Izvješće o provedenom savjetovanju - Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. - 2020.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GRAD ZAGREB Tema 5.04 Regionalne i urbane statistike, MODUL 5.04.02 Urbane statistike Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: U prvotnoj verziji Nacrta prijedloga programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. - 2020. Upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike navedeno je kao sunositelj službene statistike za Urbane statistike (Modul 5.04.02), dok u ovoj verziji isto tijelo više nije određeno odnosno navedeno kao sunositelj za područje Urbanih statistika. Grad Zagreb kao najveći i glavni grad Republike Hrvatske, koji ujedno ima i ulogu županije, specifičan je u odnosu na druge gradove u Republici Hrvatskoj. Kako bi se statistički pratili važni ekonomski, društveni, okolišni i prometni pokazatelji, važno je da Upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike bude sunositelj za Urbane statistike, čime može znatno pridonijeti kvantiteti i kvaliteti prikupljenih podatka te općenito učinkovitosti provedbe statističkih aktivnosti. Pored navedenog značajno je istaknuti da je Grad Zagreb sjedište najveće urbane aglomeracije u Republici Hrvatskoj, koja osim Grada Zagreba obuhvaća još 29 jedinica lokalne samouprave s područja Zagrebačke te Krapinsko-zagorske županije, po čemu je specifična u odnosu na ostale urbane aglomeracije koje uključuju znatno manji broj jedinica lokalne samouprave s područja iste županije, uslijed čega je, u skladu s potrebama nositelja vlasti, tijela gradske uprave i u interesu javnosti, potrebno osigurati odgovarajući sustav gradske statistike koji će odgovoriti određenim specifičnim zahtjevima. Slijedom naprijed istaknutog i u skladu s detaljnim pismenim i usmenim obrazloženjem, a s primarnim ciljem zadržavanja statusa odnosno postizanja odgovarajuće uloge u sveukupnim statističkim aktivnostima Republike Hrvatske, nužnim držimo da Upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike bude označen sunositeljem za Urbane statistike, kao što je prvobitno i navedeno u Nacrtu prijedloga programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. - 2020. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru na Nacrt prijedloga programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. - 2020. Ovim putem željeli bismo Vas obavijestiti da nismo u mogućnosti prihvatiti vaš prijedlog. Odredbom članka 13. Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03, 75/09, 59/12 i 12/13 – pročišćeni tekst) utvrđeno je da je upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike na temelju, u sadržaju i u rokovima određenim Programom statističkih aktivnosti RH i Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti RH odgovorno za prikupljanje, proizvodnju, obradu i diseminaciju statističkih podataka te za obradu administrativnih podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja za područje Grada Zagreba. Dakle, upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike dužno je prikupljati, proizvoditi, obrađivati i diseminirati statističke podatke za područje Grada Zagreba za sve statističke aktivnosti. Slijedom navedenoga, smatramo da upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike nije potrebno navoditi u Programu statističkih aktivnosti RH budući da je člankom 7. Zakona ono određeno nositeljem službene statistike. Također napominjemo da je na temelju dugogodišnje suradnje s Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada razvidno da Odjel za statistiku Grada Zagreba sudjeluje isključivo u procesu prikupljanja i kontrole podataka. Dakle, aktivnosti Odjela za statistiku nisu usmjerene na razvoj, proizvodnju i diseminaciju službene statistike te slijedom toga predlagatelj ne udovoljava kriterijima koji su propisani za dobivanje statusa nositelja službene statistike. Dugoročno će status nositelja Odjela za statistiku u cjelokupnom sustavu službene statistike ovisiti upravo o opredjeljenju Odjela u kontekstu razvoja, proizvodnje i diseminacije određenog skupa podataka sukladno europskim zahtjevima i nacionalnim potrebama čime se preuzima cjelokupna odgovornost i ključna uloga u tom procesu, a ne samo pružanje stručne podrške nekom drugom nositelju. Prikupljanje i kontrola prikupljenih podataka izuzetno su važni u cjelokupnom procesu izrade službenih statističkih podataka, ali prema propisanoj definiciji iz Zakona, kao i europskim kriterijima, nisu dovoljni za dobivanje/zadržavanje statusa nositelja.
2 Ivan Čuljak NACRT PRIJEDLOGA PROGRAMA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2018. – 2020. Ovaj je Nacrt potrebno znatno doraditi, jer nije metodološki jasan. Osim toga, država i društvo su u teškom stanju pa ovaj tekst ne bi trebao biti suhoparan, teoretski i zanimljiv samo malom broju zainteresiranih nego bi trebao dati pozitivan doprinos.. Konkretno, jedna od najvažnijih tema za Hrvatsku danas je iseljavanje, a statistika tu igra važnu ulogu. Zato je ovdje potrebno dodati i to kao korisnike podataka i statističke zavode zemalja EU i razvijenih ne-EU zemalja zanimljovih za iseljavanje (Švicarska, Norveška), tim više što su statistički zavodi tih zemalja otvoreni i transparentni. Na upit mailom u vrlo kratkom roku pošalju tražene podatke s objašnjenjima (free of charge). Zato je ovdje potrebno poseno istaći da se podatci hrvatskog DZS-a o iseljavanje temelje samo na podatcima MUP-a o odjavi boravišta, zatim te podatke usporediti sa njemačkim, austrijskim, irskim i drugim službenim statističim podatcima. Time će se izbjeći brojne moguće špekulacije, senzacionalizam i nejasnoće. Posebno istaći zašto nisu dostupni podatci za prekomorske zemlje (Kanada, Australija...). Metodološki nisu dobro obrađena sljedeća područja: AKADEMSKA ZAJEDNICA Kao korisnici u 70% slučajeva navodi se „akademska zajednica“. Međutim, u modulima MODUL 2.01.01 Europski sustav računa, 2.01.02 Godišnji sektorski računi, 2.01.03 Tromjesečni i godišnji nacionalni računi: osnovni agregati, 2.01.05 Regionalni računi i MODUL 2.02.01 Tromjesečni sektorski računi, navodi se „znanstvena zajednica“. U Modulu 2.01.04 Tablice ponude i uporabe i input-output tablice, navodi se „akademska zajednica i istraživački instituti“, dok u MODULU 2.06.02 Prostorna usporedivost cijena, korisnici su „sveučilišta“ i „istraživački-instituti“(?). Sve je potpuno nejasno i potrebno je doraditi i razjasniti. MEDIJI MODUL 2.06.02 Prostorna usporedivost cijena - među glavnim korisnicima navedene su „novinske agencije“, Nije jasno zašto su korisnici samo novinske agencije, a sve ostalo „mediji“. Objasniti na osnovu kojih kriterija. MODUL 2.08.03 Međunarodna trgovina uslugama – to su „mediji i šira zainteresirana javnost“. Objasnit zašto su ovdje zajedno mediji i šira javnost, dok su u drugim slučajevima razdvojeni? MODUL 3.06.01 Poslovni registri i statističke jedinice Kao glavne korisnike potrebno je izbaciti „širu zainteresiranu javnost“ jer je iz samog objašnjenja razvdino da šira javnost to ne može biti. Moduli ENERGIJA, CIJENE ENERGIJE Nemogu će je da šira javnost nije zainteresirana za to koliko će plaćati energiju, a zainteresirana je za 3.05. Turizam, ili za Poslovne registre, pa je potrebno dodati u Zainteresirane korisnike. ANALITIČARI U većinis slučajeva kao zainteresirani korisnici navode se (samo) „analitičari“. Međutim, u MODUL 2.01.04 Tablice ponude i uporabe i input-output tablice, to su „ekonomski analitičari“, dok su zaintereirani korisnici u MODUL 2.08.02 Statistika inozemnih izravnih ulaganja, „ekonomski analitičari i analitičari financijskih tržišta“. Kao i u ptrethodniim slučajevima, potpuno su nejasni kriteriji. GOSPODARSTVENICI Kao zaintersirani korisnic u MODULU 2.07.01 Statistika robne razmjene, navode se „gospodarstvenici“. U MODULU 2.08.02 Statistika inozemnih izravnih ulaganja, korisnik je HGK ali ne i gospodarstvenici. U MODULU 3.01.01 Proizvodnja strukturnih poslovnih statistika i MODUL 3.01.03 Statistika stranih podružnica (FATS), korisnici su „poslovni subjekti „, u MODUL 3.01.02 PRODCOM to su „poduzeća i poslovne udruge“, dok su u MODUL 3.02.N.1 Kratkoročne poslovne statistike građevinarstva za nacionalne potrebe, to „stručno-poslovne organizacije.“ Koja je razlika i koji su kriteriji za ovo? U poglavlju „PROMET“, jedino za POMORSKI PROMET nije navedeno da je Osnovna namjena podataka i Indikator održivog razvoja a jeste za Cestovi, Željeznički, Prijevoz na unutarnjim vodnim putevima i Zračni prijevoz. Potrebno je ujednačiti terminologiju, jer se navodi „promet“, „prijevoz“ i „transport“. Regionalna statistika transporta Osnovna namjena podataka je „provođenja mjera politike zaštite okoliša“. Nije jasno zašto ovo vrijedi samo za taj modul, dok se u svim drugim gladaju indikatori održivog razvoja, što je širi pojam od zaštite okoliša. U 4. poglavlju, kolona 3: Naziv posjednika podataka, za brojna područja nije ništa navedeno. Ako MUP posjeduje podatke za Modul 1.01.02 Popis stanovništva, integracija migranata, boravišne dozvole, međunarodna zaštita, provedba nacionalnog zakonodavstva o imigraciji, teško je povjerovati da nema podatke za Statistiku kriminala i kaznenih djela itd. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentarima na Nacrt prijedloga programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. - 2020. Ovim putem željeli bismo Vas obavijestiti da je većina komentara u potpunosti ili djelomično prihvaćena, osim onih koji se odnose na sljedeće dijelove dokumenta: Modul 3.06.01 Poslovni registri i statističke jedinice Obrazloženje neprihvaćanja komentara: Na temelju višegodišnjeg iskustva uočeno je da se podacima registara koriste raznovrsne skupine korisnika koje se mogu obuhvatiti zajedničkim nazivom "šira zainteresirana javnost". Modul 3.04.01 Statistika transporta Obrazloženje neprihvaćanja komentara: Mjerenje napretka u ostvarivanju strategije održivog razvoja EU-a zasniva se na više od 130 indikatora u okviru 10 područja, među ostalim i području održivog razvoja transporta s indikatorima određenima na međunarodnoj razini, a koji omogućuju usporedivost među zemljama članicama EU-a. Kao temeljni inputi za izračun međunarodno usporedivih indikatora služe podaci o tonskim kilometrima u području cestovnog, željezničkog i prijevoza na unutarnjim vodnim putovima te podaci o putničkim kilometrima u području cestovnog i željezničkog prijevoza. Ukoliko će spomenuti indikatori ubuduće obuhvaćati i druge oblike prijevoza, Državni zavod za statistiku sudjelovat će u izradi metodologije zajedno s drugim članicama EU-a te će, slijedom navedenog, proširivati raspoloživost podataka. Vezano za ujednačavanje terminologije koja se koristi u navedenom modulu, dajemo sljedeće pojašnjenje: Prijevoz je prevoženje putnika ili robe na određenoj udaljenosti od mjesta ukrcaja/utovara do mjesta iskrcaja/istovara. Prikazan je kao broj prevezenih putnika ili količina prevezene robe. Promet je kretanje vozila, putnika i robe. Prikazan je kao broj doputovalih ili otputovalih putnika ili kao količina ukrcane ili iskrcane robe na stanicama (željezničke postaje, autobusne postaje, morske luke, zračne luke). Transport je gospodarska aktivnost koja se odnosi na prijevoz robe i putnika te kao širi pojam obuhvaća, među ostalim, i infrastrukturu i prijevozna sredstva, vozilo kilometre i dr. Kod točke g) Regionalna statistika transporta navedena je, među ostalim, i namjena „provođenje mjera politike zaštite okoliša“ budući da statistika prema regijama uključuje i prikupljanje podataka o putničkim kilometrima u cestovnom prijevozu putnika koji služe za popunjavanje Eurostatovog upitnika za regionalnu statistiku okoliša. Zaključno, vezano za primjedbu da se u poglavlju 4. u rubrici Naziv posjednika administrativnih izvora podataka kod pojedinih modula na navodi niti jedan izvor, napominjemo da se većina statističkih aktivnosti provodi na temelju neposrednog prikupljanja podataka od izvještajnih jedinica te se stoga, u takvim slučajevima, ne navode posjednici administrativnih izvora podataka.