Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 E.ON Hrvatska d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULACIJI ENERGETSKIH DJELATNOSTI, Članak 8. Kako je navedeno u uvodnom komentaru predlažemopredlažemo da se članak 8. prijedloga u dijelu koji se odnosi na novi članka 36.d dopuni na način da: a) Odluke HERA-e su izvršne, a pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje odluke b) Prekršajni postupci pokretani po Odluci HERA-e pokreću se po hitnom postupku ili da HERA ima mogućnost propisivanja novčane kazne bez pokretanja prekršajnog postupka Prihvaćen Djelomično usvojen: a) Odluke HERA-e su izvršne, a pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje odluke Sukladno odredbi članka 26. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17), propisano je da tužba nema odgodni učinak. Obzirom da prijedlog ima temelj u samom zakonu, isti usvajamo. b) Prekršajni postupci pokretani po Odluci HERA-e pokreću se po hitnom postupku ili da HERA ima mogućnost propisivanja novčane kazne bez pokretanja prekršajnog postupka U Prekršajnom zakonu („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17) nije predviđena mogućnost pokretanja postupka po hitnom postupku već jedino vođenje postupka po žurnom postupku – članak 221. koji se ne može primijeniti na prekršaje, odnosno novčane kazne koje su predložene u Nacrtu Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti. Što se tiče mogućnosti propisivanja novčanih kazni bez pokretanja prekršajnog postupka, sukladno odredbi članka 36. Prekršajnog zakona izbor vrste i mjere kazne počinitelju prekršaja određuje sud u granicama koje su određene propisom za počinjeni prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja. U članku 33. stavku 11. Prekršajnog zakona propisano je da rok za plaćanje novčane kazne određuje sud u samoj presudi vodeći računa o visini kazne. U odredbi članka 109. Prekršajnog zakona, propisano je tko su ovlašteni tužitelji za pokretanje prekršajnog postupka (državni odvjetnik, tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima i oštećenik). Sukladno odredbi članka 245. Prekršajnog zakona, taksativno je navedeno u kojim slučajevima službena osoba ovlaštenog tužitelja može naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja. Navedeno se odnosi na prekršaje za koje je propisana novčana kazna manja od novčanih kazni prema važećem Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine“, broj 120/12), odnosno Nacrtu Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti. Slijedom navedenog, mišljenja smo da prijedlog nije u skladu s Prekršajnim zakonom. Naposljetku, da li i na koji način bi HERA-a mogla samostalno odlučivati o visini novčane kazne, a u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, tijelo nadležno za tumačenje je Ministarstvo pravosuđa.
2 E.ON Hrvatska d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULACIJI ENERGETSKIH DJELATNOSTI Od donošenja Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 68/01) pa do danas Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti, odnosno današnja Hrvatska energetska regulatoran agencija (HERA) odigrala je izuzetno bitnu ulogu u stvaranju Zakonodavnog i regulatornog okvira za uspostavu otvorenog tržišta energije i usklađivanju zakonodavnog okvira s pravnom stečevinom Europske unije. Na žalost, taj doprinos ujedno i jedini je doprinos HERA-e u funkcioniranju transparentnog i otvorenog tržišta energije na kojemu bi svi energetski subjekti imali jednak tretman i uvjete djelovanja a svi krajnji kupci jednako „zakonsko“ pravo na odabir opskrbljivača i korištenje javnih usluga na način da ostvare maksimalnu korist od otvorenog tržišta električne energije i plina. Razlog za prethodno navedeno ne leži u nedostatku želje ili nastojanja HERA-e da kroz, Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakonom o energiji, Zakonom o tržištu plina i Zakonom o električnoj energiji, propisane mehanizme i odgovornosti realizira punu funkcionalnost tržišta. Razlozi leže u činjenici da su u provedbenom smislu zakonom predviđena postupanja HERA-e do te mjere onemogućena da pojedini energetski subjekti ne doživljavaju HERU kao tijelo čije se odluke mora poštivati jer posljedice istoga nikada ne dožive pravomoćnost ili ako postupak i dođe do kraja razlozi pokretanja istoga su već davno nestali. Naime protiv odluka HERA-e može se pokrenuti upravni spor čime se odgađa primjena mjera koje je HERA u svojoj odluci naložila, a novčane kazne predmet su prekršajnog postupka. U uvjetima u kojima se provode upravni postupci i prekršajni postupci energetski subjekti za počinjenje težih prekršaja pravomoćnost, odnosno izvršnost, HERA-inih odluka mogu očekivati, odnosno odgađati, godinama i na taj način opstruirati funkcioniranje tržišta i prava krajnjih kupaca. Konkretan primjer za navedeno je Odluka HERA-e: Klasa: 310-05/16-02/148, Urbroj: 371-01-18-33 od 16. ožujka 2018. koja je donesena temeljem provedenog nadzora nad energetskim subjektom, a koji je proveden slijedom prethodne Odluke HERA-e :Klasa: 3l0-05/16-02/148, Urbroj: 371-01/16-05 od 22. srpnja 2016. isto tako donesene temeljem provedenog nadzora nad energetskim subjektom, a iz razloga što energetski subjekt nije postupio sukladno prvoj odluci donesenoj prije gotovo dvije godine. Uvidom u internetske stranice energetskog subjekta na koji se odnosi odluka i samu odluku donesenu ove godine vidljivo je da energetski subjekt „ponovo“ nije postupio kako je naloženo u navedenoj odluci. Iz samog primjera razvidno je da bez obzira na ispravno postupanje HERA-e energetski subjekti „mogu“ postupati suprotno odredbama zakona, čak i u slučaju da je isto evidentno i suprotno interesima krajnjih kupaca kategorije kućanstvo i korisnika javne usluge. Sukladno dijelu obrazloženju predlagača predložene izmjene i dopune trebaju osigurati da „Agencija mora imati mogućnost donošenja autonomnih odluka povezanih sa svim relevantnim regulatornim pitanjima kako bi unutarnje tržište energije funkcioniralo ispravno i potpuno neovisno o bilo kojim drugim javnim ili privatnim tijelima uključujući i vlade.“ Mišljenja smo da predložene mjere isključivo i jedino ispunjavaju cilj osiguranja neovisnosti o Vladi RH. Stoga predlažemo da se članak 8. Prijedloga u dijelu koji se odnosi na novi članka 36.d dopuni na način da: a) Odluke HERA-e su izvršne, a pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje odluke b) Prekršajni postupci pokretani po Odluci HERA-e pokreću se po hitnom postupku ili da HERA ima mogućnost propisivanja novčane kazne bez pokretanja prekršajnog postupka Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen a) Odluke HERA-e su izvršne, a pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje odluke Sukladno odredbi članka 26. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17), propisano je da tužba nema odgodni učinak. Obzirom da prijedlog ima temelj u samom zakonu, isti usvajamo. b) Prekršajni postupci pokretani po Odluci HERA-e pokreću se po hitnom postupku ili da HERA ima mogućnost propisivanja novčane kazne bez pokretanja prekršajnog postupka U Prekršajnom zakonu („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17) nije predviđena mogućnost pokretanja postupka po hitnom postupku već jedino vođenje postupka po žurnom postupku – članak 221. koji se ne može primijeniti na prekršaje, odnosno novčane kazne koje su predložene u Nacrtu Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti. Što se tiče mogućnosti propisivanja novčanih kazni bez pokretanja prekršajnog postupka, sukladno odredbi članka 36. Prekršajnog zakona izbor vrste i mjere kazne počinitelju prekršaja određuje sud u granicama koje su određene propisom za počinjeni prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja. U članku 33. stavku 11. Prekršajnog zakona propisano je da rok za plaćanje novčane kazne određuje sud u samoj presudi vodeći računa o visini kazne. U odredbi članka 109. Prekršajnog zakona, propisano je tko su ovlašteni tužitelji za pokretanje prekršajnog postupka (državni odvjetnik, tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima i oštećenik). Sukladno odredbi članka 245. Prekršajnog zakona, taksativno je navedeno u kojim slučajevima službena osoba ovlaštenog tužitelja može naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja. Navedeno se odnosi na prekršaje za koje je propisana novčana kazna manja od novčanih kazni prema važećem Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine“, broj 120/12), odnosno Nacrtu Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti. Slijedom navedenog, mišljenja smo da prijedlog nije u skladu s Prekršajnim zakonom. Naposljetku, da li i na koji način bi HERA-a mogla samostalno odlučivati o visini novčane kazne, a u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, tijelo nadležno za tumačenje je Ministarstvo pravosuđa.