Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNAPREĐENJU PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE, Članak 2. | Predlaže se izmijeniti članak 2. NPZ tako da glasi: „Članak 2. U članku 4. dodaje se nova točka 1. koja glasi: 1. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - nacionalna poduzetnička potporna institucija uređena posebnim zakonom, sa svojom infrastrukturom koju čine Županijske komore i s pripadajućim resursima pruža tehničku i stručnu podršku razvoju poduzetništva. Točke 1., 1.1., 1.2, 1.3. i 2. postaju točke 2., 2.1., 2.2., 2.3. i 3. Točke 3. i 6. postaju točke 4. i 7. , mijenjaju se i glase: „4. POSLOVNI INKUBATORI – registrirane pravne osobe koje pružaju stručnu tehničku i edukativnu pomoć za pokretanje poduzetničkih pothvata i poduzeća te njihov brz i održiv razvoj, uključujući poslovne (radne) prostore po povoljnijim uvjetima za poduzetnike početnike do treće godine poslovanja. 4.1. PODUZETNIČKI INKUBATORI – pružaju podršku uspješnom razvoju poduzetništva kroz poslovne usluge i resurse za poduzetnike, uključujući poslovne (radne) prostore po povoljnijim uvjetima za poduzetnike početnike. 4.2. INKUBATORI ZA NOVE TEHNOLOGIJE − predstavljaju specijalizirane poslovne subjekte s tematskim fokusom i usmjerenjem na područja nove (visoke) tehnologije koji podržavaju pokretanje i rast inovativnog poduzetništva kroz inkubacijske programe, te koji inovativnim poduzećima sličnog profila i interesa pružaju resurse i profesionalne usluge potrebne za rast i razvoj, uključujući istraživačko-razvojne jedinice te poslovne (radne) prostore po povoljnijim uvjetima za poduzetnike početnike. 7. ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARKOVI su registrirane pravne osobe koje se osnivaju radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, poticanja suradnje znanstvenika i gospodarstvenika, a sukladno odredbama zakona kojim se regulira znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje.“. Točke 5. i 7. postaju točke 6. i 8. Iza točke 8. dodaje se točka 9. koja glasi: „9. SLOBODNE ZONE osnovane temeljem odluka Vlade Republike Hrvatske sukladno odredbama zakona kojim se regulira osnivanje, upravljanje i poslovanje slobodnih zona u Republici Hrvatskoj.“. „ Obrazloženje: Zakonom se definiraju različiti oblici poduzetničkih potpornih institucija (dalje: PPI), međutim propušteno je obuhvatiti najveću PPI – Hrvatsku gospodarsku komoru (dalje: HGK). HGK je najstarija hrvatska i regionalna gospodarska institucija s kontinuiranim djelovanjem tijekom 160 godina. Djelovanje i ustroj HGK propisano je Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“, br. 66/91, 73/91) koji na poseban način određuje u članku 1. HGK upravo kao organizaciju koja je po svojoj definiciji središnja PPI. Ugrađivanjem predložene odredbe u ovaj Zakon upotpunio bi se i uskladio sustav PPI u RH. Naime, sukladno Strategiji razvoja poduzetništva HGK spada u tijela i pravne osobe s javnim ovlastima koje pružaju potporu subjektima malog gospodarstva. Također, na ovaj će se način na HGK primjenjivati sva prava i obveze kao i na druge PPI. HGK će se uključiti u sustav dostave podataka o poduzetničkoj infrastrukturi koji su sastavni dio Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture, čime će se kvalitetnije provoditi upravljanje sustavom PPI i PZ, a s druge strane HGK će biti dio sustava potpora za unaprjeđivanje poslovnih aktivnosti PPI što će rezultirati kvalitetnijim provođenjem prioriteta i ciljeva navedenog sustava. | Nije prihvaćen | Hrvatska gospodarska komora (u daljnjem tekstu HGK) osnovana je sukladno Zakonu o Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine, br. 66/91 i 73/91) čijim odredbama je definiran položaj HGK unutar gospodarskog sustava Republike Hrvatske, a koji je kao takav uvelike različit od položaja ostalih poduzetničkih potpornih institucija u Republici Hrvatskoj. Naime, HGK kao samostalna stručno-poslovna organizacija promiče i zastupa interese svojih članica, a članstvo u HGK obvezno je za sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjedištem na području Republike Hrvatske. Nadalje, HGK obavlja i određena javna ovlaštenja utvrđena posebnim zakonom, a potvrde, uvjerenje i druge isprave koje izdaje imaju karakter i značenje javnih isprava. Sredstva potrebna za rad HGK-a osiguravaju se iz članarina koju plaćaju članice, prihoda od obavljanja javnih ovlasti, prihoda od vlastite djelatnosti i drugih izvora. |
2 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNAPREĐENJU PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE, Članak 1. | Napominjemo kako ovim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture ne propisuje pravni oblik poduzetničke potporne institucije za koje je ranije ove godine ministrica Gabrijela Žalac iz MRRFEU-a naglašavala kako bi trebale biti ustanove jer bi to onda olakšalo financiranje, omogućilo infrastrukturu na terenu koja ima kadrove i slično. Ako je to i dalje intencija onda bi to trebalo regulirati ovim izmjenama Zakona i propisati rok za usklađenje za sve PPI koje nisu ustanove. | Nije prihvaćen | Odredbe Zakona koje se odnose na pravni oblik poduzetničke potporne institucije ne priječe da iste budu osnovane u formi ustanova, ukoliko su zadovoljeni ostali zakonski propisani uvjeti za osnivače i upravitelje poduzetničkih potpornih institucija. Osnivači poduzetničkih potpornih institucija samostalno odlučuju u kojem pravnom obliku će osnovati poduzetničku potpornu instituciju. |
3 | Povjerenik za informiranje | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNAPREĐENJU PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE | U suvremenim okolnostima razvoja digitalnog društva, Europska unija je, prepoznavanjem potencijala informacija javne uprave za razvoj informacijskog i digitalnog europskog društva, svojom pravnom regulacijom, kroz Direktivu 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora te njenim izmjenama u Direktivi 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013., potakla države članice da na svim razinama vlasti omoguće uporabu informacija javnog sektora. Naime, Europska unija otvorene podatke smatra značajnim resursom za razvoj digitalnog europskog društva i tržišta, koji doprinosi inovaciji, razvoju radnih mjesta te poboljšanju usluga za građane i gospodarstvo. Sama ideja u pozadini koncepta ponovne uporabe informacija jest da su informacije javnog sektora u zajedničkom vlasništvu svih građana te da inovativno korištenje tih podataka, ako nisu ograničeni pravima intelektualnog vlasništva, zaštite osobnih podataka, sigurnosti ili poslovne tajne, treba biti omogućeno čitavom društvu, a u svrhu stvaranja dodane vrijednosti koju oni koji koriste informacije mogu ostvarivati na tržištu ili u javnom interesu. Uslijed potrebe usklađivanja s europskim acquisom, jačanja suzbijanja korupcije te jačanja prava građana u odnosu na vlast i upravu, u Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) transponirane su odredbe navedene Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora te je propisana obveza svih tijela javne vlasti da, u svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija, na svojim internetskim stranicama objavljuju informacije, odnosno skupove podataka (baze, registre, evidencije, upisnike, liste, popise, imenike itd.), s metapodacima, u strojno čitljivom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima. Povjerenik za informiranje kao neovisno tijelo nadležno za zaštitu, praćenje i promicanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija te tijelo koje nadzire provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama, smatra potrebnim ukazati na zakonsku obvezu javne objave podataka i informacija čije prikupljanje i objavljivanje propisuje Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13, 114/13, 41/14), u strojno čitljivom formatu. Naime, važeći Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture u članku 10. stavku 1. propisuje da je Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture integrirana elektronička baza podataka subjekata elektroničke infrastrukture koju čine: 1. Registar poduzetničkih zona 2. Registar poduzetničkih potpornih institucija. Članci 14. i 15. istog Zakona propisuju korištenje podataka iz Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture (JRPI) na način da je korištenje podataka iz JRPI dozvoljeno na način i pod uvjetima određenim od strane ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt (što naputkom propisuje resorni ministar) te da svaki drugi način korištenja podataka iz JRPI suprotan tome, predstavlja povredu zaštićenog prava. Dodatno, u Naputku za izradu i način korištenja Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture (NN 123/13), u glavi VIII. NAČIN I UVJETI KORIŠTENJA PODATAKA IZ JRPI, propisano je kako je korištenje i objavljivanje podataka iz JRPI dozvoljeno samo uz prethodnu pismenu suglasnost Ministarstva te da se zahtjev za korištenje i objavljivanje podataka iz JRPI podnosi pismenim putem Ministarstvu, a prilikom korištenja i objavljivanja podataka iz JRPI obavezno je navođenje izvora podataka iz JRPI te da svaki drugi način korištenja podataka iz JRPI, suprotan gore navedenim odredbama, predstavlja povredu zaštićenog prava. Povjerenica za informiranje ovim putem, a prilikom postupka donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, želi ukazati na činjenicu da su odredbe članaka 14. i 15. važećeg Zakona (poglavito u odnosu na točku 2. članka 11. važećeg Zakona i posebne podatke o poduzetničkim zonama) u neskladu s Ustavom Republike Hrvatske, odnosno člankom 38. alineja 4. Ustava, kojim se jamči pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti te propisuje da ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu. Stoga se predlaže izmjena propisanog načina i uvjeta korištenja podataka iz Registra poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija, u skladu s odredbama Ustava RH i Zakona o pravu na pristup informacijama. Predmetni registar treba biti javno dostupan i objavljen u strojno čitljivom obliku, s ciljem ostvarenja zahtjeva koje pred tijela javne vlasti postavlja europska Direktiva i članak 10. Zakona o pravu na pristup informacijama. Budući da je na stranicama Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture, na poveznici http://reg.mingo.hr/pi/public/#, u rubrici 'Pregled poduzetničke infrastrukture', identificirana objava podataka o poduzetničkim zonama i poduzetničkim potpornim institucijama u obliku pretražive aplikacije, koja ne omogućava preuzimanje podataka u strojno čitljivom obliku, Povjerenica za informiranje također ističe potrebu objave registra u njegovom integralnom, cjelovitom obliku, u otvorenom formatu, poput XLS-a ili CSV-a, odnosno omogućavanja ekstrakcije podataka iz aplikacije, također u otvorenom formatu. Predlaže se da se Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture briše važeći članak 15. Zakona te da se propiše javna objava registra u strojno čitljivom formatu. Predlažemo sljedeću odredbu članka 15. Čl. 15. Javnost jedinstvenog registra (1) Podaci iz jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture javni su. (2) Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture objavljuje se na internetskim stranicama Ministarstva uz mogućnost preuzimanja u strojno čitljivom obliku. | Djelomično prihvaćen | Komentar se prihvaća u dijelu javne objave općih podataka verificiranih od strane Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, uz mogućnost preuzimanja podataka u strojno čitljivom obliku. Komentar se ne prihvaća u dijelu javne objave posebnih podataka, s obzirom da su isti u vlasništvu subjekata poduzetničke infrastrukture koji su odgovorni za točnost podataka, pravovremeno ažuriranje podataka i njihovu javnu dostupnost. |