenja obveza isplate poreza, podatci moraju odgovarati, a oni na kraju neće odgovarati iznosu utvrđenih tražbina, stoga bi trebalo sa Poreznom upravom jasno dogovoriti načine isplate plaća u stečaju za tražbine nastale prije otvaranja stečajnog postupka. Primljeno na znanje Konačan tekst odredbe bit će usuglašen s Poreznom upravom.
19 Vinko Pečanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 24. Pozdravljam brisanje druge rečenice iz st. 2. čl. 109. U praksi se bilo dosta prijepora zbog te odredbe. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
20 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 22. KOMENTAR: Potrebno dodatno precizirati da se radi o slučaju brisanja po službenoj dužnosti. PRIJEDLOG: U predloženoj izmjeni iza riječi „brisanju“ dodati tekst „u slučajevima iz članka 81. stavak 1. točke 1. -6. ovog zakona“ Nije prihvaćen Predloženom dopunom uređuje se situacija kada je stečajni upravitelj brisan s liste stečajnih upravitelja, a koja se predlaže primijeniti u svim slučajevima brisanja.
21 Jelena Čuveljak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 22. Dobro je ograničavanje prava stečajnih upravitelja da "biraju" stečajeve, jer su masovno tražili razrješenje čim su uočili da dužnik nema imovine veće vrijednosti Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
22 Vinko Pečanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 22. Sudu se daje veliko diskrecijsko pravo odrediti "(ne)opravdanost razloga". Možda pobliže odrediti koji bi to razlozi mogli biti... (zdravstveni razlozi, opterećenost u drugim stečajnim postupcima, ostale profesionalne obveze steč. upravitelja, dulje izbivanje iz zemlje, akademsko usavršavanje, itd.) Nije prihvaćen Razlozi se ne mogu propisati taksativno jer postoji cijeli niz situacija koje se ne mogu podvesti pod nekoliko "propisanih" razloga.
23 srakarec KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 21. Predlažem da se izmjenama zakona urede i prava stečajnih upravitelja koji su razriješeni temeljem zahtjeva skupštine vjerovnika iako su savjesno obavljali dužnost. Skupština vjerovnika može tražiti razrješenje stečajnog upravitelja i predložiti drugu osobu bez obrazloženja. U praksi se često dešava iz špekulativnih razloga pojedinih vjerovnika se traži imenovanje drugog stečajnog upravitelja. Stečajnim zakonom i Uredbom Vlade RH nisu određeni jasni kriteriji za određivanje nagrade i podmirenje stvarnih troškova razriješenog stečajnog upravitelja koji nije svojom krivnjom razriješen. Razriješeni stečajni upravitelj može odraditi velik posao i ostati bez nagrade i podmirenja stvarnih troškova jer nema jasnih odredbi tko je dužan i na koji način podmiriti troškove stečajnom upravitelju. Nemogućnost suca da utječe na odluku skupštine vjerovnika koja traži razrješenje stečajnog upravitelja radi imenovanja svojeg stečajnog upravitelja izaziva ovisnost i podređeni položaj stečajnih upravitelja u odnosu na vjerovnike sa najvećim tražbinama što može dovesti do čitavog niza nepravilnosti u provedbi stečajnog postupka. Nije prihvaćen Problematika navedena u komentaru nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona te će se uzeti u obzir prilikom sljedećih izmjena i dopuna Stečajnog zakona.
24 Vinko Pečanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 21. Prijedlog novog teksta: (novoizabrani stečajni upravitelj treba biti s A liste stečajnih upravitelja nadležnog suda) U članku 87. stavku 1. iza riječi: „izabrati drugoga stečajnog upravitelja“ dodaju se riječi: „s liste A stečajnih upravitelja za područje nadležnog suda“. Nije prihvaćen Skupština vjerovnika mora imati mogućnost izabrati stečajnog upravitelja s A liste stečajnih upravitelja za kojeg smatraju da će najbolje brinuti o njihovim interesima. Podrazumijeva se da izbor stečajnog upravitelja mora biti s A liste stečajnih upravitelja nadležnog suda.
25 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 20. KOMENTAR: Predloženi rok od dvije godine je predugačak i očekivano se u praksi neće koristiti jer se na predviđeni način stečajni upravitelj de facto izuzima iz izbora novih predmeta na dvije godine, što je predugo razdoblje u kojem ne bi imao priliva novih predmeta. U određenom broju slučajeva to je moguće i želja stečajnog upravitelja, no za većinu nije prihvatljivo i neće koristiti tu mogućnost. Slijedom navedenog predlaže se usvojiti prijedlog Hrvatske udruge stečajnih upravitelja koji predlaže izuzeće iz automatskog izbora temeljem zahtjeva, a koji traje do ponovnog zahtjeva za uvrštenje u automatski izbor. PRIJEDLOG: Predlaže se omogućiti stečajnim upraviteljima slanje zahtjeva u Ministarstvo pravosuđa za privremeno isključenje iz automatskog odabira za postupke na određenom sudu - „pauze“ uz ostanak na listi za pojedini sud. Takvo izuzeće iz automatskog izbora traje dok stečajni upravitelj ne zatraži da ga se ponovo uvrsti u automatski izbor. OBRAZLOŽENJE: Stupanjem na snagu novih odredbi o izboru stečajnih upravitelja, uz omogućavanje efektivnog izbora/imenovanja stečajnih upravitelja u postupcima na više sudova učinjeni su pozitivni pomaci. Istovremeno se i promijenila dinamika rada stečajnih upravitelja u dijelu prostornog okvira u kojem rade, što nužno utječe na povećano radno opterećenje. Ovome je pridonijelo i značajno povećanje broja otvorenih stečajnih postupaka, odnosno imenovanja u prethodnim postupcima. Slijedom takvih pozitivnih promjena pojavila se potreba omogućavanja stečajnim upraviteljima da na određeni, ovdje predloženi način, utječu na stupanj vlastitog „opterećenja“ na način koji ne remeti automatski izbor. Predložena izmjena omogućila bi stečajnim upraviteljima da sami procjene opseg trenutnih mogućnosti svog angažmana te da u slučaju povećanog opterećenja, vlastitim odabirom, odnosno upućivanjem zahtjeva Ministarstvu pravosuđa, privremeno budu isključeni iz automatskog odabira u predmetima na pojedinom sudu. Smatramo kako je ovakva funkcionalnost logični i prirodni razvoj trenutnog uređenja načina odabira stečajnih upravitelja budući da iz trenutnih postavki algoritma i načina izbora nije moguće predvidjeti, odnosno razmjerno procijeniti, opterećenje pojedinog stečajnog upravitelja stečajnim postupcima. To je nešto što svaki stečajni upravitelj najbolje može za sebe procijeniti i na taj način pridonijeti da u postupcima u kojima je angažiran može optimalno rasporediti svoje radno vrijeme i radne kapacitete, bez neizvjesnosti oko novih imenovanja koja bi umanjila kvalitetu rada u postupcima u kojima je već imenovan. U praksi su se pojavila razna rješenja ovog problema, no za ista smatramo da su na razini improvizacija (svakako nužnih uz ovim prijelaznom razdoblju), i da je potrebno ovu pojavnost riješiti na nivou sustava na predloženi način koji ne bi uvjetovao „ispisivanje“ stečajnih upravitelja s liste i posljedično gubitak mogućnosti obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja u postupcima na određenom sudu. Nije prihvaćen Predložena izmjena je nužna radi olakšavanja poslovanja stečajnim upraviteljima koji nisu u mogućnosti preuzeti nove predmete. Ujedno, predloženi rok u kojem im se neće dodijeliti novi predmeti smatramo primjerenim radi sprečavanja zlouporaba, tj. "biranja" predmeta.
26 Vinko Pečanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 20. Prijedlog novog teksta: (smanjenje vremena izuzimanja od izbora za stečajnog upravitelja) U članku 84. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Stečajni upravitelj može podnijeti zahtjev ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa da ga se privremeno izuzme od izbora za stečajnog upravitelja, u kojem slučaju može nastaviti obavljati dužnost u postupcima u kojima je imenovan, ali ga se izuzima od izbora za stečajnog upravitelja u novim predmetima u razdoblju od dvije godine od dana podnošenja zahtjeva ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.“. Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. Nije prihvaćen Uzimajući u obzir automatsku dodjelu predmeta, predloženu izmjenu smatramo primjerenom.
27 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 19. KOMENTAR I PRIJEDLOG: Predlaže se brisati odredbu (dio članka) koja određuje da je „pokretanje kaznenog postupka“ razlog za brisanje s liste stečajnih upravitelja obzirom da nije preciziran opis kaznenih djela za koja bi to objektivno imalo svrhe. OBRAZLOŽENJE: Iako pokretanje kaznenog postupka ukazuje na određeni viši stupanj sumnje u počinjenje kaznenog djela, a dio odredbe da se radi o djelima za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti, mišljenja smo kako tu činjenicu treba staviti u relaciju sa presumpcijom nevinosti, odnosno još više sa životnim okolnostima u kojima protiv stečajnog upravitelja može biti pokrenut kazneni postupak za djela koja nemaju veze sa njegovim obavljanjem dužnosti već npr. situacije iz prometa sa obilježjima kaznenog djela, koje se svakako/svakome mogu dogoditi. U svakom slučaju, skupština vjerovnika uvijek ima mogućnost imenovati novog stečajnog upravitelja ukoliko činjenica pokretanja kaznenog postupka kod istih izazove sumnju u kvalifikacije stečajnog upravitelja, odnosno ishod postupka. Ova odredba je zakonski i ustavno dvojbena jer negira načelo presumpcije nevinosti i generalno, trebalo bi je izbaciti u cijelosti, tim više zbog mogućih zlouporaba. Nije prihvaćen Pokretanje (vođenje) kaznenog postupka i/ili osuđivanost za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti nije iznimka koja postoji samo u Stečajnom zakonu. Zakonodavac za obavljanje određenih poslova ima pravo odrediti posebne uvjete koji se mogu razlikovati od slučaja do slučaja. Za slučaj obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja zakonodavac je propisao da se na listu stečajnih upravitelja ne može upisati osoba protiv koje je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti ili osoba koja je osuđena za kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti, a iste razloge je zakonodavac odredio za brisanje s liste stečajnih upravitelja.
28 FRANJO GOLUBIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 18. Predlažem da se u st.2 pod stavak 5 promjeni tekst i da isti glasi ; " "koja je nesposobna za plaćanje, prezadužena, te koja ima nepodmirene obveze prema državnom proračunu i drugim korisnicima javnih sredstava". Nije prihvaćen Jedini stečajni razlog u skladu sa Zakonom o stečaju potrošača je nesposobnost za plaćanje, a s obzirom na to da je stečajni upravitelj fizička osoba, primjenjiv je i u ovoj situaciji.
29 Vinko Pečanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 14. Prijedlog novog teksta: (produljenje roka na godinu dana, bez mogućnosti produženja od strane suda na prijedog dužnika) U članku 63. stavku 1. riječi: „u roku od 120 dana od dana podnošenja prijedloga“ zamjenjuju se riječima: „najkasnije u roku od godine dana od dana otvaranja predstečajnoga postupka“. Dosadašnji stavak 2. briše se. Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2. u kojem se riječi "u rokovima iz stavaka 1. i 2. ovog članka" zamjenjuju riječima: "u roku iz stavka 1. ovog članka". Nije prihvaćen Predloženim izmjenama članka 63. Stečajnog zakona znatno se produljuju rokovi u kojima se mora završiti predstečajni postupak. Smatramo primjerenim da rok trajanja postupka bude do 300 dana, a da se iznimno može produljiti za dodatnih 60 dana.
30 FRANJO GOLUBIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 13. Predlažem da se u čl.62 toč.a umjesto riječi "dvije trećine" stave riječi ; "tri četvrtine" , te se predlaže na kraju st.1. dodati nova rečenica koja glasi : " u koliko se kao vjerovnici pojavljuju i međusobno povezane osobe u kojima dužnik ima udio u vlasništvu , upravnom ili nadzornom tijelu suglasnost moraju dati ostali vjerovnici koji imaju najmanje 51% potraživanje prema dužniku". Predlažem da se u st.7 umjesto točke stavi zarez i da se nastavno stavi tekst ; " ukoliko se za tražbine iz novog zaduženja ne uvjetuje i prioritet u naplati prethodnih tražbina". Nije prihvaćen Dobivanje suglasnosti vjerovnika koji zajedno imaju više od dvije trećine pravomoćno utvrđenih tražbina smatramo primjerenom. Također, propisivanje postupanja u slučaju postojanja povezanih osoba nije potrebno s obzirom na to da se predloženim izmjenama i dopunama predlaže brisanje članka 391. sadašnjeg Stečajnog zakona.
31 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 13. HUSU podržava komentar i prijedloge koje je Udruzi uputio stečajni upravitelj Zdravko Mitak. Dostavlja se komentar: "Htio bih naglasiti samo sporni prijedlog u dijelu članka 62.a (čl. 13 prijedloga izmjena) kojim se definiraju prava "novih vjerovnika" kod novog zaduženja. Naime, člankom 62.a. st.6. određeno je pravo navedenih vjerovnika da se namiruju prije svih vjerovnika osim vjerovnika prvog višeg isplatnog reda. Takov uređenje je nejasno i u suprotnosti sa odredbom članka 155. i 156. Stečajnog zakona kojim su određene obveze stečajne mase usmjerene na podmirenje prioritetno troškova stečajnog postupka. Dakle, ovakvim nedefiniranim uređenjem čl. 62.a st.6. upitno je kada se i koliko namiruju troškovi postupka iz članka 155. i 156. SZ-a, jer bi proizlazilo da "novi vjerovnici" koji su dali financijska sredstva prije otvaranja stečaja imaju prioritet i iznad samih troškova stečajnog postupka iz članka 155. i 156. SZ-a, a navedeno ne samo da onemogućava provedbu stečajnog postupka (unovčenja imovine) koji je u cilju i "novih vjerovnika", već dovodi u neravnopravan položaj vjerovnike čije su tražbine nastale u samom stečajnom postupku zasnovane po stečajnom upravitelju. Napominjem, da su odredbama članka 155.st.2 obuhvaćena i prava radnika koja se isplaćuju na teret stečajne mase. Slijedom navedenog predlaže se preciznije definirati pravni položaj "novih vjerovnika" koji su dali financijska sredstava, na način da se isti namiruju nakon pokrića troškova iz članka 155. i 156. Stečajnog zakona i nakon namirenja tražbina prvog višeg isplatnog reda." Prihvaćen Nacrt će biti ispravljen u skladu s komentarom.
32 M SAN Grupa d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 13. Članak 62.a. stavak 6. predlaže se izmijeniti i glasi: (6) Ako se nad dužnikom otvori stečajni postupak, tražbina vjerovnika iz novog zaduženja u skladu s odredbama ovog članka namirit će se prije ostalih vjerovnika, osim vjerovnika prvog višega isplatnog reda. Obrazloženje: Odredba predložena u nacrtu je nejasno napisana te bi se mogla protumačiti na način da ukupna tražbina pojedinih vjerovnika koji su dužniku dali novčana sredstva za novo zaduženje, dakle i potraživanje iz novog zaduženja i potraživanje koje je prijavljeno i utvrđeno u stečajnom postupku, ima prednost u namirenju prije ostalih vjerovnika. Slijedom navedenog predlažemo izmjenu u svrhu otklanjanja eventualnih nejasnoća. Prihvaćen Nacrt će biti ispravljen na način da bude jasno kako se odredba odnosi samo na tražbine iz novog zaduženja.
33 Vinko Pečanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 12. Nije jasno zašto se mijenja naslov iznad članka i prvi stavak koji ponovno govori o (ispravljenom) prijedlogu plana restrukturiranja koji dužnik treba dostaviti sudu; a stavak 2. i 3. se i dalje pozivaju na plan restrukturiranja iz stavka 1. ovog članka?!? Primljeno na znanje Naslov se mijenja jer se uvodi razlika između prijedloga i konačnog plana restrukturiranja.
34 FRANJO GOLUBIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 10. Predlažem da se u čl. 35 st.1 ne mijenja iz razloga što se sada riječ "osobe" zamjenjuje riječima "osobni vjerovnici dužnika koji" a isto nije obrazloženo u obrazloženju prijedloga zakona te bi moglo doći do problema u točnom definiranju osoba koje predstavljaju vjerovnike u predstečajnom postupku. Smatram da treba ostati u zakonu riječ "osobe" jer iste prema pravnom terminu znače sve pravne i fizičke osobe, dok riječi "osobni vjerovnici" mogu imati drugo pravno tumačenje. Nije prihvaćen Izmjena u članku 35. Stečajnog zakona predložena je na prijedlog predstavnika pravne prakse i znanosti kako bi se otklonile dvojbe u tumačenju.
35 Vinko Pečanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 9. Prijedlog novog teksta: (produljenje roka za prijavu tražbina sa 21 na 30 dana) U članku 34. stavku 1. podstavku 2. riječi: „15 dana“ zamjenjuju se riječima: „30 dana“, riječi: „objave toga“ zamjenjuju se riječima: „dostave toga“, a riječi: „osam dana od dana objave o očitovanju“ zamjenjuju se riječima: „15 dana od dana dostave očitovanja“. U podstavku 3. riječ: „osam“ zamjenjuje se brojem: „30“, a riječ: „objave“ riječju: „dostave“. U stavku 4. riječ: „plan“ zamjenjuje se riječima: „prijedlog plana“. Nije prihvaćen Ovim izmjenama i dopunama produljuju se rokovi iz članka 34. Stečajnog zakona. S obzirom na to da se na predloženih 21 dan kod roka za prijavu tražbine treba dodati i dodatnih osam dana nakon objave rješenja o otvaranju predstečajnog postupka, predloženo produljenje smatramo primjerenim.
36 FRANJO GOLUBIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 8. Predlažem da se st.2. izmjeni tako da isti glasi ; " ako sud utvrdi da su povezanim društvima vodi stečajni postupak, ili je već vođeni pred stečajni postupak u koji nije došlo do sklapanje nagodbe dužan je odbiti podneseni prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka " Obrazloženje : pošto postoji dosta slučajeva gdje se u jednom trgovačkom društvu međusobno povezani trgovačkih društava istovremeno vodi stečajni i predstečajni postupak a zbog čega nastaje velika šteta za gospodarstvo RH i vjerovnike predlažem da se onemogući takva praksa ovim zakonom. Nije prihvaćen Budući da se predlaže brisanje članka 391. sadašnjeg Stečajnog zakona, tj. predlaže se napustiti ideju o zajedničkom vođenju stečajnog postupka kod povezanih društava, ovaj prijedlog nije prihvatljiv.
37 Jelena Čuveljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Kada ste temeljito stvarno ocijenili stanje u primjeni zakona? Da je to bila sveobuhvatna ocjena uočili biste i slijedeće: - Rokovi za izvršavanje radnji nisu najjasniji tj. kada sve ide dodatnih osam dana iz čl. 12. - taj se problem najjednostavnije može riješiti tako da se u članku 12 stavak 1 druga rečenica doda iza riječi Dostava "odnosno javna objava"... - U predstečajnim nagodbama dužnik mora navesti sve tražbine koje postoje do dana podnošenja prijedloga, no do dana utvrđivanja tražbina može (i treba) platiti tražbine, stoga one više u trenutku donošenja rješenja o utvrđenim tražbinama stvarno ne postoje, ali po sadašnjem tekstu zakona one se smatraju utvrđenim, pa imamo apsurd da ih sam dužnik osporava. Stoga bi trebalo dodati pravilo da se tražbine koje su bile uvrštene u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka, a koje su plaćene ne uvrštavaju u tablicu utvrđenih i osporenih tražbina, - Lista stečajnih upravitelja - Ministarstvo pravosuđa je preuzelo obvezu održavanja liste, no do sada je bilo većih propusta (osobe koje su kazneno osuđene su uvrštene na listu, osobe koje nisu produžile policu osiguranja su ostale na listi, a i nije vidljiva lista sa podatkom o razrješavanju stečajnih upravitelja zbog neurednog obnašanja dužnosti i dr.), stoga treba razmisliti da li ostaviti ovu obvezu. - Kako je u tijeku postupak pred Ustavnim sudom RH oko nekih odredaba SZ (npr. čl. 79. st. 2. al. 1.), ovo je dobar trenutak da se zakon uskladi sa Ustavom - Porezna uprava ne daje sudovima podatke iz očevidnika o imovini a u koje ona ima pravo uvida, stoga bi trebalo jasno u zakonu uvesti obvezu Porezne uprave da stečajnom sudu dostavi te podatke (nekoliko godina imam obećanje da će stečajnim sucima biti elektronički omogućen uvid u te baze, ali još uvijek to nije napravljeno) - u čl. 165. treba vratiti pravilo da se prekinute parnice ne nastavljaju dok ih se ne ispita na ispitnom ročištu, a za tražbine stečajnih vjerovnika koje nisu prijavljene bi jasno trebalo uvesti pravilo da će sud nakon nastavka postupka obustaviti parnični postupak (zbog ne postojanja ovog pravila više stotina parnica se vodi uzaludno). U čl. 269. st. 3. SZ je samo riješeno pitanje kada vjerovnik osporene tražbine ne traži u roku pokretanje postupka, no i tamo nije jasno rečeno koju odluku sud donosi (piše da se smatra da je odustao od prava na vođenje parnice). - Nova pravila koja su skratila rokove za prijavu tražbina nisu ništa ubrzala postupak (niti bi mogla to napraviti, jer kraj stečajnog postupka ovisi o mogućnosti unovčenja imovine), stoga treba razmisliti da se vrate stara pravila - Pravila o nastavljanju poslovanja značajno onemogućavaju restrukturiranje, jer nije stečajni plan jedini način nastavljanja poslovanja dužnika (npr. mogućnost prodaje pojedinog proizvodnog pogona i dr.), stoga su ova restriktivna pravila protivna biti stečaja, a to je predaja imovine na upravljanje vjerovnicima - pa neka oni odluče. Moj prijedlog je da se vrati ranije rješenje koje je tu odluku u potpunosti dalo vjerovnicima - čl. 230. u praksi nije najjasnije da li vjerovnici mogu za radnje od posebne važnosti donijeti "generalnu odluku" ili moraju npr. za izdavanje punomoći odvjetniku svaki put dati pojedino odobrenje, stoga bi bilo dobro to pojasniti (kako god, samo da nema nejednakog postupanja) - 247 st. 4. Jasno odrediti da li se mogu podredno primijeniti pravila o zamjeni javne dražbe sudskom dražbom odnosno neposrednom pogodbom. Dosadašnje iskustvo u prodaji putem FINE nije baš najbolje, smanjene su cijene za koju se prodaju nekretnine a i izazvalo je dosta do sada neriješenih problema (dio bi se mogao riješiti izmjenom pravilnika ali za sada izgleda nema te namjere) kao npr. kada je vrijednost nekretnine i ispod 400 kn (osobno sam imala slučaj gdje je i procijenjena vrijednost oko tog iznosa), stoga predlažem da se doda pravilo kako se uz suglasnost stečajnih i razlučnih vjerovnika elektronička javna dražba može zamijeniti dražbom pred sudom (ili neposrednom pogodbom kao u ovršnom zakonu) 247. st. 7.- nije jasno do kada taj prvi razlučni vjerovnik može staviti prijedlog, da li do početka javne dražbe, do kraja dražbe. Oba rješenja imaju svojih prednosti i nedostataka, ali bilo bi korisno da to zakon jasno uredi 249. Ostalo je neriješeno pitanje prodaje pokretnina koje su upisane u neki od upisnika (npr. vozila i sl.) a ranije je bila pokrenuta ovrha jer i nakon što ih stečajni upravitelj proda ostaje upisana zabilježba ovrhe, stoga bi za te predmete trebalo jasno istaknuti da se prodaju u onom ovršnom postupku za koji je upisana zabilježba. Nije prihvaćen Svrha predmetnog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona nije reforma stečajnog zakonodavstva s obzirom na to da je reforma napravljena 2015. donošenjem novog Stečajnog zakona već ispravak pojedinih uočenih propusta.
38 Hrvatske autoceste d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Predložena izmjena u članku 24. kojom se briše rečenica iz članka 109. stavka 2. važećeg Stečajnog zakona nije dovoljno obrazložena jer je nejasno zbog čega se presumpcija iz te rečenice smatra spornom. Vjerovnik je dostavom takvih isprava samo činio vjerojatnim postojanje svoje tražbine i stoga ostaje upitno na koji način će ju vjerovnik učiniti vjerojatnom. Nije prihvaćen Predmetna odredba briše se zbog jačanja načela jednakosti procesnih sredstava, a koje zahtijeva postojanje razumne mogućnosti obaju stranaka da izlože činjenice i podupru ih svojim dokazima, tako da niti jednu stranku ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku.
39 Vlasta Majstorović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Niti ovaj Prijedlog izmjene zakona nije riješio problem financiranja stečajnog postupka. Naime, u pravilu svaki stečaj ima u početnoj fazi problem likvidnosti, a u obvezi je sve plaćati i nije oslobođen niti jedne pristojbe (kao FINA ili sud). Stečajni upravitelj, u pravilu, iz svojih osobnih sredstava financira te troškove (bilježi, pristojbe, plaćanje FINI objave prodaje i slično). Tu je i pitanje knjigovodstvenih troškova jer je stečajni dužnik u obvezi voditi poslovne knjige i predavati sva izvješća. Znači, stečajni upravitelj moli knjigovodstveni servis da financira stečaj, obavlja poslove, izdaje fakture, plaća PDV i nada se da će mu jednom posao biti plaćen. Što ako stečajna masa bude unovčena u četvrtoj prodaji putem FINA i ostvareni priliv nije dovoljan da se izmire nastale obveze stečajne mase? Stečaj će se zaključiti i obustaviti, a obveze ostati nenamirene. Da li da se stečajni upravitelj za drugi stečaj obrati istom knjigovodstvenom birou? Smatram da se ovo pitanje treba riješiti na način ili da se predujme sredstva za pokriće ostalih obveza stečajne mase ili da se poslovi računovodstva stečajnih dužnika povjere FINA s time da naknada FINA ide na teret FONDA za pokriće troškova stečajnog postupka ili da se riješi na bilo koji način koji se smatra primjerenim, ali da ne tereti stečajnog dužnika Primljeno na znanje S obzirom na to da je potrebno razmotriti sve mogućnosti financiranja stečajnog postupka ovaj komentar će biti uzet u obzir prilikom sljedećih izmjena i dopuna Stečajnog zakona.
40 Vlasta Majstorović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ja bih ukazala na problem sjedišta društva u stečaju. Sjedište društva se nerijetko nalazi na kućnoj adresi vlasnika. Ukoliko je sjedište bilo u zasebnom poslovnom prostoru on je ili bio u zakupu, te se više ne koristi poradi neplaćanje ili je u pitanju prostoro u vlasništvu stečajnog dužnika koji je u postupku prodaje (a nakon unovčenja stečajni postupak još traje) ili je prodan prije otvaranja stečajnog postupka. Ovakva situacija dovodi do velikih problema u prijemu pošte, koja se u pravilu šalje na sjedište društva. Moj prijedlog je da se pri upisu stečajnog upravitelja u sudski registar odmah upisuje i njegova adresa kao poslovna adresa društva, kako se to sada čini kod upisa stečajnih masa. Nije prihvaćen Na dostavu pismena u stečajnom postupku podredno se primjenjuju pravila parničnog postupka u postupku pred trgovačkim sudovima te stoga ne postoji potreba za detaljnije propisivanje dostave u stečajnom postupku.
41 IVAN DUŠAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Jedan od nedostataka stečajnog zakona je nemogućnost obustave stečajnog postupka ukoliko se tijekom trajanja stečajnog postupka prodajom imovine stečajnog dužnika dobije dovoljno novčanih sredstava dea se namire svi vjerovnici. U tom slučaju daljnji nastavaka stečajnog postupka je nepotreban i stvara samo dodatne administrativne poslove i opterećuje stečajnog upraviteljak, a stečajni postupak produžuje za određeno ponekad i duže vremensko razdoblje. Ne znam da li je sada moguće to promijeniti, međutim bilo bi dobro da se Zakonom predvidi mogućnost obustave stečajnog postupka kad se prikupi dovoljno novca da se podmire svi vjerovnici. U tom slučaju išla bi isplata novca svim vjerovnicima, a stečajni dužnik bi neopterećen dugovima mogao nastaviti sa radom. Ukoliko sada nije moguće ići sa tom izmjenom Zakona molim vas da to primite na znanje i da se prilikom nekih slijedećih izmjena stečajnog zakona takva odredba ugradi u Zakon Primljeno na znanje S obzirom na to da navedeni komentar nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, komentar će biti uzet u obzir prilikom sljedećih izmjena i dopuna Stečajnog zakona.