Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o provedbi tipa operacije 6.4.1. „Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“, u okviru podmjere 6.4. „Ulaganja u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti“, mjere 6 „Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | LJUBICA ŠOLIĆ | POGLAVLJE II., Članak 36. | Predlažem da se u Potpore za pokretanje poslovanja za nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim područjima , u prilozima natječajne dokumentacije doda pojašnjenje kako bi se smanjio broj pitanja i dvojbe potencijalnih korisnika oko de minimis potporama 1. Potpore za pokretanje poslovanja za nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim područjima koje se dodjeljuju MSP-ovima spojive su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora i izuzete iz obveze prijave iz njegova članka 108. stavka 3. ako ispunjavaju uvjete utvrđene u stavcima 2. do 9. ovog članka i u poglavlju I. 2. Potpore: (a) se dodjeljuju u okviru programa ruralnog razvoja u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013 te delegiranim i provedbenim aktima koje je Komisija donijela na temelju te Uredbe: i. kao potpore koje sufinancira EPFRR; ili ii. kao dodatno nacionalno financiranje uz potpore iz točke i.; i (b) istovjetne su temeljnoj mjeri ruralnog razvoja predviđenoj programom ruralnog razvoja iz točke (a). 3. Pravnom osnovom za potpore utvrđuje se da se potpore ne primjenjuju prije nego što Komisija odobri relevantni program ruralnog razvoja. Kako se de minimis potpora drugačije tumači za OPG / PG koji se bavi isključivo poljoprivrednom djelatnošću ( primarnom poljoprivrednom proizvodnjom ) i onim koji se već bave dodatnim djelatnostima, mišljenja sam kako je to potrebno dodatno definirati u natječajnoj dokumentaciji kako se potencijalni korisnici zbog slabe upućenosti ne bi izložili "Sumnji na prijevaru" i posljedičnim sankcijama | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | OPG Scardona Silva | POGLAVLJE II., Članak 34. | Komentar na stavak (14): Odluke povjerenstva su izvršne, ali bi u aktu Povjerenstva trebala stajati pouka o pravnom lijeku s pravom kandidata na podizanje tužbe radi zaštite svojih prava pred upravnim sudom. Stoga bi bilo primjerenije da Povjerenstvo izdaje rješenje u skladu s odredbama vođenja upravnog postupka. | Nije prihvaćen | U skladu sa člankom 14. stavkom 1. Zakona o poljoprivredi ("Narodne novine", br. 30/15), Agencija za plaćanja kao provedbeno tijelo u provedbi mjera ruralnoga razvoja donosi odluke i sklapa ugovore u svezi s pravima i obvezama korisnika iz članka 13. stavka 1. Zakona o poljoprivredi.Odluke iz stavka 1. članka 14. Zakona o poljoprivredi nisu upravni akti te na njih korisnik ima pravo podnijeti prigovor Povjerenstvu u roku od osam dana od dana dostave odluke. U slučaju da korisnik nije zadovoljan odlukom Povjerenstva može pokrenuti sudski spor pri nadležnom sudu. |
| 3 | Vedrana Kopić | POGLAVLJE II., Članak 30. | Nadam se da je ovo razdoblje provedbe projekta od najviše pet godina tiskarska pogreška. Materijalno i financijski mnogo zahtjevniji projekti provode se max. 2 ili 3 godine, stoga ne vidim potrebu, tim više što se građevinska dozvola prilaže Zahtjevu. A, s druge strane, ograničavate broj ZZI na 2, od kojih se prvi podnosi u prvoj godini provedbe. U najmanju ruku user-friendly... Ako namjeravate zadržati tu mogućnosti (pa da otvorenje Pelješkog mosta doživimo prije zatvaranja projekata 6.4.), dajte barem logično obrazloženje za to. | Prihvaćen | Prihvaćamo, razdoblje projekta bit će najviše 3 godine. |
| 4 | STEVO ŽUFIĆ | POGLAVLJE II., Članak 30. | Obaveza dostavljanja izvješća o provedbi projekta u roku od 3 mj. od donošenja Odluke o dodjeli projekta je nepotrebna i samo stvara dodatne administrativne obveze svima. Predlažemo da se ta obveza izbaci i da se u ionako već kompliciranom postupku cijele prijave i dodjele što više pojednostave administrativni postupci. | Nije prihvaćen | Navedena odredba potrebna je radi planiranja proračunskih sredstava za isplatu. |
| 5 | STEVO ŽUFIĆ | POGLAVLJE II., Članak 27. | Po mom mišljenju II faza postupka nije potrebna a još manje je potrebno da se ponovno kontrolira ono šta je već iskontrolirano i I. fazi i šta će se iskontrolirati kod podnošenja zahtijeva za isplatu. Predlažemo da se cijeli dio koji se odnosi na II fazu postupka briše a da se ostavi samo ex post kontrolu postupka nabave i izdavanje pisma odobrenja kako smo već prethodno predložili. Ovako ponovno kontrolirajući šta se je iskontroliralo stvara se dodatna nesigurnost za korisnika u postupku i nepotrebno se troše administrativni kapaciteti APPRRR. | Nije prihvaćen | Navedeno nije prihvatljivo. Akreditirane procedure Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju osiguravaju da su provedene sve administrativne kontrole, kako i kontrole na terenu u cilju provjere svih uvjeta prihvatljivosti, kako korisnika tako i ulaganja. |
| 6 | STEVO ŽUFIĆ | POGLAVLJE II., Članak 24. | Administrativnom kontrolom (točka 6) predviđeno je da se može smanjiti broj bodova u odnosu na prijavljen broj bodova ali ne i povećati. Predlažemo da se omogući i davanje većega broja bodova ako se utvrdi da je greška učinjena na štetu korisnika. | Nije prihvaćen | Navedeno nije prihvatljivo jer korisnik sam upisuje bodove i preuzima odgovornost za navedeno. |
| 7 | Sandro Ljubičić | POGLAVLJE II., Članak 23. | Svatko će natezati na svoju stranu, a činjenica je da do Pravilnika za mjeru 6.2.1. nije postojalo različito bodovanje u odnosu na djelatnost za koju traži poticaj. Time se izravno diskreditira sve one koji su se 2014 počeli pripremati za djelatnost po kojoj će se dobiti najmanje bodova. | Nije prihvaćen | Kriteriji odabira mogu se mijenjati za svaki natječaj, uz prethodno mišljenje članova Odbora za praćenje PRR. |
| 8 | LJUBICA ŠOLIĆ | POGLAVLJE II., Članak 23. | Po nama sektor prerade i marketinga treba imati najviše bodova, time poljoprivredno gospodarstva direktno izlazi na tržište. Sektor usluga doprinosi poboljšanju uvjeta života - dostupnosti više različitih vrsta usluga u slabije razvijenima regijama, što dovodi do jednakog razvoja ruralnog područja, a to je prema Uredbi ( EU ( 1303/2013 ) i Uredbi ( EU ) 1305/2013 jedan od ciljeva ZPP-a. | Primljeno na znanje | Kriterijima odabira, koji će biti prilog natječaju, definirati će se prioritetni sektor. |
| 9 | STEVO ŽUFIĆ | POGLAVLJE II., Članak 23. | Vezivati prednost prilikom rangiranja za pojedini sektor nije prihvatljivo a nije ni u skladu sa programom ruralnog razvoja. Kako se je došlo do (ili kako će se doći) ocjene kojem će se sektoru dati prednost prilikom rangiranja? Ne postoje čini nam se neki objektivni kriteriji pa je logično da u jednom natječaju svi sektori budu isto tretirani u smislu rangiranja, a kako smo već predložili bilo bi dobro natječaje raspisivati posebno za pojedine sektore. Predlažemo da se sektorski kriterij ne koristi prilikom rangiranja. Što se kriterija vremena predaje tiče taj bi kriterij trebalo učiniti transparentnim i objavljivati podatke ne samo o broju bodova već i o vremenu prijave, vremenu obrade, vremenu predaje. | Nije prihvaćen | Kriterijima odabira, koji će biti prilog natječaju, definirati će se prioritetni sektor. |
| 10 | STEVO ŽUFIĆ | POGLAVLJE II., Članak 21. | Postupak dodjele u dvije faze je u stvari natječaj u 4 faze pa ga po našem mišljenju treba – ugovor o financiranju – odluka o dodjeli – 1. isplata – 2. isplata. Predlažemo da se Odluka o dodjeli izbaci ili da se skrati rok za istu na 30 dana a da se nakon ex post kontrole koju također predlažemo da se ograniči na 60 dana, dakle da se nakon te kontrole izda pismo odobrenja. Efikasna ex post kontrola je važna radi poštivanja načela sigurnosti korisnika kako smo ranije naveli. Odluka o dodjeli stvara i određenu terminološku zbrku a i inače je nepotrebna jer se sve kontrole koje se vrše za tu odluku ponovno vrše prije Odluke o isplati. | Nije prihvaćen | Navedeno nije prihvatljivo. Akreditirane procedure Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju osiguravaju da su provedene sve administrativne kontrole, kako i kontrole na terenu u cilju provjere svih uvjeta prihvatljivosti, kako korisnika tako i ulaganja. |
| 11 | STEVO ŽUFIĆ | POGLAVLJE I., Članak 20. | Potrebno je pojačati formulaciju načela transparentnosti pod c) pa predlažemo da se tu doda da se radi transparentnosti: - odmah po završetku natječaja u roku od 10 dana na službenim stranicama APPRRR objavi broj pristiglih projekata - da se u roku od najkasnije 120 dana od zaključenja natječaja objavi preliminarna (dakle nije konačna) lista projekata sa bodovima, sa vremenom prijave na natječaj i sa vremenom dovršetka obrade projekta koji se smatra konačnim datumom prijave. Naime, vrijeme predaje je ključno kod velikog broja projekata za prolaznost budući da projekti u velikoj mjeri imaju isti broj bodova pa je o tom kriteriju sve potrebno znati i potrebno je da se to javno, na transparentan način objavi - potrebno je dodati i načelo sigurnosti za korisnika u smislu da ako se pridržava osnovnih uvjeta Pravilnika i natječaja mora biti siguran u dobivanje bespovratnih sredstava. Naime, sada je do zadnjega dana, tj. do zadnje isplate prisutno načelo „nesigurnosti“ odnosno korisnik nikada nije siguran da li će dobiti ili neće bespovratna sredstva jer u Pravilniku, u Ntatječaju, u svim prilozima i obrascima, u drugim aktima i dokumentima na koje sa Podmjera 6.4.1. oslanja postoje stotine uvjeta koji mogu biti kobni za korisnika i to zbog sitnice a ne zadovoljavanja ključnih kriterija natječaja pa se može desiti da „in bona fede“ korisnik uđe u veliki projekt, zaduži se preko svojih mogućnosti i na zadnjem koraku u fazi isplate ista bude odbijena. U tom slučaju korist je financijski upropašten i postaje „dužnički rob“ propada mu sva imovina, blokiraju mu se ci računi i provodi mu se ovrha na poslovnoj i privatnoj imovini. Predsjednica Republike ovih dana o tome piše, Vlada ovih dana o tome puno raspravlja i sl. pa bi po nama i u ovom Pravilniku morali ugraditi taj kriterij sigurnosti za korisnika i da ga ne dovodimo ovako ležerno, birokratski u situaciju da doživi gore opisanu „crnu sudbinu“ koja u Hrvatskoj nije rijedak slučaj jer ima takvi sudbina na stotine tisuća pa je pitanje ne samo kako to riješiti nego i kako ne stvarati nove žrtve. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 12 | STEVO ŽUFIĆ | POGLAVLJE I., Članak 17. | Priprema o objava natječaja – Predlažemo da se natječaj objavljuje po sektorima, turizam posebno. Naime, za turizam postoji posebno veliki interes i nije dobro u jednom natječaju objaviti sve sektore kada se već unaprijed zna da će za turizam biti najveći broj prijava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 13 | STEVO ŽUFIĆ | POGLAVLJE I., Članak 16. | Predlažemo da se kriteriji odabira objavljuju u pravilniku i to iz razloga što je za kvalitetnu pripremu i prijavu projekta nužno potrebno kriterije odabira znati unaprijed a ne tek po objavi natječaja. Onda je prekasno. Isto se odnosi na Listu prihvatljivih troškova i na popis dokumentacije za prijavu. Cilj je da se omogući što bolja priprema projekata pa je ovaj prijedlog u vezi sa time. | Nije prihvaćen | Navedeni dokumenti bit će objavljeni uz Natječaj, a korisnici će imati određeni period za pripremu od trenutka otvaranja natječaja do trenutka podnošenja Zahtjeva za potporu. |
| 14 | STEVO ŽUFIĆ | POGLAVLJE I., Članak 15. | U cijelom Pravilniku se osjeća neka restriktivnost i svugdje tamo gdje je bilo moguće ubacivane su neke dodatne restrikcije. Pogrešno. Ovo je jedna od najsnažnijih mjera za Ruralni razvoj u cijelom Programu ruralnog razvoja. Zbog toga ne vidimo razlog zbog čega bi npr. za Podmjer 6.2. bile moguće isplate u tri rate ( i za većinu ako ne i sve druge podmjere Programa ruralnog razvoja) a za Podmjer 6.4. samo dvije rate. Isplata u 2 rate je teži uvjet za financiranje projekta u tijeku provedbe i može biti presudan za odustajanje korisnika koji imaju slabije financijske mogućnosti, a nije ni potreban ni logičan. Predlažemo izmjenu ovoga članka na način da se isplata potpore može izvršiti u 3 rate. | Nije prihvaćen | Uredbom EU 1305/2013 za ovaj tip operacije omogućena je isplata predujma u iznosu od 50% odobrenih sredstava javne potpore, te još jedna rata. |
| 15 | Josip Vuković | POGLAVLJE I., Članak 15. | Uz brisanje odredbi iz članka 4. koje se odnose na to da djelatnost mora biti pokrenuta i na to da prilikom podnošenja zahtjeva mora biti minimum godinu dana u RPO kao i dodatak članku 6 st 1 da se može pokretati nova djelatnost koja nije već pokrenuta zašto nebi mladima koji žele pokrenuti novu diversificiranu djelatnost omogućili izuzetak od prije spomenutih uvjeta iz članka 4 uz smanjeni intenzitet potpore do 100.000 eura maksimalno te bi onda lakše zatvorili financijsku konstrukciju za konkretnije projekte primjerice ruralni turizam koji se nemože pokrenuti bez investicijije od minimum 100.000 eura. Ovom mjerom bi se teret vlastitih sredstava početniku u nekoj takvoj investiciji smanjio sa 50000 u mjeri 6.2 na 30000 eura u ovoj mjerivšto nije mala razlika a da ne spominjemo da sumnogi koji nemaju mogućnost zatvaranja finanacijske konstrukcije sa mjerom 6.2 godinama čekali mjeru 6.4 sa spremnim projektima i idejama te se nadali intentitetu od 200.000 sa vlastitih 30% | Nije prihvaćen | Navedeno nije prihvatljivo. Kroz tip operacije 6.2.1. sufinancira se pokretanje nove nepoljoprivredne djelatnosti, a kroz tip operacije 6.4.1. razvoj već postojeće nepoljoprivredne djelatnosti. |
| 16 | Tvrtko Krpina | POGLAVLJE I., Članak 14. | Podtočka 5). U ovom slučaju potrebno je strogo voditi računa o roku konačne isplate za tip operacije 6.2. u odnosu na objavu natječaja za tip operacije 6.4. Nikako se ne smije dozvoliti da natječaj za 6.4. bude objavljen ili još gore, da krenu prijave za 6.4., prije konačnih isplata za 6.2. | Nije prihvaćen | Za prvi natječaj to neće biti moguće. Natječaji za oba spomenuta tipa operacije raspisivat će se kontinuirano do kraja programskog razdoblja ovo su tek prvi natječaji za svaki od navedenih tipova operacija. |
| 17 | Tvrtko Krpina | POGLAVLJE I., Članak 13. | Članak 13. Ako smještanje turzima pod točku d), znači i najmanji broj boodva kao u tipu operacije 6.2., radite kardinalnu pogrešku. Turizam nikako ne smije biti manje vrednovan od bilo kojeg drugog sektora. Hrvatska živi od turizma, turizam je hrvatski najveći potencijal i apsolutno je nužno turizmu dati najveću prednost pri bodovanju! | Primljeno na znanje | Kriterijima odabira koji će biti prilog natječaju definirati će se prioritetni sektor. |
| 18 | STEVO ŽUFIĆ | POGLAVLJE I., Članak 13. | Što se tiče Prihvatljivih sektora turizam je sigurno najznačajniji, za njega postoji daleko najveći interes, najveći će se broj ljudi zaposliti u turizam, najveći intenzitet povećanja ekonomskih aktivnosti na ruralnim područjima (u svakoj maloj općini ako se bude ispravno radilo) postići će se kroz ruralni turizam, najveći broj stanovnika na ruralnom području će ostati i neće iseljavati u Irsku, Njemačku ili Austriju zbog mogućnosti ruralnog turizma i zbog toga predlažemo da ruralni turizam bude P R I O R I T E T ove podmjere pa je stoga važno da u nabrajanju sektora bude naveden pod a) a ne na zadnjem mjestu pod d). Sve gornje ne treba posebno argumentirati, mada se može sa raznim konkretnim podacima o utjecaju ruralnog turizma na područjima nekih malih općina u HR. | Primljeno na znanje | Kriterijima odabira, koji će biti prilog natječaju, definirati će se prioritetni sektor. |
| 19 | LJUBICA ŠOLIĆ | POGLAVLJE I., Članak 9. | Članak 10. Kod ulaganja u pokretanje prerade i marketinga bilo bi dobro ukoliko je moguće u opće troškove uvrstiti izrada deklaracije za proizvode, dobre proizvođačke prakse, i kontrolu kvalitete proizvoda. Ovisno o broju proizvoda koji se planiraju staviti na tržište, takve analize i deklaracije i ostalo košta između 100.000 i 200.000 kuna | Primljeno na znanje | Navedeno će biti propisano natječajem. |
| 20 | Janko Hajduk | POGLAVLJE II., Članak 7. | Članak 7 stavak " i " - tu se navodi jedini kriterij za mjesto ulaganja i sjedište | Nije prihvaćen | Programom ruralnog razvoja RH određeno je da se projekti moraju provoditi u naseljima do 5.000 stanovnika u JLS gdje je sjedište PG. |
| 21 | DAVOR ŠKRTIĆ | POGLAVLJE II., Članak 6. | Predlažemo da se doda članak sa sljedećim tekstom: "Aktivnosti građenja vezane uz projekt u operaciji 6.4.1 mogu započeti prije podnošenja zahtjeva za potporu, ali pod uvjetom da u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu vrijednost započetih aktivnosti građenja ne prelazi 10% ukupne vrijednosti građenja vezanog uz projekt, no takvi troškovi nisu prihvatljivi." Razlog tomu jest duga priprema projekata od strane potencijalnih korisnika te najava mjere, a ne raspisivanje natječaja. Slijedom navedenog mnogi korisnici su ishodili građevinsku dozvolu koja im je pred istekom, pa moraju započeti s gradnjom te se samim time isključuje za prijavu na natječaj. | Nije prihvaćen | Neprihvatljivi su troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu, osim općih troškova i troškova kupnje zemljišta/objekata, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine. |
| 22 | Danijel Peroš | POGLAVLJE II., Članak 6. | Dali je uvjet pod točkom "h" ustavan, to jest zašto moje poljoprivredno zemljište nije isto kao ono neko drugo poljoprivredno zemljište tamo negdje. | Nije prihvaćen | Turističke zone A i B isključene su za ovaj tip operacije jer ovdje sufinanciramo razvoj ruralnog turizma, dakle isključivo naselja razvrstana u razrede C i D. |
| 23 | Tvrtko Krpina | POGLAVLJE II., Članak 6. | Podtočka c). Obzirom na katastrofalno masovno iseljavanje mladih ljudi, predlažem da se mlade obrazovane ljude maksimalno uključi i ne ograničava obavezom razvoja postojeće nepoljoprivredne djelatnosti (jer su mladi i nisu je imali kada pokrenuti) već da im se uz to, ovom podmjerom omogući i pokretanje nove nepoljoprivredne djelatnosti, kao što je to u tipu operacije 6.2. Jer što imate ako mladih nemate?! | Nije prihvaćen | Navedeno nije prihvatljivo kroz ovaj tip operacije. U tipu operacije 6.2.1. sufinanciramo stvaranje nove nepoljoprivredne djelatnosti. |
| 24 | LJUBICA ŠOLIĆ | POGLAVLJE II., Članak 6. | Članak 6. točka 1) f) projekti se moraju provoditi u naseljima s najviše 5.000 stanovnika u području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište poljoprivrednog gospodarstva Kod ulaganja koja se odnose na turizam i sl. gdje se investicija odnosi na ulaganja vezana za objekte logično je ulaganje u JLS gdje je sjedište gospodarstva. Kada korisnik ulaže u pružanje usluga u šumarstvu , intelektualnih usluga i prerade teško će postići financijsku održivost samo na JLS na kojoj je sjedište gospodarstva. Pogotovo ako govorimo o onima JLS koje su u prvoj skupini ( ne ) razvijenosti i imaju ukupno cca. od 1000 do 2000 stanovnika nepovoljne dobne i dohodovne strukture. To znači: - računovođa ne može poslovati s korisnikom iz susjednog sela koje je 2 km od njegove lokacije ulaganja, međutim, administrativno pripada drugoj općini - prerada / rezultat prerade kozmetičkih proizvoda od smilja ( kreme , serumi ....) ne može otići na sajam u susjednu općinu i prodavati svoje proizvode - otvaramo prostor da prekupci više zarade od proizvođača - OPG koji razvije djelatnost pružanja usluga u šumarstvu i komunalnim poslovima ne može ispostaviti račun/ javiti se na natječaj susjedne JLS... Molim ukoliko je moguće, bilo bi dobro uskladiti ovaj uvjet prihvatljivosti projekta. | Primljeno na znanje | Kod sektora usluga, usluge se mogu davati i u susjednim JLS, dok kod prerade pogon mora biti u naselju do 5.000 stanovnika u JLS gdje je sjedište PG-a. |
| 25 | LAG BILOGORA-PAPUK | POGLAVLJE II., Članak 6. | stavak a)točka 1. Prema ovakvoj definiciji prijavitelj može razvijati jedino nepoljopr.djelatnost koju već ima prijavljenu odnosno za koju ima rješenje dok ranije u članku 4.točka b)govorite o bilo kojoj djelatnosti unutar tri sektora/turizam/marketing/tradicijski obrti. Na ovaj način definirano proizlazi da onaj tko ima npr.tradicijski obrt ne može sada prijaviti ulaganje u turizam po čl.6 ali nije ga mogao prijaviti ni u mjeri 6.2. jer je već imao neku nepoljopr.djelatnost.Svi uvjeti govore o tome da prijavitelj mora biti ekonomski snažniji i jedino takvi mogu pokrenuti dvije nepoljoprivredne djelatnosti a istovremeno mu ne dozvoljavate da realizira dvije nepoljopr.djelatnosti.Zašto ne bi netko tko se bavi uslugama u šumarstvu kao drugu nepoljoprivrednu djelatnost ulagao u turizam.Bilo bi korisno ako želite više investicijskih projekata i bolje povlačenje EU sredstava dozvoliti pokretanje druge polj.djelatnosti pored jedne već postojeće. | Nije prihvaćen | U tipu operacije 6.2.1. sufinancira se pokretanje nove nepoljoprivredne djelatnosti na PG dakle korisnik koji je imao pokrenutu djelatnost u sektoru tradicijskim i umjetničkih obrta prihvatljiv je za neku novu djelatnost u sektoru za koji do trenutka podnošenja Zahtjeva za potporu nema izdano i nije u postupku donošenja Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela. U tipu operacije 6.4.1. razvija se već postojeća nepoljoprivredna djelatnost. |
| 26 | LAG BILOGORA-PAPUK | POGLAVLJE II., Članak 6. | članak k)dokumentacija u skladu sa propisima koje uređuje gradnja..Smatramo da nije u redu da se građevinska dozvola traži prije postavljanja zahtjeva za potporu kao uvjet prihvatljivosti projekta.Izrađen glavni projekt da ali građevinska bi se mogla povezati sa bodovanjem tako da projekti sa građ.dozvolom dobiju više bodova na osnovu pripremljenosti dokumentacije a ne nikako da se projekti bez građevinske dozvole odbijaju kao neprihvatljivi.Građevinska bi se mogla ishoditi po odobrenju projekta , može čak biti i uvjet prije potpisivanja Ugovora o financiranju ali nikako ne unaprijed. | Primljeno na znanje | Natječajnom dokumentacijom detaljnije će se propisati dokumentacija potrebna za podnošenje Zahtjeva za potporu. |
| 27 | STEVO ŽUFIĆ | POGLAVLJE II., Članak 6. | U čl. 6. se navodi za Uvjete prihvatljivosti projekta: (1) Kako bi se projekt smatrao prihvatljivim za sufinanciranje mora ispuniti sve opće uvjete prihvatljivosti projekta za koji se traži sufinanciranje: a) projektom se razvija nepoljoprivredna djelatnost za koju je izdano Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt od nadležnog tijela Predlažemo izbaciti podtočku a) jer nije predviđeno u Programu ruralnog razvoja a nije ni logično da se isključivo prihvaćaju prijavitelji koji već posluju a ne i novi ulagači ako se žele postići ciljevi razvoja ruralnog područja, povećanje gospodarskih aktivnosti, povećanje zaposlenosti, ostanak stanovništva na depriviranom ruralnom prostoru. Također nije proprocionalno ni uravnoteženo da se za otpočonjanje djelatnosti daje 50.000 EUR (bespovratnih sredstava) a za razvoj 200.000 EUR. Isto tako ovako restriktivno postavljeno omogućilo bi se onima koji već imaju npr. 2 kuće za odmor da napravi i treću sa sredstvima EU a onaj tko bi htio početi od početka ne bi se po ovim uvjetima mogao prijaviti. e) Provedbu ulaganja korisnik mora započeti u roku od 3 mjeseca od datuma Odluke o dodjeli sredstava Nije jasno šta se misli pod započinjenjem projekta jer čim je prijavljen projekt je i započet (izrađen je glavni projekt i dobivena dozvola ako je primjenjivo, izrađen je poslovni plan i sl.). Predlažemo brisati podtočku f) jer je apsolutno nepotrebna i u šumi uvjeta (od kojih većina samo komplicira stvari i ničemu ne doprinosi) to je još jedan nepotreban uvjet koji nepotrebno ugrožava projekte h) djelatnosti u sektoru turizma u ruralnim područjima su prihvatljiva samo u naseljima razvrstanim u razrede „C“ i „D“ i ostalim nerazvrstanim naseljima u skladu s nadležnim propisima koji uređuju navedene razrede Ruralna područja su sva pordučja u RH osim Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita pa je ograničenje sa turističkim razredima nepotrebno i vrlo restriktivno a bez nekog ozbiljnijeg kriterija jer je svima poznato da je razvrstavanje u turističke razrede formalnog karaktera, više radi razrezivanja boravišne takse i ne odražava pravu ni turističku ni ukupnu razvijenosti. Indeks razvijenosti već je u kriterijima odabira pa ga nije potrebno pojačavati. Predlažemo izbaciti podtočku h) uz gornja obrazloženja i jer nije predviđeno u Programu ruralnog razvoja a nije ni logično da se isključivo prihvaćaju prijavitelji koji će razvijati projekte u naseljima razvrstanim u C i D razredima. (2) Dokumentacija kojom korisnik dokazuje pojedine uvjete prihvatljivosti projekta u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu ovisno u vrsti ulaganja bit će propisana natječajem. Iz nepoznatih razloga učinjena je zadnjih godina drastična promjena u konceptu Pravilnika i neki ključni elementi pravilnika a koji su vrlo bitni za pripremu projekta prebačeni su u Natječaj. Naravno, kada se objavi natječaj kasno je i ostaje premalo vremena pripremiti projekt prema svim uvjetima a ako ključni uvjeti prihvatljivosti i ostalo nisu objavljeni u pravilniku korisnici se ne mogu kvalitetno i adekvatno pripremiti. Predlažemo da se Dokumentacija kojom korisnik dokazuje pojedine uvjete prihvatljivosti projekta u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu objavi kao prilog Pravilnika. | Nije prihvaćen | U tipu operacije 6.2.1. sufinancira se pokretanje nove nepoljoprivredne djelatnosti, dok se u tipu operacije 6.4.1. razvija već postojeća nepoljoprivredna djelatnost. e) Korisnici su poljoprivredna gospodarstva koja razvijaju već postojeću nepoljoprivrednu djelatnost te samim tim moraju biti upisani u Registar poreznih obveznika. j) Pošto se u ovom tipu operacije sufinancira razvoj već postojeće diversificirane djelatnosti očekujemo da se obim posla povećao, cilj ovoga tipa operacije je stvaranje novih ili očuvanje postojećih radnih mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima. Minimum što tražimo da PG ima jednu zaposlenu osobu te plaćene doprinose po osnovi poljoprivrede ili diversificirane djelatnost koju razvija ta zaposlena osoba može biti i nositelj/vlasnik, član/suvlasnik ili odgovorna osoba. k) Navedeni uvjet je iz Programa ruralnog razvoja RH. |
| 28 | MIA HRNIĆ | POGLAVLJE II., Članak 6. | Poštovani, g) prihvatljivi sektori iz članka 13. moraju biti u skladu sa strateškim razvojnim dokumentima jedinice lokalne samouprave odnosno LAG-ova - DA LI SE OVIM STAVKOM ČLANKA ELIMINIRAJU KORISNICI KOJI SE NALAZE NA PODRUČJIMA GDJE NE POSTOJE STRATEŠKI DOKUMENTI JLS-a KAO I NEPOSTOJANJE LAG-a NA TOM PODRUCČU? Mišljenja smo da bi se ovaj stavak članka trebao promijeniti na način da budu prihvatljive i županijske strategije. Lijepi pozdrav. | Primljeno na znanje | Navedeno je prihvatljivo, naime ako ne postoji strateški razvojni dokument jedinice lokalne samouprave odnosno LAG-ova, navedeno se može dokazati poveznicom na neku integriranu strategiju. |
| 29 | Ante Guć | POGLAVLJE II., Članak 6. | Poštovani, vezano za članak 6(1) pod a) i c), na službeni upit na stranicama ruralnirazvoj.hr vezano za mjeru 6.2 može li korisnik ako ima otvorenu nepoljoprivrednu djelatnost na OPGu (kušaona) prijaviti ulaganje u novu nepoljoprivrednu djelatnost za koju do tada nije izdano rješenje od strane nadležnog tijela(izletište, smještajni kapaciteti) odgovor je bio pitijski (stavi zarez gdje hoćeš i tumaći kako hoćeš) ili u prijevodu odgovora nije bilo, na službenim radionicama organiziranim od strane MPS-a i APPRRR-a je odgovor bio da takvi OPG-ovi nisu prihvatljivi korisnici u podmjeri 6.2 postavlja se pitanje zašto se ne omogući korisnicima kroz podmjeru 6.4 ulaganje u razvoj postojećih i proširenje i razvoj dodatnih djelatnosti na OPG-u. Tipa ako netko već posjeduje kušaonu u podrumu i želi na katu urediti smještajne kapacitete, isti korisnik nije prihvatljiv ni u podmjeri 6.2 ni u podmjeri 6.4 što je suprotno s zdravim razumom, pogotovo ako uzmemo u obzir da se te djelatnosti na OPG-u nadopunjuju(uz kušaone, izletišta i slično idu i smještajni kapaciteti, ili uz autokampove na OPG-u idu kušaone ili ugostiteljski kapaciteti. Tražimo prenamjenu traženog članka i stavaka da omoguće navedeno kako se ne bi kažnjavalo one koji već dugi niz godina rade, u sustavu RPO-a su, plaćaju paušalni porez i veće doprinose te da se i njima omogući prijava na mjere ruralnog razvoja. Predloženi članak bi trebao izgledati ovako: Članak 6. (1) Kako bi se projekt smatrao prihvatljivim za sufinanciranje mora ispuniti sve opće uvjete prihvatljivosti projekta za koji se traži sufinanciranje: a) projektom se razvija ili proširuje nepoljoprivredna djelatnost za koju je izdano Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt od nadležnog tijela b) korisnik je dužan izraditi poslovni plan u kojem mora dokazati financijsku i ekonomsku održivost projekta u skladu s uvjetima koji će biti propisani natječajem c) korisnik obavezno mora definirati način dostizanja jednog od dva cilja: razvoj i/ili proširenje postojeće nepoljoprivredne djelatnosti uz očuvanje postojećih radnih mjesta ili razvoj i/ili proširenje postojeće nepoljoprivredne djelatnosti uz stvaranje novih radnih mjesta Srdačan pozdrav! | Nije prihvaćen | Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnici moraju u sektoru ruralnog turizma, sektoru prerade i/ili marketing i/ili izravna prodaja proizvoda i sektoru tradicijskih i umjetničkih obrta posjedovati Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom za bilo koju djelatnost iz tog sektora, dakle prihvatljiv je korisnik na ovaj tip operacije koji već ima registriranu kušaonicu da razvija turističku djelatnost na smještajne kapacitete, izletišta ili bilo što vezano za sektor turizma. |
| 30 | OPG Scardona Silva | POGLAVLJE II., Članak 6. | Komentar na stavak (2): Dokumentacija kojom korisnik dokazuje pojedine uvjete prihvatljivosti još nije poznata jer će biti definirana natječajem. Kako se za pojedine dokumente u proceduri izdavanja traži i javna objava u jedinicama lokalne uprave u trajanju 30 dana radi prikupšljanja komentara te proces izdavanja traje i preko 45 dana, bilo bi dobro takve dokumente definirati unaprijed ili ih ne tražiti u natječaju, ili natječaj objaviti bar 45 dana prije podnošenja prijava na natječaj. | Nije prihvaćen | Detalji će biti propisani natječajem, određeni rok od objave natječaja do podnošenja Zahtjeva za potporu svakako je predviđen. |
| 31 | Josip Vuković | POGLAVLJE II., Članak 6. | stavak 1. točak a ovog članka sadrži odredbu koja je u potpunoj suprotnosti sa čl.6 još uvijek važećeg pravilnika koji je kao prihvatljive korisnike naveo osobe koje POKREĆU ili razvijaju nepoljoprivrednu djelatnost. ovim prijedlogom pravilnima se nakon godina čekanja van igre stavljaju svi oni koji su pripremali projekt (knjižili zemlju, radili projekte građenja....ukratko potrošili silne novce) dok sad ispada da je bolje bilo da su fiktivno pokrenuli djelatnost prije godinu dana . TRAŽIM DA SE OSTAVI ISTI UVJET KAO U TRENUTNO VAŽEĆEM PRAVILNIKU ODNOSNO DA SE OMOGUĆI KORIŠTENJE OVE MJERE I ZA POKRETANJE DJELATNOSTI | Nije prihvaćen | Navedeno nije prihvatljivo, tip operacije 6.2.1. je pokretanje nove diversificirane djelatnosti na PG-u dok je 6.4.1. razvoj već postojeće diversificirane djelatnosti. |
| 32 | Renato Mionni | POGLAVLJE II., Članak 6. | Članak 6., (1)h, Nije mi jasno zašto projekti koji se nalaze u ruralnim područjima razvrstanim u razrede A i B ne dolaze u obzir. Ako postoje rangiranja i bodovanja po raznim drugim kriterijima, zašto ne dozvolite kandidiranje projekata koji se nalaze u zonama A i B, pa neka nose i minimalni broj bodova ali neka budu konkurentna. Zašto ako u mojoj regiji nema uopće projekata u zonama C i D, moj projekt ne može biti prijavljen, a ima u svim ostalim kriterijima maksimalni broj bodova i ulaganje se može početi provoditi prvi dan nakon zatvaranja natječaja. Po svim statistikama povlačimo najmanje sredstava, a evo dobrog primjera i zašto je to tako. | Nije prihvaćen | Turističke zone A i B isključeni su za ovaj tip operacije jer ovdje sufinanciramo razvoj ruralnog turizma. |
| 33 | Janko Hajduk | POGLAVLJE II., Članak 6. | Članak 6 stavak "f " - mjesto ulaganja nema veze sa sjedištem, nigdje se ne traži da se navedeni kriterij primjeni | Nije prihvaćen | Ovaj uvjet je naveden u Programu ruralnog razvoja RH. |
| 34 | tome juraga | POGLAVLJE II., Članak 4. | Prijedlog : Članak 4. stavci e., i., j. - Brisati iz pravilnika ! . Moja obitelj ima OPG 15 godina od 2003. Posjed se nalazi na otoku u Nacionalnom parku. Do sada nismo imali zakonsku obvezu ući u Registar Poreznih Obveznika (RPO). Zbog udaljenosti posjeda (15 nautičkih milja od kopna u jednom smjeru), činjenice da nemamo osiguranu državnu brodsku liniju, nemamo subvencionirano gorivo (na njega imamo pravo, ali ga ne smijemo koristiti u plovilu), škrtosti samog krajobraza našeg posjeda (krški pašnjak i maslinik u kršu), nedostatka elektrifikacije (nema 220V) i vode (cisterne kišnice ili doprema vode vodonoscem ) mi nismo ostvarivali prihod koji bi zahtjevao ulazak u RPO. Zbog istih razloga nismo osigurani preko OPG-a (jer samo od toga ne možemo živjeti) niti imamo zaposlenike u OPG (samo članove obitelji). Obiteljsko gospodarstvo je bilo predmet redovitih nadzora institucija i svi su potvrdili da poljoprivrednu djelatnost preko registriranog OPG-a obavljamo sukladno zakonu i propisima. Proizvodi koje proizvodimo na udaljenom otoku su ekološki i vrhunske kvalitete, ali imaju velik udio troška i njihova cijena mora biti relativno visoka da bi se ti troškovi pokrili i ostvarila dobit. Turizam tj. razvoj nepoljoprivredih djelatnosti na OPG-u je idelana prilika za plasman ovih proizvoda po isplativoj cijeni i realizaciju ekonomski dugoročno održivog modela zasnovanog na poljoprivredi i turizma. S tom idejom sam krenuo prije 2,5 godine u pripremu dokumentacije. Sa službenih stranica preuzeo sam pravilnik 6.4.1 i počeo rješavati dokumentaciju korak po korak. Obilazio sam državne institucije, ishodovao suglasnosti, dozvole, izradio sve potrebne elaborate i studije. Svu dokumentaciju i usluge stručnjaka platio. Od nadležnih tijela koja su mi davala suglasnosti i dozvole dobio pohvale kako je model sprege OPG-a (tradicijski proizvodi) i turizma, posebice zato što se radi o Nacionalnom parku, baš ono što oni zagovaraju i što će maksimalno poticati. Nakon mukotrpne pripreme dokumentacije (to znaju svi koji su je odradili ili odrađuju) čitanjem pravilnika na ovom savjetovanju dođem do članka 4. Stavci e.) i j.) i zaključim da ukoliko ova verzija pravilnik dođe na snagu moje i slična gospodarstva nemaju uvjete za aplikaciju na ovu mjeru. Nakon 15 godina egzistencije OPG-a! Odredbe čl.4 o ulasku u RPO i minimalno jednom osiguranom zaposleniku su logične nakon realizacije projekta i u njegovom ekonomskom vijeku, ali ne kao eliminarujući faktor kod raspisivanja natječaja. Pogotovo valja uzeti u obzir da ove odredbe nije imao stari pravilnik 6.4.1 (važeći) po kojem su se mnogi OPG-ovci pripremali, te činjenicu da se projekti iz ovog natječaja (zbog našeg birokratskog aparata i legislative) jednostavno ne mogu odraditi ad hoc, već je za to potrebna temeljita priprema koja se u ovom slučaju i nije mogla provoditi po ničemu drugom osim važećeg starog pravilnika. | Nije prihvaćen | Budući da se u ovom tipu operacije sufinancira razvoj već postojeće diversificirane djelatnosti za očekivati je da se obim posla povećao. Cilj ovoga tipa operacije je stvaranje novih ili očuvanje postojećih radnih mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima. Uvjet od jedne zaposlene osobe na poljoprivrednom gospodarstvu i plaćeni doprinosi po osnovi poljoprivrede ili diversificirane djelatnosti koju razvija, pri čemu ta zaposlena osoba može biti i nositelj/vlasnik, član/suvlasnik ili odgovorna osoba također nije ograničavajući uvjet za ovaj tip operacije. Poljoprivredna gospodarstva koja imaju registriranu nepoljoprivrednu djelatnost moraju biti upisana u Registar poreznih obveznika. |
| 35 | Sandro Ljubičić | POGLAVLJE II., Članak 4. | Da li je točka j) nužna. OPG sa ekonomskom veličinom 2.000 eura si ne mogu priuštiti zaposlenika. | Nije prihvaćen | OPG da bi se prijavio na natječaj mora već imati nepoljoprivrednu djelatnost koju će iz tipa operacije 6.4.1. razvijati. Uvjet od jedne zaposlene osobe na poljoprivrednom gospodarstvu i plaćeni doprinosi po osnovi poljoprivrede ili diversificirane djelatnosti koju razvija, pri čemu ta zaposlena osoba može biti i nositelj/vlasnik, član/suvlasnik ili odgovorna osoba također nije ograničavajući uvjet za ovaj tip operacije. |
| 36 | Ante Guć | POGLAVLJE II., Članak 4. | e) kod fizičkih osoba nositelj/vlasnik poljoprivrednog gospodarstva mora biti upisan u Registar poreznih obveznika po osnovi samostalne djelatnosti najmanje godinu dana Navedeni članak nije pravedan prema korisnicima koji se bave nepoljoprivrednom djelatnosti manje od godinu dana. Predlažemo brisanje dijela članka (najmanje godinu dana) tako da svi koji imaju otvorenu nepoljoprivrednu djelatnosti i upisani su u RPO se mogu prijaviti na natječaj i unaprijediti svoju nepoljoprivrednu djelatnost. Time bi pravilnik bio pravedan prema svima koji su upisani u RPO i bave se nepoljoprivrednom djelatnosti te bi se omogućio većem broju korisnika prijava na natječaj. | Nije prihvaćen | Navedeno nije prihvatljivo. Poljoprivredna gospodarstva koja se bave nepoljoprivrednom aktivnošću kraće od propisanog, navedeni uvjet će moći zadovoljiti prijavom na drugi natječaj. |
| 37 | Danijel Peroš | POGLAVLJE II., Članak 4. | Pravilnikom koji je na snazi članak 10. točka 1. kaže:"Provođenje ulaganja ne smije započeti prije podnošenja Zahtjeva za potporu sukladno članku 13. ovoga Pravilnika, osim pripremnih aktivnosti. Pripremne aktivnosti uključuju nastale opće troškove iz članka 9. ovoga Pravilnika, stjecanje vlasništva nad nekretninom na kojoj će se obavljati investicija, ishođenje građevinske i drugih dozvola i s njima povezane aktivnosti do trenutka prijave početka građenja." Što mislite da smo mi koji imamo gotove projekte radili, gradili ili bolje rečeno negradili. | Prihvaćen | Prihvatljivi opći troškovi su: a) troškovi usluga arhitekata, inženjera i konzultanata i b) troškovi izrade studija izvedivosti, elaborata/studija utjecaja zahvata na okoliš/ekološku mrežu i sl. (2) Opći troškovi prihvatljivi su do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta, pri čemu su: a) troškovi pripreme poslovnog plana u iznosu do 2% od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova) b) troškovi pripreme dokumentacije u iznosu do 2% od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova) c) troškovi projektno – tehničke dokumentacije, geodetskih podloga, elaborata i trošak nadzora prihvatljivi u iznosu koji čini razliku zbroja troškova navedenih u točkama a) i b) ovoga stavka i gornje granice od 10% od ukupno prihvatljivih troškova projekta bez općih troškova, ako je primjenjivo. Neprihvatljivi su troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu, osim općih troškova i troškova kupnje zemljišta/objekata, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine |
| 38 | Ana Došen | POGLAVLJE II., Članak 4. | Predlažemo brisanje vremenskog uvijeta po kojem korsnik mora biti upisan u UP minimalno godinu dana prije predaje projektne prijave. | Nije prihvaćen | Ovaj uvjet nije moguće brisati jer je naveden u Programu ruralnog razvoja RH. |
| 39 | Tvrtko Krpina | POGLAVLJE II., Članak 4. | Podtočka e). Obzirom na katastrofalno masovno iseljavanje mladih obrazovanih ljudi, smatram da je kod izrade ovog Pravilnika obavezno maskimalno prilagođavanje mladima poljoprivrednih i drugih struka. Zato predlažem da, kao i u Pravilniku podmjere 4.1.1., mlade izuzmete od podtočke e, odnosno da mladi unutar RPO-a mogu biti i kraće od godine dana. Podtočka j). Jasno i precizno definirati koliko je dugo potrebno imati zaposlenika na PG-u. Je li to godinu dana unaprijed, u trenutku objave natječaja, u trenutku prijave ili u trenutku isplate? | Nije prihvaćen | Navedeno nije prihvatljivo, mladi poljoprivrednici kao i svi ostali korisnici ako posjeduju Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela za obavljanje nepoljoprivredne djelatnosti moraju bit upisani u Registar poreznih obveznika. Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu fizičke osobe moraju imati najmanje jednog zaposlenika na poljoprivrednom gospodarstvu kojemu se plaćaju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje po osnovi poljoprivrede ili diversificirane djelatnosti u sektoru koji razvija, dok pravne osobe moraju imati najmanje jednog zaposlenika na diversificiranoj djelatnosti prema satima rada u godišnjem financijskom izvještaju poduzetnika za zadnje odobreno računovodstveno razdoblje. |
| 40 | Benefit biro | POGLAVLJE II., Članak 4. | Molimo definirati u Pravilniku kod točke j) fizičke osobe moraju imati najmanje jednog zaposlenika na poljoprivrednom gospodarstvu kojemu se plaćaju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje po osnovi poljoprivrede ili diversificirane djelatnosti u sektoru koji razvija, dali se radi o zaposleniku u trenutku objave natječaja ili predaje projektne prijave ili unazad XY mjeseci. | Primljeno na znanje | Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu fizičke osobe moraju imati najmanje jednog zaposlenika na poljoprivrednom gospodarstvu kojemu se plaćaju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje po osnovi poljoprivrede ili diversificirane djelatnosti u sektoru koji razvija, dok pravne osobe moraju imati najmanje jednog zaposlenika na diversificiranoj djelatnosti prema satima rada u godišnjem financijskom izvještaju poduzetnika za zadnje odobreno računovodstveno razdoblje. |
| 41 | Josip Vuković | POGLAVLJE II., Članak 4. | Dolje navedeni stavci ovog članka su potpuno nepotrebni, nelogični, kontraproduktivni pa čak je moguće da su i protuzakoniti te ću Vam na nekim primjerima pojasniti navedeno: Stavak b): od 3.11.2015. na Vašim stranicama stoji Pravilnik za ovu mjeru koji se odnosio na razvijanje ali i pokretanje nove djelatnosti. Ako Vam u praksi nije poznato pojasnit ću Vam da je za usklađivanje katastra i gruntovnice u RH potrebno minimum godina dana. Za izradu glavnog projekta temeljem kojeg bi dobili građevinsku dozvolu nakon što ste prethodno godinu dana sređivali gruntovnicu i poplaćali sudske pristojbe, geodete, odvjetnike sada morate barem dva mjeseca sa arhitektom sređivati projekt i to na kraju platiti oko 20 EUR po m2 te se jedno i drugo na kraju otegne na godinu i pol ali nema veze jer prije spomenutim "starim" pravilnikom člankom 9 stavkom 3 i člankom 10 rečeno da su opći troškovi dozvoljeni i prije podnošenja zahtjeva za potporu ako su nastali nakon 1.1.2014. Vođen odredbama tog, još uvijek važećeg pravilnika sam investirao preko 30.000 kuna u opće troškove jer po tom pravilniku ispunjavam apsolutno sve uvjete. Ovim novim pravilnikom ispada da sam bacio novac i da je bolje bilo da sam u nekoj šupi registrirao fiktivno neki vid „ruralnog“ turizma te bi po ovom novom pravilniku imao uvjet za aplikaciju a također nebi potrošio znatna sredstva na „korisne opće troškove“. Stavak e): opet ću naglasiti da pravilnikom iz 2015 koji je još važeći odredba da se mora biti u RPO nije postojala, uostalom zašto bi i bila uvjet kad OPG sa ekonomskom veličinom 2000 eura neće napraviti obrtaj sredstava da bi trebao biti u RPO a da ulazi dobrovoljno nema smisla jer onda još više smanjiva produktivnost jer povećava rashode za administraciju i paušale. Stavak j): po kojoj logici netko tko ima OPG ekonomske veličine 2000 eura bi imao zaposlenika po osnovi poljoprivredne djelatnosti ako je poznato koliki su u praksi OPGovi tog razreda veličine te uz to umirovljenici nisu obveznici doprinosa a također osobe koje rade neki drugi posao mogu nakon posla uspješno voditi manje OPGove koje su nasljedili od očeva ili djedova te također po zakonu ne moraju biti zaposlenici OPGa.... Nakon skoro 3 godine temeljitog čitanja Pravilnika koji je još uvijek aktivan i čekanja na obajvu natječaja temeljem istog Pravilnika sam ja ali i mnogi moji poznanici potrošili znatna sredstva da bi sada ispalo da smo bacili novac jer ne ispunjavamo gore navedene uvjete koji se čak protežu u prošlost kao što je uvjet od mninmalno godinu dana biti u RPO. Znači da je bolje bilo platiti neki sitan paušal i biti fiktivnu u RPO nego potrošiti tesetke tisuća kuna u papirologiju koja je sada za ništa, a naravno prije toga je potrebno bili biti vidovit pa propreć da će se pojaviti uvjet koji će ići godinu dana daleko unatrag a ne biti pragmatičan pa raditit na konkretnom projektu. Dalje, da još jednom napomenem da je se još uvjek važeći pravilnik odnosio na pokretanje nove ili razvijanje postojeće djelatnosti pa za pokretanje nove nije bilo niti potrebno gore navedeno ispoštivati. Na kraju se postavljaju pitanja ako prijedlog pravilnika zaživi ovakav kakav je predložen: 1. tko će moći ispuniti tražene uvjete sa ekonomskom veličinom od 2000 do 5000 eura? 2. tko će nadoknaditi štetu onima koji su poštujući odredbe pravilnika uložili već sada sredstva a neće imati uvjete po novom (po „starom“ pravilniku čak je bila dozvoljena kupnja zemljišta prije aplikacije na natječaj!!!)? 3. zašto imati zaposlenika prije aplikacije kao ga nemoraš imati i ako ga ekonomski nemožeš priuštiti a možeš ekonomski dokazati opstojnost ulaganja sa otaranjem novog radnog mjesta nakon provedenog ulaganja? 4. zašto biti u RPO ako zakonski ne moraš biti u RPO jer ti ekonomija i matematika a i zdravi razum to nalažu? Vjerojatno će se na kraju ovoga od strane nadležnih potegnuti pitanje zašto se ja ili slične osobe ne prijavimo na mjeru 6.2 pa odgovor vam leži u svemu prije navedenom. Odgovor vam leži u tome da OPG ovih ekonomskih veličina na ruralnim područjima nemože sa sredstvima iz mjere 6.2 pokrenuti npr turističku djelatnost. Odgovor leži u tome da se čekalo na ovaj natječaj radi iznosa sredstava jer iznos sredstava u 6.2 nije dovoljana za pokretanje nove djelatnosti a to vam se najbolje vidi na primjeru kuće sa bazenom od 150m2 koja košta cca 130.000 eura ako posjeduješ vlastitu parcelu. U sklopu mjere 6.2 za ovu investiciju je potrebno uz iznos iz te mjere osigurati još 80.000 eura vlastith sredstava. U sklopu mjere 6.4 a temeljem važećeg pravilnika je bilo moguće također pokretanje nove djelatnosti kako sam prije spomenuo pa matematika u 6.4 izgleda ovako 70% investicije se dobije od fondova a 30% iz vlastitih sredstava. Uspredbe radi u 6.2 vlastita sredstva iznose 80.000eur a u 6.4 iznose 39.000 eur!!! Pamtnom dosta. Smatram da se gore navedene odredbe moraju izbaciti iz prijedlog pravilnika, odnsno da on što se tiče uvjeta prihvatljivosti mora biti isti kao onaj koji je bio dostupan svima nama skoro 3 godine. Odnosno da se u novom pravilniku usklade jednio odredbe vezane uz eventualno novo zakonodavstvo u segmentu provedbe natječaja odnsno u segmentu hodograma provedbe mjere. Također može se eventualno mladim poljoprivrednicima ili početnicima u nekoj diversificiranoj djelatnosti koja se tek pokreće smanjit intenzitet potpore sa 200.000 na 100.000 eura ali nikako primjeniti pravilnik ovakav kakav je u prijedlogu jer je totalno nepovoljan, nelogičan i nije niti jednim slovom usmjeren poticanju ruralnog razvoja. | Nije prihvaćen | U tipu operacije 6.2.1. sufinancira se pokretanje nove nepoljoprivredne djelatnosti, dok se u tipu operacije 6.4.1. razvija već postojeća nepoljoprivredna djelatnost. Korisnici su poljoprivredna gospodarstva koja razvijaju već postojeću nepoljoprivrednu djelatnost te samim tim moraju biti upisani u Registar poreznih obveznika. Budući da se u ovom tipu operacije sufinancira razvoj već postojeće diversificirane djelatnosti, prag od 2000 eura SO ne smatramo ograničavajućim faktorom. Cilj ovoga tipa operacije je stvaranje novih ili očuvanje postojećih radnih mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima. Uvjet od jedne zaposlene osobe na poljoprivrednom gospodarstvu i plaćeni doprinosi po osnovi poljoprivrede ili diversificirane djelatnosti koju razvija, pri čemu ta zaposlena osoba može biti i nositelj/vlasnik, član/suvlasnik ili odgovorna osoba također nije ograničavajući uvjet za ovaj tip operacije. |
| 42 | LAG BILOGORA-PAPUK | POGLAVLJE II., Članak 4. | stavak k) korisnik mora imati prebivalište/sjedište u jedinici lokalne samouprave u čijem se naselju provodi ulaganje. Djelomično se slažem sa komentarima članova LAG- na našem području koji kažu da navedneo ne bi trebao biti uvjet.Zato što područja nisu gusto naseljena i moguće je da Vam je sjedište u jednoj a ulaganje na drugoj JLS/drugi objekt.Zbog bodovanja po indeksu razvijenosti vjerujem da treba dodatno bodovati manje razvijena područja i tu bi se trebalo gledati područje ulaganja no kako se porezi i doprinosi plaćaju prema sjedištu shvaćam da je uvedeni kriterij gledao sjedište.Treba potražiti rješenje koje bi omogućilo većem broju prijavitelja da pokrene investiciju jer to je najbitinije. | Nije prihvaćen | Ovim tipom operacije želimo potaknuti stvaranje novih radnih mjesta i plaćanje doprinosa u naseljima do 5.000 stanovnika u JLS u kojoj je sjedište PG. |
| 43 | LAG BILOGORA-PAPUK | POGLAVLJE II., Članak 4. | Vezano za članak j) smatramo da takav uvjet ne potiče investicije i nikako ne bi trebao biti postavljen kao uvjet prije početka projekta.Ukoliko bi se moglo raspravljati o tom uvjetu sličan uvjet bi mogao biti postavljen jedino u smislu povezivanja sa brojem bodova za ostvarenje novog zapošljavanja kao u 6.2 i to kod zadnje isplate. | Nije prihvaćen | Budući da se u ovom tipu operacije sufinancira razvoj već postojeće diversificirane djelatnosti, prag od 2000 eura SO ne smatramo ograničavajućim faktorom. Cilj ovoga tipa operacije je stvaranje novih ili očuvanje postojećih radnih mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima. Uvjet od jedne zaposlene osobe na poljoprivrednom gospodarstvu i plaćeni doprinosi po osnovi poljoprivrede ili diversificirane djelatnost koju razvija, pri čemu ta zaposlena osoba može biti i nositelj/vlasnik, član/suvlasnik ili odgovorna osoba također nije ograničavajući uvjet za ovaj tip operacije. |
| 44 | Snježana Zec | POGLAVLJE II., Članak 4. | Ukoliko želite da se u ovoj državi dese neke promjene te da i onako teškom mukom pokrećemo nove poslove, pojednostavite natječaje. Obrišite stavke koje nemaju smisla. Konkretno mislim na stavku e) koja uvjetuje da vlasnik poljoprivrednog gospodarstva mora biti upisan u registar godinu dana. Kupiti nekretninu je već velika stavka a kad sve to napravite, morate čekati godinu dana uzalud kako bi nastavili sa uređenjem. Kuća vam stoji, ne iznajmljuje se i još uz to morate plaćati doprinose za sebe i dodatnu osobu (stavka f) pa nas tako pokopate do kraja umjesto da nam pomognete. Toliko je novaca spremno iz EU za nas koji želimo napraviti nešto za ruralni turizam ali su toliko neiskorištene da je to sramotno i van pameti. | Nije prihvaćen | Korisnici ako posjeduju Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela za obavljanje nepoljoprivredne djelatnosti što je preduvjet za prijavu na ovaj tip operacije moraju bit upisani u Registar poreznih obveznika. |
| 45 | STEVO ŽUFIĆ | POGLAVLJE II., Članak 4. | Generalno Uvjeti prihvatljivosti su restriktivniji nego je to definirano u Programu ruralnog razvoja 2014 – 2010 EN Verzija 4.2. (HR verzija je nestala sa stranica Ruralni razvoj). Osnovni je cilj Podmjere 6.4. kako slijedi: Support for investments in the development of non-agricultural activities shall contribute to the improvement in economic activity in rural areas, maintain and create new jobs and increase the income of business entities. The aim is to encourage the diversification of economic activity that will attract people to live and work in rural areas. This type of operation contributes to Focus Area 6A and responds directly to Need 23. Ruralni turizam posebno je jedna od glavnih mjera za postizanje cilja povećanja ekonomskih aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta ruralnog područja čime će se postići ostanak stanovnika na tim područjima. Kako je zadnji natječaj za ruralni turizam (IPARD mjera 302) bio u 8. mj. 2012.g. prošlo je gotovo 6 godina od zadnjega natječaja pa je po našoj logici potrebno učiniti slijedeće: a) treba učiniti sve što je moguće da se što više projekata realizira a to znači da se ne stvaraju dodatne prepreke i povećanje restriktivnih uvjeta iznad propisanih u Programu ruralnog razvoja b) da se za ovu mjeru, koja je stvarna i realna šansa za ruralni razvoj na cijelom području HR i za koju postoje sve pretpostavke razvoja, ogroman interes domaćih ulagača, ogromni interes tržišta, dokazani efekti postojećih objekata i sadržaja koji odlično funkcioniraju, dakle da se osigura što više sredstava, da se izvrši hitna preraspodjela iz drugih neaktivnih mjera i da se u razvoj ruralnog područja, za ovu podmjeru konkretno, osigura najmanje 1 miljaradu EUR, te da se natječaji objavljuju svakih 2 – 3 mjeseca. Time će se gore definirani ciljevi stvarno a ne administrativno postići i u gospodarstvu ruralnog prostora Hrvatske za par godina to će se sasvim konkretno vidjeti sa strašnim pozitivnim efektima na gospodarski rast, zaposlenost i ostanak stanovništva na tim područjima. Ukupno planirana EU sredstva za Podmjere 6.1., 6.2., 6.3. i 6.4. su svega 226 mil EUR (od okvira koji HR ima za razdoblje od 2014-2020 od 10,6 miljardi EUR) što je bitno premalo pa sugeriramo preraspodjelu kako smo gore naveli c) Da se do kraja 2020. natječaji objavljuju svakih 2 – 3 mjeseca kako bi se ta realna šansa ruralnog razvoja iskoristila i povukla ozbiljna sredstva za Podmjeru 6.4.1. (kada već 6 godina iz apsolutno nepoznatog, nelogičnog i neobjašnjivog razloga nije bilo natječaja) U skladu sa gornjim predlažemo da se u Čl.4. Uvijeti prihvatljivosti mijenjaju i usklade sa Programom ruralnog razvoja bez dodatne restriktivnosti (treba nam povlačenje novca iz EU fondova, treba nam razvoj ruralnih područja, treba nam razvoj): (1) Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete: b) u sektoru ruralnog turizma, sektoru prerade i/ili marketing i/ili izravna prodaja proizvoda i sektoru tradicijskih i umjetničkih obrta korisnik mora posjedovati Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom za bilo koju djelatnost iz tog sektora, dok korisnik u sektoru usluga mora posjedovati Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela za obavljanje nepoljoprivredne djelatnosti za koju se traži potpora Predlažemo izbaciti podtočku b) jer nije predviđeno u Programu ruralnog razvoja (predviđeno je da bude registriran prije zadnjeg zahtijeva za isplatu) a nije ni logično da se isključivo prihvaćaju prijavitelji koji već posluju a ne i novi ulagači ako se žele postići ciljevi razvoja ruralnog područja, povećanje gospodarskih aktivnosti, povećanje zaposlenosti, ostanak stanovništva na depriviranom ruralnom prostoru. e) kod fizičkih osoba nositelj/vlasnik poljoprivrednog gospodarstva mora biti upisan u Registar poreznih obveznika po osnovi samostalne djelatnosti najmanje godinu dana Predlažemo izbaciti podtočku e) jer nije predviđeno u Programu ruralnog razvoja a nije ni logično da se isključivo prihvaćaju prijavitelji koji već posluju a ne i novi ulagači ako se žele postići ciljevi razvoja ruralnog područja, povećanje gospodarskih aktivnosti, povećanje zaposlenosti, ostanak stanovništva na depriviranom ruralnom prostoru. j) fizičke osobe moraju imati najmanje jednog zaposlenika na poljoprivrednom gospodarstvu kojemu se plaćaju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje po osnovi poljoprivrede ili diversificirane djelatnosti u sektoru koji razvija Predlažemo izbaciti podtočku j) jer nije predviđeno u Programu ruralnog razvoja a nije ni logično da se isključivo prihvaćaju prijavitelji koji već posluju i imaju zaposlene a ne i novi ulagači ako se žele postići ciljevi razvoja ruralnog područja, povećanje gospodarskih aktivnosti, povećanje zaposlenosti, ostanak stanovništva na depriviranom ruralnom prostoru. Možda bi bilo bolje taj uvijet tražiti na kraju ulaganja prije isplate bespovratnih sredstava. k) imati prebivalište/sjedište u jedinici lokalne samouprave u čijem se naselju provodi ulaganje Predlažemo izbaciti podtočku k) jer nije predviđeno u Programu ruralnog razvoja a nije ni logično da se isključivo prihvaćaju prijavitelji koji imaju sjedište i novu investiciju u istoj JLS. Zašto ne prihvatiti i one koji imaju u susjednoj JLS. Ili zašto ne prihvatiti i one koji imaju ulaganje bilo gdje u HR. Ulaganje, investicija, otvaranje novih radnih mjesta, ruralni razvoj kroz povećanje ekonomskih aktivnosti na ruralnom području nije vezano za sjedište OPG-a ili sl. | Nije prihvaćen | Tipom operacije 6.4.1. iz Programa ruralnog razvoja sufinancira se, kako i sami navodite, razvoj nepoljoprivredne djelatnosti, a cilj mjere je očuvanje postojećih ili stvaranje novih radnih mjesta. Program ruralnoga razvoja RH je strateški dokument, a Pravilnici o provedbi mjera su provedbeni dokumenti i njima svaka zemlja članica dodatno može definirati uvjete prihvatljivosti korisnika i projekta. |
| 46 | SINE MODO d.o.o | POGLAVLJE II., Članak 4. | VEZANO ZA ČLANAK "j" Potpuno je nelogično da OPG navedene ekonomske vrijednosti mora imati nekoga zaposlenoga. Samim otvaranjem OPG-a ako niste zaposleni moraju se plaćati doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi poljoprivrede. Ako ste zaposleni (plaćaju vam doprinose u firmi) + vi opet plaćate doprinose po osnovi drugog dohotka prema ostvarenom prihodu samostalne djelatnosti, da li na osnovi paušala, dohotku ili dobiti - nebitno. Nije normalo zapošljavanje dodatne osobe ako po potrebnim inputima sati za upravljanje Opg-a ekonomske vrijednost 2000 eura koja se bavi maslinarstvom treba godišnje npr. 100 sati. Normalno da će vlasnik to obrađivati sam za vikend, te na kompletan prihod plati doprinose sukladno načinu vođenja poslovanja. Mišljenja sam da bi se trebao tražiti taj uvjet kad investicija gotova, a ne sad u stvaranju jer ekonomski nema nikakve logike. Također nema logike jer se već plaćaju dodatni doprinosi po osnovi samostalne djelatnosti i ako osoba nije zaposlena u OPG-u. Po meni jedino što je bitno da osoba koja se prijavi ima plaćene doprinose po bilo kojoj osnovi (kao i u važećem pravilniku 6.2) Tražim da se članak "j" izbaci ili promjeni s obzirom na činjenicu da svi koji su upisani u RPO ( što je uvjet) ili plaćaju si doprinose po osnovi poljoprivrede ili reguliraju doprinose u firmi gdje rade + plaćaju doprinose po osnovi samostalne djelatnosti tj. drugog dohotka. | Nije prihvaćen | Budući da se u ovom tipu operacije sufinancira razvoj već postojeće diversificirane djelatnosti, prag od 2000 eura SO ne smatramo ograničavajućim faktorom. Cilj ovoga tipa operacije je stvaranje novih ili očuvanje postojećih radnih mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima. Uvjet od jedne zaposlene osobe na poljoprivrednom gospodarstvu i plaćeni doprinosi po osnovi poljoprivrede ili diversificirane djelatnosti koju razvija, pri čemu ta zaposlena osoba može biti i nositelj/vlasnik, član/suvlasnik ili odgovorna osoba također nije ograničavajući uvjet za ovaj tip operacije. |
| 47 | SINE MODO d.o.o | POGLAVLJE II., Članak 4. | VEZANO ZA ČLANAK "e" Mišljenja sam da je sasvim opravdano da se mora biti upisan godinu dana u Rpo. Naime, ako se razvija bilo koja nepoljoprivredna djelatnost, a osoba se STVARNO bavi njome logički je da ostvaruje neki prihod od te djelatnosti te samim time odmah ulazi u RPO. Npr. ako kategorizirate objekat te ostvarujete prihod od 1500kn godišnje (što je smiješno malo) vi automatski ulazite u RPO na osnovi smještaja u paušalu (temeljem rješenja o kategorizaciji ) te se zadovoljava ovaj uvjet- "e) kod fizičkih osoba nositelj/vlasnik poljoprivrednog gospodarstva mora biti upisan u Registar poreznih obveznika po osnovi samostalne djelatnosti najmanje godinu dana " Nije pravedno da osobe koje se nisu ničim bavile već su samo otvorile OPG ili slično mogu se prijaviti na ovaj natječaj. Mislim da se sa tim člankom regulira stvaranje umjetnih uvjeta. | Prihvaćen | Jedan od uvjeta prihvatljivosti je da korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika najmanje 12 mjeseci prije podnošenja Zahtjeva za potporu te pripadati ekonomskoj veličini ukupnog standardnog ekonomskog rezultata poljoprivrednog gospodarstva iskazana kao SO od najmanje 2.000 eura te moraju posjedovati Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom u sektoru ruralnog turizma, sektoru prerade i/ili marketing i/ili izravna prodaja proizvoda i sektoru tradicijskih i umjetničkih obrta za bilo koju djelatnost iz tog sektora, dok korisnik u sektoru usluga mora posjedovati Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela za obavljanje nepoljoprivredne djelatnosti za koju se traži potpora tako da se oni koji su otvorili OPG i nisu se ničim bavili nisu prihvatljivi korisnici na ovom tipu operacije. |
| 48 | Perica Vodopić | POGLAVLJE II., Članak 4. | Stavak c) i stavak e) iz ekonomske perspektive ne stoje jedan uz drugi. Ovim načinom eliminirate potencijalne korisnike koji su već svoje novce uložili u izradu projektne dokumentacije i ishođenje akata za građenje što je bio dugotrajan proces, često duži i od same gradnje i sada zbog toga što nisu u registru poreznih obveznika godinu dana nisu prihvatljivi! Ekonomska vrijednost od 2000e može donijeti prihod puno manji od onog kada je obvezan ulaz u rpo. Sasvim je logično da od dana realizacije projekta korisnik bude porezni obveznik no ne i za samu prijavu. Također stavak j) eliminira većinu. Niti jedan opg manje ekonomske vrijednosti nema zaposlenu osobu jer ne bi mogao financijski funkcionirati. I tu je u redu da se stavak ispoštuje po realizaciji projekta tj sukladno poslovnom planu. | Nije prihvaćen | Korisnici su poljoprivredna gospodarstva koja razvijaju već postojeću nepoljoprivrednu djelatnost te samim tim moraju biti upisani u Registar poreznih obveznika, a cilj ovoga tipa operacije je stvaranje novih radnih mjesta ili očuvanje postojećih. |
| 49 | OPG Scardona Silva | POGLAVLJE II., Članak 4. | Ako je pod c) postavljena donja granica SO u iznosu 2000EUR onda bi i ostali uvjeti trebali realno pratiti taj uvjet. OPG ekonomske vrijednosti 2000 EUR pa sve do 10-12 tisuća realno ne može imati zaposlenika, radi se u velikoj većini o obveznicima paušalnog poreza na dohodak i takav subjekt ne može imati prihode tolike da može plaćati radnika. Tražiti da se prije zadnje isplate potpore dostavi dokaz o zapošljavanju ima smisla, ali tražiti zaposlenika kao uvjet u startu za OPG ekonomske vrijednosti 2.000 EUR nema uporište u ekonomskoj računici ni u realnosti. | Primljeno na znanje | Tip operacije 6.4.1. odnosi se na razvoj već postojeće nepoljoprivredne djelatnosti na PG, samim tim korisnici već moraju biti upisani u RPO, a cilj mjere je stvaranje novih ili očuvanje postojećih radnih mjesta zaposlenik može biti i nositelj/vlasnik, član/suvlasnik ili odgovorna osoba koji plaćaju doprinose po osnovi poljoprivrede ili diversificirane djelatnosti koju razvija. |
| 50 | LJUBICA ŠOLIĆ | POGLAVLJE II., Članak 4. | 1.Da li se pokretanje nepoljoprivredne djelatnosti odnosi na ona poljoprivredna gospodarstva koji već imaju neku nepoljoprivrednu djelatnost, te su samim time upisani u RPO i imaju zaposlenika / nositelja koji ima plaćene doprinose - odnosno plaća ih po osnovi poljoprivrede ili postojeće nepoljoprivredne djelatnosti? Npr. PG/OPG ima registriranu djelatnost u šumarstvu, a sada će ulagati u turizam. Da li se razvoj nepoljoprivredne djelatnosti odnosi na korisnike koji razvijaju postojeću nepoljoprivrednu djelatnosti ? Npr. PG/ OPG ima registriranu djelatnost turizma i gradi još jednu kuću za odmor. | Primljeno na znanje | Ulaganje se ne odnosi na pokretanje (tip operacije 6.2.1.) nego na razvoj već postojeće nepoljoprivredne djelatnosti na PG, samim tim korisnici već moraju biti upisani u RPO, a cilj mjere je stvaranje novih ili očuvanje postojećih radnih mjesta, zaposlenik može biti i nositelj/vlasnik, član/suvlasnik ili odgovorna osoba. Ispravan primjer je da korisnik PG u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu posjeduje Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela za obavljanje nepoljoprivredne djelatnosti iz sektora turizma i gradi još jednu kuću za odmor ili gradi kušaonicu, izletište, bilo što što spada u sektor turizma. |
| 51 | Josip Vuković | POGLAVLJE II., Članak 4. | odredbe u stavku 1 točke b) i e) smatram totalno NEPOŠTENIMA jer nakon godina čekanja ove mjere a vođeni Pravilnikom koji se još uvijek važeći mnogi potencijalni korisnici su eliminirani. uvođenje ovog retroaktivnog uvjeta na kojeg korisnik sada ne može utjecati iako može biti idealan kandidat smatram jako lošim pa i sramotnim. Uvođenje novog uvjeta koji se nije niti nazirao u trenutno važećem Pravilniku stavlja van igre sve one koji su marljivo sređivali katastarska stanja svojih čestica, plaćali arhitekte, poreze na zemljišta....čekajući ovu mjeru nadajuć se da će pokrenuti neki vid ruralnog turizma. Vjerojatno će argument za ovu tvrdnju biti da postoji mjera 6.2 na koju se može aplicirati. Međutima jednostavnom matematikom mjera 6.2 je fiancijski daleko nepovoljnija za nekog početnika u turizmu. naime na primjeru pokretanja ruralnog turizma sa izgradnjom kuće sa bazenom lako je isto dokazati. prosječna kuća nekih 150 m2 sa bazenom košta cca 120.000 EUR. u sklopu mjere 6.2 potrebno je samostalno osigurati 70.000 EUR!!! U sklopu mjere 6.4 za istu investiciju potrebno je samostalno osigrati 36.000 EUR a ostatak bi bio financiran sredstvima EU. SMATRAM DA GORE NAVEDENE TOČKE STAVKA 1 OVOG ČLANKA MORAJU BITI BRISANE JER SU DISKRIMINATORNE I ŽALOSNE ODNOSNO JER SE NISU NAZIRALE U TRENUTNOM PRAVILNIKU PO KOJEM SU SE MNOGI VODILI I INVESTIRALI SREDSTVA U PRIPREMU DOKUMENTACIJE ODNOSNO OSIGURANJE UVJETA | Nije prihvaćen | Kroz ovaj tip operacije ulaganje se ne odnosi na pokretanje (tip operacije 6.2.1.) nego na razvoj već postojeće nepoljoprivredne djelatnosti na PG, samim tim korisnici već moraju biti upisani u RPO, a cilj mjere je stvaranje novih ili očuvanje postojećih radnih mjesta, zaposlenik može biti i nositelj/vlasnik, član/suvlasnik ili odgovorna osoba. |
| 52 | Janko Hajduk | POGLAVLJE II., Članak 4. | Članak 4 stavak "k" - Molim da se navede izvor ovog kriterija. Zbog ćega korisnik nebi mogao ulagati u svoje imanje u susjednoj JLS koje je dva kilometra udaljeno od prebivališta. Tražim da se ovaj kriterij briše! | Primljeno na znanje | Ovaj uvjet nije moguće brisati jer je naveden u Programu ruralnog razvoja RH. |
| 53 | Janko Hajduk | POGLAVLJE II., Članak 4. | Članak 4. stavak c. - definirati kalkulator | Primljeno na znanje | Svi detalji biti će propisani natječajem. |
| 54 | Benefit biro | DIO PRVI, POGLAVLJE II. | Molimo definirati u Pravilniku dali se Rješenje mora biti izdano prije objave Natječaja ili može biti nakon objave. b) u sektoru ruralnog turizma, sektoru prerade i/ili marketing i/ili izravna prodaja proizvoda i sektoru tradicijskih i umjetničkih obrta korisnik mora posjedovati Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom za bilo koju djelatnost iz tog sektora, dok korisnik u sektoru usluga mora posjedovati Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela za obavljanje nepoljoprivredne djelatnosti za koju se traži potpora | Primljeno na znanje | Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnici moraju posjedovati Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela (bez obzira je li je izdano nakon objave natječaja ili prije) u skladu s nacionalnim zakonodavstvom u sektoru ruralnog turizma, sektoru prerade i/ili marketing i/ili izravna prodaja proizvoda i sektoru tradicijskih i umjetničkih obrta za bilo koju djelatnost iz tog sektora, dok korisnik u sektoru usluga mora posjedovati Rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela za obavljanje nepoljoprivredne djelatnosti za koju se traži potpora. |
| 55 | Danijel Peroš | POGLAVLJE I., Članak 3. | Točka 27. članka 3. kaže što je ruralno područje.Moja katastarska opčina ima građevinska područja a i poljoprivredna gdje sam ja dobio uvjete građenja na poljoprivrednom zemljištu u svrhu "agroturizma", google prevoditelj kaže da je to "ruralni turizam", pa neznam zašto bi me ograničavala kategorizacija turističkih mjesta. | Nije prihvaćen | Turističke zone A i B isključene su za ovaj tip operacije jer ovdje sufinanciramo razvoj ruralnog turizma kao dopunske djelatnost na poljoprivrednim gospodarstvima, dakle isključivo naselja razvrstana u turističke razrede C i D i ostala nerazvrstana naselja. |
| 56 | STEVO ŽUFIĆ | POGLAVLJE I., Članak 3. | Definicije korisnik i nositelj nisu dovoljno dobro pojašnjenje: 4. „ korisnik “ - poljoprivredno gospodarstvo koje je podnijelo Zahtjev za potporu i koje je izravno odgovorno za početak, upravljanje, provedbu i rezultate projekta 5. „nositelj diversificirane djelatnosti“ - nositelj/član/zaposlenik poljoprivrednog Predlažem pojasniti praktične detalje u definiciji: na koga treba glasiti građevinska dozvola ako korisnik(nositelj OPG-a) i nositelj nisu isti, da li nositelj sam prijavljuje porez na dohodak za diversificiranu djelatnost a korisnik (nositelj OPG-a) posebnu prijavu poreza na dohodak (jer inače šta je uopće nositelj diversificirane djelatnosti) a korisnik (nositelj OPG-a) za sve ostalo u OPG-u, kako se radi poslovni plan (da li na nositelja diversificirane djelatnosti i na sam projekt ili ukupno na OPG tj. u ovom slučaju da se zbrajaju i prihodi korisnika (nositelja OPG-a) i nositelja diversificirane djelatnosti ako su oni različiti i sl. | Primljeno na znanje | Ako je organizacijski oblik korisnika obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo građevinska dozvola mora glasiti na nositelja OPG. Kod fizičkih osoba nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva mora biti upisan u Registar poreznih obveznika po osnovi samostalne djelatnosti. Korisnik je poljoprivredno gospodarstvo i poslovni plan se radi za PG. Nositelj nepoljoprivredne djelatnosti može biti ovisno o organizacijskom obliku korisnika nositelj/član/zaposlenik poljoprivrednog gospodarstva koji će provoditi ulaganje za koje podnosi Zahtjev za potporu. |
| 57 | Petar Gabrilo | PRAVILNIK O PROVEDBI TIPA OPERACIJE 6.4.1. „RAZVOJ NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI U RURALNIM PODRUČJIMA“, IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. | Postovani zalosno je da ne postujete vec objavljeni pravilnik jer ovo je mjera za razvoj novih diversificiranih djelatnosti, sto znaci da mi kao umirovljenici i nositelji OPG-ova ne mozemo ispostivati clanak 4.1. tocku b) i tocku e) jer se nismo niti poceli baviti ovom aktivnosti za koju imamo sve preduvjete. Ove tocke moguce je ispuniti tek po dobivanju sredstava i izgradnji objekta za turizam. Znaci predlazem da se: 1. umirovljenici izdvoje iz tocke e) da mora biti upisan Registar poreznih obveznika te 2. da je Rjesenje o pruzanju usluga obvezno nakon eventualnog prolaska na natjecaju. Izgleda da je ovaj prijedlog pravilnika opet napravljen za poznatog narucitelja gdje ce opet najbogatiji moci ispuniti ove uvjete. Anka Gabrilo | Nije prihvaćen | Poštovana, ovo nije mjera za nove nepoljoprivredne djelatnosti (to sufinanciramo trenutno raspisanim natječajem za tip operacije 6.2.1.), nego za razvoj već postojeće nepoljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima. |
| 58 | Ankora d.o.o. | PRAVILNIK O PROVEDBI TIPA OPERACIJE 6.4.1. „RAZVOJ NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI U RURALNIM PODRUČJIMA“, IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. | Poštovani, Pripremamo se već godinama za ovu mjeru i imamo nekoliko komentara: a) selo Ljubač kao i ostatak ruralnog dijela tog kraja zbog svoje administrativne pripadnosti gradu Dubrovniku spada u visokorazvijena područja iako je selo nerazvijeno i time se gube bodovi. b) područje grada Dubrovnika nema strategiju razvoja turizma i ne pripada niti jednom LAG-u. Zbog te činjenice smo mi kao potencijalni kandidati za ovu mjeru uskraćeni mogučnošću dobivanja potpore c)zašto se ulaganja koja su do sada izvršena i za koja postoji komplenta dokumentacija ne priznaju kao trošak investicije. Naše je mišljenje da to nije u redu jer se na ovu mjeru čeka već godinama. Da se s radovima čekalo dok se mjera ne objavi ništa se do sada ne bi realiziralo d) zašto se visokoobrazovani nositelji poljoprivrednih gospodarstava više boduju? Time su zakinuti ljudi koji su ostali na selu baviti se poljoprivredom a nisu otišli studirati e) iz kojeg razloga se boduje prema zapošljavanju kada radne snage na lokalnom području za ta zanimanja nema | Primljeno na znanje | Kriterij bodovanja “Indeks razvijenost JLS" izrađuje se prema naputku Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU u skladu s novom Uredbom o razvijenosti JLS-ova. Za uvjet da vaš projekt mora biti u skladu sa strateškim razvojnim dokumentima jedinice lokalne samouprave odnosno LAG-ova to možete dokazati poveznicom na neku integrirnu strategiju vase JLS. Troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu (osim općih troškova i troškova kupnje zemljišta/objekata, ali ne prije 1. siječnja 2014.g.) su neprihvatljivi troškovi za sufinanciranje. Kriteriji odabira bit će sastavni dio natječaja. |
| 59 | Sandro Ljubičić | PRAVILNIK O PROVEDBI TIPA OPERACIJE 6.4.1. „RAZVOJ NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI U RURALNIM PODRUČJIMA“, IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. | Slažem se sa svim komentarima dolje napisanim te vam iznosim svoje mišljenje: 1. Već se 3 godine pripremam po još uvijek važećem Pravilniku te sam uložio znatna sredstva (do Prijave na natječaj će biti preko 10.000 eura). 2. Uz pravilnik niste stavili tablicu za način bodovanja, što je nepošteno jer neznamo što koliko nosi 3. Ako bude tablica bodovanja od mjere 6.2.1. onda je to neregularno, jer je totalno drugačija od one od još uvijek važećeg Pravilnika Pripremali smo se po važećem Pravilniku (uložili 10.000 eura) a po tome nemamo iste uvjete kako prilikom početka priprema. Ja osobno ću vas sudski tužiti za nadoknadu troškova. 3. Do sada je uvjet bio da vrijednost OPG po FADN kalkulatoru bude preko 2.000 eura, a sada OPG sa tom vrijednosti praktički nema šanse za dobivanje 4. Uvjet o zaposlenoj osobi u OPGu je apsurdan, jer OPG vrijednosti 2.000 eura to ne može financijski istrpiti. Svi oni korisnici koji su OPG otvorili do 01.11.2010. nisu prema Zakonu obavezni plaćati doprinose kao ni umirovljenici, što bi značilo da ste takve OPGove stavili u nepošten položaj. 5. Uvjet o razvoju nepoljoprivredne djelatnosti a ne stvaranje ili razvoj je nepošten i nije u skladu sa Pravilnikom po kojem smo se pripremali 6. Prijedlog novog Pravilnika, a i bodovanje (po 6.2.1.) ne stavlja u isti položaj OPGove u cijeloj Hrvatskoj. Osim uvjeta razvijenosti općina, na brojnim elementima se djeluje diskreditirajuće prema Istri, Primorju i Dalmaciji. a) razvijene Općine nose manje bodova b) veći OPGovi nose više bodova (u Istri su manji OPGovi jer su manje veličina zemljišta) c) FADN kalkulator je uvelike smanjio vrijednost kulturama koje se uzgajaju u tim područjima ZAKLJUČAK: Neznam kome je u interesu i zbog čega se stalno mijenjaju uvjeti ali je to sve skupa degutantno i podliježe sudskim tužbama. Žao mi je dana iz 2014 godine kada sam uopće išao proučavati EU Fondove jer sam potrošio 10.000 eura a vidim u kojem smjeru se sve to kreće (po prijašnjem načinu bodovanja bi imao 40 od 50 bodova, a sada je upitno da li ću se uopće moći javiti. Otac (umirovljenik sa 1500 kn penzije) si uređuje manji maslinik u čemu mu ostali članovi OPGa pomažemo, a sada bi trebao izići iz penzije i zaposliti se u OPGu koji doprinosi 30.000 kn godišnje pa kad se odbiju troškovi ostane 10000 kn. Od čega bi trebao plaćati doprinose? | Nije prihvaćen | Kriteriji odabira bit će sastavni dio natječaja, izrađuje ih Upravljačko tijelo uz prethodno mišljenje članova Odbora za praćenje PRR i mogu se mijenjati iz natječaja u natječaj. Budući da se u ovom tipu operacije sufinancira razvoj već postojeće diversificirane djelatnosti, prag od 2000 eura SO ne smatramo ograničavajućim faktorom. Cilj ovoga tipa operacije je stvaranje novih ili očuvanje postojećih radnih mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima. Uvjet od jedne zaposlene osobe na poljoprivrednom gospodarstvu i plaćeni doprinosi po osnovi poljoprivrede ili diversificirane djelatnost koju razvija, pri čemu ta zaposlena osoba može biti i nositelj/vlasnik, član/suvlasnik ili odgovorna osoba također nije ograničavajući uvjet za ovaj tip operacije. Kriterij bodovanja “Indeks razvijenost JLS" izrađuje se prema naputku Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU u skladu s novom Uredbom o razvijenosti JLS-ova. |
| 60 | Danijel Peroš | PRAVILNIK O PROVEDBI TIPA OPERACIJE 6.4.1. „RAZVOJ NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI U RURALNIM PODRUČJIMA“, IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. | Slažem se sa večinom komentara i mislim da bi trebalo ostati kod pravilnika koji je na snazi. Ja se pripremam za ovu mjeru od 2014. i sad osjećam da ću biti prevaren. Išao sam na radionice, dostavljao svoju građevinsku dozvolu ministarstvu, dobijao odgovore na koje mjere se mogu natjecati itd..Već kod mjere 6.2 mogao/mogli smo/ sam naslutiti da će biti problema. Čemu kategorizacija turističkih mjesta, pogledajte moju građevinsku dozvolu koju sam vam dostavio 2015, zašto tako ne radite kategorizaciju poljoprivrednih mjesta.Imam uvjete građenja za poljoprivredno zemljište koje mora biti udaljen 1000 metara od obale i sad će netko u k.o. do moje k.o., udaljenoj od mene 1000metara moći zadovoljiti uvjete a ja ne. Da nebi dužio, samo želim reći da ako ne ostane na snazi pravilnik koji je na snazi, ide tužba. | Nije prihvaćen | Trenutno raspisanim natječajem za tip operacije 6.2.1.” „Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“ sufinancira se pokretanje nove nepoljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima. Kategorizacija naselja u turističke razrede u nadležnosti je Ministarstva turizma. Turističke zone A i B isključeni su za ovaj tip operacije jer ovdje sufinanciramo razvoj ruralnog turizma te turizma kao dopunske djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima. |
| 61 | Vedrana Kopić | PRAVILNIK O PROVEDBI TIPA OPERACIJE 6.4.1. „RAZVOJ NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI U RURALNIM PODRUČJIMA“, IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. | Za početak primite na znanje: svjesna sam da ste ogolili Pravilnike (gotovo) svake supstance čime je konstruktivna pisana rasprava o većini relevantnih uvjeta prihvatljivosti postala nemoguća. Onaj minimum suštine koji je ostao, a o kojem se daju prijedlozi izmjena/dopuna, imate tendenciju, u konačnoj verziji dokumenta, izmijeniti do neprepoznatljivosti (usp. 6.2.). Neizravni su rezultat te prakse tekstovi natječaja koji dožive više izmjena nego je dozvoljeno na nogometnoj utakmici (uključujući predloške (!)) , 900+ pitanja na koje ne odgovarate u roku propisanom natječajem (produljite si ga) i prolongiranje natječaja dok na vrbi konačno ne urodi količina plodova adekvatna vrijednostima utvrđenima novim EVPG kalkulatorom (ili za svaki slučaj, i FAND-om pa utvrdite avg). Vjerojatno će biti potrebno desetljeće da neki natječaj odradite, kolokvijalno rečeno, iz prve (ali to može i kokoš sa sinkopom pa nema mjesta slavlju), stoga vas molim sljedeće, jedan maleni korak naprijed: napravite barem jedan tekst natječaja (jer to sigurno nećete odrediti Pravilnikom) u kojem ćete obuhvatiti sve moguće iznimke vezane za umirovljenike (ali sve) i u kojemu nećete usput ispravljati krivine vezane za nejednako postupanje prema različitim organizacijskim oblicima prijavitelja. Pa da, ako ništa drugo, barem čitam 150 odgovora manje... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 62 | Lidija Surać | PRAVILNIK O PROVEDBI TIPA OPERACIJE 6.4.1. „RAZVOJ NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI U RURALNIM PODRUČJIMA“, IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. | Poštovani, pripremamo se već dvije godine za ovu mjeru (građevinska dozvola,troškovnici, ponude izvođača, upisi u registar, usklađivanje ekonomske veličine OPG-a), a na kraju u prijedlog pravilnika uvrstite ono što vjerojatno nekome jako odgovara i za koga vjerojatno i pripremate ovu mjeru, i dajete naglasak na nelogične stvari, konkretno mislim na stavke iz čl. 4. i to: čl. 4.j.) fizičke osobe moraju imati najmanje jednog zaposlenika na OPG-u kojemu se plaćaju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje po osnovi poljoprivrede... Uzimajući u o obzir ekonomsku veličinu OPG-a od 2.000 eura , zatim nositelja OPG-a i najčešće taj OPG još ima i članove; pitam vas što bi taj još jedan zaposlenik radio, nije mi jasno? Pa nositelj OPG-a i mi ostali članovi radimo, to i je smisao otvaranja i postojanja OPG-a. Nismo baš tako imućno društvo da mi radimo, i još nekoga plaćamo da spava na našem imanju kako bi zadovoljili formu prijave na natječaj. Ukoliko ste mislili da možda nositelj OPG-a mora biti zaposlen i plaćati doprinose, samo da podsjetim, svi oni korisnici koji su OPG otvorili do 01.11.2010. nisu prema Zakonu obavezni plaćati doprinose kao ni umirovljenici. Po toj osnovi odnosno zakonu nismo obavezni plaćati doprinose, a sada uvjetujete da netko treba biti stalno zaposlen, pa to je već regulirano zakonom. Naravno, slažem se, kada se projekt realizira treba uvjetovati zapošljavanje, jer obujam posla se povećava i to je i smisao ulaganja i razvoja ruralnog područja. Napravili smo kategorizaciju za pružanje usluga u domaćinstvu, ishodili za to porezno rješenje i registrirali smo dopunsku djelatnost na OPG-u (pružanje ugostiteljskih usluga..), zar to nije preduvjet za daljnje razvijanje turizma u ruralnom području? Slijedom navedenog čl. 4.e nejasan, ako se radi o daljnjem razvijanju neke djelatnosti kroz ovu mjeru, pa uvjet je da korisnik mora biti u registru RPO-a Porezne uprave za upravo tu dopunsku djelatnost, za koju se porez plaća ili paušalno ili na temelju ostvarenog dohotka. | Nije prihvaćen | Poštovana, budući da se u ovom tipu operacije sufinancira razvoj već postojeće diversificirane djelatnosti, za očekivati je da se obim posla povećao. Cilj ovoga tipa operacije je stvaranje novih ili očuvanje postojećih radnih mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima. Uvjet od jedne zaposlene osobe na poljoprivrednom gospodarstvu i plaćeni doprinosi po osnovi poljoprivrede ili diversificirane djelatnosti koju razvija, pri čemu ta zaposlena osoba može biti i nositelj/vlasnik, član/suvlasnik ili odgovorna osoba također nije ograničavajući uvjet za ovaj tip operacije. Poljoprivredna gospodarstva koja imaju registriranu nepoljoprivrednu djelatnost moraju biti upisana u Registar poreznih obveznika. |