Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prethodnoj procjeni za nacrt prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | Savjetovanje o prethodnoj procjeni za nacrt prijedloga , PRILOG 1.OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Smatram da uneseni navodi ne opravdavaju donošenje novog zakona. Prema navodima, Zakon nije dio ikakvog programa Vlade, drugog akta, ili reformske mjere. Nije odgovoreno na pitanje 2.1. što je problem, već se objašnjava što će se urediti novim zakonom, a nije u pitanju ni usklađivanje s pravnom stečevinom EU. Kao dokaz potrebe za novim zakonom, nabrajaju se različiti međunarodni domaći propisi s kojima je potrebno uskladiti Zakon, bez ulaženja u sadržaj koji treba uskladiti. Nije baš jasno kako će se zakon utjecati na osuvremenjivanje knjižnica i dosizanje stručnih standarda (kojih), a sustav knjižnica je već definiran postojećim Zakonom. NIje dokazano da je potreban novi zakon, jer bi moguće normativno rješenje bilo izmijeniti ili dopuniti postojeći Zakon u odredbama koje su se pokazale teško primjenjivim u praksi (osnivanje i prestanak knjižnica, sudjelovanje voditelja u upravljanju) ili su bile nedovoljno eksplicitne (čuvanje, financiranje i osiguranje dostupnosti obveznog primjerka), ili nisu osiguravale sankcioniranje slučajevima nepoštivanja - kaznene odredbe). Prema navodima obrasca, Zakon nema učinak niti na gospodarstvo, niti na zaštitu tržišno natjecanja, niti proizvodi socijalne učinke, niti učinke na rad i tržište rada, zaštitu okoliša ili ljudskih prava. Novi zakon bi svakako trebao imati socijalne učinke, učinke na tržište rada, a osobito na ostvarivanje ljudskih prava (baerm na pravo na obrazovanje te pravo na sudjelovanje u kulturnom i političkom životu) Iz navoda u obrascu, postavlja se pitanje zašto se uopće donosi ovaj zakon. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 2 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Savjetovanje o prethodnoj procjeni za nacrt prijedloga | Točka 2.2 Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona? i točka 3.2 Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti? Novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uredit će se obavljanje djelatnosti u skladu s dosegnutim stručnim standardima obavljanja te djelatnosti te osigurati funkcioniranje sustava knjižnica Republike Hrvatske. Komentar U obje točke donosi se identičan tekst. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 3 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Savjetovanje o prethodnoj procjeni za nacrt prijedloga | Točka 2.1 Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva? Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uređuju se knjižnična djelatnost, uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i način rada knjižnica. Posebno se uređuje pitanje zaštite i digitalizacije knjižnične građe, pojednostavljuje se postupak osnivanja knjižnica, tako da osnivanje nije uvjetovano pravnom formom. Uređuje se Hrvatska digitalna knjižnica kao i rad Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara, definira se obvezni primjerak i postupanje s njim u digitalnom okruženju. Zakon sadrži odredbe o vrstama knjižnica, o osnivanju i prestanku rada knjižnica, ustrojstvu i upravljanjem knjižnicama, osiguranju sredstava za rad knjižnica, knjižničnom sustavu, Hrvatskom knjižničnom vijeću, knjižničarskom osoblju te zaštiti knjižnične. Komentar: Odgovor se ne odnosi na postavljeno pitanje, već se opisuje sadržaj Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Prijedlog izmjene: Temeljni problem koji iziskuje izradu novog zakona vidi se u zastarjelosti važećeg Zakona o knjižnicama koji je donijet 1997., a njegove izmjene i dopune objavljene 2000. i 2009. donose neznatne korekcije i ne akceptiraju legislativne, tehnološke i druge promjene koje su tijekom proteklih dvadesetak godina zahvatile društveno okružje u kojima djeluju knjižnice, ne samo u Hrvatskoj već i u Europskoj uniji i šire. Nadalje, važeći Zakon u prvi plan stavlja knjižnice te usputno uređuje knjižničnu djelatnost koja se u Hrvatskoj etablirala kao vrlo uređena djelatnost i kao takva zahtijeva i odgovarajući tretman u zakonodavstvu, kako na razini općeg zakona tako i na razini podzakonskih akata. Također, radi učinkovitijeg funkcioniranja knjižnica potrebno je preciznije definirati knjižnični sustav i njegove funkcionalnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |