Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o muzejima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Gradski muzej Vinkovci | ZAKON O MUZEJIMA, O B R A Z L O Ž E N J E | Nacrt prijedloga Zakona o muzejima je preopćenit i nedorečen. Predlažemo da se u proceduri izrade i donošenja nacrt prijedloga Zakona o muzejima pošalje na doradu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | Muzej grada Zagreba - Stručno vijeće | ZAKON O MUZEJIMA, O B R A Z L O Ž E N J E | Opći komentari: 1. Smatramo da je zakonom je potrebno regulirati situacije i uvjete angažiranja vanjskih suradnika te isplate honorara pri realizaciji izložbenih projekata za koje u muzeju organizatoru izložbe postoje stručne osobe kompetentne za područje i tematiku izložbe u pripremi. Predlažemo da se razmotri ograničavanje korištenja pojma kustos svima koji nisu položili odgovarajući ispit za to zvanje pri MDC-u. Naime, sve češće susrećemo se s činjenicom da se autori izložaba nazivaju kustosima, a izložba nije jedini stručni posao kustosa. 2. Suglasni smo s opaskom o zabrani korištenja naziva muzej za institucije i djelatnosti koje to nisu, tj. ne odgovaraju definiciji muzeja i muzejske djelatnosti prema Zakonu o muzejima. Nažalost, svjedoci smo degradacije struke i muzejskog posla, stručnih znanja i stručnih zvanja. 3. S obzirom na broj predloženih izmjena i komentara, značaja zakona za obavljanje muzejske djelatnosti, predlažemo da se u proceduri izrade i donošenja zakona prijedloga zakona o muzejima pošalje na drugo čitanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3 | Hrvatsko muzejsko društvo | ZAKON O MUZEJIMA, O B R A Z L O Ž E N J E | Članak 38 i Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci („Narodne novine“, br. 97/10. i 112/11.). Prijedlog izmjene: – Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih i viših stručnih zvanja u muzejskoj struci („Narodne novine“, br. 97/10. i 112/11.). | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nejasan prijedlog |
| 4 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | ZAKON O MUZEJIMA, O B R A Z L O Ž E N J E | OPĆENIT KOMENTAR Obrazlozenje Nacrta prijedloga o Zakonu o muzejima de facto nije provedeno kroz clanke Zakona koji je preopćenit i nedorečen. Zakonom se ne rješavaju bitna stručna pitanja u muzejskoj djelatnosti, otvara se mogućnost jačem političkom kadroviranju i struka stavlja u podređen položaj. Zakonom se djelomično rješavaju pitanja muzeja kao javnih ustanova u kulturi i to s umanjenjem odlučivanja struke. Galerije i zbirke kao ustrojbene jedinice gotovo su ispuštene iz Zakona, bez konkretnih rješavanje problematike osnovom specifičnosti u obavljanju muzejske djelatnosti. Status privatnih muzeja sasvim je upitan od uvjeta za osnivanje pa do stručnog usavršavanja. Zakon mora dati smjernice za izradu Pravilnika, a posebno se komentar odnosi na Pravilnik o stručnim i višim stručnim zvanjima gdje se zvanja moraju definirati da bi se znalo što i kako će se rješavati Pravilnikom. Ovako općenit Zakon mogao bi se usvojiti jedino ako je poznat sadržaj pravilika, u protivnom nikako. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 5 | Hrvatsko muzejsko društvo | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 38. | (2) – Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci („Narodne novine“, br. 97/10. i 112/11.). Prijedlog izmjene – Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih i viših stručnih zvanja u muzejskoj struci („Narodne novine“, br. 97/10. i 112/11.). Obrazloženje: Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih i viših stručnih zvanja u muzejskoj struci. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nejasan prijedlog |
| 6 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 38. | Prijedlog promjene, Stavak 2, podstavk 6 – Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih i viših stručnih zvanja u muzejskoj struci („Narodne novine“, br. 97/10. i 112/11.). Obrazloženje:Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih i viših stručnih zvanja u muzejskoj struci. Nadam se da je samo propust u pisanju, jer je važno definirati koja su viša zvanja i uvjete za viša zvanja. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nejasan prijedlog |
| 7 | Muzejski dokumentacijski centar | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. (1) Muzejska građa i muzejska dokumentacija, koja je imala status društvenog vlasništva, a na dan stupanja na snagu Zakona o ustanovama („Narodne novine“, br. 76/93., 29/97., 47/99. i 35/08.) zatečena je u javnim ustanovama, muzejima i galerijama te muzejima, galerijama i zbirkama unutar javnih ustanova, državno je vlasništvo. Komentar Što je s građom za koju je sporna provenijencija? Preuzima li RH i potencijalne sporove koji bi vlasnici mogli voditi za ostvarivanje prava vlasništva na predmetima? | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema prijedloga. |
| 8 | Gradski muzej Vinkovci | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | (2) Potrebno je voditi računa da se sve muzejske zbirke ne popunjavaju jednakim intenzitetom. Broj predmeta u mnogim zbirkama, ponajviše arheološkim, nije konačan i eksponencijalno raste sa svakim novim arheološkom istraživanjem, preuzimanjem materijala od privatnih arheoloških firmi ili nekim drugim načinom prikupljanja. Osim toga u mnogim muzejima je nedovoljan broj stručnih djelatnika. Predlažemo da se iz odredbe o roku izvršenja 2020. godine za upis u Registar kulturnih dobara RH izuzmu zbirke prikupljena arheološkim istraživanjima, te da se za njih odredi poseban rok i način inventarizacije. | Primljeno na znanje | Potrebno je donijeti plan inventarizacije i izvršiti isti |
| 9 | Muzeji Hrvatskog zagorja (Stručno vijeće) | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36, stavak 2: Predlažemo da se iz odredbe o roku izvršenja 2020. godine za upis u Registar kulturnih dobara RH izuzme studijska građa prikupljena arheološkim istraživanjima koja nije usustavljena u zbirke te da se za nju odredi poseban rok i način inventarizacije. | Primljeno na znanje | Navedeno pitanje uredit će se programom inventarizacije. |
| 10 | Muzej grada Zagreba - Stručno vijeće | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Čl. 36: Suglasni smo s opaskama HMD-a uz sljedeće napomene: Stavak 2: U velikom broju muzeja nedovoljan je broj stručnog osoblja što onemogućava obavljanje posla kako je predloženo ovim člankom, tj. završavanje inventarizacija predmeta do 2020. god. Predlažemo izbacivanje kalendarskog roka. Mora biti istaknuto da se poslovi inventiranja planiraju u dogovoru s voditeljem zbirke, a ne da te planove planira isključivo ravnatelj. Godina 2020. je realan datum za manje zbirke. Obrazloženje: Plan za inventarizaciju moguće je napraviti za Zbrike u kojima se nalazi do 1000 predmeta. Potrebno je voditi računa da se sve muzejske zbirke ne popunjavaju jednakim intenzitetom. Osim toga, neke su Zbirke zatvorene, bez priliva novih predmeta. Nisu sve zbirke jednako zahtjevne za manipulaciju (ne manipulira se jednako razglednicom i baroknim ormarom).Također treba voditi računa da su neki kustosi zaduženi za veći broj zahtjevnih i brojčano velikih zbirki. S obzirom na vremensko trajanje rasprava i donošenja zakona, rok od 2020. godine je nerealan. Umjesto preciznog definiranja godine/vremenskog roka unutar predloženog zakona, smatramo da je realno navesti rok koji se definira ovisno o veličini zbirki i njihovoj zahtjevnosti. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – potrebno je donijeti plan inventarizacije i izvršiti isti |
| 11 | Hrvatsko muzejsko društvo | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | (2) Da li svaki ravnatelj ili samo ravnatelj javnog muzeja? Rokovi inventarizacije utvrđuju se Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi. Kako izvršiti zadani datumski rok, kada građa neprestano dolazi i s tim datumom će biti već puno nove građe, koja se nije mogla staviti u program prije toga? | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema jasnog prijedloga. |
| 12 | Hrvatsko muzejsko društvo | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | (1) Što je s pohranom? | Nije prihvaćen | Pitanje je uređeno člankom kojim se pobliže uređuje djelatnost muzeja. |
| 13 | Muzejski dokumentacijski centar | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36. (1) Muzej koji nije u cijelosti inventarizirano muzejsku građu i dokumentaciju dužan je pristupiti inventarizaciji muzejskih predmeta koji do stupanja na snagu ovoga Zakona nisu uvedeni u inventarnu knjigu. (2) Ravnatelj muzeja, odnosno voditelj muzeja unutar pravne osobe dužan je u roku od devedeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti program inventarizacije i upisa muzejske građe i dokumentacije u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske s utvrđenim vremenskim rokom izvršenja do 2020. godine i o tome obavijestiti Ministarstvo kulture. Komentar: Rok od dvije godine nije realan u svim slučajevima. Treba uzeti u obzir da trenutno u muzejima u Hrvatskoj imamo 69 neregistriranih zbirki koje imaju do 10,000 muzejskih predmeta, 15 imaju do 50,000 muzejskih predmeta i 19 zbirki imaju građu veću od 50,000 muzejskih predmeta. | Primljeno na znanje | Potrebno je donijeti plan inventarizacije i izvršiti isti |
| 14 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Prijedlog izmjene - Brisati Problem inventarizacije se ne rješava Zakonom već inspekcijskim službama. Proces inventarizacije je stalan proces u muzejskoj djelatnosti zbog priliva nove građe istraživanjima. Obrada građe, ovisno o stručnoj ekipiranosti, stanju predmeta i količini predmeta može trajati duže vrijeme. Ovaj članak govorui o tome da oni koji su kreirali ovaj zakon nisu baš upoznati s muzejskom problematikom. Isto se odnosi i na stavak 2. gdje se inventarizacija građe propisuje s izvršenjem 2020!? Stalan proces se ograničava datumom!?, i tko će to provjeriti, npr. u matičnim ustanovama? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – potrebno je donijeti plan inventarizacije i izvršiti isti |
| 15 | Muzej Slavonije | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | I zakonodavca i MDC vrijedi podsjetiti na činjenicu da je broj predmeta u zbirkama živa (promjenjiva), a ne konačna i za svagda određena kategorija, odnosno da se prijedlogom zakona u obzir ne uzima potencijalni priljev predmeta u neku zbirku. Broj predmeta u mnogim zbirkama nije konačan i, primjerice, ima potencijal eksponencijalno rasti sa svakim novim arheološkom iskopavanjem, preuzimanjem materijala od privatnih arheoloških firmi ili nekim drugim načinom prikupljanja. | Primljeno na znanje | Potrebno je donijeti plan inventarizacije i izvršiti isti |
| 16 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | (2) Da li svaki ravnatelj ili samo ravnatelj javnog muzeja? Rokovi inventarizacije utvrđuju se Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi. Kako izvršiti zadani datumski rok, kada građa neprestano dolazi i s tim datumom će biti već puno nove građe, koja se nije mogla staviti u program prije toga? | Primljeno na znanje | Potrebno je donijeti plan inventarizacije i izvršiti isti. |
| 17 | Muzej za umjetnost i obrt | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | (2) Ravnatelj muzeja, odnosno voditelj muzeja unutar pravne osobe dužan je u roku od devedeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti program inventarizacije i upisa muzejske građe i dokumentacije u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i o tome obavijestiti Ministarstvo kulture. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – potrebno je donijeti plan inventarizacije i izvršiti isti. |
| 18 | Muzej za umjetnost i obrt | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | (2) rokovi inventarizacije utvrđuju se Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – potrebno je donijeti plan inventarizacije i izvršiti isti. |
| 19 | Maro Grbić | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 34. | Kako će se utvrditi da netko obavlja muzejsku djelatnost, a nije upisan u registar? Možda je to obrt koji se zove muzej, a sakuplja predmete i prodaje? Možda i sakupljač umjetnina koji istovremeno trguje i gradi svoju zbirku? Muzejska djelatnost je post hoc ovoga zakona, ne propter hoc. Želi li se ovime kazniti muzeje koji nemaju uvjete za upis u registar? Onda će ostati izvan dosega zakona i državne kontrole, pa će postati doo za bilo što. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – nema konkretnog prijedloga |
| 20 | Gradski muzej Nova Gradiška | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34 U članku 34 smatramo da je nužno iskazati novčane kazne u smislu prosječnih plaća u Republici Hrvatskoj, a ne u konkretnom iznosu u kunama. Ukoliko Hrvatska uđe u Euro zonu, članak 34 je neprimjenjiv. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – Ministarstvo pravosuđa nije prigovaralo |
| 21 | Muzej grada Zagreba - Stručno vijeće | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 34. | Čl. 34.: suglasni smo s prijedlogom izmjena čl. 34 koje predlaže HMD uz sljedeće izmjene: St.1: istaknuti tko je nadležan za provođenje predložene zakonske kazne, iz predloženog je nejasno tko utvrđuje kaznenu odgovornost i tko određuje visinu novčane kazne i u kojem postupku. | Primljeno na znanje | Propisano zakonom |
| 22 | Hrvatsko muzejsko društvo | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 34. | Prijedlog izmjene Brisati Stavak 7, podstavak 2 i 3 Obrazloženje: Točkom 3. predviđena je prekršajna odgovornost ravnatelja kao odgovorne osobe u muzeju za sve prekršaje iz stavka 1., pa samim time i obvezuje poslodavca/ravnatelja da osigura uvjete za obavljanje poslova, nelogično je što je visina zapriječene kazne viša za fizičku osobu iz točke 2. nego za odgovornu osobu iz točke 3. | Prihvaćen | Preformulirano |
| 23 | Hrvatsko muzejsko društvo | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 34. | Prijedlog izmjene 2. ne upisuje muzejske predmete u inventarnu knjigu i ne vodi muzejsku dokumentacijuu rokovima propisanim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi te ne prijavljuje nadležnom tijelu muzejsku građu i dokumentaciju radi uspostave zaštite u skladu s odredbom članka 7. stavka 1. točkom 2. ovoga Zakona Obrazloženje: Ispuštena je riječ „redovito“ i zamijenjena preciznom određenjem rokova za upis muzejskih predmeta propisanim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – podrazumijeva se da je postupak propisan |
| 24 | Hrvatsko muzejsko društvo | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 34. | (1) Kako se određuje što je muzejska djelatnost, a nije recimo sakupljačka i izlagačka strast. Muzeji po kućama, muzej u Blatu, kućne zbirke. Da li kažnjavati one koji imaju u nazivu ustanove ili udruge naziv 'muzej', a ne rade po muzejskom zakonu. Da li zabraniti korištenje riječi 'muzej' za sve djelatnosti i ustanove izvan ovog zakona? | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema konkretnog prijedloga |
| 25 | Muzejski dokumentacijski centar | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj muzej te pravna osoba unutar koje je muzej, kao i druga pravna osoba koja: 1. obavlja muzejsku djelatnost, a nije upisana u sudski (ili drugi odgovarajući registar-IZBACITI) u skladu s odredbama članka 6. stavka 1. ovoga Zakona 2. ne upisuje redovito muzejske predmete u inventarnu knjigu i ne vodi redovito muzejsku dokumentaciju te ne prijavljuje nadležnom tijelu muzejsku građu i dokumentaciju radi uspostave zaštite u skladu s odredbom članka 7. stavka 1. točkom 2. ovoga Zakona. - ne upisuje muzejske predmete u inventarnu knjigu i ne vodi muzejsku dokumentaciju u rokovima propisanim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi 3. ne vodi muzejsku dokumentaciju o muzejskoj građi i djelatnosti na način propisan pravilnikom iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona 4. izvrši prodaju, darovanje i zamjenu muzejske građe i muzejske dokumentacije suprotno odredbi članka 8. stavka 3. ovoga Zakona 5. povjeri muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju na čuvanje i radi izlaganja drugom muzeju, drugoj pravnoj osobi ili državnom tijelu suprotno odredbi članka 9. stavka 1. ovoga Zakona 6. ne dostavi podatke za upis u očevidnik (pri Muzejskom dokumentacijskom centru-IZBACITI) u skladu s odredbama članka 14. stavka 2. ovoga Zakona 7. ne omogući Ministarstvu kulture uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnog nadzora u skladu s odredbama članka 29. stavka 3. ovoga Zakona. Komentar: Stručni nadzor provode matični muzeji | Prihvaćen | Preformulirano |
| 26 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 34. | Prijedlog izmjene stavak 7, podstavak 2 i 3 Brisati Obrazloženje: Ovaj je prijedlog kaznenih odredbi pravno upitan, jer uvid u podatke se mora omogućiti svima koji to zahtjevaju, a posebno MKinistartvu kulture. Za sve uvide u poslovanje muzeje direktno je odgovorna osoba kpoja upravlja muzejom, a to je ravnatelj. | Prihvaćen | Preformulirano |
| 27 | Muzej Slavonije | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 34. | Kazne propisane Člankom 34. su apsolutno neprihvatljive i pojedini muzeji su se već očitovali po tome pitanju. Kažnjavanje kustosa za pojedino nepoštivanje rokova ili izvršenje poslova je apsolutno neprihvatljivo, jer određeni poslovi svakako ovise i o organizaciji posla unutar kuće, ali i naravno o ukupnom broju građe. Muzej Slavonije i njegove pojedine odjele i zbirke je apsolutno nemoguće uspoređivati s muzejima čiji je cjelokupni fundus na razini jedne zbirke Muzeja Slavonije. Ako se pojedini zadatci ne izvršavaju na vrijeme ili ne provode nije odgovoran kustos, s obzirom da nad sobom ima ravnatelja koji treba ravnati institucijom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 28 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 34. | (2) Ispuštena je riječ „redovito“ i zamijenjena preciznom određenjem rokova za upis muzejskih predmeta propisanim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi. Brisati Stavak 7, podstavak 2 i 3 Obrazloženje: Točkom 3. predviđena je prekršajna odgovornost ravnatelja kao odgovorne osobe u muzeju za sve prekršaje iz stavka 1., pa samim time i obvezuje poslodavca/ravnatelja da osigura uvjete za obavljanje poslova, nelogično je što je visina zapriječene kazne viša za fizičku osobu iz točke 2. nego za odgovornu osobu iz točke 3. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 29 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 34. | (2) ne upisuje muzejske predmete u inventarnu knjigu i ne vodi muzejsku dokumentacijuu rokovima propisanim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi te ne prijavljuje nadležnom tijelu muzejsku građu i dokumentaciju radi uspostave zaštite u skladu s odredbom članka 7. stavka 1. točkom 2. ovoga Zakona Brisati Stavak 7, podstavak 2 i 3 | Prihvaćen | Preformulirano |
| 30 | Muzej za umjetnost i obrt | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 34. | (1) 2. ne upisuje muzejske predmete u inventarnu knjigu i ne vodi muzejsku dokumentaciju u rokovima propisanim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi te ne prijavljuje nadležnom tijelu muzejsku građu i dokumentaciju radi uspostave zaštite u skladu s odredbom članka 7. stavka 1. točkom 2. ovoga Zakona (2) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točke 2. i 3. ovoga članka fizička osoba zadužena za obavljanje navedenih poslova ukoliko je poslodavac osigurao sve uvjete za nesmetano obavljanje navedenih poslova iz članka 34 stavka 1., točka 2. i 3. | Prihvaćen | Preformulirano |
| 31 | Muzej za umjetnost i obrt | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 34. | (1), 2. - ispuštena je riječ „redovito“ i zamijenjena preciznom određenjem rokova za upis muzejskih predmeta propisanim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi. (2) smatra se neophodnim osigurati sve uvjete za neometano obavljanje rada | Prihvaćen | Nije prihvaćeno – podrazumijeva se da je postupak propisan |
| 32 | Andrea Rimpf | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 34. | Primjedba: - čl. 3. st.1. „…nedostaje riječ kao nacionalnog kulturnog materijalnog i nematerijalnog ….“ Muzeji ne čuvaju građu Republike Mađarske ili Irske…nego kulturnu baštinu s hrvatskog nacionalnog teritorija. - čl.3.st.2. Muzej može biti pravna osoba ili ustrojbena jedinica pravne osobe ( muzej u sastavu??? – ovo treba pojasnit). Ako je Muzej u nečijem sastavu, on nije onda pravna osoba (ovo je vračanje na bivše OURE i Kulturne centre). Nadalje, ako je muzej javna ustanova, onda se podrazumijeva da je otvorena za javnost. Dio teksta koji navodi galerije i zbirka – napominje da su muzeji. Galerija i zbirka ne mogu biti Muzeji obzirom da se zna definicijom što je muzejska djelatnost. Ovaj dio se odnosi na Privatne muzeje te ga tako treba i definirati Jer „galerija“ podrazumijeva prodaju umjetnina, što je muzejima na neki način onemogućeno. Jedna zbirka ne može činiti muzej, no s vremenom može prerasti ukoliko dođe do povećanja muzejskog fonda. Dakle, definirati pojmove galerija i zbirka. Čl.11.,st.3. Muzej iz stavka 1. dužan je osigurati tehničku i fizičku zaštitu muzejske građe i muzejske dokumentacije sukladno propisima, u opsegu s kojim je suglasan osnivač i suosnivač. Primjedba: - Nedorečeno, naime iz ovog proizlazi da osnivač ukoliko nije pri financijama ne mora osigurati cjelokupnu građu te iste papire može i prikriti. Čl.23. Primjedba: - Treba definirati na koliko dugo najviše netko može obnašati dužnost v.d. ravnatelja. Čl.24. Primjedba: - Koje su ovlasti voditelja muzeja i što sa muzejima u kojem nema dovoljno stručnog kadra??? Čl.27. Primjedba: - Zakonom treba definirati koja su to zvanja. Također se treba definirati i načini napredovanja jer prema dosadašnjem pravilniku stručni djelatnici u pojedinim muzejima nisu mogli napredovati jer su bili zaduženi i vodili cjelokupne zbirke odijela što ih je stavljalo u neravnopravan odnos prema drugim muzejskim djelatnicima u muzejima u kojima je veći kadar gdje se vrši specijalizacija i nadležnost nad jednim dijelom zbirke ili pod zbirke. U muzejima s manjim kolektivom, jedan kustos skrbi i obrađuje građu koja prelazi i do 100 000 predmeta. Čl.28. Primjedba: - Označava li stavak 2. ukidanje potpore MK za muzejsko galerijsku djelatnost te se vodi k tome ako bude novaca bit će i izložbi??? Čl.28. st. 3 . Što se misli pod ovim da MK može osigurati sredstva za redovno očuvanje i održavanje muzejskih prostorija. MK dakle, može, a i ne mora financirati investicijska ulaganja. Investicijska ulaganja su i najskuplja ulaganja pa prema tome MK će odlučivati kako i gdje će se velike svote novca trošiti i kojem izvođaču će se davati??? Čl.34. Primjedba: - Muzeji sa 2 zaposlena stručna djelatnika će ovim prijedlogom kontinuirano plaćati kazne jer uz sve obveze neće uspjeti ispuniti ono što se traži prethodnim člancima. Čl.34. st.1.pod.st.4. Primjedba: - Novčana kazna od 50.000 – 100.000 HRK , dakle prodate djelo u vrijednosti od 3 000 000 platite kaznu od 100 000, i ostane vam 2. 900 000 HRK. Ovo je apsurd. U navedeni st. 1 i ovaj podstavak treba nadodati i zatvorska kazna u trajanju od – do. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nejasan prijedlog |
| 33 | Gradski muzej Nova Gradiška | V. HRVATSKO MUZEJSKO VIJEĆE, Članak 32. | Članak 32, Točka 1 stavak 5 Smatramo da je nužno precizirati i napisati razmatra programe rada i godišnja izvješća o radu državnih muzeja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 34 | Hrvatsko muzejsko društvo | V. HRVATSKO MUZEJSKO VIJEĆE, Članak 32. | Prijedlog izmjene (4) Ministar kulture pokreće postupak imenovanja predsjednika i članova Hrvatskoga muzejskog vijeća pozivom muzejskim strukovnim udrugama, muzejima te muzejima u sastavu i drugim osobama povezanima s muzejskom djelatnošću da podnesu pisane i obrazložene prijedloge kandidata za izbor predsjednika i članova Hrvatskoga muzejskog vijeća. Muzejsko vijeće ima 4 člana iz reda muzejskih ustanova i 3 člana iz reda registriranih muzejskih udruga u RH. Obrazloženje: Hrvatsko muzejsko vijeće je izgubilo svoju političku neovisnost Zakonom o muzejima iz 2015.g. Prijedlog je da se opet uvede izbor 3 člana HMV-a iz redova stručnih muzejskih udruga, odnosno isto kao što je i u zakonu o arhivima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – savjetodavno tijelo ministra kulture koje ima naglasak na stručnosti. |
| 35 | Hrvatsko muzejsko društvo | V. HRVATSKO MUZEJSKO VIJEĆE, Članak 32. | (1) - daje mišljenje Ministarstvu kulture o stjecanju viših zvanja u muzejskoj struci. Prijedlog izmjene -daje mišljenje Ministarstvu kulture o stjecanju viših zvanja u muzejskoj struci temeljem prijedloga Povjerenstva za napredovanja, koje bira Hrvatsko muzejsko vijeće - daje prethodno mišljenje u postupku donošenja podzakonskih akata u muzejskoj djelatnosti | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – navedena tijela su savjetodavna te će Ministar kulture pri donošenju bilo kojeg odluke ili normativnog akta vezanog uz muzejsku struku uvijek tražiti mišljenje struke. |
| 36 | Muzejski dokumentacijski centar | V. HRVATSKO MUZEJSKO VIJEĆE, Članak 32. | Dodan MDC; 4) Ministar kulture pokreće postupak imenovanja predsjednika i članova Hrvatskoga muzejskog vijeća pozivom muzejskim strukovnim udrugama, MDC-u, muzejima te muzejima u sastavu i drugim osobama povezanima s muzejskom djelatnošću da podnesu pisane i obrazložene prijedloge kandidata za izbor predsjednika i članova Hrvatskoga muzejskog vijeća. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – navedeno je da se upućuje svim osobama povezanim s muzejskom djelatnošću. |
| 37 | Muzejski dokumentacijski centar | V. HRVATSKO MUZEJSKO VIJEĆE, Članak 32. | Članak 32. (4) Ministar kulture pokreće postupak imenovanja predsjednika i članova Hrvatskoga muzejskog vijeća pozivom muzejskim strukovnim udrugama, MDC-u, muzejima te muzejima u sastavu i drugim osobama povezanima s muzejskom djelatnošću da podnesu pisane i obrazložene prijedloge kandidata za izbor predsjednika i članova Hrvatskoga muzejskog vijeća. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – navedeno je da se upućuje svim osobama povezanim s muzejskom djelatnošću. |
| 38 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | V. HRVATSKO MUZEJSKO VIJEĆE, Članak 32. | Prijedlog promjene, stavak 4 (4) Ministar kulture pokreće postupak imenovanja predsjednika i članova Hrvatskoga muzejskog vijeća pozivom muzejskim strukovnim udrugama, muzejima te muzejima u sastavu i drugim osobama povezanima s muzejskom djelatnošću da podnesu pisane i obrazložene prijedloge kandidata za izbor predsjednika i članova Hrvatskoga muzejskog vijeća. Muzejsko vijeće ima 4 člana iz reda muzejskih ustanova i 3 člana iz reda registriranih muzejskih udruga u RH. Obrazloženje: Hrvatsko muzejsko vijeće je izgubilo svoju političku neovisnost Zakonom o muzejima iz 2015.g. Prijedlog je da se opet uvede da se 3 člana HMV-a se biraju iz redova stručnih muzejskih udruga, odnosno isto kao što je i u Zakonu o arhivima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – savjetodavno tijelo ministra kulture koje ima naglasak na stručnosti. |
| 39 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | V. HRVATSKO MUZEJSKO VIJEĆE, Članak 32. | (4) Hrvatsko muzejsko vijeće je izgubilo svoju političku neovisnost Zakonom o muzejima iz 2015.g. Prijedlog je da se opet uvede izbor 3 člana HMV-a iz redova stručnih muzejskih udruga, odnosno isto kao što je i u zakonu o arhivima. | Prihvaćen | Nije prihvaćeno – savjetodavno tijelo ministra kulture koje ima naglasak na stručnosti. |
| 40 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | V. HRVATSKO MUZEJSKO VIJEĆE, Članak 32. | (1) dodaje se na kraju: -daje mišljenje Ministarstvu kulture o stjecanju viših zvanja u muzejskoj struci temeljem prijedloga Povjerenstva za napredovanja, koje bira Hrvatsko muzejsko vijeće - daje prethodno mišljenje u postupku donošenja podzakonskih akata u muzejskoj djelatnosti (4) Ministar kulture pokreće postupak imenovanja predsjednika i članova Hrvatskoga muzejskog vijeća pozivom muzejskim strukovnim udrugama, muzejima te muzejima u sastavu i drugim osobama povezanima s muzejskom djelatnošću da podnesu pisane i obrazložene prijedloge kandidata za izbor predsjednika i članova Hrvatskoga muzejskog vijeća. Muzejsko vijeće ima 4 člana iz reda muzejskih ustanova i 3 člana iz reda registriranih muzejskih udruga u RH. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – navedena tijela su savjetodavna te će Ministar kulture pri donošenju bilo kojeg odluke ili normativnog akta vezanog uz muzejsku struku uvijek tražiti mišljenje struke. |
| 41 | Majda Rubić | V. HRVATSKO MUZEJSKO VIJEĆE, Članak 32. | Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđa 8845 kulturnih dobara proglašenih kao nacionalno blago, a od nacionalnog značenja svega 42 prema postupku koji uređuje Pravilnik o Registru. Samo ta kulturna dobra na Listi od nacionalnog značenja u Registru kulturnih dobara RH imaju osobitu zaštitu hrvatske države kao i na području drugih članica Europske unije. U ovom području prava kao meritorno ostaje domaće pravo, hrvatski zakonodavac je pokazao namjeru uskladiti svoj Zakon sa Uredbom o izvozu i Direktivom o povratu nezakonito iznesenih kulturnih dobara 2014/60 uređenim postupkom registracije da zaštiti nacionalno blago od njegova oštećivanja i gubitka sukladno odredbama čl. 36. Lisabonskog ugovora. Ali, iako su prema Zakonu sva kulturna dobra dio nacionalnog blaga, samo ona proglašena od nacionalnog značenja imaju prednost na svim natječajima za financiranje iz EU fondova („tangible units of national importance“). Ministarstvo kulture RH za svako pojedino kulturno dobro vodi postupak proglašenja od nacionalnog značenja. To otežava pravilnu raspodjelu uloga u vrjednovanju nacionalne baštine, razmotriti mogućnost uključivanja ovlaštenih muzeja s prijedlozima za proglašenje od najvećeg nacionalnog značenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 42 | Gradski muzej Nova Gradiška | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 31. | Točka 2 U slučaju izdavanja rješenja nadležnog upravnog tijela odnosno sukladno s našim prijedlogom 1 članka 31, tko može pokrenuti žalbu pred nadležnim upravnim tijelom da li muzejska ustanova ili Osnivač. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema kontradikcije. |
| 43 | Gradski muzej Nova Gradiška | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 31. | Članak 31, Točka 1 Člankom 31 točkom 1, posljednja rečenica predlažemo izmjenu: ne otkloni li Osnivač uočene nedostatke u postavljenom roku, nadležno upravno tijelo donijet će rješenje o kazni za ne izvršenje ispostavljenoga rješenja za uklanjanje uočenih nedostataka. Kaznu treba regulirati u prekršajnim odredbama i odrediti visinu deset prosječnih plaća u Republici Hrvatskoj. Ukoliko Osnivač se ogluši i na to i donese akt kojim predlaže zatvaranje muzeja ili muzejske ustanove provest će se postupak davanja suglasnosti Hrvatskog muzejskog vijeća. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi se o izvršenju rješenja koje je propisano Zakonom o općem upravnom postupku, prisilno izvršenje nenovčanih obveza novčanom kaznom. |
| 44 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 31. | (3) Greška u citiranju nadležnog tijela, potrebno je izmijeniti u tijelo iz članka 30. Stavka 1. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – iz odredbe jasno proizlazi o kojem se tijelu radi. |
| 45 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 31. | kontradiktorni stavak (2) i (3) | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema kontradikcije. |
| 46 | Gradski muzej Nova Gradiška | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 30. | Članak 30, Točka 2 Točkom 2 nije jasno definiran nadzor na koje se službe odnosi unutar ureda državne uprave u županiji. Treba izrijekom utvrditi na koji se županijski ured državne uprave odnosi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – jasno je što je ured državne uprave u županiji. |
| 47 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 29. | Prijedlog izmjene (1) Stručni nadzor nad radom muzeja kao i nad zaštitom muzejske građe i muzejske dokumentacije obavljaju matični muzej ili drugi muzej kojeg ovlasti Ministarstvo kulture, dok stručni nadzor nad radom matičnih muzeja kao i nad zaštitom njihove muzejske građe i muzejske dokumentacije obavlja Ministarstvo kulture Obrazloženje: Naglašava se nadzor Ministarstva kulture nad matičnim muzejima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – sadržaj ove odredbe u Prijedlogu zakona je isti |
| 48 | Muzejski dokumentacijski centar | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 29. | Članak 29. (1)Stručni nadzor nad radom muzeja obavlja matični muzej ili drugi muzej kojeg ovlasti Ministarstvo kulture. (2) Stručni nadzor nad Muzejskim dokumentacijskim centrom obavlja Ministarstvo kulture. (3) Pravne osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužni su Ministarstvu kulture, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnog nadzora. Komentar: Potrebno je definirati stručni nadzor (Ministarstvo kulture) nad radom matičnih muzeja? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – sadržaj ove odredbe u Prijedlogu zakona je isti |
| 49 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 29. | Dodati stavak 2a) (2) Stručni nadzor nad matičnim muzejima obavlja Ministarstvo kulture. Obrazloženje: Primjer je da građa nije registrirana upravo u matičnim muzejima, pa će MK imati direjktan utjecaj na ubrzanje procesa registracije građe. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – sadržaj ove odredbe u Prijedlogu zakona je isti |
| 50 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 29. | Naglašava se nadzor Ministarstva kulture nad matičnim muzejima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – sadržaj ove odredbe u Prijedlogu zakona je isti |
| 51 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 29. | Stručni nadzor nad radom muzeja kao i nad zaštitom muzejske građe i muzejske dokumentacije obavljaju matični muzej ili drugi muzej kojeg ovlasti Ministarstvo kulture, dok stručni nadzor nad radom matičnih muzeja kao i nad zaštitom njihove muzejske građe i muzejske dokumentacije obavlja Ministarstvo kulture | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – sadržaj ove odredbe u Prijedlogu zakona je isti |
| 52 | Maro Grbić | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 28. | Što su sredstva za rad? Novac ili svi predmeti, alati, energija i zgrade? Čemu odredba 'u skladu za sakonom'? Može li nešto ipak i mimo zakona? | Nije prihvaćen | Nije razmatrano, nema jasnog prijedloga. |
| 53 | Maro Grbić | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 28. | Nužno je ubacivanje u ovaj zakon posebnih stavaka o muzejskim zakladama, da se pomaknemo prema samostalnosti muzeja. Treba razraditi u pravilnicima uvjete osnivanja i rada. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – već postoji zakon koji detaljno regulira zaklade, a izričaj „i na drugi način u skladu sa zakonom“ pokriva financiranje iz zaklada. |
| 54 | Gradski muzej Vinkovci | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 28. | (2) Sredstva za posebne programe, osigurava osnivač, a ovisno o svom interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao o jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te pravne i druge fizičke osobe na osnovu raspisanih javnih natječaja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – ovim prijedlogom ulazilo bi se u previše detaljno normiranje |
| 55 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 28. | Prijedlog izmjene dodati stavak 5 (5) Navedeni prihodi upotrebljavaju se isključivo za unapređenje muzejske djelatnosti i stručno usavršavanje djelatnika. Obrazloženje: Ovo je potrebno naglasiti jer kod lokalnih muzeja se dio vlastitih sredstava troši za održavanje hladnog pogona i sanaciju objekata a ne za unaprjeđenje muzejske struke i stručno usavršavanje djelatnika. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – predmet reguliranja statuta |
| 56 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 28. | Prijedlog izmjene (4) Sredstva za rad muzeja osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima, muzejskim zakladama i na drugi način u skladu sa zakonom. Obrazloženje: Muzejske zaklade, društvo prijatelja muzeja, na zapadu čest način institucionalnog podupiranja muzeja. Ako se ovim zakonom omogući stvaranje muzejske zaklade, muzeji ih mogu osnivati. Treba napraviti poseban članak o muzejskim zakladama. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – već postoji zakon koji detaljno regulira zaklade, a izričaj „i na drugi način u skladu sa zakonom“ pokriva financiranje iz zaklada. |
| 57 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 28. | Ima li još nekih drugih muzeja osim javnih i privatnih za koje osnivač mora osigurati sredstva? Ako nema onda treba glasiti: Sredstva za rad muzeja… | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 58 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 28. | (4) Muzejske zaklade, društvo prijatelja muzeja, na zapadu čest način institucionalnog podupiranja muzeja. Ako se ovim zakonom omogući stvaranje muzejske zaklade, muzeji ih mogu osnivati. Treba napraviti poseban članak o muzejskim zakladama. (5) Ovo je potrebno naglasiti jer kod lokalnih muzeja se dio vlastitih sredstava troši za održavanje hladnog pogona i sanaciju objekata a ne za unaprjeđenje muzejske struke i stručno usavršavanje djelatnika. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – već postoji zakon koji detaljno regulira zaklade. |
| 59 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 28. | (4) Sredstva za rad muzeja osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima, muzejskim zakladama i na drugi način u skladu sa zakonom. dodati stavak 5 (5) Navedeni prihodi upotrebljavaju se isključivo za unapređenje muzejske djelatnosti i stručno usavršavanje djelatnika. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – već postoji zakon koji detaljno regulira zaklade, a izričaj „i na drugi način u skladu sa zakonom“ pokriva financiranje iz zaklada. |
| 60 | Prirodoslovni muzej Rijeka | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | Prijedlog izmjene Prijedlog izmjene: (1) Stručne muzejske djelatnike čine djelatnici u muzejima koji prema odredbama ovoga Zakona ispunjavaju uvjete za postavljenje u odgovarajuća stručna muzejska zvanja. (2) Muzejski djelatnici dužni su u svome radu pridržavati se načela muzejske struke, zakona i drugih propisa kojim se uređuje obavljanje muzejske djelatnosti. (3) Stručna muzejska zvanja su: A) u radu s muzejskom građom: kustos (viši kustos, kustos savjetnik) , restaurator (viši restaurator, restaurator savjetnik), dokumentarist (viši dokumentarist, dokumentarist savjetnik); B) u radu s publikom i javnošću: muzejski pedagog (viši muzejski pedagog, muzejski pedagog savjetnik), suradnik za marketing u muzejima (viši suradnik za marketing u muzejima, savjetnik za marketing u muzejima), suradnik za odnose s javnošću u muzejima (viši suradnik za odnose s javnošću u muzejima, savjetnik za odnose s javnošću u muzejima); C) ostala muzejska zvanja: informatičar (viši informatičar, informatičar savjetnik), diplomirani knjižničar (viši knjižničar, knjižničarski savjetnik), arhivist (viši arhivist, arhivski savjetnik) kao i drugi stručnjaci zavisno od potreba muzeja. Pomoćne stručne poslove u muzeju obaljaju: preparator (viši preparator), muzejski tehničar (viši muzejski tehničar), pomoćni knjižničar (knjižničar), fotograf (viši fotograf) i dr., ovisno o tipu muzeja. (4) U svakom muzeju obavezno je zaposliti najmanje jednog kustosa (viši kustos, muzejski savjetnik). Obrazloženje: Važno je Zakonom nabrojati muzejska zvanja te stupnjeve napredovanja, s obzirom da su muzejski stručni djelatnici temelj muzejske djelatnosti i rada muzeja, što se regulira ovim zakonom . U prijedlogu se naslanjamo na European Frame of Reference for Museum Professionals, kao i na samu definiciju muzejske djelatnosti i muzeja s početka ovog Zakona - naime, za obavljanje cijelog opsega muzejske djelatnosti u suvremenim muzejima sva su muzejska zvanja izuzetno bitna i međusobno povezana te međuovisna u svom radu i djelokrugu, te se jedino timskim radom djeatnika različitih profila zadaće suvremenog muzeja, koji istražuje, prikuplja i štiti građu i baštinu, ali ju i komunicira s javnošću, publikom i posjetiteljima, čini ju dostupnom svim građanima te znatno utječe na razvoj zajednice i društveni život općenito, mogu ispuniti na dovoljno kvaliutetan način. Degradiranjem pojedinih muzejskih zvanja (pr. muzejski pedagog, stručnjak za marketing u muzejima ili za odnose s javnošćuu muzejima) i njihovim naglašenim stavljam u drugi plan postiže se suprotan efekt, odnosno, ne motivira se muzeje i njihove stručne djelatnike na daljnja nastojanja u otvaranju muzeja i obavljanju muzejske djelatnosti u svom opsegu kako ju definira ovaj Zakon. Kroz pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja Ministar definira uvjete koje je potrebno ispuniti za sva navedena znanja i time može strateški djelovati i motivirati muzeje i njihove djelatnike na značaj napredak i kvalitativni razvoj muzejske djelatnostiu RH. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 61 | Gradski muzej Nova Gradiška | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | Članak 27, Točka 2 Predložili smo člankom 26a u zakonu reguliranje zvanja, a ne da se regulira aktom nižeg reda pa smatramo točku 2 treba brisati. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 62 | Gradski muzej Vinkovci | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | Stručna muzejska zvanja u muzejskoj struci jesu: kustos, viši kustos i muzejski savjetnik; muzeolog, viši muzeolog i muzeolog savjetnik, muzejski pedagog, viši muzejski pedagog i muzejski pedagog savjetnik; dokumentarist, viši dokumentarist i dokumentarist savjetnik; informatičar, viši informatičar, informatičar savjetnik; restaurator, viši restaurator, restaurator savjetnik; preparator i viši preparator; muzejski tehničar i viši muzejski tehničar; fotograf i viši fotograf. Stručne poslove u muzeju obavljaju i diplomirani knjižnjičari, arhivisti, kao i drugi stručnjaci ovisno o potrebama muzeja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 63 | Muzej Slavonije | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | Zakonom je potrebno definirati stručna muzejska zvanja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 64 | Muzej grada Zagreba - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | Članak 27: slažemo se s prijedlogom izmjena čl. 27 koje predlaže HMD uz sljedeće izmjene: Sva zvanja navedena u čl. 27, st. 2, 3, 4, 5, 6, za koja je potrebno položiti stručni ispit pri MDC-u dobivaju prefiks muzejska. Stavak 3, 4: zvanje informatičar (viši informatičar i informatičar savjetnik) treba biti navedeno u stručnim muzejskim zvanjima (stavak 3), a ne u Muzejskim zvanjima za obavljanje stručnih muzejskih poslova (stavak 4). Obrazloženje: informatičar polaže stručni ispit pri MDC-u prema Pravilniku o stjecanju stručnih muzejskih zvanja. Što je razumljivo prema zahtjevima i funkcioniranju suvremene muzejske struke. Stavak 5 i 6: Predlažemo da se razmotri mogućnost da se omogući napredovanje muzejskom fotografu do zvanja muzejski fotograf savjetnik s obzirom na to da već sedam godina postoji diplomski studij fotografije na Akademiji dramskih umjetnosti. Napomena se također odnosi i na zvanje djelatnika u marketingu i djelatnika u odnosima s javnošću da mogu napredovati do zvanja savjetnika s istim razlogom (postojanje specijaliziranih studija). Smatramo da je o navedenim činjenicama potrebno voditi računa pri izradi novog pravilnika o stjecanju viših zvanja. Postojeći prijedlog degradira navedena zvanja i poslove koji zahtijevaju specifična znanja i vještine važne za promociju muzejske djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje – materija će biti uređena Pravilnikom. |
| 65 | Etnografski muzej Split | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | Zakonom bi trebalo definirati (navesti) stručna muzejska zvanja i druga zvanja u muzejskoj djelatnosti te predvidjeti mogućnost napredovanja u viša zvanja, dok bi se Pravilnikom detaljnije uredila pitanja o uvjetima i načinu stjecanja ovih zvanja. S obzirom da stručne poslove u muzejima obavljaju i drugi stručnjaci čiji je status reguliran drugim, temeljnim zakonom struke, i mogućost napredovanja je regulirana istim ovim zakonom. To su npr. dipl. knjižničari i dipl arhivisti. Tako u st. 3. uz "stručno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća" treba stajati "ili mišljenja drugih Kulturnih vijeća Ministarstva kulture RH" | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 66 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | Prijedlog izmjene (8) Ministar kulture donosi rješenje o stjecanju viših stručnih muzejskih zvanja i zvanja savjetnika, a u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 2. ovoga članka uz stručno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća Obrazloženje: Ministar kulture propisuje pravilnikom uvjete i načine stjecanja zvanja, regulira pitanja napredovanja, kao i pitanja prijelaza između muzejskih zvanja npr. kustos-pedagog-dokumentarist. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje – materija će biti uređena Pravilnikom. |
| 67 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | (7) Stručna muzejska zvanja i druga zvanja u muzejskoj djelatnosti te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar kulture uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 68 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | Prijedlog izmjene Brisati st. 1 Obrazloženje: Svi djelatnici u muzeju odgovorni su za poslove za koje su zaduženi, to se uređuje kroz Ugovor o radu. Prijedlog izmijene: (1) Stručne muzejske djelatnike čine djelatnici u muzejima koji prema odredbama ovoga Zakona ispunjavaju uvjete za postavljenje u odgovarajuća stručna muzejska zvanja, odnosno zvanja za obavljanje stručnih poslova u muzeju, kao i pomoćnih stručnih poslova. Stručni muzejski djelatnici obavljaju sve stručne poslove javnih muzeja za koje su zaduženi ili su stekli odgovarajuća stručna muzejska zvanja. (2) Muzejski djelatnici dužni su u svome radu pridržavati se načela muzejske struke, zakona i drugih propisa kojim se uređuje obavljanje muzejske djelatnosti. (3) Stručna muzejska zvanja su: kustos (viši kustos, kustos savjetnik) , restaurator (viši restaurator, restaurator savjetnik), dokumentarist (viši dokumentarist, dokumentarist savjetnik) i muzejski pedagog (viši muzejski pedagog, muzejski pedagog savjetnik). (4) Muzejska zvanja za obavljanje stručnih muzejskih poslova su: informatičar (viši informatičar, informatičar savjetnik), diplomirani knjižničar (viši knjižničar, knjižničarski savjetnik), arhivist (viši arhivist, arhivski savjetnik) kao i drugi stručnjaci zavisno od potreba muzeja. (5) Muzejska zvanja za obavljanje pomoćnih muzejskih poslova su: fotograf (viši fotograf), preparator (viši preparator), muzejski tehničar (viši muzejski tehničar), pomoćni knjižničar (knjižničar) i arhivski tehničar (viši arhivski tehničar). (6) Muzejska zvanja za obavljanje drugih stručnih poslova su: djelatnik u marketingu (viši djelatnik u marketingu, savjetnik u marketingu), djelatnik u PR-u (viši djelatnik u PR-u, savjetnik za PR) i drugi. Obrazloženje: Važno je nabrojati koja su muzejska zvanja ili se pozvati na referentnu listu muzejskih zvanja prema ICOMu te koji su stupnjevi viših zvanja . Isto je važno zbog jasnoće i primjenjivosti Zakona, odnosno imenovanju članova stručnog i upravnog vijeća. Također, problematika oko trenutnih muzejskih zvanja (kustos, viši kustos, muzejski savjetnik) i drugih zvanja u muzejskoj djelatnosti (muzejski pedagozi, muzejski dokumentaristi, muzejski restauratori…) treba biti riješena, i to Zakonom a ne pravilnikom. Ministar kulture propisuje pravilnikom uvjete i načine stjecanja zvanja, regulira pitanja napredovanja, kao i pitanja prijelaza između muzejskih zvanja npr. kustos-pedagog-dokumentarist. Djelatnost muzeja s današnjim zahtjevima otvorenosti i dostupnosti publici ostvaruje se kroz timski rad te je u muzejima važno da se sve struke upoznaju s muzeologijom i muzeografijom kroz polaganje stručnih ispita i time dobiju stručno muzejsko zvanje. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 69 | Muzej Slavonije | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | Zakonom bi trebalo definirati stručna muzejska zvanja, stručna zvanja i pomoćna muzejska zvanja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 70 | Muzejski dokumentacijski centar | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | Članak 27. (1) Stručno muzejsko osoblje odgovorno je za obavljanje svih stručnih poslova javnih muzeja za koje je zaduženo ili steklo odgovarajuća stručna muzejska zvanja. (2) Temeljno muzejsko zvanje je kustos. Stručne poslove u muzejima obavljaju i dokumentaristi, pedagozi, restauratori, informatičari, diplomirani knjižničari i arhivisti. Uz stručnjake iz marketinga i PR-a muzej može zapošljavati i druge stručne osobe ovisno o potrebama muzeja. Pomoćne muzejske poslove obavljaju: fotografi, preparatori, pomoćni knjižničari, arhivski tehničari, muzejski tehničari i drugi stručnjaci ovisno o potrebama muzeja. (3) Stručna muzejska zvanja i druga zvanja u muzejskoj djelatnosti te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnicima ministar kulture. (4) Ministar kulture donosi rješenje o stjecanju viših stručnih muzejskih zvanja i drugih viših zvanja u muzejskoj struci u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 3. ovoga članka uz stručno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća, a za knjižnično i arhivsko osoblje prema uvijetima kojima je uređeno stjecanje viših zvanja u njihovim strukama. Komentar: Preciznije je navedeno kojom legislatvom se stjeće više zvanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje – materija će biti uređena Pravilnikom. |
| 71 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | (1) Stavak 1 - Brisati Obrazloženje: Smiješno je pisati u Zakonu da je muzejsko osoblje odgovorno za stručne poslove. To je sasvim normalno i uređuje se kroz Ugovor o radu s ravnateljem. Postoje mehanizmi kako ravnatelj može natjerati djelatnika da obavlja poslove kako treba. Ravnatelj je odgovoran za upravljanje muzejem pa tako i da stručni djelatnisci odgovorno obavljaju svoj posao. Čini mi se da se ovime za niz propusta u hrvatskim muzejima odgovornost spušta na stručne osobe, a skida ravnateljima npr, odgovornost za neinventiranost!!?? To je svakako krivica lošeg stručnog kadra, ali i ravnatelja koji talasa s ciljem produženja mandata. Prijedlog izmjene stavak 2 (2) Stručna muzejska zvanja za istraživanja i zbirke su: kustos, restaurator-konzervator i dokumentarist; - stručna muzejska zvanja za komunikaciju s posjetiteljima su: pedagog, knjižničar, arhivist, informatičar; - stručna muzejska zvanja upravljanja muzejom su: voditelj marketinga, voditelj odnosa s javnošću i administrator projekata. Uvjete i način stjecanja stručnih muzejskih zvanja, te viših zvanja i savjetmnika propisuje pravilnikom ministar kulture. Ili (2) Stručna muzejska zvanja osnovom grupiranja prema ICOMa shemi profesionalnih zvanja u muzejima i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar kulture. Obrazloženje: Djelatnost muzeja s današnjim zahtjevima otvorenosti i dostupnosti publici ostvaruje se kroz timski rad te je u muzejima važno da se sve struke upoznaju s muzeologijom i muzeografijom kroz polaganje stručnih ispita i time dobiju stručno muzejsko zvanje. Važno je napomenuti u Zakonu zbog pristanka zapošljavanja od strane osnivača i dobivanja kvalitetnog kadra. Prijedlog izmjene, stavak 3 (3) Ministar kulture donosi rješenje o stjecanju viših stručnih muzejskih zvanja i zvanja savjetnika, a u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 2. ovoga članka uz stručno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća Obrazloženje Važno je napomenuti koja su muzejska zvanja ili se pozvati na referentnu listu muzejskih zvanja prema ICOMu te koji su stupnjevi viših zvanja . Isto je važno zbog jasnoće i primjenjivosti Zakona, odnosno imanovanju članova stručnog i upravnog vijeća. U ovom se zakonu stvara nejasnoća primjenom naziva muzejsko stručno zvanje, drugo stručno zvanje, ostalo zvanje....te Zakon ne služi svojoj svrsi, što se može pripisati pravnom neznanju, nedorečenosti ili želji da muzealci kroz primjenu zvanja i viših zvanja imaju slabiji utjecaj na bitne odrednice. Osnovno pitanje koje zakonom mora biti rješeno u Zakonu što su stručna muzejska zvanja, a što druga zvanja i koja su stupnjevi viših zvanja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 72 | Creski muzej | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | (2) Stručna muzejska zvanja potrebno je navesti u ovom zakonu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 73 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | (1-6) Važno je nabrojati koja su muzejska zvanja ili se pozvati na referentnu listu muzejskih zvanja prema ICOMu te koji su stupnjevi viših zvanja . Isto je važno zbog jasnoće i primjenjivosti Zakona, odnosno imenovanju članova stručnog i upravnog vijeća. Također, problematika oko trenutnih muzejskih zvanja (kustos, viši kustos, muzejski savjetnik) i drugih zvanja u muzejskoj djelatnosti (muzejski pedagozi, muzejski dokumentaristi, muzejski restauratori…) treba biti riješena, i to Zakonom a ne pravilnikom. Ministar kulture propisuje pravilnikom uvjete i načine stjecanja zvanja, regulira pitanja napredovanja, kao i pitanja prijelaza između muzejskih zvanja npr. kustos-pedagog-dokumentarist. Djelatnost muzeja s današnjim zahtjevima otvorenosti i dostupnosti publici ostvaruje se kroz timski rad te je u muzejima važno da se sve struke upoznaju s muzeologijom i muzeografijom kroz polaganje stručnih ispita i time dobiju stručno muzejsko zvanje. (8) Ministar kulture propisuje pravilnikom uvjete i načine stjecanja zvanja, regulira pitanja napredovanja, kao i pitanja prijelaza između muzejskih zvanja npr. kustos-pedagog-dokumentarist. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 74 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | (1) Stručne muzejske djelatnike čine djelatnici u muzejima koji prema odredbama ovoga Zakona ispunjavaju uvjete za postavljenje u odgovarajuća stručna muzejska zvanja, odnosno zvanja za obavljanje stručnih poslova u muzeju, kao i pomoćnih stručnih poslova. Stručni muzejski djelatnici obavljaju sve stručne poslove javnih muzeja za koje su zaduženi ili su stekli odgovarajuća stručna muzejska zvanja. (2) Muzejski djelatnici dužni su u svome radu pridržavati se načela muzejske struke, zakona i drugih propisa kojim se uređuje obavljanje muzejske djelatnosti. (3) Stručna muzejska zvanja su: kustos (viši kustos, kustos savjetnik) , restaurator (viši restaurator, restaurator savjetnik), dokumentarist (viši dokumentarist, dokumentarist savjetnik) i muzejski pedagog (viši muzejski pedagog, muzejski pedagog savjetnik). (4) Muzejska zvanja za obavljanje stručnih muzejskih poslova su: informatičari, diplomirani knjižničari, arhivisti kao i drugi stručnjaci zavisno od potreba muzeja. (5) Muzejska zvanja za obavljanje pomoćnih muzejskih poslova su: fotograf (viši fotograf), preparatori (viši preparatori), muzejski tehničar (viši muzejski tehničar), pomoćni knjižničari i (knjižničar), arhivski tehničari (viši arhivski tehničar). (6) Muzejska zvanja za obavljanje drugih muzejskih poslova su: djelatnik u marketingu, djelatnik u PR-u i drugi. (7) Stručna muzejska zvanja i druga zvanja u muzejskoj djelatnosti te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar kulture uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća (8) Ministar kulture donosi rješenje o stjecanju viših stručnih muzejskih zvanja i zvanja savjetnika, a u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 2. ovoga članka uz stručno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 75 | Javna ustanova "Dubrovački muzeji" | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | Stručna muzejska zvanja su : kustos, viši kustos i muzejski savjetnik Stručna zvanja su: muzejski pedagog, viši muzejski pedagog, muzejski pedagog savjetnik, dokumentarist, viši dokumentarist, dokumentarist savjetnik, informatičar, viši informatičar, informatičar savjetnik, restaurator, viši restaurator, restaurator savjetnik, voditelj marketinga, viši voditelj marketinga, savjetnik marketinga i voditelj odnosa s javnošću, viši voditelj odnosa s javnošću, savjetnik odnosa s javnošću, diplomirani knjižničar, viši knjižničar, knjižničarski savjetnik, arhivist, viši arhivist, arhivski savjetnik Pomoćna stručna zvanja: preparator, viši preparator, muzejski tehničar, viši muzejski tehničar, fotograf, viši fotograf, pomoćni knjižničar, knjižničar, arhivski tehničar, viši arhivski tehničar i druge stručne osobe ovisno o potrebama muzeja. Ovo bi trebalo biti i pobrojano u Zakonu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 76 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | (1) Stručni muzejski djelatnici odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih muzeja za koje su zaduženi ili stekli odgovarajuća stručna muzejska zvanja. PRIJEDLOG DODATKA: (2) Stručne muzejske djelatnike čine djelatnici u muzejima koji prema odredbama ovoga Zakona ispunjavaju uvjete za postavljenje u odgovarajuća stručna muzejska zvanja, odnosno zvanja za obavljanje stručnih poslova u muzeju, kao i pomoćnih stručnih poslova. Muzejski djelatnici dužni su u svome radu pridržavati se načela muzejske struke, zakona i drugih propisa kojim se uređuje obavljanje muzejske djelatnosti. (3) Stručna muzejska zvanja u muzejskoj struci su kustosi, restauratori i dokumentaristi. Stručne poslove obavljaju pedagozi, informatičari, knjižničari, djelatnici iz područja marketinga i odnosa s javnošću. Stručne poslove u muzeju mogu obavljati i djelatnici drugih struka ovisno o potrebama muzeja. Pomoćne stručne poslove obavljaju fotografi, preparatori, muzejski tehničari, pomoćni knjižničari i druge stručne osobe ovisno o potrebama muzeja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom |
| 77 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 27. | (1) terminologija se usklađuje s prethodnim prijedlogom. "stručni muzejski djelatnici" (2) predložena je klasifikacija stručnih muzejskih zvanja i drugih zvanja u muzejskoj djelatnosti (3) prema ICOM-ovoj nomenklaturi i u duhu Zakona o muzejima iz 1998. i 2015.izjednačeni su poslovi obrade muzejske građe i muzejske dokumentacije. Sva pitanja o načinu napredovanja unutar navedenih struka regulira Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 78 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Stručno muzejsko osoblje u javnim muzejima | Prijedlog izmjene Stručni muzejski djelatnici u muzejima Obrazloženje: Muzejska djelatnost je javna. Cilj Ministarstva kulture treba biti unaprjeđenje muzejske djelatnosti u svim muzejima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 79 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Stručno muzejsko osoblje u javnim muzejima | Stručni muzejski djelatnici u javnim muzejima | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 80 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Stručno muzejsko osoblje u javnim muzejima | terminologija se usklađuje s prethodnim prijedlozima promjena „osoblje“ u djelatnik“ (Zakon o radu, 2016.) | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 81 | Prirodoslovni muzej Rijeka | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | Prijedlog izmjene (3) Stručno vijeće muzeja čine svi stručni djelatnici Muzeja. Obrazloženje: Multidisciplinarna djelatnost muzeja ostvaruje se kroz timski rad svih djelatnika, koji, svatko iskustvima i znanjima u svom segmentu rada mogu doprinijeti većoj kvaliteti stručnog rada u Muzeju. Rad brojnog stručnog vijeća treba organizirati na način koji omogućuje učinkovit rad ovog tijela, a to je u domeni ravnatelja Muzeja. | Primljeno na znanje | Preformulirano |
| 82 | Gradski muzej Nova Gradiška | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | Članak 26a dodajemo ispod naslova stručno muzejsko osoblje u javnim muzejima, a ispred članka 27. Smatramo da je člankom 26a nužno ozakoniti muzejska stručna zvanja, a ne prepustiti ih rješavanju akta nižega reda na koji se poziva članak 27. U članku 26a, nužno je pobrojiti muzejska stručna zvanja, dakle ona zvanja koja rade direktno s muzejskim predmetom i muzejskom građom. Do sada su u svim dosadašnjim zakonima zvanja bila ozakonjena, a ovim se zakonom predlaže ozakoniti obrada građe, a ne i oni koji će taj posao obavljati. Zakon se piše iza niže razine muzejskih ustanova, a ne samo za državne muzeje pa je nužno utvrditi i na zakonskoj razini popis zvanja. U tome smislu nužno je utvrditi osnovna muzejska zvanja i pomoćna muzejska zvanja, dakle napraviti razliku između kustosa, muzejskoga tehničara, knjižničara i sl. u odnosu na zvanja koja obavljaju opće poslove primjerice marketing i sl. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – uredit će se pravilnikom. |
| 83 | Gradski muzej Vinkovci | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | (3) Stručno vijeće muzeja čine svi stručni djelatnici koji imaju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, sukladno statutu muzeja, odnosno pravne osobe u čijem se sastavu muzej nalazi. | Prihvaćen | Preformulirano |
| 84 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | Prijedlog izmjene (3) Stručno vijeće muzeja čine svi stručni djelatnici koji imaju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, sukladno statutu muzeja, odnosno pravne osobe u čijem se sastavu muzej nalazi Obrazloženje: Djelatnost muzeja s današnjim zahtjevima otvorenosti i dostupnosti publici ostvaruje se kroz timski rad svih djelatnika. Vraćanje na veći broj članova Stručnog vijeća poštuje dosad postignutu visoku razinu stručnosti i raznolikosti uskih specijalizacija postignutih u muzejima i ostvarenih dugogodišnjim iskustvom formiranja profiliranih stručnjaka za pojedina područja. Sužavanje broja članova Stručnog vijeća spušta razinu dosad postignutih visokih kriterija muzeja koji su poticali unapređenje muzejske struke i djelatnosti. Stručno vijeće je potpora ravnatelju te njegov što veći broj ide u prilog boljem funkcioniranju muzeja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – predmet uređenja statuta. |
| 85 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | Prijedlog izmjene (2) Stručno vijeće raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada muzeja, razmatra i predlaže programe rada, razmatra izvješća o radu, daje mišljenja i prijedloge u svezi s načinom i organizacijom obavljanja poslova iz djelatnosti muzeja, razvojem djelatnosti, daje mišljenje o programu kod izbora ravnatelja te obavlja i druge stručne poslove u skladu sa statutom muzeja. Obrazloženje: Ako se želi unaprijediti muzejska djelatnost mišljenje struke mora biti vidljivo kako u radu muzeja tako i kod izbora ravnatelja | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja jer osnivač odgovara za rad muzeja. |
| 86 | Etnografski muzej Split | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | U članku 26. govori se o stručnom vijeću u muzeju bez spominjanja uloge ravnatelja. Kako je u dosadašnjoj praksi on neka vrsta predsjedavajućeg što otežava konačnu objektivnu procjenu stručnih pitanja, čini se da je potrebno to precizno odrediti. Posebice je to važno zbog sve češće prakse kojom ravnatelj nema stručno obrazovanje iz područja znanstvene discipline koja je specifikum muzeja, primjerice ravnatelj etnografskog muzeja ne mora biti diplomirani etnolog. Time udio stručnosti koji proizlazi iz onih znanstvenih disciplina koje su bile presudne u osnivanju i nastanku najstarijih muzeja u Hrvatskoj, sve više nestaje u općem niveliranju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – predmet uređenja statuta |
| 87 | Muzejski dokumentacijski centar | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | Članak 26. (3) Stručno vijeće čine od 3 do 7 članova koji se biraju između stručnih djelatnika koji imaju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, sukladno statutu muzeja, odnosno pravne osobe u čijem se sastavu muzej nalazi. Komentar Članak 26. Stavak 3. Zašto je ograničen broj stručnih djelatnika na dio članova? | Prihvaćen | Preformulirano |
| 88 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | Prijedlog promjene (1) Muzej u sastavu druge pravne osobe ima voditelja muzeja. Obrazloženje: Puno je jasnije na kojeg se voditelja odnosi. Prijedlog promjene, stavak 2 (2) Stručno vijeće raspravlja o stručnim pitanjima rada muzeja, razmatra i predlaže programe rada, razmatra izvješća o radu, daje mišljenja i prijedloge u svezi s načinom i organizacijom obavljanja poslova iz djelatnosti muzeja, razvojem djelatnosti, daje mišljenje o programu kod izbora ravnatelja te obavlja i druge stručne poslove u skladu sa statutom muzeja. Obrazloženje: Ako se želi unaprijediti muzejska djelatnost mišljenje struke kod izbora ravnatelja koji ne mora biti iz muzeja je jako važno u cilju daljnjeg kvalitetnog obavljanja djelatnosti. Struka iako oslabljena još uvijek može istaknuti nepravilnosti i dati mišljenje o boljem programu. Cilj je i očuvanje digniteta struke. Prijedlog promjene, Stavak 3 (3) Stručno vijeće muzeja čine svi stručni djelatnici, između stručnih djelatnika koji imaju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, sukladno statutu muzeja, odnosno pravne osobe u čijem se sastavu muzej nalazi Obrazloženje: Djelatnost muzeja s današnjim zahtjevima otvorenosti i dostupnosti publici ostvaruje se kroz timski rad te je u muzejima važno mišljenje svih stručnjaka kod osmišljavanja i realizacije programa. | Djelomično prihvaćen | (1) Nije prihvaćeno – muzej u sastavu jasno definiran. (2) Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja jer osnivač odgovara za rad muzeja. (3) Preformulirano |
| 89 | Muzej Slavonije | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | Članak 26, alineja: “Stručno vijeće čine od 3 do 7 članova koji se biraju između stručnih djelatnike...” Zašto je ograničen broj članova Stručnog vijeća? Nejasno je tko bira članove na predloženi način - ravnatelj institucije ili stručno osoblje među sobom i po kojem principu? Zašto bi samo pojedinci sudjelovali u radu Stručnog vijeća i gdje je tu ravnopravnost svog stručnog osoblja u donošenju odluka vezanih uz njihov svakodnevni stručni rad? | Prihvaćen | Preformulirano |
| 90 | Creski muzej | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | (1) Nije potrebno malim muzejima oduzimati mogućnost da imaju stručno vijeće, ako imaju zaposlena 3 stručna djelatnika. (3) Nije potrebno ograničavati članove stručnog vijeća isključivo na one s visokom stručnom spremom. I ostali stručni djelatnici bi trebali imati mogućnost sudjelovanja u radu vijeća. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – predmet uređenja statuta. |
| 91 | Creski muzej | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | (1) Muzej s 5 i više zaposlenih ima stručno vijeće. Iznimno, muzej s manje od 5 zaposlenih ima stručno vijeće, ako su u Muzeju zaposlena barem 3 stručna djelatnika. (3) Stručno vijeće čine od 3 do 7 članova koji se biraju između stručnih djelatnika, sukladno statutu muzeja, odnosno pravne osobe u čijem se sastavu muzej nalazi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – predmet uređenja statuta. |
| 92 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | (2) Ako se želi unaprijediti muzejska djelatnost mišljenje struke mora biti vidljivo kako u radu muzeja tako i kod izbora ravnatelja (3) Djelatnost muzeja s današnjim zahtjevima otvorenosti i dostupnosti publici ostvaruje se kroz timski rad svih djelatnika. Vraćanje na veći broj članova Stručnog vijeća poštuje dosad postignutu visoku razinu stručnosti i raznolikosti uskih specijalizacija postignutih u muzejima i ostvarenih dugogodišnjim iskustvom formiranja profiliranih stručnjaka za pojedina područja. Sužavanje broja članova Stručnog vijeća spušta razinu dosad postignutih visokih kriterija muzeja koji su poticali unapređenje muzejske struke i djelatnosti. Stručno vijeće je potpora ravnatelju te njegov što veći broj ide u prilog boljem funkcioniranju muzeja. | Djelomično prihvaćen | (2)Preformulirano (3)Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja jer osnivač odgovara za rad muzeja. |
| 93 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | (2) Stručno vijeće raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada muzeja, razmatra i predlaže programe rada, razmatra izvješća o radu, daje mišljenja i prijedloge u svezi s načinom i organizacijom obavljanja poslova iz djelatnosti muzeja, razvojem djelatnosti, daje mišljenje o programu kod izbora ravnatelja te obavlja i druge stručne poslove u skladu sa statutom muzeja. (3) Stručno vijeće muzeja čine svi stručni djelatnici koji imaju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, sukladno statutu muzeja, odnosno pravne osobe u čijem se sastavu muzej nalazi | Djelomično prihvaćen | (2) Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja jer osnivač odgovara za rad muzeja. (3) Preformulirano |
| 94 | Javna ustanova "Dubrovački muzeji" | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | Stavak 2. brisati riječi "razmatra izvješća o radu" | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nije jasna intencija prijedloga. |
| 95 | Javna ustanova "Dubrovački muzeji" | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | Stavak 1. Što ako među 5 zaposlenih ima manje od 3 stručna djelatnika??? | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nije jasna intencija prijedloga. |
| 96 | Jadran Kale | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | Kako je već komentirano, ograničavanje članova stručnog vijeća na sedam ima samo jednu, facilitacijsku prednost, i nekoliko otegotnosti. Ako bi se ograničenje zadržalo bilo bi potrebno i drugo stručno tijelo u punom kustoskom sastavu, ili propisati obveze muzejskih sastavnica (odjela) pri delegiranju za stručno vijeće. Jadran Kale, kustos etnolog Muzeja Grada Šibenika i docent baštinskih kolegija na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. | Prihvaćen | Preformulirano |
| 97 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | (3) Stručno vijeće čini najmanje 3 člana koje čine stručni muzejski djelatnici iz članka 27. ovog Zakona koji imaju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, sukladno statutu muzeja, odnosno pravne osobe u čijem se sastavu muzej nalazi i ravnatelj muzeja. Po potrebi ravnatelj može odobriti sudjelovanje ostalih muzejskih djelatnika iz čl. 27. | Prihvaćen | Preformulirano |
| 98 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 26. | (3) mijenja se ograničenje broja članova Stručnog vijeća od 3 do 7 na najmanje 3 člana temeljem Zakona o muzejima iz 1998. čl. 29 i Zakona o muzejima iz 2015. čl. 29 st. 1. Vraćanje na veći broj članova Stručnog vijeća poštuje dosad postignutu visoku razinu stručnosti i raznolikosti uskih specijalizacija postignutih u muzejima i ostvarenih dugogodišnjim iskustvom formiranja profiliranih stručnjaka za pojedina područja. Sužavanje broja članova Stručnog vijeća spušta razinu dosad postignutih visokih kriterija muzeja koji su poticali unapređenje muzejske struke i djelatnosti. | Prihvaćen | Preformulirano |
| 99 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Stručno vijeće muzeja | Prijedlog izmjene redoslijeda članaka Članak 27 treba biti ispred članka 26, prvo se određuje tko su sve stručni djelatnici, pa onda kako se određuje stručno vijeće. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – redoslijed je uređen na način da su prvo definirana kolegijalna tijela |
| 100 | Maro Grbić | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 25. | Muzej iz stavka 2 je javni muzej. Koja je onda razlika između ravnatelja i voditelja? U plaći? Trebaju li i privatni muzeji imati voditelja ako nemaju ravnatelja. Privatni muzeji i oni u sastavu privatnih pravnih osoba su u ovom prijedlogu podnormirani. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema jasnog prijedloga |
| 101 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 25. | Prijedlog izmjene (1) Muzej u sastavu druge pravne osobe ima voditelja muzeja. Obrazloženje: Puno je jasnije na kojeg se voditelja odnosi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – definiran je muzej u sastavu |
| 102 | Jadran Kale | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 25. | Prijašnje zakonske intencije su bile ovakve položaje muzeja dokinuti ili minimizirati, u korist jasnijih pozicija osnivača i standarda struke. Sintaksa ovako skraćene prve alineje članka je zbunjujuća. Jadran Kale, kustos etnolog Muzeja Grada Šibenika i docent baštinskih kolegija na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema jasnog prijedloga |
| 103 | Maro Grbić | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | Kako se to provjerava odlikovanje stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima? Čemu ta odredba kada nije diskriminatorna, odnosno kada ju svatko može nominalno zadovoljiti? | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema prijedloga |
| 104 | Maro Grbić | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | Deset godina rada u kulturi mora biti suženo na poslove očuvanja i prezentiranja baštine, a na bilo kakvu kulturnu djelatnost. Treba isključiti mogućnost da slikari i pisci odjednom postanu ravnatelji muzeja. Da je netko 10 godina radio u kulturi je preširoko, nema čema nema, pa onda i javni bilježnici potvrđuju da je netko odavno kulturni radnik. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja. |
| 105 | Prirodoslovni muzej Rijeka | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | Prijedlog izmjena: (7) Ravnateljem javnog muzeja može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godine rada u muzeju ili najmanje deset godina rada u kulturi, djelatnostima srodnim tipu muzeja na poslovima istraživanja, zaštite ili prezentacije baštine, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Obrazloženje: Prethodno iskustvo na području kulture nije važnije od prethodnog iskustva u djelatnostima srodnim tipu muzeja na poslovima istraživanja, zaštite ili prezentacije baštine. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja. |
| 106 | Gradski muzej Nova Gradiška | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | Članak 24. Točka 8 Predlažemo izmjenu točke 8 iz razloga što smatramo da nije dovoljno jedna godina rada u muzeju te predlažemo najmanje pet godina i najmanje deset godina u kulturi. Smatramo da bi valjalo precizirati na što se točno odnosi „pet godina rada u kulturi“. Bojazan je da se na lokalnoj i regionalnoj razini time može lako manipulirati, tj. takav uvjet mogu ispuniti i oni koji kulturni sadržaj distribuiraju, a ne osmišljavaju i proizvode ili rade u lokalnim folklornim društvima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja. |
| 107 | Gradski muzej Vinkovci | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | 2) Ravnatelja javnog muzeja, kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješuje osnivač, odnosno više osnivača sporazumno na prijedlog Upravnog vijeća koje je obvezno prethodno pribaviti mišljenje Stručnog vijeća, a ako ono nije osnovano uposlenih stručnih muzejskih djelatnika. Način imenovanja i razrješenja pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja jer osnivač odgovara za rad muzeja. |
| 108 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | Prijedlog izmjene (8) Iznimno, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima uvjete iz stavka 7. ovoga članka, za ravnatelja javnog muzeja može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završeno obrazovanje propisano stavkom 7. ovoga članka, najmanje tri godine rada u muzeju ili najmanje sedam godina rada na poslovima očuvanja i prezentiranja baštine, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom muzeja Obrazloženje: Smatra se kako je jednogodišnje iskustvo rada u muzeju uistinu premalo iskustva za vođenje kompleksne institucije kao što je muzej. Ubačen je termin na poslovima očuvanja i prezentiranja baštine jer se želi suziti pojam „kulture“ na poslove vezane uz muzejsko-galerijsku djelatnost. Ubačeno statutom muzeja, čime je precizirano da je riječ o statutu muzeja, a ne neke druge institucije. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja jer osnivač odgovara za rad muzeja. |
| 109 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | Prijedlog izmjene (7) Ravnateljem javnog muzeja može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godine rada u muzeju ili najmanje deset godina na poslovima očuvanja i prezentiranja baštine, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom muzeja. Obrazloženje: Ubačen je termin na poslovima očuvanja i prezentiranja baštine jer se želi suziti pojam „kulture“ na poslove vezane uz muzejsko-galerijsku djelatnost. Ubačeno statutom muzeja, čime je precizirano da je riječ o statutu muzeja, a ne neke druge institucije. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja jer osnivač odgovara za rad muzeja. |
| 110 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | Prijedlog izmjene (6) Ako osnivač, odnosno osnivači, ne obave razrješenje i imenovanje ravnatelja javnog muzeja kojemu je istekao mandat ili ovlast vršitelja dužnosti ravnatelja javnog muzeja, tijelo nadležno za provedbu nadzora nad zakonitošću rada i općih akata javnog muzeja iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona razriješit će dužnosti ravnatelja i imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja bez provođenja javnog natječaja do imenovanja ravnatelja, odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja od strane osnivača. Vršitelj dužnosti imenuje se u mandat na najviše godinu dana. Obrazloženje. V.d. na godinu dana | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – definirano Zakonom o ustanovama |
| 111 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | (4) Tko potpisuje poziv na javni natječaj? Ravnatelj odnosno v.d. ravnatelja? U praksi nekih muzeja to potpisuje Predsjednik Upravnog vijeća. Definirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 112 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | Prijedlog izmjene (2) Ravnatelja javnog muzeja, kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješuje osnivač, odnosno više osnivača sporazumno na prijedlog Upravnog vijeća koje je obvezno prethodno pribaviti mišljenje Stručnog vijeća, a ako ono nije osnovano zaposlenih stručnih muzejskih djelatnika. Način imenovanja i razrješenja pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača. Obrazloženje: Važno je i mišljenje Stručnog vijeća koje poznaje funkcioniranje pojedinog muzeja i donosi ocjenu o programima kod imenovanja ravnatelja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja jer osnivač odgovara za rad muzeja. |
| 113 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | Prijedlog izmjene (1) Ravnatelja javnog muzeja kojemu je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješuje ministar kulture na prijedlog Upravnog vijeća i pri pribavljenom mišljenju Stručnog vijeća.. Ako je Republika Hrvatska suosnivač javnog muzeja, ravnatelja imenuje i razrješuje ministar kulture uz prethodno pribavljeno mišljenje suosnivača na prijedlog Upravnog vijeća i pri pribavljenom mišljenju Stručnog vijeća. Ravnatelja muzeja kao javne ustanove, kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješuje osnivač, odnosno više osnivača sporazumno na prijedlog Upravnog vijeća i pri pribavljenom mišljenju Stručnog vijeća. Način imenovanja i razrješenja pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača. Obrazloženje: Važno je i mišljenje Stručnog vijeća koje poznaje funkcioniranje pojedinog muzeja i donosi ocjenu o programima kod imenovanja ravnatelja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja jer osnivač odgovara za rad muzeja. |
| 114 | Muzeji Hrvatskog zagorja (Stručno vijeće) | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | Članak 24, stavak 1 Prijedlog Ravnatelja javnog muzeja kojemu je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješuje ministar kulture na prijedlog upravnog vijeća muzeja uz prethodno pribavljeno mišljenje stručnog vijeća. Mogućnost: umjesto upravnog vijeća muzeja, na prijedlog Hrvatskog muzejskog vijeća | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja jer osnivač odgovara za rad muzeja. |
| 115 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | Prijedlog izmjene U stavcima 1, 2 i 3, 4, 5 javni muzej zamjeniti s muzej kao javna ustanova iz već prije navedenih razloga. U stavcima 1,2, i 3 dodati na prijedlog upravnog vijeća i pribavljenog mišljenja stručnog vijeća. Ranatelji imenovani izvan muzejske struke duzni su poloziti strucni ispit nakon godine dana. (2) Ravnatelja muzeja kao javne ustanove, kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješuje osnivač, odnosno više osnivača sporazumno na prijedlog upravnog vijeća i pri pribavljenom mišljenju stručnog vijeća. Način imenovanja i razrješenja pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača. (3) Ravnatelja javnog muzeja u kojem je zaposleno do pet zaposlenika, kojem je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuje i razrješuje osnivač, odnosno više osnivača sporazumno, a način imenovanja i razrješenja pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača, a pri pribavljenom mišljenju stručnih djelatnika. Javni natječaj za imenovanje ravnatelja raspisuje i provodi osnivač, odnosno jedan od osnivača utvrđen aktom o osnivanju, statutom ili ugovorom. Obrazloženje: Već prije navedeno. Muzejska djelatnost i muzeji su javni, pa na način da se stavi javna ustanova zakon postaje jasniji, jer svi muzeji ne moraju biti javne ustanove kako je i prije navedeno. Također je važno i mišljenje stručnog vijeća koje donosi ocjenu o programima kod imenovanja ravnatelja. Zbog funkcionalnog upravljanja i shvacanja prirriteta kod financiranja nuzno je da ravnatelji koji su imenovani, anisu iz muzejske struke poloze strucni ispit (muzeologija i muzeografija). Sve u cilju očuvanja digniteta struke. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja jer osnivač odgovara za rad muzeja. Nije prihvaćeno – jasno određen pojam javnog muzeja. |
| 116 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | (1) Važno je i mišljenje Stručnog vijeća koje poznaje funkcioniranje pojedinog muzeja i donosi ocjenu o programima kod imenovanja ravnatelja. (2) Važno je i mišljenje Stručnog vijeća koje poznaje funkcioniranje pojedinog muzeja i donosi ocjenu o programima kod imenovanja ravnatelja. (7) Ubačen je termin na poslovima očuvanja i prezentiranja baštine jer se želi suziti pojam „kulture“ na poslove vezane uz muzejsko-galerijsku djelatnost. Ubačeno statutom muzeja, čime je precizirano da je riječ o statutu muzeja, a ne neke druge institucije. (8) Smatra se kako je jednogodišnje iskustvo rada u muzeju uistinu premalo iskustva za vođenje kompleksne institucije kao što je muzej. Ubačen je termin na poslovima očuvanja i prezentiranja baštine jer se želi suziti pojam „kulture“ na poslove vezane uz muzejsko-galerijsku djelatnost. Ubačeno statutom muzeja, čime je precizirano da je riječ o statutu muzeja, a ne neke druge institucije. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja jer osnivač odgovara za rad muzeja. |
| 117 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | (1) Ravnatelja javnog muzeja kojemu je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješuje ministar kulture na prijedlog Upravnog vijeća i pri pribavljenom mišljenju Stručnog vijeća.. Ako je Republika Hrvatska suosnivač javnog muzeja, ravnatelja imenuje i razrješuje ministar kulture uz prethodno pribavljeno mišljenje suosnivača na prijedlog Upravnog vijeća i pri pribavljenom mišljenju Stručnog vijeća. Ravnatelja muzeja kao javne ustanove, kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješuje osnivač, odnosno više osnivača sporazumno na prijedlog Upravnog vijeća i pri pribavljenom mišljenju Stručnog vijeća. Način imenovanja i razrješenja pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača. (2) Ravnatelja javnog muzeja, kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješuje osnivač, odnosno više osnivača sporazumno na prijedlog Upravnog vijeća koje je obvezno prethodno pribaviti mišljenje Stručnog vijeća, a ako ono nije osnovano zaposlenih stručnih muzejskih djelatnika. Način imenovanja i razrješenja pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača. (6) Ako osnivač, odnosno osnivači, ne obave razrješenje i imenovanje ravnatelja javnog muzeja kojemu je istekao mandat ili ovlast vršitelja dužnosti ravnatelja javnog muzeja, tijelo nadležno za provedbu nadzora nad zakonitošću rada i općih akata javnog muzeja iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona razriješit će dužnosti ravnatelja i imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja bez provođenja javnog natječaja do imenovanja ravnatelja, odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja od strane osnivača. Vršitelj dužnosti imenuje se u mandat na najviše godinu dana. (7) Ravnateljem javnog muzeja može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godine rada u muzeju ili najmanje deset godina na poslovima očuvanja i prezentiranja baštine, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom muzeja. (8) Iznimno, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima uvjete iz stavka 7. ovoga članka, za ravnatelja javnog muzeja može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završeno obrazovanje propisano stavkom 7. ovoga članka, najmanje tri godine rada u muzeju ili najmanje sedam godina rada na poslovima očuvanja i prezentiranja baštine, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom muzeja | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja jer osnivač odgovara za rad muzeja. |
| 118 | Jadran Kale | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | Demisioniranje stručnog vijeća iz druge alineje kustose pretvara u tehničke izvršitelje ravnateljevog programa, jer stručnom vijeću nije propisano odlučivati ni u jednom aspektu stručnog rada. Uz ono što je proteklih godina viđeno s popuštajućim formulacijama ovlaštenja stručnog vijeća i rastezanjem kvalifikacija ravnateljskih kandidata, dobrodošlo bi bilo licenciranje muzejskih ravnatelja (usp. mijenjanje propisa u školama ili dodatne nastavničke uvjete u visokom školstvu). Jadran Kale, kustos etnolog Muzeja Grada Šibenika i docent baštinskih kolegija na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema jasnog prijedloga |
| 119 | Javna ustanova "Dubrovački muzeji" | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | U stavku 2. iza riječi "na prijedlog Upravnog vijeća" dodati riječi " koje je obvezno prethodno pribaviti mišljenje Stručnog vijeća, a ako ono nije osnovano zaposlenog stručnoga muzejskog osoblja." | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – polazi se od pretpostavke da je osnivaču u interesu imenovati ravnateljem osobu za koju sa sigurnošću utvrdi da ima potrebne upravljačke kvalifikacije važne za ravnatelja jer osnivač odgovara za rad muzeja. |
| 120 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | (7) Ravnateljem javnog muzeja može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godine rada u muzeju ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti i obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom muzeja. (8) Iznimno, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima uvjete iz stavka 7. ovoga članka, za ravnatelja lokalnog javnog muzeja može se na temelju predloženog četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završeno obrazovanje propisano stavkom 7. ovoga članka, s najmanje jednom godinom rada u muzeju ili s najmanje pet godina rada u kulturi, znanosti i obrazovanju, a odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom muzeja. | Prihvaćen | Preformulirano |
| 121 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 24. | (7) dodano je „znanosti i obrazovanju“ kao proširenje područja rada Precizirano je da je riječ o statutu muzeja, a ne neke druge institucije. (8) dodana je riječ „lokalni“ kao nadopuna sintagme „javni muzeji“, a preuzeta iz Zakona o muzejima 2015., čl. 28. Intervencija je napravljena zbog objektivnog problema manjih sredina i izbora ravnatelja s potrebnim stručnim znanjima. Dodano je „ znanosti i obrazovanju“ kao proširenje područje rada. Precizirano je da je riječ o statutu muzeja, a ne neke druge institucije. | Prihvaćen | Preformulirano |
| 122 | Maro Grbić | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 23. | Ravnatelji su samo za javne muzeje. Tko je odgovoran za privatne muzeje i one u vjerskim zajednicama i drugim ogranizacijama? Mora li svaki muzej imati ravnatelja? Treba odrediti odgovornost osnivača za upravljanje muzejem ako nema ravnatelja (zbirke u poduzećima ili općinama). Mora li za svaki muzej po ovom zakonu postojati ravnatelj, makar i nominalno? | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema prijedloga |
| 123 | Prirodoslovni muzej Rijeka | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 23. | Prijedlog izmjene (2) Ravnatelj predstavlja i zastupa javni muzej u pravnom prometu i pred tijelima državne vlasti, organizira i vodi rad i poslovanje javnog muzeja, predlaže program rada i razvoja, vodi i odgovara za stručni rad javnog muzeja te obavlja druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom. Obrazloženje: Proširena definicija jer osim zastupanja i predstavljana ništa nije navedeno, odnosno svi poslovi spadaju pod druge poslove. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – pobliže se uređuje statutom |
| 124 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 23. | Prijedlog izmjene (2) Ravnatelj predstavlja i zastupa javni muzej u pravnom prometu i pred tijelima državne vlasti, organizira i vodi rad i poslovanje javnog muzeja, predlaže program rada i razvoja, vodi i odgovara za stručni rad javnog muzeja te obavlja druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom. Obrazloženje: Proširena definicija jer osim zastupanja i predstavljana ništa nije navedeno, odnosno svi poslovi spadaju pod druge poslove. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – pobliže se uređuje statutom |
| 125 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 23. | (1) Nejasno je tko upravlja privatnim muzejom. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema prijedloga |
| 126 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 23. | Prijedlog promjene (1) Muzejom osnovanim kao javna ustanova upravlja ravnatelj. Obrazloženje: Već prije navedeno. Muzejska djelatnost i muzeji su javni, pa na način da se stavi javna ustanova zakon postaje jasniji, jer svi muzeji ne moraju biti javne ustanove kako je i prije navedeno. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – iz Prijedloga Zakona jasno definiran javni muzej |
| 127 | Creski muzej | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 23. | (2) Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje javnog muzeja i galerije, predlaže program rada i razvoja, vodi i odgovara za stručni rad javnog muzeja i galerije, predstavlja i zastupa javni muzej i galeriju u pravnom prometu i pred tijelima državne vlasti i obavlja druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – pobliže se uređuje statutom |
| 128 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 23. | Proširena definicija jer osim zastupanja i predstavljana ništa nije navedeno, odnosno svi poslovi spadaju pod druge poslove. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – pobliže se uređuje statutom |
| 129 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 23. | (2) Ravnatelj predstavlja i zastupa javni muzej u pravnom prometu i pred tijelima državne vlasti, organizira i vodi rad i poslovanje javnog muzeja, predlaže program rada i razvoja, vodi i odgovara za stručni rad javnog muzeja te obavlja druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – pobliže se uređuje statutom |
| 130 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 22. | (1) – usvaja programe rada i razvitka javnog muzeja na prijedlog ravnatelja i uz pribavljeno mišljenje stručnog vijeća, a ako ono nije osnovano, uz mišljenje stručnog muzejskog osoblja te nadzire njihovo izvršavanje Prijedlog izmjene – usvaja programe rada i razvitka javnog muzeja na prijedlog ravnatelja i uz pribavljeno mišljenje stručnog vijeća, a ako ono nije osnovano, uz mišljenje stručnih muzejskih djelatnika te nadzire njihovo izvršavanje Obrazloženje: Terminologija se usklađuje s prethodnim prijedlozima promjena „osoblje“ u djelatnik“ (Zakon o radu, 2016.) | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 131 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 22. | Prijedlog promjene Nadzorno vijeće (1) Nadzorno vijeće: Obrazloženje. Ako ravnatelj upravlja muzejem, naziv Upravnog vijeća stvara nedoumicu o tome tko stvarno upravlja. Kako ne bi bilo u neskladu i s Muzejskim vijećem RH (komentari na zakon 2015., iako po meni nepotrebni jer se na svako muzejsko vijeće stavi i ime muzeja i sve je jasno) može biti Nadzorno vijeće, koje inače ima nadzor nad programima, financijama itd. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – sukladno je Zakonu o ustanovama |
| 132 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 22. | Terminologija se usklađuje s prethodnim prijedlozima promjena „osoblje“ u djelatnik“ (Zakon o radu, 2016.). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 133 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 22. | – usvaja programe rada i razvitka javnog muzeja na prijedlog ravnatelja i uz pribavljeno mišljenje stručnog vijeća, a ako ono nije osnovano, uz mišljenje stručnih muzejskih djelatnika te nadzire njihovo izvršavanje | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 134 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 22. | (1). prva alineja– usvaja programe rada i razvitka javnog muzeja na prijedlog ravnatelja i uz pribavljeno mišljenje stručnog vijeća, a ako ono nije osnovano, uz mišljenje stručnih muzejskih djelatnika te nadzire njihovo izvršavanje | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 135 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 22. | (1) prva alineja - terminologija se usklađuje s prethodnim prijedlozima promjena „osoblje“ u djelatnik“ (Zakon o radu, 2016.) | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 136 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 21. | Prijedlog izmjene (2) Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih i znanstvenih djelatnika vezanih uz muzejsko-galerijsku djelatnost. Jednog člana bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručni muzejski djelatnici iz svojih redova, te jednog člana biraju svi radnici sukladno Zakonu o radu. Obrazloženje: Preuzeta preporuka o izboru iz redova kulturnih, javnih i znanstvenih djelatnika koja je postojala i u Zakonu o muzejima iz 1998., čl. 24. i u Zakonu o muzejima iz 2015., čl. 24. Specificirana je muzejsko – galerijska djelatnost radi boljeg poznavanja rada muzeja i bolje efikasnosti rada Upravnog vijeća. U slučaju gdje Upravno vijeća broji 7 članova predlaže se omjer 3 člana iz redova djelatnika i 4 člana iz redova Osnivača pri čemu je zadržan većinski omjer Osnivača. | Nije prihvaćen | Nejasan prijedlog |
| 137 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 21. | Prijedlog promjene (1) Muzej osnovan kao javna ustanova s više od 5 zaposlenika ima upravno vijeće. Obrazloženje: Jasnije jer se odnosi samo na muzeje osnovane kao javne ustanove u kulturi, a ne i na ostale ustrojbene oblike muzeja | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – iz Prijedloga zakona jasno proizlazi koji muzej je javni. |
| 138 | Muzej Slavonije | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 21. | (2) Ukoliko upravno vijeće ima 7 djelatnika, povećati broj stručnih djelatnika s 2 na 3 člana | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – sukladno Zakonu o radu svi djelatnici moraju birati jednog člana. |
| 139 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 21. | Preuzeta preporuka o izboru iz redova kulturnih, javnih i znanstvenih djelatnika koja je postojala i u Zakonu o muzejima iz 1998., čl. 24. i u Zakonu o muzejima iz 2015., čl. 24. Specificirana je muzejsko – galerijska djelatnost radi boljeg poznavanja rada muzeja i bolje efikasnosti rada Upravnog vijeća. U slučaju gdje Upravno vijeća broji 7 članova predlaže se omjer 3 člana iz redova djelatnika i 4 člana iz redova Osnivača pri čemu je zadržan većinski omjer Osnivača. | Nije prihvaćen | Nejasan prijedlog |
| 140 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 21. | (2) Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih i znanstvenih djelatnika vezanih uz muzejsko-galerijsku djelatnost. Jednog člana bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručni muzejski djelatnici iz svojih redova, te jednog člana biraju svi radnici sukladno Zakonu o radu. | Nije prihvaćen | Nejasan prijedlog |
| 141 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 21. | (2) Upravno vijeće ima tri ili pet članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, jednog bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručni muzejski djelatnici iz svojih redova, te jednog člana biraju svi radnici sukladno Zakonu o radu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – upravno vijeće je važno za rad muzeja i u praksi se pokazalo se da je važno da se ono ojača. |
| 142 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 21. | (2) preuzima se čl. 24 Zakona o muzejima iz 1998. u kojem je broj članova Upravnog vijeća 3 ili 5 članova koji se i kroz praksu u matičnim muzejima pokazao optimalno operativan. Također je preuzeta preporuka o izboru iz redova kulturnih, javnih i znanstvenih djelatnika koja je postojala i u Zakonu o muzejima iz 1998., čl. 24. i u Zakonu o muzejima iz 2015., čl. 24. U slučaju neprihvaćanja predloženog smanjenog broja članova Upravnog vijeća na 3-5 te zadržavanja broja članova Upravnog vijeća 5-7 prema prijedlogu ovog članka (čl. 21, st. 2) predlaže se omjer 3 člana iz redova djelatnika i 4 člana iz redova Osnivača pri čemu je zadržan većinski omjer Osnivača. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 143 | Maro Grbić | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 20. | Koji posebni zakon određuje tijela privatnih muzeja? Čemu ta odredba ako izlazi iz okvira ovog zakona? Možda privatni muzej ne treba nikakva tijela? Bilo bi dobro i točnije odrediti što su ta tijela? Upravna tijela, rukovodeća tijela. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema konkretnog prijedloga. |
| 144 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 20. | (2) Koji je to poseban zakon?Ako se svi muzeji osnivaju kao ustanove ne bi li i privatni muzeji trebali imati tijela iz st. 1 | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema konkretnog prijedloga. |
| 145 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 20. | Prijedlog promjene (1) Tijela muzeja osnovanih kao javne ustanove su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno Obrazloženje: Muzeji kao javne ustanove su muzeji čiji su osnivači RH, gradovi i općine. Puno je jasnije, jer bi muzejska djelatnost trebala biti javna i svi registrirani muzeji provode djelatnost kao javnu, a samo muzeji osnovani kao javne ustanove u kulturi imaju spomenuta tijela. Za druge nije obvezno već ovisi o ustrojstvu. Prijedlog promjene (2) Ovisno o ustrojstvu privatni muzej ima tijela propisana važećim zakonom i stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. Obrazloženje: Puno je jasnije napomenuti važeće zakone ovisno o načinu ustrojstva. Nije jasno koji su to posebni zakoni posebno zbog toga što se u tekstu zakona za istu stvar koriste različiti pojmovi što dodatno Zakon stvara nejasnim. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno - Svrha odredbe je zadovoljena postojećom formulacijom „ako ovim Zakonom nije drugačije određeno“. Odnosi se na sve zakone prema kojima su muzeji osnovani ovisno o njihovoj pravnoj osobnosti. Iz Prijedloga zakona jasno proizlazi koji muzej je javni. |
| 146 | Maro Grbić | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 18. | Čemu stavak 1? Može li zakon normirati da se nešto radi suprotno propisima? Koji su to propisi? Prometna pravila? Zakoni, pravilnici? Da li zakon o muzejima može odrediti što će se raditi po nekim drugim zakonima? Bolje izbaciti cijeli stavak. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema konkretnog prijedloga. |
| 147 | Hrvatski Telekom d.d. | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 18. | U stavku 1. članka 18. Prijedloga Zakona nije jasno prema kojim se propisima odvija prestanak s radom muzeja. Također smatramo da bi se prestanak rada muzeja trebao precizirati, uključujući i muzeje unutar pravne osobe, jer ovakva odredba ne daje nikakve informacije o tome. | Primljeno na znanje | Prestanak rada muzeja regulira se zakonima kojima se regulira osnivanje i prestanak oblika pravne osobe u kojem je pravna osoba osnovana. |
| 148 | Muzej grada Zagreba - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 18. | Članak 18., st. 2: suglasni smo s prijedlogom HMD-a, uz napomenu da je potrebno pribaviti i mišljenje stručnog vijeća muzeja koji potencijalno prestaje s radom. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – dostatna je postojeća procedura kroz koju se osigurava mišljenje struke. |
| 149 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 18. | Prijedlog izmjene (2) Odluka o prestanku rada i statusnim promjenama muzeja kojemu je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra kulture, po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća. Obrazloženje: Zbog preciznosti je dodana riječ „samo“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – dostatna postojeća formulacija |
| 150 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 18. | (1) Kojim propisima? | Djelomično prihvaćen | Preformulirano |
| 151 | Muzejski dokumentacijski centar | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 18. | Članak 18. (2) Odluka o prestanku rada i statusnim promjenama muzeja kojemu je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se donijeti uz prethodnu suglasnost ministra kulture, po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća na osnovu izvješća nadležog matičnog muzeja 1. razine. Komentar: U procesu odluke Hrvatskog muzejskog vijeća nužno je da se konzultira matični muzej 1. razine. (3) Odluka o prestanku rada i statusnim promjenama muzeja mora sadržavati odredbe o zaštiti i smještaju muzejske građe i muzejske dokumentacije na temelju prethodnog mišljenja Hrvatskoga muzejskog vijeća na osnovu izvješća nadležog matičnog muzeja 1. razine. Komentar: U procesu odluke Hrvatskog muzejskog vijeća nužno je da se konzultira matični muzej 1. razine. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – dostatna je postojeća procedura kroz koju se osigurava mišljenje struke. |
| 152 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 18. | Zbog preciznosti je dodana riječ „samo“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – dostatna postojeća formulacija |
| 153 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 18. | (2) Odluka o prestanku rada i statusnim promjenama muzeja kojemu je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra kulture, po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – dostatna postojeća formulacija |
| 154 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 18. | (2) Odluka o prestanku rada i statusnim promjenama muzeja kojemu je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra kulture, po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – dostatna postojeća formulacija |
| 155 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 18. | (2) dodana je riječ „samo“ zbog preciznosti | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – dostatna postojeća formulacija |
| 156 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 17. | Prijedlog izmjene Stručne i tehničke standarde za osnivanje muzeja, za određivanje vrste muzeja s obzirom na vrstu građe i područje na kojem obavlja temeljnu djelatnost, za rad te za smještaj i čuvanje muzejske građe i muzejske dokumentacije, propisuje se pravilnikom kojeg donosi ministar kulture uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća Obrazloženje: Nužno je stručno mišljenje i savjet Hrvatskog muzejskog vijeća | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – navedeno tijelo je savjetodavno te će Ministar kulture pri donošenju bilo kojeg normativnog akta uvijek tražiti mišljenje struke. |
| 157 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 17. | Nužno je stručno mišljenje i savjet Hrvatskog muzejskog vijeća | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – navedeno tijelo je savjetodavno te će Ministar kulture pri donošenju bilo kojeg normativnog akta uvijek tražiti mišljenje struke. |
| 158 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 17. | Stručne i tehničke standarde za osnivanje muzeja, za određivanje vrste muzeja s obzirom na vrstu građe i područje na kojem obavlja temeljnu djelatnost, za rad te za smještaj i čuvanje muzejske građe i muzejske dokumentacije, propisuje se pravilnikom kojeg donosi ministar kulture uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – navedeno tijelo je savjetodavno te će Ministar kulture pri donošenju bilo kojeg normativnog akta uvijek tražiti mišljenje struke. |
| 159 | Javna ustanova "Dubrovački muzeji" | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 17. | Iza riječi "ministar kulture" dodati riječi "na prijedlog Hrvatskog muzejskog vijeća" | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – navedeno tijelo je savjetodavno te će Ministar kulture pri donošenju bilo kojeg normativnog akta uvijek tražiti mišljenje struke. |
| 160 | Maro Grbić | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 15. | Ako osnivač ne osigura sve navedeno, onda ne može osnovati muzej po ovom zakonu. Tada može po drugim zakonima osnovati nešto i nazvati muzej. Sve navedeno neće zadovoljiti vrijedne zbirke u vlasništvu samostana, tako da se neće niti registrirati. Što će onda biti? Obrti za ulaznice? Zakon bi trebao predvidjeti širinu registracije muzeja, a ne da znatan dio zbirki ostane i dalje izvan zakona. Zbirke bratovština i redovnika i dalje neće biti muzeji, iako to na vratima piše. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema konkretnog prijedloga |
| 161 | Prirodoslovni muzej Rijeka | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 15. | Prijedlog izmjena: Članak 16. (1) Muzej se može osnovati ako je osnivač osigurao: – muzejsku građu relevantnu za vrstu muzeja koji se osniva . Obrazloženje: u trenutku osnivanja muzeja nije nužno osigurati muzejsku dokumentaciju, ona nastaje tijekom stručnog rada u muzeju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – u praksi prilikom osnivanja redovito postoji određena muzejska dokumentacija. |
| 162 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 15. | Članak 16. (1) – rad stručnog osoblja Prijedlog izmjene - stručne djelatnike ovisno o vrsti građe Obrazloženje: Promjena termina u „stručni djelatnik“ sukladno Zakonu o radu iz 2016. te je ispuštena riječ „rad“ zbog jasnoće i preciznosti | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno –prijedlogom se ulazi u previše detaljno normiranje |
| 163 | Hrvatsko muzejsko društvo | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 15. | Prijedlog izmjene Brisati stavak 3 Obrazloženje: Vjerski muzej je organizacijski muzej u sastavu vjerske zajednice kao što je i muzej u sastavu i ne treba ga posebno isticati. Vjerska zajednica je prema Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica Čl.6 (3) pravna osoba te nema potrebe za posebnim izdvajanjem. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – Muzej vjerske zajednice je izdvojen kako bi se ovakve specifične muzeje uključilo u Sustav muzeja vjerskih Zajednica. |
| 164 | Muzejski dokumentacijski centar | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 15. | Članak 16. (1) Muzej se može osnovati ako je osnivač osigurao: – muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju (relevantnu za vrstu muzeja-IZBACITI) koja odgovara vrsti muzeja koji se osniva – prostor za obavljanje djelatnosti – opremu i sredstva za rad te sustav osiguranja za zaštitu muzejske građe i muzejske dokumentacije – (rad stručnog osoblja –IZBACITI)stručne djelatnike Komentar: Ukoliko bi ostalo „rad stručnog osoblja“ onda bi se ovom formulacijom moglo „ rad stručnog osoblja“ iznajmljivati „po potrebi“ - plan rada i razvitka muzeja. Komentar: Vrlo je nejasno napisano, misli li se na strategiju? dodati -financijska sredstva za obavljanje muzejske djelatnosti (2) Postojanje uvjeta za osnivanje muzeja iz stavaka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem Ministarstvo kulture po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskog muzejskog vijeća, a na osnovu izvida i izvješća nadležnog matičnog muzeja 1. razine. (3) Protiv rješenja Ministarstva kulture iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom pred nadležnim upravnim sudom. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – predloženo će biti uređeno podzakonskim aktom |
| 165 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 15. | Prijedlog promjene stavak 1 Muzej kao javnu ustanovu u kulturi može osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Obrazloženje: Stvara se nejasnoća s nazivom javni muzej, jer je muzejsko galerijska djelatnost javna, pa bi i svi koji obavljaju muzejsku djelatnost trebali biti javni muzeji, galerije i zbirke, a muzeje kao javne ustanove u kulturi osnivaju RH, gradovi, županije, općine. Javni muzej Prijedlog promjene Članak 15, stavak 3 - brisati Obrazloženje: Vjerski muzej je organizacijski muzej u sastavu vjerske zajednice kao što je i muzej u sastavu trgovaškog društva, udruge....i ne treba posebno isticati. Vjerska zajednica je pravna osoba. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – ovim Prijedlogom Zakona omogućava se obavljanje muzejske djelatnosti kroz svaki oblik pravne osobnosti. |
| 166 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 15. | Čl. 15, brisati stavak 3 Obrazloženje: Vjerski muzej je organizacijski muzej u sastavu vjerske zajednice kao što je i muzej u sastavu i ne treba ga posebno isticati. Vjerska zajednica je prema Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica Čl.6 (3) pravna osoba te nema potrebe za posebnim izdvajanjem. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – Muzej vjerske zajednice je izdvojen kako bi se ovakve specifične muzeje uključilo u Sustav muzeja vjerskih Zajednica. |
| 167 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 15. | Čl. 16, (1), alineja 4 - stručne djelatnike | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 168 | Muzej za umjetnost i obrt | IV. ORGANIZACIJA MUZEJA, Članak 15. | Čl. 16 (1), alineja 4 - promjena termina u „stručni djelatnik“ sukladno Zakonu o radu iz 2016. te je ispuštena riječ „rad“ zbog jasnoće i preciznosti | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno - „rad“ podrazumijeva i sve oblike osiguranja usluga stručnih djelatnika neovisno o radnom statusu. |
| 169 | Arheološki muzej Istre | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 14. | (1) Muzejski dokumentacijski centar je pravna osoba koja obavlja sljedeće poslove središnjeg muzejskog matičnog tijela: Prijedlog izmjene Muzejski dokumentacijski centar je pravna osoba koja obavlja sljedeće poslove: - organizira i koordinira matičnu djelatnost muzeja unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske Prijedlog izmjene - koordinira matičnu djelatnost unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske Obrazloženje: Ispušta se riječ „organizira“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – pojam „organizira“ podrazumijeva provedbu stručno administrativnih poslova vezanih uz rad Vijeća sustava muzeja |
| 170 | Hrvatsko muzejsko društvo | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 14. | (1) - organizira polaganje stručnih ispita za djelatnike muzejske struke. Prijedlog izmjene - organizira polaganje stručnih ispita za muzejska zvanja djelatnicima muzejske struke Obrazloženje: Djelatnici muzejske struke čine zaposlenici u muzejima i galerijama, te muzejima, galerijama i zbirkama unutar ustanova i drugih pravnih osoba koji prema odredbama ovoga Zakona ispunjavaju uvjete za postavljenje u odgovarajuća muzejska zvanja te zaposlenici u muzejima i galerijama koji prema odredbama Zakona o knjižnicama ispunjavaju uvjete za postavljenje u odgovarajuća stručna zvanja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – postojeća formulacija je dovoljno jasna |
| 171 | Hrvatsko muzejsko društvo | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 14. | (1) - organizira i koordinira matičnu djelatnost muzeja unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske Prijedlog izmjene - koordinira matičnu djelatnost unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske Obrazloženje: Ispušta se riječ „organizira“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – pojam „organizira“ podrazumijeva provedbu stručno administrativnih poslova vezanih uz rad Vijeća sustava muzeja |
| 172 | Hrvatsko muzejsko društvo | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 14. | Prijedlog izmjene (1) Muzejski dokumentacijski centar je pravna osoba koja obavlja sljedeće poslove: Obrazloženje: MDC nije središnje muzejsko matično tijelo. Djelatnici MDC-a nemaju odgovarajuće bazno zvanje za sve vrste struka u hrvatskim muzejima, prirodoslovne, arheološke, etnološke da bi mogli biti središnje matično tijelo. | Djelomično prihvaćen | Preformulirana odredba |
| 173 | Muzejski dokumentacijski centar | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 14. | Članak 14. (1) Muzejski dokumentacijski centar je pravna osoba koja obavlja sljedeće poslove središnjeg muzejskog matičnog tijela kao koordinator matične djelatnosti muzeja unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske. Komentar: Treba izbaciti je pravna osoba koja obavlja sljedeće poslove središnjeg muzejskog matičnog tijela. Predlažemo da formulacija glasi: Muzejski dokumentacijski centar kao koordinator matične djelatnosti muzeja unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske: ... - vodi Očevidnik javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj bez obzira na njihov pravno-administrativni status te druge evidencije u skladu sa statutom. –IZBACITI Komentar: MDC nije tijelo javne vlasti pri kojima se očevidnici vode. MDC vodi stručni Registar muzeja, galerija i zbirki u RH MDC nema pravnika ni pravnu službu koja bi mogla verificirati valjanost upisa. I drugi očevidnici se vode pri Ministarstvu kulture. Komentar: Da li je naziv Očevidnika promijenjen? Do sada se zvao Očevidnik muzeja, te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih osoba. Formulacija ‘bez obzira na njihov pravno-administrativni status' je kriva jer se muzeji u Očevidnik upisuju upravo s reguliranim pravno-administrativnim statusom. - (organizira-IZBACITI) provodi polaganje stručnih ispita za djelatnike muzejske struke. Komentar: Izbačena je riječ organizira, a umjesto tražimo da se uvede riječ provodi. (2) (Javni i privatni muzej dužan je dostaviti podatke za upis u Očevidnik sukladno pravilniku iz stavka 3. ovoga članka u roku od osam dana od pravomoćnosti rješenja o upisu muzeja, odnosno muzejske djelatnosti, u sudski ili drugi odgovarajući registar.-IZBACITI) (3) (Način upisa i sadržaj Očevidnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje se pravilnikom koji donosi ministar kulture. –IZBACITI) Komentar: MDC nije tijelo javne vlasti pri kojima se očevidnici vode. MDC vodi stručni Registar muzeja, galerija i zbirki u RH MDC nema pravnika ni pravnu službu koja bi mogla verificirati valjanost upisa. I drugi očevidnici se vode pri Ministarstvu kulture. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno - odredba je preformulirana |
| 174 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 14. | Stavak 1, podstavak 4 Prijedlog promjene - organizira polaganje stručnih ispita za sve djelatnosti u muzeju (kustos, restaurator-konzervator, pedagog, dokumentarist, informatičar, marketing.....) Obrazloženje: Sve struke u muzeju važne su za obavljanje muzejske djelatnosti, a poznavanje muzeologije i muzeografije važno je dobiti kroz stručni ispit za što se djelatnici dovoljno ili uopće ne educiraju kroz visokoškolsko obrazovanje. To se također odnosi i na ravnatelje koji su imenovani izvan muzejske struke. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – nazivi i način stjecanja muzejskih zvanja regulirat će se Pravilnikom. |
| 175 | Muzej Slavonije | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 14. | Članak 14. “Muzejski dokumentacijski centar je pravna osoba koja obavlja sljedeće poslove središnjeg muzejskog matičnog tijela: vodi Očevidnik javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj bez obzira na njihov pravno-administrativni status te druge evidencije u skladu sa statutom.” MDC ne može voditi Očevidnik muzeja – nije matično tijelo, niti je osnivač muzeja. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano - nije jasan prijedlog |
| 176 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 14. | MDC nije središnje muzejsko matično tijelo. Djelatnici MDC-a nemaju odgovarajuće bazno zvanje za sve vrste struka u hrvatskim muzejima, prirodoslovne, arheološke, etnološke da bi mogli biti središnje matično tijelo. Ispušta se riječ „organizira“. Djelatnici muzejske struke čine zaposlenici u muzejima i galerijama, te muzejima, galerijama i zbirkama unutar ustanova i drugih pravnih osoba koji prema odredbama ovoga Zakona ispunjavaju uvjete za postavljenje u odgovarajuća muzejska zvanja te zaposlenici u muzejima i galerijama koji prema odredbama Zakona o knjižnicama ispunjavaju uvjete za postavljenje u odgovarajuća stručna zvanja. | Djelomično prihvaćen | Preformulirano |
| 177 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 14. | (1) Muzejski dokumentacijski centar je pravna osoba koja obavlja sljedeće poslove: - koordinira matičnu djelatnost unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske - prikuplja, obrađuje i objavljuje podatke o muzejima, muzejskoj građi, muzejskim zbirkama i muzejskoj dokumentaciji u muzejima u Republici Hrvatskoj - prikuplja, obrađuje i objavljuje muzejsku statistiku i godišnja izvješća muzeja - vodi Očevidnik javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj bez obzira na njihov pravno-administrativni status te druge evidencije u skladu sa statutom - organizira polaganje stručnih ispita za muzejska zvanja djelatnicima muzejske struke | Djelomično prihvaćen | Preformulirano |
| 178 | Muzej za umjetnost i obrt | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 14. | (1) Muzejski dokumentacijski centar je pravna osoba koja obavlja sljedeće poslove: - koordinira matičnu djelatnost muzeja unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – pojam „organizira“ podrazumijeva provedbu stručno administrativnih poslova vezanih uz rad Vijeća sustava muzeja |
| 179 | Muzej za umjetnost i obrt | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 14. | (1) MDC nije središnje muzejsko matično tijelo (1) prva alineja - ispušta se riječ „organizira“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – pojam „organizira“ podrazumijeva provedbu stručno administrativnih poslova vezanih uz rad Vijeća sustava muzeja |
| 180 | Gradski muzej Nova Gradiška | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 13. | ČLANAK 13, Dodati točku 6 Matična služba je dužna izvijestiti i Osnivača u slučaju potrebe unapređenja stručnog rada u muzejima posebice po pitanju stručnog kadra i opreme za rad. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – regulirano člankom 28. (sredstva za rad) |
| 181 | Arheološki muzej Istre | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 13. | Prijedlog novog stavka (6) Ministarstvo kulture dužno je redovito provjeravati rad matičnih muzeja kao i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti. Obrazloženje: Preuzima čl.22. Zakona o muzejima iz 1998. prema kojem je Ministarstvo kulture nadležno tijelo za provjeravanje rada matičnih muzeja i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog novog stavka (6) Ministarstvo kulture dužno je redovito provjeravati rad matičnih muzeja kao i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti. Obrazloženje: Preuzima čl.22. Zakona o muzejima iz 1998. prema kojem je Ministarstvo kulture nadležno tijelo za provjeravanje rada matičnih muzeja i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti. Nije prihvaćeno – regulirano člankom 29. (nadzor nad radom) |
| 182 | Arheološki muzej Istre | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 13. | Prijedlog izmjene (2) - usklađivanje rada i razvoja muzeja unutar Sustava muzeja RH Obrazloženje Ispustit „planova i programa rada“jer matična djelatnost ne obuhvaća određivanje planova i programa rada pojedinačnih muzeja unutar Sustava muzeja | Prihvaćen | Članak 13. Prijedlog izmjene (2) - usklađivanje rada i razvoja muzeja unutar Sustava muzeja RH Obrazloženje Ispustit „planova i programa rada“jer matična djelatnost ne obuhvaća određivanje planova i programa rada pojedinačnih muzeja unutar Sustava muzeja Prihvaćeno |
| 183 | Hrvatsko muzejsko društvo | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 13. | Prijedlog novog stavka (6) Ministarstvo kulture dužno je redovito provjeravati rad matičnih muzeja kao i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti. Obrazloženje: Preuzima čl.22. Zakona o muzejima iz 1998. prema kojem je Ministarstvo kulture nadležno tijelo za provjeravanje rada matičnih muzeja i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – regulirano člankom 29. (nadzor nad radom) |
| 184 | Hrvatsko muzejsko društvo | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 13. | Prijedlog izmjene (5) Ministar kulture pravilnikom iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona određuje matične muzeje prema propisanim standardima, njihove zadaće i način obavljanja poslova unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske Obrazloženje: Ispušta se „tijela koordiniranja i njihove zadaće“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – nije jasna intencija prijedloga |
| 185 | Hrvatsko muzejsko društvo | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 13. | – usklađivanje planova i programa rada i razvitka muzeja i koordinacije rada unutar Sustava muzeja Prijedlog izmjene - usklađivanje rada i razvoja muzeja unutar Sustava muzeja RH Obrazloženje Ispušta se „planova i programa rada“jer matična djelatnost ne obuhvaća određivanje planova i programa rada pojedinačnih muzeja unutar Sustava muzeja, a sukladno tome sugestija je mijenjanje postojećeg Pravilnika o matičnosti iz 2006. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 186 | Muzeji Hrvatskog zagorja (Stručno vijeće) | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 13. | Članak 13, stavak 3. Prijedlog: Određivanje statusa matičnog muzeja unutar Sustava muzeja ovisi o stručnoj osposobljenosti djelatnika, vrsti i važnosti muzejske građe i muzejske dokumentacije te opremi muzeja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – detalji vezani uz status matičnog muzeja biti će regulirani Pravilnikom. |
| 187 | Muzejski dokumentacijski centar | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 13. | Članak 13. Matičnu djelatnost kao organizirani oblik stručnog djelovanja provode matični muzeji kroz Sustav muzeja Republike Hrvatske koji koordinira MDC. (2) Matična djelatnost obuhvaća sljedeće poslove: – stručno-savjetodavnu pomoć muzejima – unaprjeđenje stručnog rada u muzejima i podizanje razine zaštite i očuvanja muzejske građe –( usklađivanje planova i programa rada i razvitka muzeja i koordinacije rada unutar Sustava muzeja-IZBACITI) – stručni nadzor nad radom muzeja - davanje mišljenja o osnutku i prestanku rada muzeja Mišljenje matičara koji imaju uvid u stanje na terenu trebalo bi biti dostupno Hrvatskom muzejskom vijeću pri donošenju odluka o osnutku odnosno prestanku rada muzeja (3) Određivanje statusa matičnog muzeja unutar Sustava muzeja ovisi o stručnoj osposobljenosti osoblja te vrsti i važnosti muzejske građe i muzejske dokumentacije kojima muzej raspolaže te opremi muzeja. (4) Sredstva za obavljanje matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu. (5) Ministar kulture pravilnikom iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona određuje matične muzeje prema propisanim standardima, njihove zadaće i način obavljanja poslova te tijela koordiniranja i njihove zadaće unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Matičnu djelatnost kao organizirani oblik stručnog djelovanja provode matični muzeji kroz Sustav muzeja Republike Hrvatske koji koordinira MDC. (2) Matična djelatnost obuhvaća sljedeće poslove: – stručno-savjetodavnu pomoć muzejima – unaprjeđenje stručnog rada u muzejima i podizanje razine zaštite i očuvanja muzejske građe –( usklađivanje planova i programa rada i razvitka muzeja i koordinacije rada unutar Sustava muzeja-IZBACITI) – stručni nadzor nad radom muzeja - davanje mišljenja o osnutku i prestanku rada muzeja Mišljenje matičara koji imaju uvid u stanje na terenu trebalo bi biti dostupno Hrvatskom muzejskom vijeću pri donošenju odluka o osnutku odnosno prestanku rada muzeja Nije prihvaćeno – odredbama ovog zakona MDC je definiran kao središnje tijelo koje koordinira provedbu i obavljanje matične djelatnosti unutar Sustava muzeja RH. (3) Određivanje statusa matičnog muzeja unutar Sustava muzeja ovisi o stručnoj osposobljenosti osoblja te vrsti i važnosti muzejske građe i muzejske dokumentacije kojima muzej raspolaže te opremi muzeja. (4) Sredstva za obavljanje matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu. (5) Ministar kulture pravilnikom iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona određuje matične muzeje prema propisanim standardima, njihove zadaće i način obavljanja poslova te tijela koordiniranja i njihove zadaće unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske. Nije razmatrano – nema jasnog prijedloga |
| 188 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 13. | 2 Ispušta se „planova i programa rada“jer matična djelatnost ne obuhvaća određivanje planova i programa rada pojedinačnih muzeja unutar Sustava muzeja, a sukladno tome sugestija je mijenjanje postojećeg Pravilnika o matičnosti iz 2006. 5 Ispušta se „tijela koordiniranja i njihove zadaće“. 6 Preuzima čl.22. Zakona o muzejima iz 1998. prema kojem je Ministarstvo kulture nadležno tijelo za provjeravanje rada matičnih muzeja i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti. | Djelomično prihvaćen | 2 Ispušta se „planova i programa rada“jer matična djelatnost ne obuhvaća određivanje planova i programa rada pojedinačnih muzeja unutar Sustava muzeja, a sukladno tome sugestija je mijenjanje postojećeg Pravilnika o matičnosti iz 2006. Prihvaćeno 5 Ispušta se „tijela koordiniranja i njihove zadaće“. Nije prihvaćeno – nije jasna intencija prijedloga 6 Preuzima čl.22. Zakona o muzejima iz 1998. prema kojem je Ministarstvo kulture nadležno tijelo za provjeravanje rada matičnih muzeja i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti. Nije prihvaćeno – regulirano člankom 29. (nadzor nad radom) |
| 189 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 13. | (2) - usklađivanje rada i razvoja muzeja unutar Sustava muzeja RH (5) Ministar kulture pravilnikom iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona određuje matične muzeje prema propisanim standardima, njihove zadaće i način obavljanja poslova unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske Prijedlog novog stavka (6) Ministarstvo kulture dužno je redovito provjeravati rad matičnih muzeja kao i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti. | Djelomično prihvaćen | 2) - usklađivanje rada i razvoja muzeja unutar Sustava muzeja RH Prihvaćeno (5) Ministar kulture pravilnikom iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona određuje matične muzeje prema propisanim standardima, njihove zadaće i način obavljanja poslova unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske Nije prihvaćeno – nije jasna intencija prijedloga Prijedlog novog stavka (6) Ministarstvo kulture dužno je redovito provjeravati rad matičnih muzeja kao i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti. Nije prihvaćeno – regulirano člankom 29. (nadzor nad radom) |
| 190 | Muzej za umjetnost i obrt | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 13. | (2) treća alineja– usklađivanje rada i razvitka muzeja i koordinacije rada unutar Sustava muzeja (5) Ministar kulture pravilnikom iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona određuje matične muzeje prema propisanim standardima, njihove zadaće i način obavljanja poslova unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske. NOVI ČLANAK 6: Ministarstvo kulture dužno je redovito provjeravati rad matičnih muzeja kao i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti. | Djelomično prihvaćen | (2) treća alineja– usklađivanje rada i razvitka muzeja i koordinacije rada unutar Sustava muzeja Prihvaćeno (5) Ministar kulture pravilnikom iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona određuje matične muzeje prema propisanim standardima, njihove zadaće i način obavljanja poslova unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske. Nije prihvaćeno – nije jasna intencija prijedloga NOVI ČLANAK 6: Ministarstvo kulture dužno je redovito provjeravati rad matičnih muzeja kao i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti. Nije prihvaćeno – regulirano člankom 29. (nadzor nad radom) |
| 191 | Muzej za umjetnost i obrt | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 13. | (2) treća alineja - ispušta se „planova i programa rada“ jer matična djelatnost ne obuhvaća određivanje planova i programa rada muzeja unutar Sustava muzeja (5) ispušta se „tijela koordiniranja i njihove zadaće“ - predlaže se da se doda novi stavak (čl. 13., st. 6) u kojem se ponovo preuzima čl. 22. Zakona o muzejima iz 1998. prema kojem je Ministarstvo kulture nadležno tijelo za provjeravanje rada matičnih muzeja i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti | Djelomično prihvaćen | Članak 13 (2) treća alineja - ispušta se „planova i programa rada“ jer matična djelatnost ne obuhvaća određivanje planova i programa rada muzeja unutar Sustava muzeja Prihvaćeno (5) ispušta se „tijela koordiniranja i njihove zadaće“ - predlaže se da se doda novi stavak (čl. 13., st. 6) u kojem se ponovo preuzima čl. 22. Zakona o muzejima iz 1998. prema kojem je Ministarstvo kulture nadležno tijelo za provjeravanje rada matičnih muzeja i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti Nije prihvaćeno – nije jasna intencija prijedloga |
| 192 | Arheološki muzej Istre | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 12. | Prijedlog izmjene: (2) Način i mjerila za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske propisuje ministar kulture uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – navedena tijela su savjetodavna te će Ministar kulture pri donošenju bilo kojeg normativnog akta uvijek tražiti mišljenje struke. |
| 193 | Hrvatsko muzejsko društvo | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 12. | Prijedlog izmjene Način i mjerila za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske propisuje ministar kulture uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – navedena tijela su savjetodavna te će Ministar kulture pri donošenju bilo kojeg normativnog akta uvijek tražiti mišljenje struke. |
| 194 | Muzejski dokumentacijski centar | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 12. | Članak 12. (2) Način i mjerila za povezivanje u Sustav muzeja Republike Hrvatske pravilnikom propisuje ministar kulture. Prijedlog izmjene čl.12, st.2. Način i mjerila za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske propisuje ministar kulture uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća i Vijeća Sustava muzeja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – navedena tijela su savjetodavna te će Ministar kulture pri donošenju bilo kojeg normativnog akta uvijek tražiti mišljenje struke. |
| 195 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 12. | Prijedlog promjene Glavu Sustav muzeja i matična djelatnost staviti kao glavu IV, a Organizaciju muzeja kao Glavu III Obrazloženje: S obzirom da matična djelatnost koordinira sustavom muzeja logičnije je da je nakon Glave Organizacija muzeja | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – svrha Zakona je reguliranje muzejske djelatnosti te je u tom smislu važnije staviti sustav muzeja i matičnu djelatnost ispred organizacije rada u muzeju koja je regulirana i drugim propisima. |
| 196 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST, Članak 12. | (2) Način i mjerila za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske propisuje ministar kulture uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – navedena tijela su savjetodavna te će Ministar kulture pri donošenju bilo kojeg normativnog akta uvijek tražiti mišljenje struke. |
| 197 | Hrvatsko muzejsko društvo | ZAKON O MUZEJIMA, III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST | Prijedlog izmjene Glavu III staviti kao glavu IV Obrazloženje: S obzirom da matična djelatnost koordinira sustavom i organizira stručne ispite logičnije je da se stavi kao glava IV. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – svrha Zakona je reguliranje muzejske djelatnosti te je u tom smislu važnije staviti sustav muzeja i matičnu djelatnost ispred organizacije rada u muzeju koja je regulirana i drugim propisima. |
| 198 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | ZAKON O MUZEJIMA, III. SUSTAV MUZEJA I MATIČNA DJELATNOST | Prijedlog promjene Glavu III Sustav muzeja i matična djelatnost staviti iza glave IV Organizacija muzeja Obrazloženje: S obzirom da matična djelatnost koordinira sustavom logičnije je da se u sljedu dolazi nakon Organizacije muzeja | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno – svrha Zakona je reguliranje muzejske djelatnosti te je u tom smislu važnije staviti sustav muzeja i matičnu djelatnost ispred organizacije rada u muzeju koja je regulirana i drugim propisima. |
| 199 | Prirodoslovni muzej Rijeka | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 11. | Prijedlog izmjene: (1) Građa, prostor i oprema muzeja, kojemu je osnivač Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezno se osiguravaju kod osiguravajućeg društva za one rizike i u opsegu s kojim je suglasan osnivač ili suosnivači. Obrazloženje: Građa je temelj za djelatnost svakog muzeja i predstavlja veću vrijednost od prostora i opreme, te je prema ovom Nacrtu od interesa za RH, pa je nužno osigurati sredstva za njezino osiguravanje. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Zakonom o proračunu država jamči za svoju imovinu, a ostali osnivači jamče za svoju u okviru svojih proračuna |
| 200 | Gradski muzej Vinkovci | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 11. | (1) Nadodati muzejska građa i muzejska dokumentacija. Znači da građa i dokumentacija koja proizlazi iz arheoloških istraživanja i prostor u kojima se čuva, neovisno o tome tko je izvođač arheoloških istraživanja, trebali bi biti osigurani. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Zakonom o proračunu država jamči za svoju imovinu, a ostali osnivači jamče za svoju u okviru svojih proračuna. |
| 201 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 11. | Prijedlog izmjene (1) muzejska građa, muzejska dokumentacija, prostor i oprema muzeja, kojemu je osnivač Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezno se osiguravaju kod osiguravajućeg društva za one rizike i u opsegu s kojim je suglasan osnivač ili suosnivači. (2) Sredstva za osiguranje muzejske građe, muzejske dokumentacije, prostora i opreme iz stavka 1. ovoga članka osigurava osnivač muzeja te pravna osoba unutar koje je muzej. Obrazloženje: Nadodana muzejska građa i muzejska dokumentacija. Nije logično da se ističe građa koja je od interesa za RH, a kasnije ta građa se ne osigurava, već samo prostor i oprema. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Zakonom o proračunu država jamči za svoju imovinu, a ostali osnivači jamče za svoju u okviru svojih proračuna |
| 202 | Muzejski dokumentacijski centar | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 11. | Članak 11. Komentar: Vlasnik muzejske građe mora iznaći neki održivi model osiguranja najvrednije građe. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nije razmatrano – nema jasnog prijedloga |
| 203 | Muzej Slavonije | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 11. | Skrećemo pozornost na nedorečenost osiguranja posebice građe te smatramo da bi sve trebalo biti bolje definirano, a ako ništa ostaviti kao što je bilo u starom. U ovom novom prijedlogu čini mi se sve previše općenito. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Zakonom o proračunu država jamči za svoju imovinu, a ostali osnivači jamče za svoju u okviru svojih proračuna. |
| 204 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 11. | Prijedlog promjene (1) Građa, prostor i oprema muzeja, kojemu je osnivač Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezno se osiguravaju kod osiguravajućeg društva za one rizike i u opsegu s kojim je suglasan osnivač ili suosnivači. (2) Sredstva za osiguranje građe, prostora i opreme iz stavka 1. ovoga članka osigurava osnivač muzeja te pravna osoba unutar koje je muzej. Obrazloženje: Nije logično da se ističe građa koja je od interesa za RH, a kasnije se ta građa ne osigurava već prostor i oprema. Ovdje bi od velike koristi bila kategorizacija građe pa bi i osiguranja bila financijski realnija. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Zakonom o proračunu država jamči za svoju imovinu, a ostali osnivači jamče za svoju u okviru svojih proračuna. |
| 205 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 11. | Nadodana muzejska građa i muzejska dokumentacija. Nije logično da se ističe građa koja je od interesa za RH, a kasnije ta građa se ne osigurava, već samo prostor i oprema. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Zakonom o proračunu država jamči za svoju imovinu, a ostali osnivači jamče za svoju u okviru svojih proračuna. |
| 206 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 11. | (1) muzejska građa, muzejska dokumentacija, prostor i oprema muzeja, kojemu je osnivač Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezno se osiguravaju kod osiguravajućeg društva za one rizike i u opsegu s kojim je suglasan osnivač ili suosnivači. (2) Sredstva za osiguranje muzejske građe, muzejske dokumentacije, prostora i opreme iz stavka 1. ovoga članka osigurava osnivač muzeja te pravna osoba unutar koje je muzej. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Zakonom o proračunu država jamči za svoju imovinu, a ostali osnivači jamče za svoju u okviru svojih proračuna. |
| 207 | Gradski muzej Nova Gradiška | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 10. | ČLANAK 10, Točka 1 Zakonom je nužno regulirati donošenje odluke o smještaju te premještanju muzejske građe i muzejske dokumentacije u drugi javni muzej i za lokalne i regionalne muzeje. Smatramo da je za to nadležno Hrvatsko muzejsko vijeće. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: o navedenome brine osnivač kao vlasnik muzejske građe |
| 208 | Muzej za umjetnost i obrt | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 10. | (1) U prijeporu o smještaju te premještanju muzejske građe i muzejske dokumentacije koja je državno vlasništvo ili vlasništvo muzeja kojemu je osnivač Republika Hrvatska u drugi javni muzej odluku donosi Ministarstvo kulture uz prethodno mišljenje Hrvatskoga muzejskog vijeća. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: odluka podrazumijeva i situacije koje nisu prijeporne. |
| 209 | Muzej za umjetnost i obrt | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 10. | (1) vraća se riječ „u prijeporu“ iz Zakona o muzejima iz 1998. (čl. 13.) i Zakona o muzejima iz 2015. (čl. 13, st. 1) | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: odluka podrazumijeva i situacije koje nisu prijeporne. |
| 210 | Prirodoslovni muzej Rijeka | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 9. | Prijedlog izmjene: (1) Muzej te pravna osoba unutar koje je muzej može na temelju pisanog ugovora povjeriti muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju na čuvanje i radi izlaganja ili stručne i znanstvene obrade drugom muzeju te drugoj pravnoj osobi ili državnom tijelu koji ispunjavaju propisane uvjete za čuvanje povjerene im građe i dokumentacije. Obrazloženje: Često je potrebno različite ekspertize obaviti u drugim ustanovama. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 211 | Hrvatski Telekom d.d. | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 9. | U citiranoj odredbi nije jasno da li takva vrsta muzeja može osim povjeriti, i prodati, darovati i zamijeniti muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju, pa ukoliko se ne uvaži naš prijedlog pod točkom 1.), predlažemo da se odredba stavka 1. članka 9. Prijedloga Zakona o muzejima izmijeni tako da glasi: „(1) Muzej te pravna osoba unutar koje je muzej može na temelju pisanog ugovora povjeriti muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju na čuvanje i radi izlaganja drugom muzeju te drugoj pravnoj osobi ili državnom tijelu koji ispunjavaju propisane uvjete za čuvanje povjerene im građe i dokumentacije, kao i prodati, darovati i zamijeniti u skladu s općim propisima muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju kojom raspolaže.“ | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: prihvaćen je prethodni prijedlog |
| 212 | Arheološki muzej Istre | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 9. | Članak 9. (2) Muzejska građa i dokumentacija u vlasništvu stranog muzeja ili strane države ne mogu biti predmetom ovrhe i osiguranja, neovisno o tome da li je ministar kulture izdao jamstvo o izuzeću. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: odredba usklađena s Ovršnim zakonom koji ne dozvoljava druga izuzeća. |
| 213 | Gradski muzej Vinkovci | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 9. | (1) Tko obavlja nadzor privatnih i drugih ustanova koje obavljaju arheološka istraživanja, je su li svu arheološku građu i dokumentaciju proizašlu iz istraživanja dostavili nadležnom muzeju? Te u kakvim uvjetima se čuva arheološka građa prije nego bude predana u nadležni muzej? Vezano s time i njih treba provjeravati ispunjavaju li propisane uvjete za čuvanje građe i dokumentacije. Prema Pravilniku o arheološkim istraživanjima (NN102/10) u čl. 21 st. 1: „stručni voditelj sa svojim suradnicima ima isključivo pravo na prvu objavu dokumentacije i prikupljenih nalaza najkasnije 2 godine od dana završetka istraživanja“; a u st. 3 istog članka :„po isteku roka iz st. 1 ovoga članka stručni voditelj dužan je svu dokumentaciju i nalaze predati ustanovi koja je određena za trajnu pohranu“. Što znači da nalazi i dokumentacija 2 godine mogu biti u uvjetima koje nitko ne kontrolira…. Odnosno dok ne uđu u muzej oni uopće nemaju status kulturnog dobra. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: nema jasnog prijedloga |
| 214 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 9. | Prijedlog novog stavka (4) Pravni posao sklopljen protivno odredbi stavka 2. ovog članka smatra se ništetnim. Obrazloženje: Dodan je novi stavak sukladno Zakonu o muzejima iz 1998. (čl. 12., st. 2) zbog potrebe osiguranja i kontrole svih procesa izlaganja muzejske građe | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 215 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 9. | Prijedlog izmjene (2) Muzejska građa i muzejska dokumentacija u vlasništvu stranog muzeja ili strane države koju na temelju pisanog ugovora posudi i preuzme muzej te pravna osoba unutar koje je muzej radi izlaganja te stručne i znanstvene obrade ne može biti predmetom ovrhe i osiguranja prema posebnom propisu. Obrazloženje: Muzejska građa i muzejska dokumentacija u vlasništvu stranog muzeja ili strane države ne može biti predmetom ovrhe i osiguranja, a ne samo ako je ministar kulture izdao jamstvo o izuzeću. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: odredba usklađena s Ovršnim zakonom koji ne dozvoljava druga izuzeća. |
| 216 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 9. | Prijedlog unošenja novog članka 9a Članak 9 a. (1) Terensko istraživanje i prikupljanje muzejske građe obavlja se u skladu sa zakonom i drugim propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i zaštiti prirode. (2) Ako istraživanje i prikupljanje muzejske građe iz stavka 1. ovoga članka provode druge pravne i fizičke osobe, dužne su materijalne nalaze i dokumentaciju o istraživanju i prikupljanju dostaviti muzeju i galeriji iz članka 15. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona te muzeju, galeriji i zbirci unutar javne ustanove, koji djeluju na području na kojem je obavljeno terensko istraživanje i prikupljanje, ako ispunjavaju uvjete za njihov smještaj, stručnu obradu i izlaganje. (3) Ako na području na kojem je obavljeno terensko istraživanje i prikupljanje muzejske građe ne postoji muzej i galerija iz članka 15. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona, odnosno muzej, galerija i zbirka unutar javne ustanove ili oni ne ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovoga članka, o smještaju materijalnih nalaza i dokumentacije odlučuje tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara utvrđeno Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uz prethodno mišljenje Hrvatskoga muzejskog vijeća. Obrazloženje: Obavezno uvrstiti članak koji će definirati čuvanje i izlaganje građe pronađene na području gdje postoji regionalni muzej. Također je nužno definirati tko je nadležan za određivanje smještaja građe ukoliko regionalni muzej nema uvjete za prihvat nove građe. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: propisano u zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. |
| 217 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 9. | 2. Muzejska građa i muzejska dokumentacija u vlasništvu stranog muzeja ili strane države ne može biti predmetom ovrhe i osiguranja, a ne samo ako je ministar kulture izdao jamstvo o izuzeću. 4. Dodan je novi stavak sukladno Zakonu o muzejima iz 1998. (čl. 12., st. 2) zbog potrebe osiguranja i kontrole svih procesa izlaganja muzejske građe | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: odredba usklađena s Ovršnim zakonom koji ne dozvoljava druga izuzeća. |
| 218 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 9. | (2) Muzejska građa i muzejska dokumentacija u vlasništvu stranog muzeja ili strane države koju na temelju pisanog ugovora posudi i preuzme muzej te pravna osoba unutar koje je muzej radi izlaganja te stručne i znanstvene obrade ne može biti predmetom ovrhe i osiguranja prema posebnom propisu. Prijedlog novog stavka (4) Pravni posao sklopljen protivno odredbi stavka 2. ovog članka smatra se ništetnim. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: odredba usklađena s Ovršnim zakonom koji ne dozvoljava druga izuzeća. |
| 219 | Muzej za umjetnost i obrt | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 9. | (2) Muzejska građa i dokumentacija u vlasništvu stranog muzeja ili strane države koju na temelju pisanog ugovora posudi i preuzme muzej te pravna osoba unutar koje je muzej radi izlaganja te stručne i znanstvene obrade bezuvjetno ne može biti predmetom ovrhe i osiguranja prema posebnom propisu. NOVI STAVAK 3- Pravni posao sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovog članka smatra se ništavnim. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: odredba usklađena s Ovršnim zakonom koji ne dozvoljava druga izuzeća. |
| 220 | Muzej za umjetnost i obrt | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 9. | (2) muzejska građa i dokumentacija u vlasništvu stranog muzeja ili strane države bezuvjetno ne može biti predmetom ovrhe i osiguranja, a ne samo ako je ministar kulture izdao jamstvo o izuzeću - dodan je novi stavak (čl. 8., st. 3) sukladno Zakonu o muzejima iz 1998. (čl. 12., st. 2) zbog potrebe osiguranja i kontrole svih procesa izlaganja muzejske građe | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: odredba usklađena s Ovršnim zakonom koji ne dozvoljava druga izuzeća. |
| 221 | Maro Grbić | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | Čemu odredba 'na drugi zakonom dopušten način'? Muzej može kojekako pribavljati građu, ali smije samo na zakonit način, no to ne treba niti pisati. Što je samorazumljivo, ne treba napisati kao propis. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: postoje i drugi načini koji su zakonom dozvoljeni a nisu taksativno navedeni. |
| 222 | Prirodoslovni muzej Rijeka | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | Prijedlog izmjena: Članak 2. Muzej može pohraniti muzejsku građu koje je rezultat znanstvenih i stručnih istraživanja... Obrazloženje: tijekom različitih istraživanja, pr. paleontoloških, zooloških, botaničkih, rudarskih i dr. istraživanja dolazi do pronalaska potencijalno vrijedene građe koju je potrebno pohraniti u muzejima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 223 | Hrvatski Telekom d.d. | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | U citiranoj odredbi nije jasno da li je u slučajevima prodaje, darovanja i zamjene muzejske građe s pratećom dokumentacijom potrebno odobrenje Ministarstva kulture samo kada to radi muzej kojem je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili je takvo odobrenje potrebno i kada muzejsku građu prodaje, daruje ili zamjenjuje i neki drugi muzej (npr. privatni muzej, muzej u sustavu i sl.) Također nije jasno da li prodaju, darovanje i zamjenu muzejske građe s pratećom dokumentacijom mogu obavljati i drugi muzeji (bilo slobodno, bilo uz odobrenje), kao što su privatni muzeji, muzeji unutar pravne osobe (muzej u sustavu), jer to nigdje u Prijedlogu nije izričito navedeno? Ovo tim više što se u stavku 1. članka 9. Prijedloga Zakona navodi da muzej te pravna osoba unutar koje je muzej može (samo) povjeriti (dakle, ne i prodati, darovati i zamijeniti?) muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju na čuvanje drugom muzeji ili državnom tijelu koje ispunjava uvjete za čuvanje. S tim u vezi, predlažemo da se odredba stavka 3. članka 8. Prijedloga Zakona o muzejima dopuni tako da glasi: „(3) Prodaju, darovanje i zamjenu muzejske građe s pratećom dokumentacijom mogu obavljati svi muzeji u skladu s općim propisima, a muzeji kojima je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samo uz prethodno odobrenje Ministarstva kulture po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća. Sredstva dobivena prodajom muzejske građe i dokumentacije muzeji kojima je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu upotrijebiti isključivo za nabavu muzejske građe i muzejske dokumentacije.“ | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: iz razloga što je prema Europskom i nacionalnom zakonodavstvu sve što nije zabranjeno je dozvoljeno. |
| 224 | Gradski muzej Vinkovci | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | (2) Pohrana muzejske građe i muzejske dokumentacije koja je rezultat arheoloških istraživanja obavlja se u muzeju koji djeluje na području na kojem je objavljeno arheološko istraživanje. U Pravilniku o arheološkim istraživanjima (NN102/10, članak 5), gdje se navodi što treba priložiti Zahtjevu za arheološka istraživanja stoji i „suglasnost o mjestu privremene pohrane nalaza za arheološka iskopavanja ukoliko izvođač ne raspolaže vlastitim prostorom za pohranu u skladu s pravilima struke“. Muzeji dobivaju rješenja o „privremenoj“ pohrani nalaza s arheoloških iskopavanja, a onda šalju zamolbe Hrvatskom vijeću za kulturna dobra i Hrvatskom muzejskom vijeću da im se dodijeli trajna pohrana. Takvi postupci su diskriminirajući u odnosu na druge načine prikupljanja muzejske građe. S druge strane u istom stavku se navodi da se nalazi privremeno pohranjuju u nadležnom muzeju „ukoliko izvođač ne raspolaže vlastitim prostorom za pohranu u skladu s pravilima struke“. Opet se muzejska građa i dokumentacija proizašla iz arheoloških istraživanja koje obavljaju privatne arheološke tvrtke može deponirati u prostorima koje nitko ne kontrolira…. I u Članak 47. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nigdje se ne spominje privremena pohrane, već se u stavku 3 i 4 spominje samo mjesto pohrane pokretnog arheološkog materijala: "...Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se područje na kojem se mogu izvoditi radovi, opseg i vrsta radova, uvjeti pod kojima se mogu izvoditi, kao i rok za izvođenje radova, mjesto pohrane pokretnog arheološkog materijala i rok u kojem se nadležnom tijelu treba obvezno podnijeti izvještaj o izvršenim radovima. O mjestu pohrane arheoloških nalaza odlučuje Ministarstvo kulture na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna dobra i Hrvatskoga muzejskog vijeća." | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: postupak je propisan zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. |
| 225 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | Prijedlog novog stavka (4) Pravni posao sklopljen protivno odredbi stavka 2. ovog članka smatra se ništetnim. Obrazloženje: Dodan je novi stavak sukladno Zakonu o muzejima iz 1998. (čl. 10., st. 3) zbog potrebe osiguranja i kontrole svih procesa prodaje, darovanja i zamjene muzejske građe. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 226 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | Prijedlog izmjene (3) Prodaju, darovanje i zamjenu muzejske građe i muzejske dokumentacije muzej može obaviti samo uz prethodno odobrenje Ministarstva kulture po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća. Sredstva dobivena prodajom muzejske građe i muzejske dokumentacije mogu se upotrijebiti isključivo za nabavu muzejske građe i muzejske dokumentacije. Obrazloženje: Nadodana je i muzejska dokumentacija te se stavak odnosi na sve muzeje bez obzira na osnivača. Kulturna baštine ne smije se prodavati bez odobrenja MK uz pribavljeno mišljenje HMV. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 227 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | Prijedlog izmjene (2) Muzej može pohraniti muzejsku građu i dokumentaciju koja je rezultat arheoloških istraživanja, sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i zaštiti prirode. Obrazloženje: Nadodana je i dokumentacija koja je neraskidivo povezana s istraživanjem. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: dokumentacija je rezultat obrade odnosno muzealizacije građe koja je predmet arheoloških istraživanja. |
| 228 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | Prijedlog izmjene Ispred članka 8. staviti glavu Muzejska građa i muzejska dokumentacija Obrazloženje: Isticanje važnosti muzejske građe i muzejske dokumentacije, preglednije i jasnije. U zakonu stoji da je građa i dokumentacija pod posebnom zaštitom RH, a zatim se u zakonu se građa i dokumentacija posebno ne ističu kroz poglavlje | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 229 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | Prijedlog unošenja: Ispred članka 8. staviti glavu Muzejska građa Obrazloženje: Isticanje važnosti građe, preglednije i jasnije, posebno što se u Zakonu ističe da je građa pod posebnom zaštitom RH Prijedlog unošenja novog članka 9a Članak 9 a. Ako istraživanje i prikupljanje muzejske građe provode druge pravne i fizičke osobe, dužne su materijalne nalaze i dokumentaciju o istraživanju i prikupljanju dostaviti muzeju unutar javne ustanove, koji djeluju na području na kojem je obavljeno terensko istraživanje i prikupljanje, ako ispunjavaju uvjete za njihov smještaj, stručnu obradu i izlaganje. Ako na području na kojem je obavljeno terensko istraživanje i prikupljanje muzejske građe ne postoji muzej odnosno muzej unutar javne ustanove ili oni ne ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovoga članka, o smještaju materijalnih nalaza i dokumentacije odlučuje tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara utvrđeno Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uz prethodno mišljenje Hrvatskoga muzejskog vijeća. Obrazloženje: Obavezno uvrstiti članak koji će definirati izlaganje i čuvanje građe pronađene na području gdje postoji regionalni ili lokalni muzej. Baštinska građa dio je identiteta i ima najveći smisao u izlaganja na području gdje i pripada. Iako je ovaj članak već uvršten u Zakonu u praksi se i ne poštiva. Eventualno razmisliti o nekim poticajima ili kaznenim mjerama. Cilj da se sakupljena građa prezentira na lokaciji iz koje potječe što ima svrhu u stvaranju identiteta, posebnosti i prepoznatljivosi. Ima svrhu i u razvoju kulturnog turizma. Mnoge ustanove izvrše istraživanja i građa ostaje u depoima velikih muzeja ili se ne obradi, a lokalnio muzej ostane bez važne građe. | Djelomično prihvaćen | Ispred članka 8. staviti glavu Muzejska građa Obrazloženje: Isticanje važnosti građe, preglednije i jasnije, posebno što se u Zakonu ističe da je građa pod posebnom zaštitom RH Prihvaćeno Prijedlog unošenja novog članka 9a Članak 9 a. Ako istraživanje i prikupljanje muzejske građe provode druge pravne i fizičke osobe, dužne su materijalne nalaze i dokumentaciju o istraživanju i prikupljanju dostaviti muzeju unutar javne ustanove, koji djeluju na području na kojem je obavljeno terensko istraživanje i prikupljanje, ako ispunjavaju uvjete za njihov smještaj, stručnu obradu i izlaganje. Ako na području na kojem je obavljeno terensko istraživanje i prikupljanje muzejske građe ne postoji muzej odnosno muzej unutar javne ustanove ili oni ne ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovoga članka, o smještaju materijalnih nalaza i dokumentacije odlučuje tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara utvrđeno Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uz prethodno mišljenje Hrvatskoga muzejskog vijeća. Obrazloženje: Obavezno uvrstiti članak koji će definirati izlaganje i čuvanje građe pronađene na području gdje postoji regionalni ili lokalni muzej. Baštinska građa dio je identiteta i ima najveći smisao u izlaganja na području gdje i pripada. Iako je ovaj članak već uvršten u Zakonu u praksi se i ne poštiva. Eventualno razmisliti o nekim poticajima ili kaznenim mjerama. Cilj da se sakupljena građa prezentira na lokaciji iz koje potječe što ima svrhu u stvaranju identiteta, posebnosti i prepoznatljivosi. Ima svrhu i u razvoju kulturnog turizma. Mnoge ustanove izvrše istraživanja i građa ostaje u depoima velikih muzeja ili se ne obradi, a lokalnio muzej ostane bez važne građe. Obrazloženje uz neprihvaćanje: propisano u zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara |
| 230 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | Prijedlog unošenja novog članka 9a Članak 9 a. (1) Terensko istraživanje i prikupljanje muzejske građe obavlja se u skladu sa zakonom i drugim propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i zaštiti prirode. (2) Ako istraživanje i prikupljanje muzejske građe iz stavka 1. ovoga članka provode druge pravne i fizičke osobe, dužne su materijalne nalaze i dokumentaciju o istraživanju i prikupljanju dostaviti muzeju i galeriji iz članka 15. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona te muzeju, galeriji i zbirci unutar javne ustanove, koji djeluju na području na kojem je obavljeno terensko istraživanje i prikupljanje, ako ispunjavaju uvjete za njihov smještaj, stručnu obradu i izlaganje. (3) Ako na području na kojem je obavljeno terensko istraživanje i prikupljanje muzejske građe ne postoji muzej i galerija iz članka 15. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona, odnosno muzej, galerija i zbirka unutar javne ustanove ili oni ne ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovoga članka, o smještaju materijalnih nalaza i dokumentacije odlučuje tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara utvrđeno Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uz prethodno mišljenje Hrvatskoga muzejskog vijeća. Obrazloženje: Obavezno uvrstiti članak koji će definirati čuvanje i izlaganje građe pronađene na području gdje postoji regionalni muzej. Također je nužno definirati tko je nadležan za određivanje smještaja građe ukoliko regionalni muzej nema uvjete za prihvat nove građe. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: propisano u zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara |
| 231 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | 2. Nadodana je i dokumentacija koja je neraskidivo povezana s istraživanjem. 3. Nadodana je i muzejska dokumentacija te se stavak odnosi na sve muzeje bez obzira na osnivača. Kulturna baštine ne smije se prodavati bez odobrenja MK uz pribavljeno mišljenje HMV. 4. Dodan je novi stavak sukladno Zakonu o muzejima iz 1998. (čl. 10., st. 3) zbog potrebe osiguranja i kontrole svih procesa prodaje, darovanja i zamjene muzejske građe. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: propisano u zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara |
| 232 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | (2) Muzej može pohraniti muzejsku građu i dokumentaciju koja je rezultat arheoloških istraživanja, sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i zaštiti prirode. (3) Prodaju, darovanje i zamjenu muzejske građe i muzejske dokumentacije muzej može obaviti samo uz prethodno odobrenje Ministarstva kulture po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća. Sredstva dobivena prodajom muzejske građe i muzejske dokumentacije mogu se upotrijebiti isključivo za nabavu muzejske građe i muzejske dokumentacije. (4) Pravni posao sklopljen protivno odredbi stavka 2. ovog članka smatra se ništetnim. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: postupak je propisan zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. |
| 233 | Javna ustanova "Dubrovački muzeji" | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | U stavku 2. iza riječi "muzejsku građu" dodati riječi "i muzejsku dokumentaciju" | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: dokumentacija je rezultat obrade odnosno muzealizacije građe koja je predmet arheoloških istraživanja. |
| 234 | Muzej za umjetnost i obrt | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | NOVI STAVAK 4 - Pravni posao sklopljen protivno odredbi stavka 3. ovog članka smatra se ništavnim. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 235 | Muzej za umjetnost i obrt | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 8. | Dodan je novi stavak (čl. 8., st. 4) sukladno Zakonu o muzejima iz 1998. (čl. 10., st. 3) zbog potrebe osiguranja i kontrole svih procesa prodaje, darovanja i zamjene muzejske građe. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 236 | Maro Grbić | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Stavak 9 Osigurava dostupnost zbirki i dokumentacije za obrazovne, znanstvene i promidžbene svrhe. Da li to vrijedi samo za javne muzeje? Mogu li se privatni muzeji obavezati na javnu dostpunost predmeta iz zbirki i dokumentacije? Nisam siguran, prije bih rekao da ne nužno. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nije razmatrano – nema konkretnog prijedloga |
| 237 | Prirodoslovni muzej Rijeka | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog izmjene 7. članka: 7. podržava i organizira kulturne, umjetničke i znanstvene događaje u okviru svog djelovanja. Obrazloženje: ne bave se svi muzeji umjetničkom građom. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: obuhvaćeno člankom 7. točkom 14. |
| 238 | Prirodoslovni muzej Rijeka | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog izmjene 12. obavlja procjene povijesne, umjetničke, znanstvene, edukativne i tržišne vrijednosti muzejske građe za potrebe upravljanja zbirkama, osiguranja i otkupa. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: edukativna vrijednost nije relevantna za vrednovanje građe u svrhu otkupa te upravljanja imovinom i osiguranje građe. |
| 239 | Arheološki muzej Istre | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog izmjene 15. obavlja i druge gospodarske djelatnosti sukladno zakonima | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nije prihvaćeno – ostale djelatnosti ne moraju nužno biti gospodarske. |
| 240 | Arheološki muzej Istre | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog izmjene 11. obavlja revizije muzejske zbirke o kojoj skrbi, ovisno o njezinoj veličini svakih 5 ili 10 godina te dostavlja potrebna izvješća o tome Ministarstvu kulture i osnivaču Obrazloženje: Revizija muzejske građe bi se trebala obavljati poput revizije knjižnične građe, koja se obavlja ovisno o veličini fonda, odnosno broja predmeta. Nije isto da li se radi o muzeju koji godišnje pribavlja malu količinu novih predmeta ili muzeju u kojemu je konstantan priliv građe. Kod knjižnica sa velikim fondom revizija se radi konstantno, svake godine, i to dio po dio građe. Kod velikih Muzeja bi trebalo također raditi godišnje revizije dijela fonda, a cjelokupne građe svakih, npr. 7 ili više godina. Povećati rok ili propisati reviziju pojedinačnih zbirki, ne cjelokupnog fundusa odjednom. | Prihvaćen | Prihvaćeno – obavljanje revizije uredit će se Pravilnikom. |
| 241 | Arheološki muzej Istre | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | 10. osigurava prihvatljivo okruženje za javnost i dostupnost građe Komentar: smatramo da "prihvatljivo okruženje" ne definira uvjete koje bi muzej trebao osigurati javnosti za dostupnost građe. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: ova primjedba će se uključiti prilikom izrade podzakonskih akata |
| 242 | Arheološki muzej Istre | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | 9. osigurava dostupnost zbirki u obrazovne i znanstvene svrhe Predlažemo: osigurava dostupnost muzejske građe i muzejske dokumentacije u obrazovne, stručne, znanstvene i promidžbene svrhe u mjeri u kojoj to dopuštaju propisi vezani uz zaštitu muzejske građe i muzejske dokumentacije | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 243 | Arheološki muzej Istre | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | 3. čuva muzejske predmete u odgovarajućim uvjetima ... Predlažemo: čuva, štiti, konzervira i restaurira muzejske predmete i cjelokupnu muzejsku građu, muzejsku dokumentaciju, baštinske lokalitete i nalazišta u svrhu obrazovanja, proučavanja i uživanja u skladu s načelima muzejske struke i propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: U članku 4. je propisan način zaštite i očuvanja muzejske građe i muzejske dokumentacije. |
| 244 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog izmjene 15. obavlja i druge gospodarske djelatnosti ako one ne škode i ne kose se s njegovom osnovnom djelatnosti sukladno zakonima Obrazloženje: Stvara se nejasnoća spominjanjem posebnih zakona. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: ostale djelatnosti ne moraju nužno biti gospodarske. |
| 245 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog izmjene 14. mogu imati posebne radionice i laboratorije za izradu replika, faksimila, izložbenih kopija i suvenira, može organizirati izradu predmeta i izdavanje publikacija tematski povezanih uz fundus muzeja za prodaju Obrazloženje: Replike se ne izrađuju isključivo u svrhu prodaje suvenira već se izrađuju i izložbene kopije i faksimili zbog čuvanja iznimno krhkih i nestabilnih materijala iz muzejskih fundusa ili u edukativne svrhe stoga je potrebno naglasiti i taj segment muzejske djelatnosti. | Prihvaćen | Preformulirana točka |
| 246 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog izmjene 13. izrađuje stručna mišljenja, vještačenja i elaborate o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji i drugim kulturnim i prirodnim dobrima Obrazloženje: Ne samo za svoje zbirke i predmete, nego i za tuđe, to je svrha hijerarhije muzeja. Neki centralni muzej raditi će stručna mišljenja, po potrebi elaborate, ali i stručne i znanstvene radove i o predmetima o kojima se ne skrbi, ali su dio područja njegova stručna rada (povijest, povijest umjetnosti, arheologija, etnografija, prirodoznanstvo…), regionalni i zavičajni muzej to isto radi za područje na kojem djeluje. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 247 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog izmjene 12. obavlja procjene povijesne, umjetničke, znanstvene i tržišne vrijednosti muzejske građe za potrebe upravljanja imovinom, osiguranje i otkup Obrazloženje: U muzejima se ne nalaze samo umjetnine. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 248 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog izmjene 11. obavlja revizije muzejske zbirke o kojoj skrbi, ovisno o njezinoj veličini svakih 5 ili 10 godina te dostavlja potrebna izvješća o tome Ministarstvu kulture i osnivaču Obrazloženje: Revizija muzejske građe bi se trebala obavljati poput revizije knjižnične građe, koja se obavlja ovisno o veličini fonda, tj broja predmeta. Nije isto da li se radi o malom muzeju ili velikom u kojemu je konstantan priliv građe. Kod knjižnica sa velikim fondom revizija se radi konstantno, svake godine, i to dio po dio građe. Kod velikih Muzeja bi trebalo također raditi godišnje revizije dijela fonda, a cjelokupne građe svakih, npr. 7 ili više godina. Povećati rok ili propisati reviziju pojedinačnih zbirki, ne cjelokupnog fundusa odjednom. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: regulirat će se pravilnikom. |
| 249 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Što to znači prihvatljivo okruženje? Neodređeno značenje, čemu takav stavak? | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nije razmatrano – nema jasnog prijedloga |
| 250 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog izmjene: 9. osigurava dostupnost muzejske građe i muzejske dokumentacije u obrazovne, stručne znanstvene i promidžbene svrhe u mjeri u kojoj to dopuštaju propisi vezani uz zaštitu muzejske građe i muzejske dokumentacije Obrazloženje: Naglašavaju se propisi vezani uz zaštitu. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nije razmatrano – nejasan prijedlog |
| 251 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog izmjene 8. osigurava da muzejsku djelatnost obavljaju stručni muzejski djelatnici sukladno pravilima struke i propisima Obrazloženje: Naglašava se kako je nužno da sve poslove vezane uz muzejsku djelatnost obavljaju stručni muzejski djelatnici, a ne samo poslove upravljanja muzejskim zbirkama i muzejskom dokumentacijom. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: utvrđeno člankom 27. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 252 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog izmjene 4. vodi propisanu muzejsku dokumentaciju o zbirkama i djelatnosti muzeja | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: pojam se odnosi na šire aktivnosti od muzejske djelatnosti. |
| 253 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog izmjene 3. čuva, štiti, konzervira i restaurira muzejske predmete i cjelokupnu muzejsku građu, muzejsku dokumentaciju, baštinske lokalitete i nalazišta u svrhu obrazovanja, proučavanja i uživanja u skladu s načelima muzejske struke i propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Obrazloženje: Naglašena je cjelokupna zaštita i pasivna i aktivna te pravila struke kao temelj muzejske djelatnosti. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: pod pojmovima „čuva“ i „štiti“ podrazumijevaju se postupci konzervacije i restauracije što je propisano propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara |
| 254 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog izmjene 1. prikuplja muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju sukladno pravilima struke Obrazloženje: Preskočena je muzejska dokumentacija, pravila struke bi trebala biti temelj za muzejsko djelovanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 255 | Muzejski dokumentacijski centar | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Članak 7. Temeljne muzejske djelatnosti su: 1. prikuplja muzejske građe sukladno svojoj misiji i politici sakupljanja 2. provodi stručnu obrade muzejske građe, sistematiziranje u zbirke te pripremanje obavezne dokumentacije za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra RH. Komentar: Dodano je provodi stručnu obrade muzejske građe, sistematiziranje u zbirke te pripremanje obavezne dokumentacije 3. vodi propisanu muzejsku dokumentaciju o zbirkama i aktivnostima muzeja 4. obavlja reviziju muzejske građe u muzeju (svakih pet godina i dostavlja izvješće o tome Ministarstvu kulture i osnivaču-IZBACITI) prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi. Komentar: Izbacuje se svakih pet godina i dostavlja izvješće o tome Ministarstvu kulture i osnivaču, a dodaje prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi. U Pravilniku koji će pratiti Zakon o muzejima potrebno je preciznije navesti sve posebnosti, vremenski rok definirati u odnosu na ukupan broj predmeta u muzejskoj zbirci. Rok od pet godina nije realan za sve zbirke i muzeje. 5. provodi preventivnu zaštitu muzejske građe, muzejske dokumentacije, baštinskih lokaliteta i nalazištau skladu s propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara 6. organizira stalne i povremene izložbe 7. organizira i provodi istraživanja sukladno misiji i viziji ustanove 8. obavlja edukativne aktivnosti 9. obavlja nakladničku djelatnost 10. osigurava da poslove upravljanja muzejskom zbirkom obavljaju kustosi, te stručni djelatnici koji su polaganjm stručnog ispita za zvanje kustosa ostvarili uvjete za obavljanje tih poslova Komentar: Precizira se tko radi u muzejima 11. osigurava dostupnost muzejske građe i dokumentacije u skladu s Pravilnikom u obrazovne i znanstvene svrhe 12. osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u muzeju osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti Komentar: Ukazuje se na posebnu skrb o osobama s potrebama. Ostale muzejske djelatnosti: 1. knjižnična, arhivska i konzervatorsko-restauratorska djelatnost 2. organizacija predavanja, konferencija, stručnih skupova i aktivnosti 3. podržavaje i organiziranje umjetničkih i kulturnih događaja sukladno svom poslanju 4. obavljanje procjene umjetničke tržišne vrijednosti muzejske građe za potrebe upravljanja imovinom, osiguranje i otkup Komentar: građa ne mora imati samo umjetničnu vrijednost 5. izrađivanje stručnih mišljenja, vještačenja i elaborata o muzejskom predmetu, građi, zbirci o kojoj skrbi Komentar: Rade li vještačenje samo kustosi koji imaju licencu za obavljanje poslova sudskih vještaka? 6. organiziranje izrade replika muzejske građe i muzejske dokumentacije (suvenire), organizirati izradu predmeta i izdavanje publikacija tematski povezane uz fundus muzeja te prodaju Komentar: Ovaj dio treba uskladiti sa Zakonom o autorskim pravima 7. obavljanje i drugih djelatnosti sukladno posebnomim zakonuima Ad 2 Ministar kulture donosi pravilnik kojim se propisuje sadržaj i način vođenja dokumentacije o muzejskoj građi i muzejskoj djelatnosti te utvrđuju uvjeti i način ostvarivanja uvida u muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju. Komentar: Ministar kulture donosi pravilnike. | Djelomično prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: – u definiciji je navedeno revizija – prihvaćeno |
| 256 | Muzej Slavonije | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Muzeji i galerije trebaju biti oficijelno dio obrazovnog sustava i to treba spomenuti u novom Zakonu kao što to trebaju i zakoni obrazovnog sustava. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nema konkretnog prijedloga |
| 257 | Muzej Slavonije | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Sporni su termini štititi i proučavati (koji nisu definirani) baštinske lokalitete i nalazišta. Kako to muzej čuva i štiti lokalitete i nalazišta kad je sukladno čl. 6./stavak 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (na koji se zakondavac poziva) za to nadležan županijski konzervatorski odjel (a ne muzej)? Znači li to da je u smislu zaštite muzej osim za ona kulturna dobra (predmete, dokumetaciju i sl.) koja se nalaze u muzeju odgovoran i za arheološka nalazišta ili povijesne građevine (koje se nalaze izvan muzeja)? | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nema konkretnog prijedloga |
| 258 | Muzej Slavonije | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | (11) možda je realnije reviziju provoditi po zbirkama, a ne cjelokupnog muzejskog fundusa | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Pitanje revizije će se regulirati pravilnikom. |
| 259 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Prijedlog promjene, stavak 15 15. obavlja i druge gospodarske djelatnosti sukladno važećim zakonima Obrazloženje: Stvara se nejasnoća spominjanjem posebnih zakona. U tekstu ovog zakona spominju se drugi zakoni, posebni zakoni, a najispravnije bi bilo važeći zakoni u Zakonodavstvu RH. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: – sukladno Jedinstvenim metodološkonomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor |
| 260 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | 1. Preskočena je muzejska dokumentacija, pravila struke bi trebala biti temelj za muzejsko djelovanje. 3. Naglašena je cjelokupna zaštita i pasivna i aktivna te pravila struke kao temelj muzejske djelatnosti. 8. Naglašava se kako je nužno da sve poslove vezane uz muzejsku djelatnost obavljaju stručni muzejski djelatnici, a ne samo poslove upravljanja muzejskim zbirkama i muzejskom dokumentacijom. 9. Naglašavaju se propisi vezani uz zaštitu. 11. Revizija muzejske građe bi se trebala obavljati poput revizije knjižnične građe, koja se obavlja ovisno o veličini fonda, tj broja predmeta. Nije isto da li se radi o malom muzeju ili velikom u kojemu je konstantan priliv građe. Kod knjižnica sa velikim fondom revizija se radi konstantno, svake godine, i to dio po dio građe. Kod velikih Muzeja bi trebalo također raditi godišnje revizije dijela fonda, a cjelokupne građe svakih, npr. 7 ili više godina. Povećati rok ili propisati reviziju pojedinačnih zbirki, ne cjelokupnog fundusa odjednom. 12. U muzejima se ne nalaze samo umjetnine. 13. Ne samo za svoje zbirke i predmete, nego i za tuđe, to je svrha hijerarhije muzeja. Neki centralni muzej raditi će stručna mišljenja, po potrebi elaborate, ali i stručne i znanstvene radove i o predmetima o kojima se ne skrbi, ali su dio područja njegova stručna rada (povijest, povijest umjetnosti, arheologija, etnografija, prirodoznanstvo…), regionalni i zavičajni muzej to isto radi za područje na kojem djeluje. 14. Replike se ne izrađuju isključivo u svrhu prodaje suvenira već se izrađuju i izložbene kopije i faksimili zbog čuvanja iznimno krhkih i nestabilnih materijala iz muzejskih fundusa ili u edukativne svrhe stoga je potrebno naglasiti i taj segment muzejske djelatnosti. 15. Stvara se nejasnoća spominjanjem posebnih zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 261 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | 1. prikuplja muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju sukladno pravilima struke 3. čuva, štiti, konzervira i restaurira muzejske predmete i cjelokupnu muzejsku građu, muzejsku dokumentaciju, baštinske lokalitete i nalazišta u svrhu obrazovanja, proučavanja i uživanja u skladu s načelima muzejske struke i propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 4. vodi propisanu muzejsku dokumentaciju o zbirkama i djelatnosti muzeja 8. osigurava da muzejsku djelatnost obavljaju stručni muzejski djelatnici sukladno pravilima struke i propisima 9. osigurava dostupnost muzejske građe i muzejske dokumentacije u obrazovne, stručne znanstvene i promidžbene svrhe u mjeri u kojoj to dopuštaju propisi vezani uz zaštitu muzejske građe i muzejske dokumentacije 11. obavlja revizije muzejske zbirke o kojoj skrbi, ovisno o njezinoj veličini svakih 5 ili 10 godina te dostavlja potrebna izvješća o tome Ministarstvu kulture i osnivaču 12. obavlja procjene povijesne, umjetničke, znanstvene i tržišne vrijednosti muzejske građe za potrebe upravljanja imovinom, osiguranje i otkup 13. izrađuje stručna mišljenja, vještačenja i elaborate o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji i drugim kulturnim i prirodnim dobrima 14. mogu imati posebne radionice i laboratorije za izradu replika, faksimila, izložbenih kopija i suvenira, može organizirati izradu predmeta i izdavanje publikacija tematski povezanih uz fundus muzeja za prodaju 15. obavlja i druge gospodarske djelatnosti ako one ne škode i ne kose se s njegovom osnovnom djelatnosti sukladno zakonima | Djelomično prihvaćen | 1. prikuplja muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju sukladno pravilima struke Prihvaćeno 3. čuva, štiti, konzervira i restaurira muzejske predmete i cjelokupnu muzejsku građu, muzejsku dokumentaciju, baštinske lokalitete i nalazišta u svrhu obrazovanja, proučavanja i uživanja u skladu s načelima muzejske struke i propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Obrazloženje uz neprihvaćanje: pod pojmovima „čuva“ i „štiti“ podrazumijevaju se postupci konzervacije i restauracije što je propisano propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 4. vodi propisanu muzejsku dokumentaciju o zbirkama i djelatnosti muzeja Obrazloženje uz neprihvaćanje: pojam se odnosi na šire aktivnosti od muzejske djelatnosti. 8. osigurava da muzejsku djelatnost obavljaju stručni muzejski djelatnici sukladno pravilima struke i propisima Obrazloženje uz neprihvaćanje: propisano čl. 27. Nacrta Prijedloga 9. osigurava dostupnost muzejske građe i muzejske dokumentacije u obrazovne, stručne znanstvene i promidžbene svrhe u mjeri u kojoj to dopuštaju propisi vezani uz zaštitu muzejske građe i muzejske dokumentacije Primljeno na znanje 11. obavlja revizije muzejske zbirke o kojoj skrbi, ovisno o njezinoj veličini svakih 5 ili 10 godina te dostavlja potrebna izvješća o tome Ministarstvu kulture i osnivaču Prihvaćeno – regulirat će se pravilnikom 12. obavlja procjene povijesne, umjetničke, znanstvene i tržišne vrijednosti muzejske građe za potrebe upravljanja imovinom, osiguranje i otkup Prihvaćeno 13. izrađuje stručna mišljenja, vještačenja i elaborate o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji i drugim kulturnim i prirodnim dobrima Prihvaćeno 14. mogu imati posebne radionice i laboratorije za izradu replika, faksimila, izložbenih kopija i suvenira, može organizirati izradu predmeta i izdavanje publikacija tematski povezanih uz fundus muzeja za prodaju Preformulirano 15. obavlja i druge gospodarske djelatnosti ako one ne škode i ne kose se s njegovom osnovnom djelatnosti sukladno zakonima Obrazloženje uz neprihvaćanje: ostale djelatnosti ne moraju nužno biti gospodarske. |
| 262 | Jadran Kale | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | Nadopuna, ad 6 i 7: Stvara prostore sudjelovanja u stvaranju i tumačenju kulture i baštine, time osnažujući demokratske procese i pridonoseći društvenom kapitalu zajednice. Obrazloženje: a) današnji muzejski rad participativne procese potiče već i s egzaktnim fundusima, b) nespominjanjem politike se ne postiže apolitička deklaracija, već joj se u odsustvu izrijeka vlastite političke agende (kultura demokratske participacije) lakše pada žrtvom. Jadran Kale, kustos etnolog Muzeja Grada Šibenika i docent baštinskih kolegija na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano – nema jasnog prijedloga |
| 263 | Javna ustanova "Dubrovački muzeji" | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | U stavku 1. točki 8. ispred riječi "standardima" ubaciti riječ "stručnim" | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: pojam standardi obuhvaća stručne i tehničke standarde koji se utvrđuju Pravilnikom iz članka 17. |
| 264 | Muzej za umjetnost i obrt | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | 8. osigurava da poslove upravljanja muzejskom zbirkom obavlja stručne muzejske djelatnike sukladno standardima 9. osigurava dostupnost zbirki u obrazovne, stručne i znanstvene svrhe 11. obavlja reviziju muzejske građe o kojoj skrbi, ovisno o njenoj veličini svakih pet ili deset godina te dostavlja izvješće o tome Ministarstvu kulture i osnivaču 14. može organizirati izradu replika muzejske građe i muzejske dokumentacije (suvenire), organizirati izradu predmeta i izdavanje publikacija tematski povezane uz fundus muzeja te prodaju istih | Prihvaćen | 8. osigurava da poslove upravljanja muzejskom zbirkom obavlja stručne muzejske djelatnike sukladno standardima Prihvaćeno 9. osigurava dostupnost zbirki u obrazovne, stručne i znanstvene svrhe Prihvaćeno 11. obavlja reviziju muzejske građe o kojoj skrbi, ovisno o njenoj veličini svakih pet ili deset godina te dostavlja izvješće o tome Ministarstvu kulture i osnivaču Prihvaćeno – regulirat će se Pravilnikom u skladu s odredbom članka 8. 14. može organizirati izradu replika muzejske građe i muzejske dokumentacije (suvenire), organizirati izradu predmeta i izdavanje publikacija tematski povezane uz fundus muzeja te prodaju istih Preformulirano |
| 265 | Muzej za umjetnost i obrt | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 7. | 8. promjena termina „osoblje“ terminom „djelatnici“ sukladno Zakonu o radu iz 2016. 9. dopuna: „stručne“ svrhe 11. dopunjen je vremenski rok za reviziju građe ovisno o veličini muzejske građe 14. dodana riječ "istih" na kraju radi preciznosti | Prihvaćen | 8. promjena termina „osoblje“ terminom „djelatnici“ sukladno Zakonu o radu iz 2016. Prihvaćeno 9. dopuna: „stručne“ svrhe Prihvaćeno 11. dopunjen je vremenski rok za reviziju građe ovisno o veličini muzejske građe Prihvaćeno – regulirat će se Pravilnikom u skladu s odredbom članka 8. 14. dodana riječ "istih" na kraju radi preciznosti Preformulirano |
| 266 | Maro Grbić | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 6. | Da li to znači da muzejsku djelatnost mogu obavljati i druge pravne osobe? Ako se ne mora muzejska djelatnost obavljati samo u muzejima, onda otpadaju kaznene odredbe iz čl. 34 st. 1. Stavak 2 ništa ne određuje, Mogu se obavljati bilo koje djelatnosti po zakonu? Što je tu normativno? Sve je dopušteno ako nije regulirano. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nije razmatrano – nema konkretnog prijedloga |
| 267 | Gradski muzej Nova Gradiška | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 6. | ČLANAK 6, Točka 1 Smatramo da bi bilo dobro precizirati izrijekom koji drugi registar! | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: podrazumijeva sve registre u koje se upisuju pravne osobe koje obavljaju muzejsku djelatnost. |
| 268 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 6. | Prijedlog izmjene (2) Muzej uz muzejsku djelatnost može obavljati i druge djelatnosti sukladno propisima. Muzeji osnovani kao javne ustanove zaradu ostvaren drugim djelatnostima ulažu u razvoj muzejske djelatnosti. Obrazloženje: Isto kao u Članku 3. Stavak 2. Ostale djelatnosti je jako širok pojam, kroz mnoge se ostale djelatnosti koje spadaju u gospodarske stvara zarada (stručne ekpertize, elaborati, radionice, komercijalne izložbe, prodaja autorskih prava). Stoga je potrebno definirati kako se profit može koristiti u javnim ustanovama čiji je osnivač RH ili jedinica lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: uređeno Zakonom o ustanovama za muzeje koji su osnovani kao ustanove te drugim propisima ovisno o pravnoj osobnosti muzeja. |
| 269 | Hrvatsko muzejsko društvo | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 6. | Prijedlog izmjene (1) Muzejsku djelatnost sukladno odredbama ovoga Zakona, obavljaju muzeji i muzeji unutar druge pravne osobe upisom u sudski registar i registar muzeja RH. Obrazloženje: Na ovaj bi se način motivirao upis u registar muzeja RH. Muzejsku djelatnost bi trebala moći obavljati samo ona ustanova koja je upisana u Očevidnik Muzeja i sudski registar (oboje) i ništa drugo jer nije jasno na koji se to drugi registar misli. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: podrazumijeva sve registre u koje se upisuju pravne osobe koje obavljaju muzejsku djelatnost, a temeljem članka 14. muzeji su se dužni upisivati i Očevidnik muzeja RH. |
| 270 | Muzejski dokumentacijski centar | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 6. | Primjer "drugog registra" je Registar udruga. Kući Šenoa je osnivač Udruga "SVI NAŠI ŠENOE", pa je u Registru udruga navedeno među ‘Djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi’ (…) prezentiranje i pokazivanje ostavštine obitelji Šenoa javnosti u Kući Šenoa obavljanjem muzejske djelatnosti u službi društva i njegovog kulturnog razvika | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nije razmatrano – nema konkretnog prijedloga |
| 271 | Muzejski dokumentacijski centar | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 6. | U općim komentarima je zapisano koji je spomenuti drugi registar. ((1) Muzejsku djelatnost sukladno odredbama ovoga Zakona, može obavljati muzej, upisan u sudski ili drugi registar.) | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nije razmatrano – nema konkretnog prijedloga |
| 272 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 6. | Prijedlog izmjene (1) Muzejsku djelatnost sukladno odredbama ovoga Zakona, mogu obavljati muzeji, galerije i zbirke kao samostalne ustrojbene jedinice i ustrojbene jedinice unutar druge pravne osobe upisom u sudski registar. Muzeji upisani u Registar muzeja RH čine Sustav muzeja RH. Obrazloženje: Jasnije je što je sustav muzeja i što znači registracija u sudskom, a što u Registru muzeja RH. Na ovaj bi se način motivirao upis u registar muzeja RH. Prijedlog izmjene (2) Muzej uz muzejsku djelatnost može obavljati i gospodarske djelatnosti sukladno propisima. Osnovom ustrojstva ostvaruje se i raspodjela profita od gospodarskih djelatnosti. Obrazloženje: Ostale djelatnost je jako širok pojam i kroz mnoge se ostale djelatnosti koje spadaju u gospodarske stvara profit (ugostiteljstvo, stručne expertize u komercijalne svrhe, elaborati naručeni od komercijalnih institucija, komercijalne izložbe, prodaja autorskih prava, prodaja suvenira koji nisu iz vlastite proizvodnje......). Stoga je potrebno jasno definirati da se osnovom ustrojstva (javna ustanova u kulturi i udruge) i namjenjuje profit ili za razvoj muzejske djelatnosti, ili za osnovnu održivost (privatni muzeji osnovani kao trgovačka društva...) | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: propisano drugim propisima. |
| 273 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 6. | Prijedlog izmjene, stavak 1 (1) Muzejsku djelatnost sukladno odredbama ovoga Zakona, mogu obavljati muzeji, galerije i zbirke kao samostalne ustrojbene jedinice i ustrojbene jedinice unutar druge pravne osobe upisom u sudski registar. Muzeji upisani u Registar muzeja RH čine Sustav muzeja RH. Obrazloženje: Jasnije je što je sustav muzeja i što znači registracija u sudskom, a što u Registru muzeja RH. Na ovaj bi se način motivirao upis u registar muzeja RH. Prijedlog izmjene, stavak 2 (2) Muzej uz temeljnu djelatnost može obavljati i druge djelatnosti sukladno propisima. Muzeji osnovani kao javne ustanove profit ostvaren drugim djelatnostima ulažu u razvoj muzejske djelatnosti. Obrazloženje Isto kao u Članku 3. Stavak 2. Ostale djelatnost je jako širok pojam i kroz mnoge se ostale djelatnosti koje spadaju u gospodarske stvara profit (ugostiteljstvo, stručne expertize u komercijalne svrhe, elaborati u komercijalne svrhe, komercijalne izložbe, prodaja autorskih prava ......). Stoga je potrebno definirati da se profit obavljanjem gospodarskih djelatnosti koristi osnovom ustrojstva. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: propisano drugim propisima. |
| 274 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 6. | Na ovaj bi se način motivirao upis u registar muzeja RH. Muzejsku djelatnost bi trebala moći obavljati samo ona ustanova koja je upisana u Očevidnik Muzeja i sudski registar (oboje) i ništa drugo jer nije jasno na koji se to drugi registar misli. Ostale djelatnosti je jako širok pojam, kroz mnoge se ostale djelatnosti koje spadaju u gospodarske stvara zarada (stručne ekpertize, elaborati, radionice, komercijalne izložbe, prodaja autorskih prava). Stoga je potrebno definirati kako se profit može koristiti u javnim ustanovama čiji je osnivač RH ili jedinica lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: podrazumijeva sve registre u koje se upisuju pravne osobe koje obavljaju muzejsku djelatnost, a temeljem članka 14. muzeji su se dužni upisivati i Očevidnik muzeja RH. Nije prihvaćeno – uređeno Zakonom o ustanovama za muzeje koji su osnovani kao ustanove te drugim propisima ovisno o pravnoj osobnosti muzeja. |
| 275 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 6. | (1) Muzejsku djelatnost sukladno odredbama ovoga Zakona, obavljaju muzeji i muzeji unutar druge pravne osobe upisom u sudski registar i registar muzeja RH. (2) Muzej uz muzejsku djelatnost može obavljati i druge djelatnosti sukladno propisima. Muzeji osnovani kao javne ustanove zaradu ostvaren drugim djelatnostima ulažu u razvoj muzejske djelatnosti. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: podrazumijeva sve registre u koje se upisuju pravne osobe koje obavljaju muzejsku djelatnost, a temeljem članka 14. muzeji su se dužni upisivati i Očevidnik muzeja RH. Nije prihvaćeno – uređeno Zakonom o ustanovama za muzeje koji su osnovani kao ustanove te drugim propisima ovisno o pravnoj osobnosti muzeja. |
| 276 | Muzej za umjetnost i obrt | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 6. | Čl. 6., st. 2. Muzej uz muzejsku djelatnost može obavljati i druge djelatnosti sukladno propisima. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nije razmatrano – nema konkretnog prijedloga |
| 277 | Muzej za umjetnost i obrt | II. DJELATNOST MUZEJA, Članak 6. | st. 1 - moli se obrazloženje na što se odnosi „drugi registar" st. 2 - prijedlog promjene termina „temeljna“ u „muzejska djelatnost“ radi jasnoće | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: podrazumijeva sve registre u koje se upisuju pravne osobe koje obavljaju muzejsku djelatnost, a temeljem članka 14. muzeji su se dužni upisivati i Očevidnik muzeja RH. Nije prihvaćeno – uređeno Zakonom o ustanovama za muzeje koji su osnovani kao ustanove te drugim propisima ovisno o pravnoj osobnosti muzeja. |
| 278 | Gradski muzej Vinkovci | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Na zaštitu i očuvanje muzejske građe i muzejske dokumentacije ........ | Prihvaćen | Prihvaćeno – dodana „muzejska dokumentacija“ |
| 279 | Hrvatsko muzejsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Prijedlog izmjene Na zaštitu i očuvanje muzejske građe i dokumentacije koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Obrazloženje: Zaboravljeno je na muzejsku dokumentaciju. Muzejska dokumentacija dio je opisa i porijekla predmeta te zajedno muzejska građa s dokumentacijom čine građu kao kulturno dobro. | Prihvaćen | Prihvaćeno – dodana „muzejska dokumentacija“ |
| 280 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Glava Primjena drugih propisa - brisati Obrazloženje: Sasvim suvišno poglavlje jer se podrazumijeva da se ovisno o struci primjenjuju zakoni koji se tiču istraživanja određene vrste građe. Zakon o zaštiti prirode, zakon o arheološkim istraživanjima....Kulturno dobro je sva građa koja je registrirana kao kulturno dobro. U muzejima ima građe koja nužno ne mora biti kulturno dobro, ali ima značenje za obavljanje ostalih djelatnosti u muzeju. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: ova odredba je nužna da bi u provedbi Zakona bilo jasno koji se Zakoni odnose na muzejsku građu. |
| 281 | Martina Krivić Lekić | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Potrebno je dodati da se ˝u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje i važeći Zakon o arhivskom gradivu i arhivima te zakoni i propisi kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara˝. Bitno je naglasiti Zakon o arhivskom gradivu jer muzeji čuvaju velike količine privatnog arhivskog gradiva te su podložni ovom zakonu u smislu obaveza, davanja na korištenje, zaštite povjerljivih informacija i sl. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: ovim Zakonom se uređuje muzejska građa i muzejska djelatnost te se upućuje na propise koji uređuju isto |
| 282 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Zaboravljeno je na muzejsku dokumentaciju. Muzejska dokumentacija dio je opisa i porijekla predmeta te zajedno muzejska građa s dokumentacijom čine građu kao kulturno dobro. | Prihvaćen | Prihvaćeno – dodana „muzejska dokumentacija“ |
| 283 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Na zaštitu i očuvanje muzejske građe i dokumentacije koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. | Prihvaćen | Prihvaćeno – dodana „muzejska dokumentacija“ |
| 284 | Maro Grbić | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Da li to znači da su muzeji koji su napravljeni za stvaranje dobiti protuzakoniti, odnosno da se ne smiju zvati muzeji? Muzej Iluzija i muzej Marka Pola. Da li pravne osobe koje se zovu 'muzej', a posluju zbog dobiti nisu muzeji? Hoće li ovaj zakon zabraniti korištenje naziva 'muzej' u imenima trgovačkih društava? To ne može. Mogu li se onda privatne zbirke nazivati muzeji, a da ne podliježu zakonu o muzejima? Lakše je registrirati obrt sa nazivom muzej nego muzej po ovom zakonu. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nije razmatrano – nema konkretnog prijedloga. |
| 285 | Prirodoslovni muzej Rijeka | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog izmjene Brisati stavak 5. Obrazloženje: Nepotrebno je izdvajanje vjerskih muzeja jer oni djeluju u sastavu druge pravne osobe što je već definirano člankom 3. (2). Vjerska zajednica je prema Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica Čl.6 (3) pravna osoba te nema potrebe za posebnim izdvajanjem. Također, ovakvom se formulacijom stalna izložba izjednačuje s muzejem. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Muzej vjerske zajednice je izdvojen kako bi se ovakve specifične muzeje uključilo u Sustav muzeja vjerskih Zajednica. |
| 286 | Muzeji Hrvatskog zagorja (Stručno vijeće) | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3: Slažemo se dodavanju stavka 10. članka 3. Umjesto naziva Zbirka u obradi ili Studijska zbirka, predlažemo naziv studijska građa za građu koja je u muzeju, ali nije u cijelosti obrađena i inventarizirana kao dio zbirke. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: nije potrebno definirati opće poznate stvari. |
| 287 | Hrvatsko muzejsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | 10. Studijska zbirka / Zbirka u obradi Studijska zbirka/Zbirka u obradi sadrži prikupljenu, neobrađenu građu u muzeju. Opaska: Možda naći neki drugi naziv jer u prirodoslovlju studijska je zbirka ona gdje su predmeti zbirke opisani I konzervirani na taj način da se mogu koristiti za druga znanstvena istraživanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 288 | Hrvatsko muzejsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog izmjene 9. Muzejska dokumentacija je sustavno izrađen, prikupljen, organiziran i pohranjen skup podataka koji je nastao tijekom procesa stručne obrade, zaštite i prezentacije muzejskih predmeta, te skup podataka o povijesti i djelovanju muzejske ustanove. Muzejska dokumentacija štiti se kao kulturno dobro prema Zakonu o zaštititi i očuvanju kulturnih dobara. Obrazloženje: Proširen pojam i na dokumetaciju koja se veže uz povijest i djelovanje ustanove. Potrebno je istaknuti da je muzejska dokumentacija kulturno dobro prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: člankom 4. propisano je da se muzejska građa i muzejska dokumentacija štiti kao kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. |
| 289 | Hrvatsko muzejsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog izmjene Muzejski predmet dio je muzejske zbirke kao inventirani predmet koji je nakon istraživanja i obrade prepoznat kao predmet civilizacijskog, kulturnog, prirodnog i povijesnog značenja Obrazloženje: Muzejski predmet nije samo stalni dio muzejske zbirke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 290 | Hrvatsko muzejsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog izmjene 6. Muzejska građa su civilizacijska, prirodna i kulturna, materijalna i nematerijalna dobra muzeja, a dio su nacionalne i općeljudske baštine. Muzejska građa štiti se kao kulturno dobro i na nju se primjenjuju propisi o zaštiti kulturnih dobara. Obrazloženje: Potrebno je istaknuti da je muzejska građa kulturno dobro prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: člankom 4. propisano je da se muzejska građa i muzejska dokumentacija štiti kao kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. |
| 291 | Hrvatsko muzejsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog izmjene Brisati stavak 5. Obrazloženje: Nepotrebno je izdvajanje vjerskih muzeja jer oni djeluju u sastavu druge pravne osobe što je već definirano člankom 3. (2). Vjerska zajednica je prema Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica Čl.6 (3) pravna osoba te nema potrebe za posebnim izdvajanjem. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Muzej vjerske zajednice je izdvojen kako bi se ovakve specifične muzeje uključilo u Sustav muzeja vjerskih Zajednica. |
| 292 | Hrvatsko muzejsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog izmjene 2. Muzej je neprofitna pravna osoba ili ustrojbena jedinica pravne osobe (muzej u sastavu) koja obavlja muzejsku djelatnost u svrhu proučavanja, obrazovanja i uživanja u materijalnoj i nematerijalnoj baštini čovječanstva i njegovog okoliša, u službi društva i njegova kulturnog i gospodarskog razvitka, otvorena za javnost. Muzej je i svaka pravna ili ustrojbena jedinica pravne osobe koja u svome nazivu ima naziv „galerija” i „zbirka“, a obavlja muzejsku djelatnost po odredbama ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Definicija je sukladna Jedinstvenim metodološkonomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 293 | Hrvatsko muzejsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog izmjene 1. Muzejska djelatnost obuhvaća: skupljanje, čuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara, njihovu stručnu i znanstvenu obradu te sistematizaciju u zbirke, trajno zaštićivanje muzejske građe, muzejske dokumentacije i baštinskih lokaliteta uz njihovo kontinuirano predstavljanje javnosti putem stalnih i povremenih izložbi te stručnih, znanstvenih i drugih radova te različitih komunikacijskih oblika. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Definicija je sukladna Jedinstvenim metodološko -nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 294 | Muzejski dokumentacijski centar | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. Muzejska djelatnost obuhvaća poslove skupljanja muzejske građe, istraživanja, stručne i znanstvene obrade te njezine sistematizacije u zbirke te trajne zaštite muzejske građe, muzejske dokumentacije i baštinskih lokaliteta I nalazišta u svrhu osiguranja dostupnosti, obrazovanja, tumačenja i predstavljanja javnosti muzejske građe kao kulturnog materijalnog i nematerijalnog te prirodnog dobra putem različitih komunikacijskih oblika. Komentar: Članak 3., točka 1. “Nabavka” je nešto što se nabavlja, kupuje, a muzejsko građa ne stiže u muzej samo na taj način 2. Muzej je neprofitna pravna osoba ili ustrojbena jedinica pravne osobe (muzej u sastavu) koja obavlja muzejsku djelatnost u svrhu proučavanja, obrazovanja i uživanja u materijalnoj i nematerijalnoj baštini čovječanstva i njegovog okoliša, u službi društva i njegova kulturnog i gospodarskog razvitka, otvorena za javnost. Komentar: Članak 3., stavak 2. Naziv “galerija” i „zbirka“ - nije precizan, ne pokriva sve nazive pravnih osoba ili ustrojbenih jedinica koji se koriste u praksi. Uz „galeriju“ i „zbirku“ među među registriranim institucijama (upisanim u Očevidnik) koje obavljaju muzejsku djelatnost postoje i nazivi: „Dvor Trakošćan“, „Gliptoteka“, „Kabinet grafike“, „Spomen područje Jasenovac“, „Kuća Šenoa“, „Stalna izložba crkvene umjetnosti“, „ Umjetnički paviljon“. 3 . Javni muzej je muzej kojemu je osnivač Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe u njihovom pretežitom vlasništvu. 4. Privatni muzej je muzej kojemu je osnivač druga pravna ili fizička osoba. 5. Muzej vjerske zajednice je muzej kojem je osnivač vjerska zajednica. 6. Muzejska građa su sva civilizacijska, prirodna i kulturna, materijalna i nematerijalna dobra o kojima skrbi muzej, a dio su nacionalne i općeljudske baštine. Komentar: Članaka 3. Stavka 6. Muzeji skrbe i o građi koja se ne nalazi u muzeju 7. Muzejski predmet (stalni je-izbaciti) dio je muzejske zbirke kao inventarizirani predmet koji je nakon istraživanja i obrade prepoznat kao predmet civilizacijskog, kulturnog, prirodnog i povijesnog značenja. Komentar: Članak 3. stavak 7. Muzejski predmet može biti ustupljen, zamijenjen, izlučen…dakle, treba izbaciti stalni je... 8. Muzejska zbirka je skup (inventiranih) inventariziranih muzejskih predmeta sistematiziran i obrađen na stručan način, povezanih po jednoj ili više značajki kulturnih, povijesnih, znanstvenih ili umjetničkih vrijednosti. Objašnjenje/komentar: Postupak je inventarizacija onda bi predmeti trebali biti inventarizirani. Rezultat postupka inventure su inventirani predmeti. 9. Muzejska dokumentacija je sustavno izrađen, prikupljen, organiziran i pohranjen skup podataka koji je nastao tijekom procesa stručne obrade, zaštite i prezentacije svih muzejskih predmeta koji govore o njihovom stvaranju, povijesti, stjecanju, konzervaciji, prate sve ostale promjene od njihovog ulaska u muzej. Muzejska dokumentacija obihvaća i podatke o povijesti i djelatnostima muzeja. Prijedlog uvrštavanja čl.3., točka 10. 10. Muzejski djelatnici su: stručni muzejski djelatnici, djelatnici koji obavljaju stručne poslove, pomoćne stručne poslove te ostali djelatnici. | Djelomično prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: 1. pojam „nabavka“ podrazumijeva sve načine na koji građa može ući u muzej, a „sakupljanje“ je samo jedan od načina. 2. Prihvaćeno 3. Prihvaćeno 4. Prihvaćeno 5. Nije prihvaćeno – predložena izmjena već se nalazi u čl. 15. Nužno je u pojmovima definirati što muzej vjerske zajednice podrazmijeva. 6. Nije prihvaćeno – formulacija podrazumijeva građu u smislu inventariziranosti u muzejskoj bazi podataka a ne građu koja je fizički u muzeju. 7. Prihvaćeno 8. Nije prihvaćeno – oba termina označavaju postupak obrade predmeta u službenoj bazi podataka. 9. Nije prihvaćeno – pojam se odnosi samo na muzejsku građu. 10. Nije prihvaćeno – radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 295 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog izmjene Stavak 2. Muzej, galerija i zbirka je pravna osoba ili ustrojbena jedinica pravne osobe (muzej u sastavu) koja obavlja muzejsku djelatnost u svrhu proučavanja, obrazovanja i uživanja u materijalnoj i nematerijalnoj baštini čovječanstva i njegovog okoliša, u službi društva i njegova kulturnog i gospodarskog razvitka, otvorena za javnost. Obrazloženje: Prema Strateškom planu MK 2016-2018 naglašava se razvoj muzejsko-galerijske djelatnosti, a u Zakonu su galerije i specifičnosti galerija s obzirom na građu samo šturo spomenute. Zbirke su u smislu ustrojstva samostalne ustrojebene jedinice ili u sastavu drugih pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju muzejsku djelatnost i gdje je osnovni način funkcioniranja omogućen obavljanjem gospodarskih djelatnosti. Neprofitni muzeji su osnovom ustrojstva i zakona oni koji su osnovani kao javne ustanove u kulturi i kao udruge. Kod ostalih oblika organizacije muzeja profit je nešto što omogućava održivost i treba definirati da je sama muzejska djelatnost neprofitna, a da se profit stječe obavljanjem drugih gospodarski djelatnosti osnovom važećih zakona. Kako bi baštinska građa trebala biti zaštićena kao kulturno dobro i na nju se odnosi Zakon o kulturnim dobrima, neodgovorni su komentari o rasprodavanju muzejske građe. Prijedlog izmjene, stavak 3 3 . Muzejska djelatnost je javna služba. Muzeji kojima je osnivač Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osnivaju se kao javne ustanove u kulturi. Obrazloženje: Ovako je jasno definirano da je muzejska djelatnost javna služba te su tada i svi oblici ustrojstva koje obavljaju muzejsku djelatnost javni, bez obzira na oblik osnivanja, a de se muzeji kojima je osnivač RH i jedinice lokalne samouprave muzeji osnovani kao javne ustanove u kulturi što znači da su i neprofitne. Stavak 5 - brisati Obrazloženje: Nepotrebno je izdvajanje vjerskih muzeja jer oni djeluju u sastavu druge pravne osobe što je već definirano člankom 3. st.2. Nije jasno zašto se javila potreba za definiranjem i izdvajanjem muzeja vjerskih zajednica, a galerija npr. nije, a dio su prioriteta razvoja u Strateškom planu MK. | Nije prihvaćen | Stavak 2. Muzej, galerija i zbirka je pravna osoba ili ustrojbena jedinica pravne osobe (muzej u sastavu) koja obavlja muzejsku djelatnost u svrhu proučavanja, obrazovanja i uživanja u materijalnoj i nematerijalnoj baštini čovječanstva i njegovog okoliša, u službi društva i njegova kulturnog i gospodarskog razvitka, otvorena za javnost. Obrazloženje: Prema Strateškom planu MK 2016-2018 naglašava se razvoj muzejsko-galerijske djelatnosti, a u Zakonu su galerije i specifičnosti galerija s obzirom na građu samo šturo spomenute. Zbirke su u smislu ustrojstva samostalne ustrojebene jedinice ili u sastavu drugih pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju muzejsku djelatnost i gdje je osnovni način funkcioniranja omogućen obavljanjem gospodarskih djelatnosti. Neprofitni muzeji su osnovom ustrojstva i zakona oni koji su osnovani kao javne ustanove u kulturi i kao udruge. Kod ostalih oblika organizacije muzeja profit je nešto što omogućava održivost i treba definirati da je sama muzejska djelatnost neprofitna, a da se profit stječe obavljanjem drugih gospodarski djelatnosti osnovom važećih zakona. Kako bi baštinska građa trebala biti zaštićena kao kulturno dobro i na nju se odnosi Zakon o kulturnim dobrima, neodgovorni su komentari o rasprodavanju muzejske građe. Obrazloženje uz neprihvaćanje: ovim Zakonom je jasno razdvojena muzejska od galerijske i izložbene djelatnosti, a Zakonom su obuhvaćene sve pravne osobe koje bez obzira na naziv i način osnivanja, obavljaju muzejsku djelatnost. 3. Muzejska djelatnost je javna služba. Muzeji kojima je osnivač Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osnivaju se kao javne ustanove u kulturi. Obrazloženje: Ovako je jasno definirano da je muzejska djelatnost javna služba te su tada i svi oblici ustrojstva koje obavljaju muzejsku djelatnost javni, bez obzira na oblik osnivanja, a de se muzeji kojima je osnivač RH i jedinice lokalne samouprave muzeji osnovani kao javne ustanove u kulturi što znači da su i neprofitne. Obrazloženje uz neprihvaćanje: Prema Zakonu o ustanovama javnu službu obavljaju javne ustanove međutim ovaj Zakon dopušta da muzejsku djelatnost obavljaju i druge pravne osobe. Međutim propisana je zaštita muzejske građe koja je od interesa za Republiku Hrvatsku bez obzira u kojoj vrsti muzeja se nalazi. Treba naglasiti da će u provedbi Zakona i Pravilnika o standardima biti osigurano jedinstvena primjena Zakona za sve subjekte. Stavak 5 - brisati Obrazloženje: Nepotrebno je izdvajanje vjerskih muzeja jer oni djeluju u sastavu druge pravne osobe što je već definirano člankom 3. st.2. Nije jasno zašto se javila potreba za definiranjem i izdvajanjem muzeja vjerskih zajednica, a galerija npr. nije, a dio su prioriteta razvoja u Strateškom planu MK. Obrazloženje uz neprihvaćanje: Muzej vjerske zajednice je izdvojen kako bi se ovakve specifične muzeje uključilo u Sustav muzeja vjerskih Zajednica. |
| 296 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Brisati stavak 5. Obrazloženje: Nepotrebno je izdvajanje vjerskih muzeja jer oni djeluju u sastavu druge pravne osobe što je već definirano člankom 3. (2). Vjerska zajednica je prema Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica Čl.6 (3) pravna osoba te nema potrebe za posebnim izdvajanjem. Potrebno je istaknuti da je muzejska građa kulturno dobro prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Muzejski predmet nije samo stalni dio muzejske zbirke. Proširen pojam i na dokumetaciju koja se veže uz povijest i djelovanje ustanove. Potrebno je istaknuti da je muzejska dokumentacija kulturno dobro prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: predložena izmjena već se nalazi u čl. 15. Nužno je u pojmovima definirati što muzej vjerske zajednice podrazmijeva. |
| 297 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | 1. Muzejska djelatnost obuhvaća: skupljanje, čuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara, njihovu stručnu i znanstvenu obradu te sistematizaciju u zbirke, trajno zaštićivanje muzejske građe, muzejske dokumentacije i baštinskih lokaliteta uz njihovo kontinuirano predstavljanje javnosti putem stalnih i povremenih izložbi te stručnih, znanstvenih i drugih radova te različitih komunikacijskih oblika. 2. Muzej je neprofitna pravna osoba ili ustrojbena jedinica pravne osobe (muzej u sastavu) koja obavlja muzejsku djelatnost u svrhu proučavanja, obrazovanja i uživanja u materijalnoj i nematerijalnoj baštini čovječanstva i njegovog okoliša, u službi društva i njegova kulturnog i gospodarskog razvitka, otvorena za javnost. Muzej je i svaka pravna ili ustrojbena jedinica pravne osobe koja u svome nazivu ima naziv „galerija” i „zbirka“, a obavlja muzejsku djelatnost po odredbama ovoga Zakona. 6. Muzejska građa su civilizacijska, prirodna i kulturna, materijalna i nematerijalna dobra muzeja, a dio su nacionalne i općeljudske baštine. Muzejska građa štiti se kao kulturno dobro i na nju se primjenjuju propisi o zaštiti kulturnih dobara. 7. Muzejski predmet dio je muzejske zbirke kao inventirani predmet koji je nakon istraživanja i obrade prepoznat kao predmet civilizacijskog, kulturnog, prirodnog i povijesnog značenja. 9. Muzejska dokumentacija je sustavno izrađen, prikupljen, organiziran i pohranjen skup podataka koji je nastao tijekom procesa stručne obrade, zaštite i prezentacije muzejskih predmeta, te skup podataka o povijesti i djelovanju muzejske ustanove. Muzejska dokumentacija štiti se kao kulturno dobro prema Zakonu o zaštititi i očuvanju kulturnih dobara. 10. Studijska zbirka / Zbirka u obradi Studijska zbirka/Zbirka u obradi sadrži prikupljenu, neobrađenu građu u muzeju. | Djelomično prihvaćen | 1. Muzejska djelatnost obuhvaća: skupljanje, čuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara, njihovu stručnu i znanstvenu obradu te sistematizaciju u zbirke, trajno zaštićivanje muzejske građe, muzejske dokumentacije i baštinskih lokaliteta uz njihovo kontinuirano predstavljanje javnosti putem stalnih i povremenih izložbi te stručnih, znanstvenih i drugih radova te različitih komunikacijskih oblika. Obrazloženje uz neprihvaćanje: pojam „nabavka“ podrazumijeva sve načine na koji građa može ući u muzej, a „sakupljanje“ je samo jedan od načina. 2. Muzej je neprofitna pravna osoba ili ustrojbena jedinica pravne osobe (muzej u sastavu) koja obavlja muzejsku djelatnost u svrhu proučavanja, obrazovanja i uživanja u materijalnoj i nematerijalnoj baštini čovječanstva i njegovog okoliša, u službi društva i njegova kulturnog i gospodarskog razvitka, otvorena za javnost. Muzej je i svaka pravna ili ustrojbena jedinica pravne osobe koja u svome nazivu ima naziv „galerija” i „zbirka“, a obavlja muzejsku djelatnost po odredbama ovoga Zakona. Prihvaćeno 6. Muzejska građa su civilizacijska, prirodna i kulturna, materijalna i nematerijalna dobra muzeja, a dio su nacionalne i općeljudske baštine. Muzejska građa štiti se kao kulturno dobro i na nju se primjenjuju propisi o zaštiti kulturnih dobara. Nije prihvaćeno – formulacija podrazumijeva građu u smislu inventariziranosti u muzejskoj bazi podataka a ne građu koja je fizički u muzeju. 7. Muzejski predmet dio je muzejske zbirke kao inventirani predmet koji je nakon istraživanja i obrade prepoznat kao predmet civilizacijskog, kulturnog, prirodnog i povijesnog značenja. Prihvaćeno 9. Muzejska dokumentacija je sustavno izrađen, prikupljen, organiziran i pohranjen skup podataka koji je nastao tijekom procesa stručne obrade, zaštite i prezentacije muzejskih predmeta, te skup podataka o povijesti i djelovanju muzejske ustanove. Muzejska dokumentacija štiti se kao kulturno dobro prema Zakonu o zaštititi i očuvanju kulturnih dobara. Obrazloženje uz neprihvaćanje: Pojam se odnosi samo na muzejsku građu. 10. Studijska zbirka / Zbirka u obradi Studijska zbirka/Zbirka u obradi sadrži prikupljenu, neobrađenu građu u muzeju. Obrazloženje uz neprihvaćanje: Radi potrebe izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci zvanja se ne uređuju zakonom nego će biti uređena Pravilnikom. |
| 298 | Jadran Kale | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Ad 7: muzejski predmeti se takvima ne prepoznavaju, već utvrđuju. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: definicija obuhvaća postupak muzealizacije predmeta |
| 299 | Javna ustanova "Dubrovački muzeji" | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U stavku 1. točka 1. iza riječi "nabave muzejske građe", a ispred riječi "istraživanja" ubaciti riječ "čuvanja" | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: predmetnom definicijom je obuhvaćeno i čuvanje. |
| 300 | Muzej za umjetnost i obrt | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: 1. Muzejska djelatnost obuhvaća poslove nabave i sabiranja muzejske građe, istraživanja, stručne i znanstvene obrade te njezine sistematizacije u zbirke te trajne zaštite muzejske građe, muzejske dokumentacije i baštinskih lokaliteta i nalazišta u svrhu osiguranja dostupnosti, obrazovanja, tumačenja i predstavljanja javnosti muzejske građe kao kulturnog materijalnog i nematerijalnog te prirodnog dobra putem stalnih i povremenih izložbi, te stručnih, znanstvenih i drugih vrsta radova, publikacija i različitih komunikacijskih oblika. 1a. Muzejske djelatnike čine svi zaposlenici u muzejima, koji svojim radom pridonose djelovanju i razvoju istih. Muzejski djelatnici su: stručni muzejski djelatnici, djelatnici koji obavljaju stručne poslove, pomoćne stručne poslove te ostali djelatnici. Stručne muzejske djelatnike čine zaposlenici muzeja koji su položili stručni ispit i koji prema važećim propisima ispunjavaju uvjete za postavljanje u odgovarajuća muzejska zvanja, odnosno za obavljanje stručnih kao i pomoćnih stručnih poslova u muzeju. Ostali muzejski djelatnici su svi koji neposredno pridonose djelovanju muzeja, a sukladno svojem radnom području. 1.b Muzejska zvanja su stručna muzejska zvanja koja ispunjavaju uvjete za obavljanje muzejske djelatnosti 2. Muzej je neprofitna pravna osoba ili ustrojbena jedinica pravne osobe (muzej u sastavu) koja obavlja muzejsku djelatnost u svrhu proučavanja, obrazovanja i uživanja u materijalnoj i nematerijalnoj baštini čovječanstva i njegovog okoliša, u službi društva i njegova kulturnog i gospodarskog razvitka, otvorena za javnost. Muzejom se smatra svaka pravna osoba ili ustrojbena jedinica pravne osobe koja u svome nazivu ima naziv i „galerija” i „zbirka“, a obavlja muzejsku djelatnost po odredbama ovoga Zakona. 5. Muzej vjerske zajednice je muzej kojem je osnivač vjerska zajednica i koji djeluje sukladno odredbama ovog Zakona. 6. Muzejska građa su civilizacijska, prirodna i kulturna, materijalna i nematerijalna dobra u muzeju, a dio su nacionalne i općeljudske baštine. Muzejska građa štiti se kao kulturno dobro prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 7. Muzejski predmet je dio muzejske zbirke kao predmet koji je nakon istraživanja i obrade prepoznat kao predmet civilizacijskog, kulturnog, prirodnog i povijesnog značenja. 9. Muzejska dokumentacija je sustavno izrađen, prikupljen, organiziran i pohranjen skup podataka koji je nastao tijekom procesa stručne obrade, zaštite i prezentacije svih muzejskih predmeta koji govore o njihovom stvaranju, povijesti, stjecanju, konzervaciji i prate sve ostale promjene od njihovog ulaska u muzej te skup podataka o povijesti i djelovanju muzejske ustanove. Muzejska dokumentacija štiti se kao kulturno dobro prema Zakonu o zaštititi i očuvanju kulturnih dobara. | Djelomično prihvaćen | 1. Muzejska djelatnost obuhvaća poslove nabave i sabiranja muzejske građe, istraživanja, stručne i znanstvene obrade te njezine sistematizacije u zbirke te trajne zaštite muzejske građe, muzejske dokumentacije i baštinskih lokaliteta i nalazišta u svrhu osiguranja dostupnosti, obrazovanja, tumačenja i predstavljanja javnosti muzejske građe kao kulturnog materijalnog i nematerijalnog te prirodnog dobra putem stalnih i povremenih izložbi, te stručnih, znanstvenih i drugih vrsta radova, publikacija i različitih komunikacijskih oblika. 1a. Muzejske djelatnike čine svi zaposlenici u muzejima, koji svojim radom pridonose djelovanju i razvoju istih. Muzejski djelatnici su: stručni muzejski djelatnici, djelatnici koji obavljaju stručne poslove, pomoćne stručne poslove te ostali djelatnici. Stručne muzejske djelatnike čine zaposlenici muzeja koji su položili stručni ispit i koji prema važećim propisima ispunjavaju uvjete za postavljanje u odgovarajuća muzejska zvanja, odnosno za obavljanje stručnih kao i pomoćnih stručnih poslova u muzeju. Ostali muzejski djelatnici su svi koji neposredno pridonose djelovanju muzeja, a sukladno svojem radnom području. 1b. Muzejska zvanja su stručna muzejska zvanja koja ispunjavaju uvjete za obavljanje muzejske djelatnosti. Obrazloženje uz neprihvaćanje: Navedeno će biti riješeno Pravilnikom. 2. Muzej je neprofitna pravna osoba ili ustrojbena jedinica pravne osobe (muzej u sastavu) koja obavlja muzejsku djelatnost u svrhu proučavanja, obrazovanja i uživanja u materijalnoj i nematerijalnoj baštini čovječanstva i njegovog okoliša, u službi društva i njegova kulturnog i gospodarskog razvitka, otvorena za javnost. Muzejom se smatra svaka pravna osoba ili ustrojbena jedinica pravne osobe koja u svome nazivu ima naziv i „galerija” i „zbirka“, a obavlja muzejsku djelatnost po odredbama ovoga Zakona. Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nejasan komentar 5. Muzej vjerske zajednice je muzej kojem je osnivač vjerska zajednica i koji djeluje sukladno odredbama ovog Zakona. Obrazloženje uz neprihvaćanje: Uvjeti djelovanja privatnih muzeja nisu prihvaćeni samo odredbama ovog Zakona. 6. Muzejska građa su civilizacijska, prirodna i kulturna, materijalna i nematerijalna dobra u muzeju, a dio su nacionalne i općeljudske baštine. Muzejska građa štiti se kao kulturno dobro prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prihvaćeno 7. Muzejski predmet je dio muzejske zbirke kao predmet koji je nakon istraživanja i obrade prepoznat kao predmet civilizacijskog, kulturnog, prirodnog i povijesnog značenja. Prihvaćeno 9. Muzejska dokumentacija je sustavno izrađen, prikupljen, organiziran i pohranjen skup podataka koji je nastao tijekom procesa stručne obrade, zaštite i prezentacije svih muzejskih predmeta koji govore o njihovom stvaranju, povijesti, stjecanju, konzervaciji i prate sve ostale promjene od njihovog ulaska u muzej te skup podataka o povijesti i djelovanju muzejske ustanove. Muzejska dokumentacija štiti se kao kulturno dobro prema Zakonu o zaštititi i očuvanju kulturnih dobara. Prihvaćeno u članku 4. |
| 301 | Muzej za umjetnost i obrt | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | 1. dopunjen je opseg pojma muzejske djelatnosti - dodan je novi stavak (čl. 3., st.1a). s pojmom „muzejski djelatnik“ (sukladno Zakonu o radu iz 2016.) - dodan je novi stavak (čl. 3, st. 1 b). s pojmom „muzejska zvanja“ (sukladno ICOM-ovoj nomenklaturi) 2. dodan je veznik "i" 4. predložena je nova definicija muzeja vjerske zajednice jer on ne mora nužno biti samo stalna izložba muzejske građe. Uvjeti djelovanja određeni su „sukladno odredbama ovog Zakona“. 6. ispušteno je određenje „sva“. Potrebno je istaknuti da je muzejska građa kulturno dobro prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. 7. ispuštena je riječ "sva". Muzejski predmet nije samo stalni dio muzejske zbirke. 9. dopunjen je opseg pojma. Potrebno je istaknuti da je muzejska dokumentacija kulturno dobro prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. | Djelomično prihvaćen | 1. dopunjen je opseg pojma muzejske djelatnosti - dodan je novi stavak (čl. 3., st.1a). s pojmom „muzejski djelatnik“ (sukladno Zakonu o radu iz 2016.) - dodan je novi stavak (čl. 3, st. 1 b). s pojmom „muzejska zvanja“ (sukladno ICOM-ovoj nomenklaturi) Obrazloženje uz neprihvaćanje: Navedeno će biti riješeno Pravilnikom 2. dodan je veznik "i" Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nejasan komentar 4. predložena je nova definicija muzeja vjerske zajednice jer on ne mora nužno biti samo stalna izložba muzejske građe. Uvjeti djelovanja određeni su „sukladno odredbama ovog Zakona“. Obrazloženje uz neprihvaćanje: Uvjeti djelovanja privatnih muzeja nisu prihvaćeni samo odredbama ovog Zakona. 6. ispušteno je određenje „sva“. Potrebno je istaknuti da je muzejska građa kulturno dobro prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Prihvaćeno 7. ispuštena je riječ "sva". Muzejski predmet nije samo stalni dio muzejske zbirke. Prihvaćeno 9. dopunjen je opseg pojma. Potrebno je istaknuti da je muzejska dokumentacija kulturno dobro prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Prihvaćeno u članku 4. |
| 302 | Hrvatsko muzejsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Prijedlog izmjene Svrha ovog Zakona je: - reguliranje muzejske djelatnosti kao javne službe u okviru Sustava muzeja Republike Hrvatske - reguliranje muzejske djelatnosti s ciljem zaštite i očuvanja općeljudske i nacionalne kulturne i prirodne baštine i njene dostupnosti javnosti - reguliranje očuvanja kulturne baštine za sadašnje i buduće naraštaje s ciljem povećanja njihovog znanja i kompetencija - utvrđivanje načina financiranja obavljanja muzejske djelatnosti - reguliranje načina djelovanja muzeja - regulirati pitanje muzejskih djelatnika Obrazloženje: Zakon se ne bavi poticanjem i očuvanjem, nego pitanjima reguliranja. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: u članku 1. je naveden predmet uređenja pa bi u tom slučaju članak 2. predstavljao tautologiju. |
| 303 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Prijedlog izmjene Svrha ovog Zakona je - urediti obavljanje muzejske djelatnosti u RH - urediti registraciju svih organizacijskih oblika muzejske djelatnosti i omogućiti djelovanje unutar Sustava muzeja - standardizirati obavljanje muzejske djelatnosti na području RH - urediti kategorizaciju muzejske građe registrirane kao kulturno dobro - urediti uvjete za obavljanje muzejske djelatnosti u javnim ustanovanama u kulturi i ostalim ustrojbenim jedinicama Obrazloženje: Muzejska se djelatnost obavlja u RH, a obavljaju je javne ustanove, udruge i privatnici kroz razne oblike ustrojbenih jedinica (d.o.o., obrti). Stoga bi cilj oog Zakona trebao biti uvođenje reda u obavljanje i unapređenje muzejske djelatnosti na način da se omogući svima koji obavljanju muzejsku djelatnost registracija i djelovanje unutar Sustava muzeja. Samo napominjem da su galerije sasvim izostavljene iz Zakona, Strateški plan MK 2016.-2018. podrazumijeva razvoj muzejsko-galerijske djelatnosti. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: u članku 1. je naveden predmet uređenja pa bi u tom slučaju članak 2. predstavljao tautologiju. |
| 304 | Muzejski dokumentacijski centar | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2. Svrha ovog Zakona je: - urediti/regulirati obavljanje muzejske djelatnosti kao javne službe u okviru Sustava muzeja Republike Hrvatske - urediti/regulirati muzejsku djelatnost s ciljem zaštite i očuvanja hrvatske kulturne i prirodne baštine i njene dostupnosti javnosti - urediti/regulirati očuvanje kulturne baštine za sadašnje i buduće naraštaje s ciljem povećanja njihovog znanja i kompetencija - utvrditi načine financiranja obavljanja muzejske djelatnosti Članak 2. Predmet zakona je urediti/regulirati neko područje. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: u članku 1. je naveden predmet uređenja pa bi u tom slučaju članak 2. predstavljao tautologiju. |
| 305 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Zakon se ne bavi poticanjem i očuvanjem, nego pitanjima reguliranja. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: u članku 1. je naveden predmet uređenja pa bi u tom slučaju članak 2. predstavljao tautologiju. |
| 306 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Svrha ovog Zakona je: - reguliranje muzejske djelatnosti kao javne službe u okviru Sustava muzeja Republike Hrvatske - reguliranje muzejske djelatnosti s ciljem zaštite i očuvanja općeljudske i nacionalne kulturne i prirodne baštine i njene dostupnosti javnosti - reguliranje očuvanja kulturne baštine za sadašnje i buduće naraštaje s ciljem povećanja njihovog znanja i kompetencija - utvrđivanje načina financiranja obavljanja muzejske djelatnosti - reguliranje načina djelovanja muzeja - regulirati pitanje muzejskih djelatnika | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: u članku 1. je naveden predmet uređenja pa bi u tom slučaju članak 2. predstavljao tautologiju. |
| 307 | Muzej za umjetnost i obrt | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Svrha ovog Zakona je: - reguliranje muzejske djelatnosti kao javne službe u okviru Sustava muzeja Republike Hrvatske - reguliranje muzejske djelatnosti s ciljem zaštite i očuvanja općeljudske i nacionalne kulturne i prirodne baštine i njene dostupnosti javnosti - reguliranje očuvanja kulturne baštine za sadašnje i buduće naraštaje s ciljem povećanja njihovog znanja i kompetencija - utvrđivanje načina financiranja obavljanja muzejske djelatnosti | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: u članku 1. je naveden predmet uređenja pa bi u tom slučaju članak 2. predstavljao tautologiju. |
| 308 | Muzej za umjetnost i obrt | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Zakon se ne bavi poticanjem i očuvanjem, nego pitanjima reguliranja | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: – u članku 1. je naveden predmet uređenja pa bi u tom slučaju članak 2. predstavljao tautologiju. |
| 309 | Prirodoslovni muzej Rijeka | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U Članku 1 st. 1 se govori da se ovim Zakonom uređuju uvjeti i način obavljanja muzejske djelatnosti te bi stoga u stavku 2 i muzejska djelatnost trebala biti od interesa ta RH kao što je to bilo napomenuto u svim zakonima o muzejima od 1964.g. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Muzejska građa je temelj iz kojeg proizlazi cjelokupna djelatnost i rad pravnih osoba koje obavljaju djelatnost. |
| 310 | Hrvatsko muzejsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Prijedlog novog stavka (3) Muzejsku djelatnost obavljaju muzeji i to kao javnu službu. Obrazloženje: Djelatnost koja je od interesa za Republiku Hrvatsku obavlja se kao javna služba. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Prema Zakonu o ustanovama javnu službu obavljaju javne ustanove međutim ovaj Zakon dopušta da muzejsku djelatnost obavljaju i druge pravne osobe. Međutim propisana je zaštita muzejske građe koja je od interesa za Republiku Hrvatsku bez obzira u kojoj vrsti muzeja se nalazi. Treba naglasiti da će u provedbi Zakona i Pravilnika o standardima biti osigurano jedinstvena primjena Zakona za sve subjekte. |
| 311 | Hrvatsko muzejsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | 1.U Članku 1 st. 1 se govori da se ovim Zakonom uređuju uvjeti i način obavljanja muzejske djelatnosti te bi stoga u stavku 2 i muzejska djelatnost trebala biti od interesa ta RH kao što je to bilo napomenuto u svim zakonima o muzejima od 1964.g. U članku 3.st 1 pod definicijom muzejske djelatnosti jasno se vidi da je stručna obrada građe dio muzejske djelatnosti. 2. Obrada građe i stvaranje dokumentacije o građi dio je muzejske djelatnosti. Nije logično da se uređuje cjelokupna muzejska djelatnost, a samo je građa od interesa za RH. Građa registrirana kao kulturno dobro je baštinska građa te su značaj i postupanje s tom građom regulirani Zakonom o kulturnim dobrima (NN 44/2017) 3. Danas muzeji kao kulturne i baštinske ustanove svojom širinom pristupa kulturnom dobru, od istraživanja, pohrane i zaštite, obrazovanja i komunikacije s publikom, imaju sve značajniju ulogu u široj društvenoj zajednici kreirajući održivu budućnost europskog društva. Muzejska se djelatnost definira i kao javna služba te bi i zbog toga trebala biti od interesa za RH, kao npr. školstvo, zdravstvo, znanost ... 4. Također, prema smjernicama EU i smjernicama za zakonsku regulativu provođenja politike u muzejima jasno stoji da su baštinske ustanove od značaja za Europu u smislu otvaranja prema javnosti, obrazovanju javnosti, širenju tolerancije i pripadnosti EU zajednici te razvoja održivog europskog društva. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Muzejska građa je temelj iz kojeg proizlazi cjelokupna djelatnost i rad pravnih osoba koje obavljaju djelatnost. |
| 312 | Hrvatsko muzejsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (2) Muzeji, muzejska djelatnost, muzejska građa i muzejska dokumentacija od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Muzejska građa je temelj iz kojeg proizlazi cjelokupna djelatnost i rad pravnih osoba koje obavljaju djelatnost. |
| 313 | Hrvatsko muzejsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (1) Ovim Zakonom uređuju se: ustrojstvo i djelokrug/način rada muzeja, uvjeti i način obavljanja muzejske djelatnosti, uvjeti i način pribavljanja muzejske građe i muzejske dokumentacije, muzejski djelatnici, muzejska zvanja te druga pitanja od značaja za funkcioniranje muzeja i obavljanje muzejske djelatnosti u svrhu zaštite i promicanja nacionalne i općeljudske kulturne i prirodne baštine. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Ovim Prijedlogom zakona htjelo se zakon rasteretiti opisnih formulacija te unijeti samo temeljne odredbe kojima se uređuje djelatnost. |
| 314 | Hrvatsko muzejsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Izbaciti pribavljanje i obrada muzejske građe i vođenje muzejske dokumentacije obzirom da to spada u obavljanje muzejske djelatnosti koja se spominje u prvom dijelu rečenice. Nadodati općeljudske kulturne i prirodne baštine obzirom na bogatstvo fundusa hrvatskih muzeja. | Prihvaćen | Prihvaćeno: Dodan je pojam „općeljudske“ , te se ovom formulacijom se pokriva cjelokupna muzejska građa u muzejima RH. |
| 315 | Muzejski dokumentacijski centar | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1., stavak 1. Ovim Zakonom uređuju se ustrojstvo, djelokrug i način rada muzeja, uvjeti i način obavljanja muzejske djelatnosti, pitanje muzejskih djelatnika, te druga pitanja od značaja za funkcioniranje muzeja i obavljanje muzejske djelatnosti u svrhu zaštite i promicanja općeljudske i nacionalne kulturne i prirodne baštine. Obrazloženje (…) ‘pribavljanje i stručna obrada muzejske građe i vođenje muzejske dokumentacije’ su sadržani u obavljanju muzejske djelatnosti pa i ih ne treba izdvajati. Umjesto ‘u svrhu zaštite i promicanja nacionalne kulturne i prirodne baštine’ dodati ‘općeljudske i’ (2) Muzejska građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Prijedlog Članak 1., stavak 2. : Muzeji, muzejska građa i muzejska dokumentacija od interesa su za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nije prihvaćeno – Muzejska građa je temelj iz kojeg proizlazi cjelokupna djelatnost i rad pravnih osoba koje obavljaju djelatnost. |
| 316 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Prijedlog izmjene (2) Muzejska djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku. Obrazloženje: 1.U Članku 1 st. 1 se napominje da se ovim Zakonom uređuju uvjeti i način obavljanja muzejske djelatnosti.....pa bi stoga u stavku 2 i muzejska djelatnost trebala biti od interesa ta RH kao što je to bilo napomenuto u svim zakonima o muzejima od 1964.g. U članku 3.st 1 pod definicijom muzejske djelatnosti jasno se vidi da je stručna obrada građe dio muzejske djelatnosti. 3. Obrada građe i stvaranje dokumentacije o građi dio je muzejske djelatnosti. Nije logično da se uređuje cjelokupna muzejska djelatnost, a samo je građa od interesa za RH. Građa registrirana kao kulturno dobro je baštinska građa te su značaj i postupanje s tom građom regulirani Zakonom o kulturnim dobrima (NN 44/2017) 2. Danas muzeji kao kulturne i baštinske ustanove svojom širinom pristupa kulturnom dobru, od istraživanja, pohrane i zaštite, obrazovanja i komunikacije s publikom, imaju sve značajniju ulogu u široj društvenoj zajednici kreirajući održivu budućnost europskog društva. Muzejska se djelatnost definira i kao javna služba te bi i zbog toga trebala biti od interesa za RH, kao npr. školstvo, zdravstvo, znanost... 3. Također, prema smjernicama EU i smjernicama za zakonsku regulativu provođenja politike u muzejima jasno stoji da su baštinske ustanove od značaja za Europu u smislu otvaranja prema javnosti, obrazovanju javnosti, širenju tolerancije i pripadnosti EU zajednici te razvoja održivog europskog društva. Naravno da u muzejima postoji problem neregistriranja građe, odnosno registrirano je nešto manje od cca 1/2 ukupne građe, a najveći dužnici su veliki muzeji odnosno matični muzeji. No, to nije razlog da se samo građa stavlja da je od interesa za RH i ima njenu posepnu zaštitu. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Muzejska građa je temelj iz kojeg proizlazi cjelokupna djelatnost i rad pravnih osoba koje obavljaju djelatnost. |
| 317 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (2) Muzeji, muzejska djelatnost, muzejska građa i muzejska dokumentacija od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Obrazloženje: 1.U Članku 1 st. 1 se govori da se ovim Zakonom uređuju uvjeti i način obavljanja muzejske djelatnosti te bi stoga u stavku 2 i muzejska djelatnost trebala biti od interesa ta RH kao što je to bilo napomenuto u svim zakonima o muzejima od 1964.g. U članku 3.st 1 pod definicijom muzejske djelatnosti jasno se vidi da je stručna obrada građe dio muzejske djelatnosti. 2. Obrada građe i stvaranje dokumentacije o građi dio je muzejske djelatnosti. Nije logično da se uređuje cjelokupna muzejska djelatnost, a samo je građa od interesa za RH. Građa registrirana kao kulturno dobro je baštinska građa te su značaj i postupanje s tom građom regulirani Zakonom o kulturnim dobrima (NN 44/2017) 3. Danas muzeji kao kulturne i baštinske ustanove svojom širinom pristupa kulturnom dobru, od istraživanja, pohrane i zaštite, obrazovanja i komunikacije s publikom, imaju sve značajniju ulogu u široj društvenoj zajednici kreirajući održivu budućnost europskog društva. Muzejska se djelatnost definira i kao javna služba te bi i zbog toga trebala biti od interesa za RH, kao npr. školstvo, zdravstvo, znanost ... 4. Također, prema smjernicama EU i smjernicama za zakonsku regulativu provođenja politike u muzejima jasno stoji da su baštinske ustanove od značaja za Europu u smislu otvaranja prema javnosti, obrazovanju javnosti, širenju tolerancije i pripadnosti EU zajednici te razvoja održivog europskog društva. Prijedlog novog stavka (3) Muzejsku djelatnost obavljaju muzeji i to kao javnu službu. Obrazloženje: Djelatnost koja je od interesa za Republiku Hrvatsku obavlja se kao javna služba. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Muzejska građa je temelj iz kojeg proizlazi cjelokupna djelatnost i rad pravnih osoba koje obavljaju djelatnost. Nije prihvaćeno – Prema Zakonu o ustanovama javnu službu obavljaju javne ustanove međutim ovaj Zakon dopušta da muzejsku djelatnost obavljaju i druge pravne osobe. Međutim propisana je zaštita muzejske građe koja je od interesa za Republiku Hrvatsku bez obzira u kojoj vrsti muzeja se nalazi. Treba naglasiti da će u provedbi Zakona i Pravilnika o standardima biti osigurano jedinstvena primjena Zakona za sve subjekte. |
| 318 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Prijedlog izmjene (1) Ovim Zakonom uređuju se: ustrojstvo i djelokrug/način rada muzeja, uvjeti i način obavljanja muzejske djelatnosti, uvjeti i način pribavljanja muzejske građe i muzejske dokumentacije, muzejski djelatnici, muzejska zvanja te druga pitanja od značaja za funkcioniranje muzeja i obavljanje muzejske djelatnosti u svrhu zaštite i promicanja nacionalne i općeljudske kulturne i prirodne baštine. Obrazloženje: Izbaciti pribavljanje i obrada muzejske građe i vođenje muzejske dokumentacije obzirom da to spada u obavljanje muzejske djelatnosti koja se spominje u prvom dijelu rečenice. Nadodati općeljudske kulturne i prirodne baštine obzirom na bogatstvo fundusa hrvatskih muzeja. | Prihvaćen | Prihvaćeno – dodan pojam „općeljudske“ , te se ovom formulacijom se pokriva cjelokupna muzejska građa u muzejima RH |
| 319 | Javna ustanova "Dubrovački muzeji" | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1. stavak 2. bi trebao glasiti: "Muzejska građa, muzejska dokumentacija i muzejska djelatnost od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu." | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Muzejska građa je temelj iz kojeg proizlazi cjelokupna djelatnost i rad pravnih osoba koje obavljaju djelatnost. |
| 320 | Muzej za umjetnost i obrt | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (1) Ovim Zakonom uređuju se: ustrojstvo i djelokrug/način rada muzeja, uvjeti i način obavljanja muzejske djelatnosti, uvjeti i način pribavljanja muzejske građe i muzejske dokumentacije, muzejski djelatnici, muzejska zvanja te druga pitanja od značaja za funkcioniranje muzeja i obavljanje muzejske djelatnosti u svrhu zaštite i promicanja nacionalne kulturne i prirodne baštine. (2) Muzeji, muzejska djelatnost, muzejska građa i muzejska dokumentacija od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Ovim Prijedlogom zakona htjelo se zakon rasteretiti opisnih formulacija te unijeti samo temeljne odredbe kojima se uređuje djelatnost. Muzejska građa je temelj iz kojeg proizlazi cjelokupna djelatnost i rad pravnih osoba koje obavljaju djelatnost. |
| 321 | Muzej za umjetnost i obrt | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Čl.1. st.1 i 2 nadopunjen je pojmovima: muzeji, muzejska djelatnost i muzejska dokumentacija. Stavljen je naglasak na posebnu važnost muzeja i ostalih pojmova za Republiku Hrvatsku. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Ovim Prijedlogom zakona htjelo se zakon rasteretiti opisnih formulacija te unijeti samo temeljne odredbe kojima se uređuje djelatnost. |
| 322 | Arheološki muzej Istre | PRIJEDLOG ZAKONA O MUZEJIMA, II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Točka 2. i Točka 3. iznose da će se donošenjem novog zakona postići završavanje procesa inventarizacije cjelokupne muzejske građe u Republici Hrvatskoj do kraja 2020. Svaki muzej a posebno arheološki muzeji koji godišnje provode arheološka istraživanja svakodnevno prikupljaju i obrađuju novu građu. Proces je konstantan i ne postoji mogućnost da inventarizacija muzejske građe bude dovršena u jednom određenom trenutku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 323 | Hrvatsko muzejsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O MUZEJIMA, II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Stavak 3. Muzejska građa je stalno u nastajanju te je nemoguće odrediti fiksni datum za njezinu cjelokupnu inventarizaciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 324 | Hrvatsko muzejsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O MUZEJIMA, II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Stavak 3. Diskriminacija u slučaju da predstavnik radnika ima nižu stručnu spremu – zaobilaze zakon o radu u kojem stručna sprema nije uvjet koji predstavnik radnika treba zadovoljavati. | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nejasan komentar |
| 325 | Hrvatsko muzejsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O MUZEJIMA, II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Stavak 2. - Jasnije definirati komercijalnu djelatnost obzirom da se dva stavka iznad nalazi rečenica: muzejska djelatnost s naglaskom na javni i kulturni interes, a ne kao komercijalna djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 326 | Filomena Sirovica | PRIJEDLOG ZAKONA O MUZEJIMA, II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ad. 2: Jasnije definirati komercijalnu djelatnost obzirom da se dva stavka iznad nalazi rečenica: muzejska djelatnost s naglaskom na javni i kulturni interes, a ne kao komercijalna djelatnost | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 327 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | PRIJEDLOG ZAKONA O MUZEJIMA, II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 1. Komentar na Ocjenu stanja: Krivo navedeno. Iščitavajući tekst zakona o muzejima (ZOM) (NN br. 110/2015 i NN 140/1998) u ZOM 2015 bitno je mijenjan pravni režim u obavljanju muzejske djelatnosti u odnosu na razdoblje koje mu je prethodilo. Zakon o muzejima 110/2015, uzeo je u obzir nove vidove komunikacija kroz digitalizaciju i virtualnu stvarnost omogućavanjem osnivanja virtualnih muzeja, te razvoj IT tehnologije koje omogućuju fleksibilnije i dostupnije načine komunikacije između baštine i javnosti. Sagledavajući promjene u muzejskoj djelatnosti dati su fleksibilniji uvjeti za osnivanje svih vrsta muzeje i galerija te predložena nova zvanja u muzejima i njihovo vrednovanje, što je na kraju loše odrađeno u Zakonu iz 2015 priznavanjem samo zvanja kustosa kao muzejskog stručnog zvanja. No, to je bio kompromis između Ministarstva kulture i grupe koja je radila u Povjerenstvu HMD-a bez konačne podrške članstva HMD-a. Stoga je jasno da je muzejska zajednica burno reagirala na članak koji jedino kustosa definira kao stručno muzejsko zvanje. Treba napomenuti da prateći pravilnici Zakona o muzejima 2015 nisu donešeni unutar dvije godine, te Zakon iz 2015. nije saživio i rješio brojne probleme unutar muzejske struke. Prijedlogom ZOM 2017 de facto se ne pojašnjavaju zakonske odredbe već se ostavljanjem nerazjašnjenih naziva npr. javni muzej, javna ustanova, pravna osooba, muzejska stručna zvanja, druga stručna zvanja, ostala zvanja, muzej neprofitna organizacija, ostale i druge djelatnosti osim muzejske, uvodi se niz pojmova koji uopće nisu definirani te pridonose nejasnoći samog Zakona ili vrlo općenitom okviru koji ništa ne rješava. De facto se u tekstu ovog Zakona ništa bitno ne mjenja i on je vrlo sličan Zakonu iz 1998.g. (20g unazad), ali manje definiran posebno za muzejska zvanja. Kroz tekst Zakona ne drži se smjernica izrade pravnih regulativa baštinskih ustanova prema EU (http://www.digitalmeetsculture.net/wp-content/uploads/2016/04/EUROPEAN-POLICY-BRIEF_Institutional-Change_final.pdf), odnosno ne rješava se nova i jaka orjentacija muzeja u komunikaciji s javnošću, muzeja kao kao socijalnih ustanova, muzeja kao ustanova koje stvaraju profit (dobit), ustanova kojeimaju veliku ulogu u razvoju održivog turizma i održivog društva. Ne sagledava se različitost ustrojstva baštinskog djelovanja i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta u sektoru baštine. Navodi se da je u Registru MK upisano 156 pravnih osoba koje obavljaju muzejsku djelatnost. U registru MDC-a navodi se 294 registriranih pravnih osoba koje obavljaju muzejsku djelatnost. Razlika je 100% od upisanih u registar RH i Registar MDC-a. DA LI JE IZVRŠENA ANALIZA ZBOG ČEGA SE OSTALI MUZEJI NISU REGISTRIRALI I UPISALI U REGISTAR MUZEJA RH ODNOSNO DA LI UOPĆE NAPRAVLJENA NEKA OBJEKTIVNA ANALIZA U OBAVLJANJU MUZEJSKE DJEALTNOSTI. Opet se postavlja pitanje što je ratio legis ovog Zakona. Samo muzeji koji su javne ustanove ili sve pravne i fizičke osobe koje posjeduju baštinsku građu i obavljaju muzejsku djelatnost s vrlo ograničenim sredstvima i nemogućnošću stručnog usavrašavanja? Ako je ratio legis Zakona očuvanje hrvatske baštine i unapređenje muzejskog rada, a TO BI TREBALA BITI svrha Zakona o muzejima, onda bi zakonom trebalo naći načina da se kroz sve oblike organizacija u obavljanju muzejske djelatnosti i onima koji nemaju financijski jake osnivače i stručno osoblje daju određene olakšice kako bi se mogli usavršiti u obavljanju muzejske djelatnosti i pristupiti registraciji. De facto je ovaj zakon namjenjen samo muzejima osnovanima kao javne ustanove u kulturi kojima je osnivač RH, županije, gradovi ili općine. Ili se može naglasiti da su ratio legis ovog zakona javne ustanove, nepopisana građa u muzejima koja se rješava zakonom i stavljanje kustosa u povlašteni položaj pred ostalim zvanjima u muzejima. Smjernice politike EU prema baštinskim ustanova upravo ističu ulogu socijalnog djelovanja muzeja u razvoja društva odnosno vrlo jaku komunikaciju s javnošću gdje je potreban za komunikaciju i stručan kadar. Rješavanje dugogodišnjih negativnosti u muzejima osnovanim kao javne ustanove NE BI TREBAO BITI RATIO LEGIS OVOG ZAKONA. Negativnosti u obavljanju bilo koje djelatnosti pa tako i muzejske rješavaju se inspekcijsim službama što je bilo rješeno Dopunama ZOM NN 65/2009 . Krivi je navod da prošireni popis stručnog osoblja nije dobio podršku javnosti.Nesuglasica je bila oko naziva osoba koji obavljaju marketing. Nije bilo dvojbi o važnosti marketinga u muzejima, isto kao i za zvanje informatičara, knjižničara i arhivista, već o višim zvanjima osoba koje obavljaju marketing, a osnovom ICOM smjernica Museum Professions – A European Frame of Reference (2008). I opet krivi navod jer je ZOM 2015 predvidio mehanizme provođenja muzejske djelatnosti kroz Sustav muzeja Pravilnikom koji nije donešen. Isto bi se moglo reći da ZOM 2017 nije predvidio mehanizme obavljanja muzejske djelatnosti jer se sve bitno rješava pravilnicima ili je Zakon preopćenit i time neprihvatljiv bez poznavanja sadržaja pratećih pravilnika. 2. Komentar na Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom: Upravo bi Zakonom trebalo definirati komercijalnu djelatnost kao i raspolaganje sredstvima od komercijalne djelatnosti. S jedne se strane naglašavaju muzeji kao neprofitne ustanove, a de facto unutar muzeja postoje pravilnici koji definiraju i imaju cjenike za korištenje muzejske građe u komercijalne svrhe. To bi trebao biti ratio legis ovog zakona posebno za javne ustanove u kulturi (http://www.emz.hr/downloads/pdf/ppi/Cjenik%20usluga%20uvida%20u%20muzejsku%20gradju%20i%20dokumentaciju%20Etnografskog%20muzeja.pdf) Uz to bi trebalo jasno definirati načine osnivanja za druge pravne i fizičke osobe, s olakšicama kod upravljanja muzejima i mogućnosti stručnog usavršavanja. MDC ne može biti središnje matično tijelo, jer nema stručne kompentencije za sve struke u hrvatskim muzejima. Matične su ustanoove matični muzeji ovisno o primarnoj vrsti građe u muzeju. Tako da MDC ne može biti središnje matično tijelo za muzeje već središnje administrativno tijelo koje organizira i koordinira matičnost. Pitanje registracije i inventiranja građe ne bi se trebao rješavati Zakonom već inspekcijskim službama. 3. Komentar na posljedice koje će donošenjem zakona proisteći Vraćanjem naziva Uppravno vijeće i jačanjem uloge ravnatelja čiji je glavni zadatak upravljanje muzejem stvara nejasnoću u Zakonu. Tko u biti upravlja? Stoga se može dati neki drugi naziv tijelu koji ima ulogu kontrole od osnivača. Jačanje upravljačke uloge ravnatelja ne rješava se otvaranjem imenovanja ravnatelja iz drugih struka, već organizacijskim soposobnostima i poznavanjem muzeološke struke za što je nužno da ravnatelji koji dolaze izvan muzejske struke polože stručni ispit iz muzeološke struke, što je bitno za upravljanje muzejem od poduzimanja mjera i postavljanja prioriteta u osiguravanju sredstava za zaštitu i deponiranje građe, istraživanja, transport, izlaganja građe.... MDC ne bi trebao biti srednje matično tijlo za muzeje iako je bio u predhodnim zakonima, jer ne može organizirati matičnu djelatnost zbog neadekvatne stručne ekipiranossti unutar MDC-a, s obzirom na sve struke koje se javljaju unutar muzeja RH. MDC po stručnoj i akademskoj osposobljenosti nije isto što i Hrvatski državni arhiv ili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, pa je to bio razlog nespominjanja u Zakonu 2015, ali je kao tijelo koje prati statistiku i organizira matičnu djelatnost unutar sustava muzeja smislu organizacije matičnosti sigurno trebao biti naveden u Pravilniku o obavljanju matične djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 328 | Arheološki muzej u Zagrebu - Stručno vijeće | PRIJEDLOG ZAKONA O MUZEJIMA, II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ad 2.: Jasnije definirati komercijalnu djelatnost obzirom da se dva stavka iznad nalazi rečenica: muzejska djelatnost s naglaskom na javni i kulturni interes, a ne kao komercijalna djelatnost. Ad 3.: Muzejska građa je stalno u nastajanju te je nemoguće odrediti fiksni datum za njezinu cjelokupnu inventarizaciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 329 | Renato Vukić | Čl. 27. odnosno stručno muzejsko osoblje. Drago mi je što, čini mi se po treći puta, Ministarstvo nastoji izbrisati umjetnu podjelu na stručno muzejsko osoblje i stručna muzejska zvanja i pomoćno muzejsko osoblje i pomoćna muzejska zvanja. Iako u Pravilniku takve podjele nikada nije bilo, a čini mi se ni velike razlike u ispitnoj literaturi. Vidim da HMD u svojem prijedlogu ponovno ustraje na eksplicitnom nabrajanju muzejskih stručnih zvanja i podjeli na pomoćna stručna zvanja i stručna zvanja, pomoćne stručne radnike i stručne radnike. Dok protiv nabrajanja muzejskih zvanja u tekstu zakona nemam ništa, na kraju krajeva lijepo je biti pomenut i u zakonskom tekstu , a ne samo u podzakonskim aktima, smatram da je opetovano inzistiranje na podjeli između stručnih muzejskih radnika i pomoćnih stručnih radnika umjetno, ponižavajuće i služi samo u svrhu umanjivanja doprinosa radnika koji rade na poslovima srednje stručne spreme, konkretno muzejskih tehničara i fotografa. Čemu svaki put toliki otpor. Izgleda da su svi pobrojani stručni, a samo muzejski tehničari i fotografi su Dudeki, ruke bez mozga. Znate ima nas i akademski obrazovanih, a ima i kolega fotografa koji su završili ALU. Iako sudjeluje u donošenju kreativnih odluka kod izrade likovnog postava izložbi, odrađuje tehničku realizaciju izložbi, sudjeluje zbog svojih tehničkih znanja u determiniranju i zaštiti muzejske građe, a kao fotograf je zapravo content creator, dakle svojim fotografijama sudjeluje u kreiranju vizualnog identiteta ustanove, editira video, editira audio izrađuje audio vodiče, dakle priprema multimedijalne sadržaje za PR agencije ili PR djelatnika, WEB sadržaj, sadržaje na društvenim mrežama, publikacije, kataloge muzejski tehničar i fotograf ostaje i dalje samo pomoćni stručni radnik. To što me nitko neće kandidirati u upravno ili stručno vijeće ne boli me i ne zanima ali da mi kolegica koja bi bez moje pomoći mogla samo sjesti i plakati (a pronosi se priča o stanovitoj kolegici koja je plakala kad su joj tehničari okrenuli leđa) jer dva dana prije izložbe ne zna kako i što izložiti, kad joj kažem da tako nećemo stići napraviti izložbu, kaže da tko sam ja da njoj kustosu stručnom radniku dijelim savjete. Ja jedan obični jadnik pomoćni stručni radnik, dok je ona stručni radnik viši kustos eee, ili kolegi višem muzejskom tehničaru starom 60 godina kažu da nije on tu da misli e pa to me debelo smeta. A to im takva formulacija omogućava i da doista tko sam ja da išta kažem pa sam tako svoje sudjelovanje sveo na minimum pa sad opet ne valja. Pa odlučite se gospodo. ionako nota bene ona famozna o jednakoj plaći za jednaki posao tu pada u vodu jer recimo moj prethodnik nije radio ni 50 posto onoga što sam ja radio) nisam od toga imao koristi niti lipe, čak mi to nisu htjeli upisati niti kao posebna znanja i vještine. I stoga više treba doći kraj takvoj podjeli. Ne vidim ni jedan jedini razlog zašto bi neki PR stručnjak ili informatičar (što uostalom i ja radim ) bio stručni radnik, a ja jedan pomoćni bijednik, pa čak i kad postanem nakon tisuću godina i sto projekata viši fotograf ili viši muzejski tehničar. Ima nas dosta i svi jednako mislimo, uskoro bismo mogli imati i sindikat, a smjernice ICOM-a iz 2008. na koje se HMD poziva su daleko zastarjele. Gospodo sad je 2018. godina fotografija, video i virtualna stvarnost JESU muzej, to je ono što dovodi posjetitelje. A ja se moram boriti da me se potpiše kao autora fotografije objavljene u monografiji jer eto to može svatko s malo boljim telefonoma i na koncu zašto bismo uopće spominjali pomoćno stručno osoblje u izvješćima i publikacijama, pa ok samo naprijed telefone u ruke. Eto tome služi inzistiranje na podjeli na pomoćno stručno osoblje i stručno osoblje. Sručno osoblje traži poslušne jadnike koji će sve odraditi , a onda nikad neće biti spomenuti. Čast časnim izuzetcima. Zna li kustos kako će neki eksponat postaviti, kako će riješiti neki tehnički problem, svojstva materijala? Pa u čemu ja to onda kustosu pomažem kad sam ja stručnjak u svom području , a on u svom. Pomagao bih recimo kao šegrt električaru majstoru električaru, kao fotograf višem fotografu kao pomoćni knjžničar knjižničaru ali ne i drugim stručnim djelatnicima, jer svi smo mi stručni u svojim područjima i bez bilo koga od nas nema izložbe. Radi se o timskim mrežama , a ne o zastarjelom hijerarhijskom vođenju, tko to ne shvaća zapeo je u srednjem vijeku. Pa jedan kustos nema pojma o stvarima koje ja znam kao što ni ja ne znam gotovo ništa o povijesti umjetnosti.Mi se nadopunjujemo, a eventualna viša akademska izobrazba i složenost poslova valorizirana je kroz veću plaću no to mene ne čini pomoćnikom nego suradnikom s drugim setom znanja i vještina. Ima krasnih kolega i kustosa ali i takvih kao naprijed spomenuta ...., a to im dosadašnje stanje omogućava. Razvojem sudske prakse takvo ponašanje više neće biti moguće i bit će sankcionirano. Vrijeme je da se novi duh i nova organizacijska kultura javne uprave provuku i kroz zakonski tekst. Ako pomoćni stručni radnici mogu u outsourcing pa nisu bitni, što će netko sigurno odmah reći, bogami nije nikakav problem isto učiniti i s autorima izložbi. Dakle pozdravljam odluku Ministarstva da konačno izjednači iz trećeg pokušaja pomoćno stručno osoblje, posebice muzejske tehničare i fotografe s ostalim stručnim osobljem. Jer ako ja nisam stručan s tri stručna ispita i 25 godina radnog staža, znanjima stečenim na fakultetu, a materijal za polaganje stručnog ispita za zvanje muzejskog tehničara iznosi oko 990 stranica teorijskih i zakonskih tekstova, što je jedan solidan ispit na pravnom fakultetu) onda ne znam tko jest. Poštovanje i samo naprijed ministrice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje | |
| 330 | Arheološki muzej Istre | Arheološki muzej Istre - muzejski djelatnici surađivali su u definiranju komentara i prijedloga koje kroz ovo savjetovanje iznosi Hrvatsko muzejsko društvo te iste podržavaju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje | |
| 331 | MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI | Stručno vijeće Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb suglasno je s primjedbama i dopunama na Prijedlog Zakona o muzejima, koje je izradilo Hrvatsko muzejsko društvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje | |
| 332 | Tihomir Milovac | Članak 24. Ravnatelj muzeja Iz teksta ovog članka nije jasno tko je “osnivač” muzeja kada se u stavku (2) navodi da “Ravnatelja javnog muzeja, kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješuje osnivač,.......“ U Zakonu o lokalnoj (regionalnoj) I područnoj samouprava u Članku 35. stavak 5 te slijedom toga u gradskim statutima (npr. Grada Zagreba, članak 41./18 ili Grada Splita, članak 35. navedeno je da su predstvanička tijela osnivači “javnih ustanova”. Prema tome, imenovanje i razrješenje ravnatelja muzeja obavljaju “osnivači”, odnosno gradske skupštine ili gradska vijeća kao predstavnička tijela, a ne gradonačelnici kako je to slučaj u nekim gradovima. Također, ovdje predlažem odredbu kojom bi se u velike muzeje (s recimo više od 30-40 zaposlenih) razdvojilo radno mjesto poslovnog i programskog ravnatelja, kao što to imaju veća kazališta. Tako bi se razdvojile menađerske funkcije poslovnog upravljanja od programskog ravnatelja koji bi vodio stručne poslove, bio odgovoran za programe... To bi mogao biti ozbiljan napredak s obzirom na dosadašnju praksu objedinjenih poslova i veliko olakšanje u poslovanju muzeja. Članak 25. Stručno vijeće. Paragraf (2) ... bira se 3-7 članova... To nikako nije u redu i derogira Stručno vijeće kao treće po važnosti tijelo muzeja. K tome, to je jedino kolegijalno tijelo, a ne upravljačko. Naime, sastav Stručnog vijeća bi trebalo činiti stručno svo osoblje sa muzejskim zvanjem prema Pravilniku o stjecanju muzejskih zvanja MK. Iz teksta članka nije jasno kako se biraju članovi SV-a što može biti vrlo problematično i za posledicu imati razne oblike neprincipijelnosti. Načelno nije dobro eliminirati dio stručnog osoblja i ne uključiti ih u rad SV-a jer je to jedino mjesto gdje su svi stručni radnici muzeja ravnopravni. Prekršajne odredbe Članak 34. ....predviđa se kazna od 3.000,00 do 20.000, 00 kn za fizičke osobe zadužene za obavljanje nekog od stručnih poslova. To je posve u suprotnosti pozitivnim odredbama Kolektivnih ugovora, a i sa Zakonom o radu. Kazne moraju biti za pravne osobe, instituciju odnosno predstvanika institucije/ustanove koji posao organiziraja i vodi ustanovu, a nikako ne za stručno osoblje. U Kolektivnom ugovoru i Zakonu o radu predviđana su drugačije mjere penaliziranja za slučajeve “neobavljanja poslova prema Ugovoru o radu. Mnogi hrvatski muzeji nemaju riješene preduvjete za provođenje temeljnih djelatnosti pa kažnjavanje nije primjerena mjera za isticanje u zakonskom aktu. U krajnjem slučaju mjere kažnjavanja za nerad uli neučinkoviotost mogu biti riješene „Pravilnikom o radu“ u svakoj instituciji zasebno i neovisno o zakonu. | Djelomično prihvaćen | Iz teksta ovog članka nije jasno tko je “osnivač” muzeja kada se u stavku (2) navodi da “Ravnatelja javnog muzeja, kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješuje osnivač,.......“ Obrazloženje uz neprihvaćanje: Razmotreno – predmet normiranja Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. U Zakonu o lokalnoj (regionalnoj) i područnoj samoupravi u članku 35. stavak 5. te slijedom toga u gradskim statutima (npr. Grada Zagreba, članak 41./18 ili Grada Splita, članak 35. navedeno je da su predstvanička tijela osnivači “javnih ustanova”. Prema tome, imenovanje i razrješenje ravnatelja muzeja obavljaju “osnivači”, odnosno gradske skupštine ili gradska vijeća kao predstavnička tijela, a ne gradonačelnici kako je to slučaj u nekim gradovima. Obrazloženje uz neprihvaćanje: To pitanje riješeno je Zakonom o lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi te statutima jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave. Također, ovdje predlažem odredbu kojom bi se u velike muzeje (s recimo više od 30-40 zaposlenih) razdvojilo radno mjesto poslovnog i programskog ravnatelja, kao što to imaju veća kazališta. Tako bi se razdvojile menađerske funkcije poslovnog upravljanja od programskog ravnatelja koji bi vodio stručne poslove, bio odgovoran za programe... To bi mogao biti ozbiljan napredak s obzirom na dosadašnju praksu objedinjenih poslova i veliko olakšanje u poslovanju muzeja. Preformulirano Članak 25. Stručno vijeće. Paragraf (2) ... bira se 3-7 članova... To nikako nije u redu i derogira Stručno vijeće kao treće po važnosti tijelo muzeja. K tome, to je jedino kolegijalno tijelo, a ne upravljačko. Naime, sastav Stručnog vijeća bi trebalo činiti stručno svo osoblje sa muzejskim zvanjem prema Pravilniku o stjecanju muzejskih zvanja MK. Iz teksta članka nije jasno kako se biraju članovi SV-a što može biti vrlo problematično i za posljedicu imati razne oblike neprincipijelnosti. Načelno nije dobro eliminirati dio stručnog osoblja i ne uključiti ih u rad SV-a jer je to jedino mjesto gdje su svi stručni radnici muzeja ravnopravni. Preformulirano | |
| 333 | jurica škofač | čl. 3.st.2 Muzejom se smatra i svaka pravna osoba ili ustrojbena jedinica pravne osobe koja u svome nazivu ima naziv " galerija" i " zbirka"- zašto su ti pojmovi pod navodnicima, to je omalovažavanje i izrazito isključivanje privatnih muzeja , i da potrebno ih je napokon nazvati privatnim muzejima/privatnim galerijama koji su javni, dok st.3. treba napokon nazvati državnim, županijskim, gradskim muzejima , a ne javnima? po čemu su oni javniji od privatnih muzeja? to više jer i u jednima i drugima je potrebno napraviti raniju najavu da bi vidjeli neku neku građu dok su stalni postavi prisutni i u jednima i drugima nadalje ništa nejde na ruku privatnih zbirki/ muzeja koji su već davno prerasli sami sebe, već je sve prilagođeno državnim muzejima | Nije prihvaćen | Obrazloženje uz neprihvaćanje: Nije razmatrano – nejasan prijedlog |