Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati trgovine kućnim ljubimcima i veleprodaje

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Prijatelji životinja PRILOG I. UVJETI DRŽANJA POJEDINIH VRSTA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA, I PROSTORIMA VELEPRODAJA , Uvjeti za vodozemce Predlažemo da se vrate u Pravilnik dijelovi odredaba koji su izbrisani nakon zadnjeg sastanka Povjerenstva, bez obrazloženja članovima Povjerenstva, odnosno da se obrazloži zašto su ti dijelovi izbrisani: - za vodozemce koji žive u vodi: „Treba osigurati dubinu vode najmanje 25 cm, 1l vode (primjerice za patuljastu žabu) do 5 l vode (primjerice za kandžastu žabu) po jedinki, te za vodozemce repaše nastambu s dijelom kopnene površine.„ Tu je sažet dio izbrisanih dijelova koji slijede, no nije jasno zašto nisu uvrštene u Pravilnik i dimenzije površina koje se moraju osigurati za pojedine vrste vodozemaca kao što je bilo predloženo: „Za patuljstu žabicu (Hymenochirus) treba osigurati najmanje 40x25 cm površine, dubinu vode od najmanje 25 cm, po svakoj životinji najmanje jednu litru vode. Za kandžastu žabu (Xenopus) treba osigurati najmanje 60x30 cm površine, dubinu vode od najmanje 25 cm, po svakoj životinji najmanje pet litara vode. Za repaše (Caudata) treba osigurati najmanje 60x30 cm površine, dubinu vode od najmanje 25 cm, na svakih 10 cm dužine životinje (mjereno od vrha glave do završetka trupa) mora biti osigurano najmanje tri litre vode, te dio kopnene površine.„ - za kopnene vodozemce izbrisani su dijelovi u kojima se navode dimenzije površina koje se moraju osigurati za pojedine vrste vodozemaca kao što je bilo predloženo: „Za žabe treba osigurati najmanje 80x40 cm površine te najmanju visinu od 30 cm. Površina terarija po svakoj jedinki mora biti najmanje kvadriranatrostruka dužine glave i trupa. Za žabe iz porodice Hylidae i Hyperoliidae treba osigurati najmanje 80x40 cm površine te najmanju visinu od 40 cm za životinje duljine 6 cm (mjereno od vrha glave do završetka trupa), a za veće životinje 60 cm. U takvom se terariju može držati najviše šest životinja. Za repaše treba osigurati površinu terarija od najmanje umnoška peterostruke dužina najveće životinje (mjereno od usta do stražnjeg dijela tijela), najmanje visina od 30 cm, a u terariju se može držati najviše četiri životinje. Za svaku se dodatnu životniju u terariju prostor mora povećati za 20%.„ Ostali uvjeti Izbrisano je: - „Terariji za vodozemce moraju biti izrađeni od vodootpornog materijala (primjerice stakla, plastike). Poklopac terarija mora biti zatvoren. Kupcima terariji smiju biti vidljivi i dostupni samo preko prednje stranice.„ - „Za rasvjetu se trebaju koristiti fluorescentne cijevi koje ne isijavaju toplinu.„ - „Tijekom noći temperatura se mora smanjiti na temperaturu pogodnu pojedinoj životinjskoj vrsti. Žarulje za grijanje terarija moraju biti jakosti najviše do 60W i moraju se osigurati tako da ih životinje ne mogu doseći. Vodozemci iz umjereno toplih područja u svojim prebivalištima ne smiju imati temperaturu vode višu od 25°C, u suprotnom mora postojati uređaj za hlađenje vode.„ Nije prihvaćen Nakon završetka rada Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati trgovine za prodaju kućnih ljubimaca i prostori veleprodaje tekst je uređen te dostavljen na javno savjetovanje tijekom kojega svi zainteresirani mogu iznijeti svoje prijedloge. Zbog vrlo velikog broja vrsta i raznolikosti staništa iz kojih dolaze, a osobito s obzirom na veličinu tržišta unutar EU, ovim se odredbama ne mogu obuhvatiti svi uvjeti za sve životinjske vrste i staništa pa se navode odredbe primjenjive na većinu vrsta na primjeren način. Odgovornost je vlasnika trgovine kao i veleprodaje da osiguraju način držanja kućnih ljubimaca prema njihovim potrebama i skrb o njima.
2 Prijatelji životinja PRILOG I. UVJETI DRŽANJA POJEDINIH VRSTA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA, I PROSTORIMA VELEPRODAJA , Uvjeti za gmazove Predlažemo da se vrate u Pravilnik dijelovi odredaba koji su izbrisani nakon zadnjeg sastanka Povjerenstva, bez obrazloženja članovima Povjerenstva, odnosno da se obrazloži zašto su ti dijelovi izbrisani: - „Poluvodene kornjače: površina dijela s vodom mora odgovarati najmanje kvadratu peterostruke duljine leđnog oklopa najveće kornjače. Terarij istovremeno mora imati i kopneni dio, u koji se ne ubraja plutajući otočić.„ Izbrisano je: „Kopneni dio treba biti osvijetljen žaruljom s odgovarajućim UVB spektrom te opremljen grijaćim tijelom čime se omogućava termoregulacija, u skladu s potrebama vrste.„ - „Vodeni dio terarija mora biti dubine koja odgovara najmanje jednoj i pol dužini leđnog oklopa najveće životinje. Visina terarija od kopnenog dijela do ruba terarija mora iznositi najmanje dvostruku dužinu leđnog oklopa kornjače.„ Izbrisano je: „Voda se mora grijati na temperaturu 24-26°C te biti odgovarajuće filtrirana.„ Ostali uvjeti Predlažemo da se vrate u Pravilnik dijelovi odredaba koji su izbrisani nakon zadnjeg sastanka Povjerenstva, bez obrazloženja članovima Povjerenstva, odnosno da se obrazloži zašto su ti dijelovi izbrisani: - „Životinjama se mora osigurati mogućnost skrivanja.„ Izbrisano je: „u dijelu terarija koji je nedostupan promatračima. Samo prednja strana terarija smije biti prozirna, dok ostale strane i krov terarija moraju biti neprozirni.„ - „Grijači moraju biti tako ugrađeni da ih životinje ne mogu dosegnuti i da se ne mogu opeći.„ Izbrisano je: „Ako se koriste žičani grijači ili grijaće ploče, iz sigurnosnih razloga moraju biti smješteni ispod terarija i smiju prekrivati najviše polovicu podne površine terarija. Podno grijanje nije dopušteno za životinje koje se ukopavaju u pijesak.„ - „Ovisno o klimi prirodnog staništa iz kojeg životinja potječe, terariji moraju udovoljavati sljedećem: 1. za tropska staništa treba osigurati visoku vlagu i temperaturu 2. za pustinjska staništa treba osigurati visoku temperaturu i nisku vlagu.„ Izbrisano je: „(c) za umjerena staništa treba osigurati dodatnu svjetlost ako se životinje drže u zatvorenim prostorima.„ - „Unutarnje uređenje terarija mora životinjama omogućiti penjanje, kupanje, kopanje ili mjesta za termoregulaciju, a ovisno o životnim navikama pojedine vrste.„ Izbrisano je: „U svakom terariju mora biti mjesto za skrivanje.„ - „Kameleone treba držati same nakon što dosegnu dob od 4 mjeseca.„ (prije je pisalo: „osim vrsta koje u prirodi žive u skupinama.„) Nije prihvaćen Nakon završetka rada Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati trgovine za prodaju kućnih ljubimaca i prostori veleprodaje tekst je uređen te dostavljen na javno savjetovanje tijekom kojega svi zainteresirani mogu iznijeti svoje prijedloge. Navedeni tekst nije izbrisan iz Pravilnika već je premješten s obzirom da se primjereno odnosi na više vrsta životinja te sada glasi: „Gušteri i kornjače trebaju odgovarajuću UVB rasvjetu. Terariji moraju biti uređeni na način da je životinjama osigurana termo regulacija tako da je žarulja za grijanje/grijač postavljen s jedne strane, a posuda s vodom s druge strane nastambe. Gmazovi se drže u grijanim terarijima s različitim temperaturnim područjima ovisno o klimi prirodnog staništa životinja te noćne i dnevne temperaturne razlike. Za skupinu životinja potrebno je više pozicija za grijanje. Grijači moraju biti tako ugrađeni da ih životinje ne mogu dosegnuti i da se ne mogu opeći. Životinjama se treba omogućiti povezanost svjetlosti s toplinom.“ „Terariji moraju biti uređeni na način da je životinjama osigurana termo regulacija tako da je žarulja za grijanje/grijač postavljen s jedne strane, a posuda s vodom s druge strane nastambe. Gmazovi se drže u grijanim terarijima s različitim temperaturnim područjima ovisno o klimi prirodnog staništa životinja te noćne i dnevne temperaturne razlike. Za skupinu životinja potrebno je više pozicija za grijanje. Grijači moraju biti tako ugrađeni da ih životinje ne mogu dosegnuti i da se ne mogu opeći. Životinjama se treba omogućiti povezanost svjetlosti s toplinom.“ „Ovisno o klimi prirodnog staništa iz kojeg životinja potječe, terariji moraju udovoljavati sljedećem: 1. za tropska staništa treba osigurati visoku vlagu i temperaturu 2. za pustinjska staništa treba osigurati visoku temperaturu i nisku vlagu.“ S obzirom da se životinjama mora omogućiti mogućnost skrivanja, jasno je da isto nije dostupno promatračima te isto nije potrebno posebno navoditi. Nakon što se životinjama osigura mogućnost skrivanja, nema razloga da ostale stjenke terarija, osim prednje stjenke, budu neprozirne. S obzirom na veliki broj životinjskih vrsta te staništa iz kojih potječu, navedena odredba je primjereno uređena s obzirom na grijače u terariju i njihov raspored te dostupnost životinjama, a također i u odnosu na razvoj tehnologije i opreme koja je na raspolaganju teraristima. Odredba da je za umjerena staništa potrebno osigurati dodatnu svjetlost ako se životinje drže u zatvorenim prostorima je brisana, jer svjetlost je potrebno osigurati svim životinjskim vrstama iz bilo kojeg staništa potječu, ako se drže u zatvorenim prostorima. Stoga je primjerena odredba koja glasi: „Terariji tijekom dana trebaju biti osvijetljeni u trajanju do 14 sati.“ Odredba da se životinjama mora osigurati mogućnost skrivanja već je navedena na početku teksta i nije je potrebno mijenjati. Radi zaštite životinja prihvaćen je prijedlog da se kameleone starije od četiri mjeseca više ne drži zajedno, jer bez obzira što u prirodi mogu živjeti zajedno, u drugom okolišu često izražavaju međusobno neprijateljsko ponašanje.
3 Prijatelji životinja PRILOG I. UVJETI DRŽANJA POJEDINIH VRSTA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA, I PROSTORIMA VELEPRODAJA , Uvjeti za ribe Odredba glasi: „Salinitet se prilagođava s obzirom na vrstu ribe.„ Predlažemo da se odredba izmijeni i da glasi: „Salinitet se prilagođava s obzirom na vrstu ribe, a promjene u slanosti potrebno je uvoditi postupno.„ Obrazloženje: Jasno je da je zbog zaštite dobrobiti životinja promjene u slanosti potrebno uvoditi postupno. Zbog velike osjetljivosti na svaku promjenu ribe koje se uzgajaju i prodaju za kućne ljubimce životinje su koje najčešće umiru već u transportu do trgovina, a zatim i zbog promjena koje doživljavaju pri smještanju i držanju u trgovini. Zato je važno osigurati im što postupnije navikavanje na promjene u njihovoj životnoj sredini. Prihvaćen prihvaća se
4 Prijatelji životinja PRILOG I. UVJETI DRŽANJA POJEDINIH VRSTA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA, I PROSTORIMA VELEPRODAJA , Uvjeti za ptice Odredba glasi: „Temperaturni režim: +10 – +30o C, osim za vanjske prostore trgovine/veleprodaje samo u slučajevima kad ptice mogu koristiti unutarnje nastambe po volji.” Predlažemo da se odredba izmijeni i da glasi: „Temperaturni režim: 10 – 30 °C, prilagođeno svakoj vrsti ptica, a za tropske i osjetljive vrste ptica temperatura ne smije biti niža od 10 °C.” Obrazloženje: Ptice koje se prodaju u trgovinama zahtijevaju specifične temperaturne uvjete, ovisno o vrsti, pa je važno u predloženom rasponu prilagoditi temperaturu za svaku vrstu (npr. za tigrice je raspon od 18 do 24 ⁰C, dok aleksandre podnose i niže temperature, Lori papagaji ne mogu podnijeti nižu temperaturu od 15 ⁰C itd.). Zato predlažemo propisati temperaturni režim za ptice na način kako smo predložili. Odredba glasi: „Pticama se svakodnevno mora osigurati trajanje dana u skladu s prirodnim ritmom.” Predlažemo da se odredba izmijeni i da glasi: „Pticama se svakodnevno mora osigurati trajanje dana u skladu s prirodnim ritmom. a zamračenje prostora mora se odvijati postupno.” Obrazloženje: Nakon prestanka rada Povjerenstva, izbrisan je dio ove odredbe i predlažemo da se vrati jer osigurava dobrobit ptica u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca, a trgovcima ne predstavlja nikakav problem da postupno gase svjetlo u prostorima trgovine. Djelomično prihvaćen Temperaturni režim od +10 do +30 ⁰C omogućava prilagodbu temperaturnog režima svakoj pojedinoj vrsti ptica, u skladu s njenim potrebama, a što je i određeno člankom 4. Pravilnika da uvjeti u kojima se životinje drže moraju biti u skladu s postojećom praksom i znanstvenim saznanjima o potrebama pojedinih vrsta i kategorija životinja te, stoga, nije potrebno izdvajati pojedine kategorije ptica. Prihvaća se prijedlog da se zamračenje prostora mora odvijati postupno te sada tekst odredbe glasi: "Pticama se svakodnevno mora osigurati trajanje dana u skladu s prirodnim ritmom, a zamračenje prostora mora se odvijati postupno."
5 Prijatelji životinja PRILOG I. UVJETI DRŽANJA POJEDINIH VRSTA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA, I PROSTORIMA VELEPRODAJA , Uvjeti za male sisavce Minimalne mjere za nastambe Ne slažemo se sa smanjenjem površina nastamba u kojima borave životinje u trgovinama, što je prihvaćeno na traženje predstavnika trgovina za prodaju kućnih ljubimaca. Poslovni interesi trgovaca ne smiju biti iznad dobrobiti životinja u trgovinama. Predlažemo da se vrate minimalne visine nastambi: - za gerbile: 40 cm - za patuljaste kuniće: 50 cm - za činčile: 100 cm - za kanadske vjeverice: 90 cm - za degue: 70 cm - za kakadue: 150 cm. Također, predlažemo i da se poveća minimalna veličina nastambe (najmanji zbroj dužine i širine) kako je bilo u prvim verzijama Pravilnika: - za štakore: 120 cm - za gerbile: 90 cm - za zamorčiće – morske praščiće: 120 cm - za patuljaste kuniće: 120 cm - za činčile: 120 cm - za degue: 120 cm - za papigice tigrice: 120 cm - za ptice beo i ptice veličine čvorka koje jedu meku hranu: 120 cm - za papagaje srednje veličine (Penanti, Rozele, Aleksandri, Lori papagaji, Barabant): 120 cm. Treba imati na umu da su u prvoj verziji Pravilnika već predložene minimalne vrijednosti površina nastambi i da trgovine u praksi drže upravo nastambe minimalnih propisanih dimenzija. Ranije Povjerenstvo, koje je izrađivalo prvu verziju Pravilnika 2011. godine stavilo je već minimalne dimenzije nastambi u skladu s tada važećim Zakonom o zaštiti životinja. Apsurdno je da su sada, tijekom rada na ovom Pravilniku, kada imamo novi, napredniji Zakon o zaštiti životinja, dimenzije smanjene, što izravno negativno utječe na dobrobit životinja. Smatramo da svaka životinjska vrsta zahtijeva za držanje određene uvjete i da se trgovci moraju tome prilagoditi. Stoga predlažemo da se ovim Pravilnikom propišu dimenzije nastambi kakve su bile u prvoj verziji, kako smo gore i predložili. Posebno za činčile, predlažemo da se visina nastambe poveća na 100 cm. Prema Preporuci Vijeća Europe o uzgoju životinja radi krzna, Europske konvencije za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje, u dijelu gdje se navode smjernice za minimalne dimenzije prostora za činčile, preporučuje se minimalna visina od 100 cm (https://www.coe.int/t/e/legal_affairs/legal_co-operation/biological_safety_and_use_of_animals/farming/rec%20fur%20animals%20e%201999.asp#P273_26439). Europska komisija jasna je u svojem stavu da su preporuke Konvencije dio zakonodavstva EU-a pa nema logike da predstavnici trgovina smanjuju visinu nastambe za boravak činčila, već da u svrhu osiguravanja dobrobiti životinja prihvate i primijene predložene smjernice, i još ih i poboljšaju. Njemačka također propisuje minimum od 1 m visine kaveza za držanje činčila u uzgoju, dok je za zoološke vrtove propisana minimalna visina od 1,5 m. Ove visine kaveza preporučuju se zbog potrebe činčila za skakanjem. Na sastancima Povjerenstva prijedlog za povećanjem visine nastambe za činčile odbijen je s obrazloženjem da činčile ne borave u tim nastambama trajno. Činjenica je da nijedan trgovac ne može predvidjeti u kojem roku će se prodati određena životinja i koliko dugo će ona boraviti u prostoru trgovine jer to ovisi o nizu faktora. Mnoge životinje borave u trgovini mjesecima, a neke se uopće ne mogu prodati zbog čega ovaj Pravilnik u takvim slučajevima predviđa mogućnost vraćanja životinje dobavljaču ili njezina udomljavanja. Stoga je neprihvatljivo što ne samo da nije prihvaćeno povećanje visine nastambe za činčile na 100 cm nego je ovo Povjerenstvo, na prijedlog trgovaca životinjama, još i smanjilo predloženih 70 cm visine nastambe na 50 cm. Smanjenje visine prostora značajno narušava dobrobit činčila i u suprotnosti je s člankom 72., stavkom 2. Zakona o zaštiti životinja koji propisuje da „trgovine za prodaju kućnih ljubimaca i prostori veleprodaja moraju osigurati način držanja kućnih ljubimaca prema njihovim potrebama”. U kontekstu dobrobiti životinja nama je neprihvatljiva i tvrdnja trgovaca da su manje dimenzije nastambi potrebne zato što je onda njima, dakle trgovcima, lakše manipulirati životinjama pri hranjenju i čišćenju nastambi. Drugi njihov argument je da njima veće dimenzije nastambi poskupljuju opremu u trgovini. Nijedan od tih argumenata ne uzima u obzir dobrobit životinja, već jedino poslovne interese trgovaca. S obzirom na to da je ovo Pravilnik koji propisuje minimalne uvjete kojima moraju udovoljavati trgovine za prodaju kućnih ljubimaca, a u svrhu zaštite dobrobiti životinja na temelju odredaba Zakona o zaštiti životinja, tada se u prvi plan mora uzeti ono što je korisno i dobro za životinje. Nije prihvaćen Odredbe vezano za zaštitu životinja u trgovinama kućnih ljubimaca usklađivane su s preporukama europskih organizacija za zaštitu životinja tijekom njihovog boravka u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca te osiguranje najprimjerenijih uvjeta za držanje životinja namijenjenih prodaji kao i načina baratnja životinjama odnosno postupanja sa životinjama od njihovog dolaska u trgovinu do prodaje. Uvjeti za zoološke vrtove i životinje u uzgoju ili na farmama koje bi se samo jednim svojim dijelom primjenjivale u trgovinama kućnim ljubimcima, ne uvažavajući sve ostale elemente, ne osiguravaju dobrobit životinja već se samo povećavaju nastambe, što ne mora povoljno djelovati na životinje. S obzirom da se životinjama u trgovinama češće barata u kraćem vremenu potrebno je uspostaviti optimalne uvjete držanja u kojima će se životinje dobro osjećati, a prilikom postupaka manipulacije i baratanja životinjama smanjit će se stres životinja zbog bježanja životinje po velikoj nastambi ili zalijetanja u stjenke nastambe. Kako je važno životinjama baratati bez nepotrebnog stresa i patnje, a isto se osim iskustva i osposobljenosti osoblja i kvalitetne opreme, osigurava i primjerenom veličinom nastambe, propisane veličine nastambi oslikavaju upravo navedenu potrebu u svrhu zaštite životinja, a ne zbog interesa trgovaca. Isti cilj prepoznat je i u vodičima dobre prakse za odobravanje trgovina kućnim ljubimcima na području zemalja članica EU tako da se prilikom izrade ovoga Pravilnika uzelo u obzir već postojeća iskustva u najboljem interesu zaštite životinja. S obzirom da se u trgovinama kućnim ljubimciam životinje ne proizvode ne mogu se prijemnjivati preporuke vezano za provedbu Europske konvencije za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje i to specifično navode se preporuke kojima se predlažu ubvjeti za uzgoj životinja za proizvodnju krzna što je u Hrvatskoj zabranjeno.
6 Prijatelji životinja PRILOG I. UVJETI DRŽANJA POJEDINIH VRSTA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA, I PROSTORIMA VELEPRODAJA , Uvjeti za male sisavce Odredba glasi: „Temperaturni režim za glodavce, osim činčila: +16o C – +30o C, osim za vanjske prostore trgovine/veleprodaje Temperaturni režim za činčile: +15o C – +25o C” Predlažemo da se cjelokupna ova odredba izbriše, odnosno izmijeni i da glasi: „Temperaturni režim za glodavce: 16 – 25 °C, a za činčile 16 – 20 °C.” Obrazloženje: Zakon o zaštiti životinja zabranjuje „izlagati životinje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima, protivno prihvaćenim zoohigijenskim standardima za pojedinu vrstu ili nedostatku kisika, čime se kod životinja uzrokuje bol, patnja, ozljede, strah ili smrt” (članak 5., stavak 2., točka 13.). S predloženim propisanim uvjetima temperature za sisavce od 16 do 30 °C trgovcima se ostavlja mogućnost da sve životinje drže na proizvoljnoj temperaturi vrlo širokog raspona, što je za pojedine vrste opasno za život. Primjerice, za činčile optimalna temperatura je 18 °C. Činčile se ne mogu znojiti, ne dahću i prekrivene su jako gustim krznom koje se može prilagoditi hladnoći, ali, osim preko velikih ušiju, ne mogu izbacivati toplinu. Kod visokih temperatura okoline, naročito kod visoke vlažnosti u zraku, može doći do pregrijavanja činčile. Činčile loše podnose temperature već više od 22 °C, a pri temperaturama od 25 °C do 30 °C i više stupnjeva prijeti im toplotni udar koji u kratkom roku može dovesti do dehidracije, kolapsa i smrti životinje. Sami uzgajivači preporučuju da je idealna temperatura za držanje činčila između 16 i 20 Celzijevih stupnja. Većina sisavaca teško podnosi visoke temperature i korištenje maksimalnog raspona do čak 30 °C za mnoge od njih na granici je preživljavanja i bilo bi mučenje životinja, što sigurno nije u interesu trgovaca životinjama. Trgovine za prodaju kućnih ljubimaca moraju ionako osigurati klimu i adekvatno hlađenje prostora u ljetnim mjesecima, tako da mogu osigurati i primjerene temperaturne uvjete za pojedine vrste. Stoga predlažemo temperaturni raspon koji bi odgovarao većini sisavaca koje se drže u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca, kao i temperaturni raspon za činčile kako smo predložili. Odredba glasi: „Činčilama najmanje dva puta tjedno potrebno je osigurati kupanje u pijesku. Nakon 30 minuta pijesak je potrebno zatvoriti ili ukloniti da ga činčile ne bi koristile kao mjesto za vršenje nužda.” Predlažemo da se odredba izmijeni i da glasi: „Činčilama je potrebno svaki dan osigurati kupanje u pijesku. Nakon što su se činčile okupale pijesak je potrebno zatvoriti ili ukloniti da ga činčile ne bi koristile kao mjesto za vršenje nužda.” Obrazloženje: Potpuno je neprihvatljivo i suprotno preporukama uzgajivača činčila i veterinara ograničiti kupanje činčila u pijesku na dvaput tjedno. Dapače, radi održavanja zdravlja činčila i veterinari u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca preporučuju svakodnevno kupanje činčila u pijesku: http://moj.pet-centar.hr/Pitajte-nase-veterinare-Male-zivotinje/Odrzavanje-krzna-cincile-/-Kupanje-u-pijesku-5236.html: „Činčile su izuzetno čiste životinje, zbog toga treba kavez svakodnevno čistiti i promijeniti stelju koju su pomokrile. Povremeno (jednom tjedno) je potrebno oprati police, cijevi i posude za WC. Pri tome treba paziti da se namještaj dobro ispere običnom vodom. Činčile se ne smiju kupati u vodi. One svoje krzno održavaju čistim svakodnevnim kupanjem u pijesku.” Odredba glasi: „Stelja se mora redoviti mijenjati.” Predlažemo da se odredba izmijeni i da glasi: „Stelja se mora svakodnevno mijenjati.” Obrazloženje: Mali sisavci obavljaju u stelju nuždu. Gomilanje izmeta i mokraće može zbog vlage izazvati pojavu gljivica. Zato je važno precizirati da se stelja u nastambama mora svakodnevno mijenjati jer je izraz „redovito” podložan subjektivnoj interpretaciji osoblja u trgovini. Odredba glasi: „Životinjama mora biti osigurano mjesto za skrivanje, a onima koje se aktivno penju isto mora biti omogućeno primjerenim obogaćenjem nastambe.” Predlažemo da se odredba izmijeni i da glasi: „Životinjama mora biti osigurano mjesto za skrivanje, kao i mjesto s adekvatnim materijalom za kopanje za one koje kopaju, a onima koje se aktivno penju isto mora biti omogućeno primjerenim obogaćenjem nastambe.” Obrazloženje: Neke vrste, primjerice gerbili, u divljini kopaju jazbine, ali u zatočeništvu, kada ne mogu kopati, često razvijaju stereotipno ponašanje kao što je stalno struganje u kutovima njihovih nastambi. Zato je važno za takve vrste u nastambi osigurati mjesto s adekvatnim materijalom za kopanje, čime se osigurava dobrobit životinja. Djelomično prihvaćen Prihvaća se sljedeća izmjena: „Temperaturni režim za glodavce, osim činčila: +16o C – +30o C, osim za vanjske prostore trgovine/veleprodaje. Temperaturni režim za činčile: +15o C – +20o C” Člankom 72. stavkom 1. Zakona o zaštiti životinja (Narodne novine, 102/17) određeno je da trgovina za prodaju kućnih ljubimaca i prostori veleprodaja ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima koje donosi nadležno tijelo. Stavkom 2. istoga članka propisano je da trgovine za prodaju kućnih ljubimaca i prostori veleprodaja moraju osigurati način držanja kućnih ljubimaca prema njihovim potrebama i skrb o njima te moraju udovoljavati uvjetima glede nastambi u kojima su smješteni kućni ljubimci, a u skladu sa stavkom 3. istoga članka, za potrebe odobravanja trgovina za prodaju kućnih ljubimaca i prostora veleprodaje, udovoljavanje uvjetima trgovina za prodaju kućnih ljubimaca i prostora veleprodaje utvrđuje stručno povjerenstvo. Člankom 73. stavkom 3. Zakona propisano je da u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca i prostorima veleprodaja djelatnici koji rade sa životinjama moraju biti osposobljeni za brigu o životinjama ili posjedovati istovrijedno iskustvo odnosno znanje o držanju i brizi o životinjama. Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, u skladu s člankom 75. provode veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno poljoprivredi, i to na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. Životinjama u trgovinama potrebno je osigurati uvjete držanja u skladu s njihovim potrebama, a obzirom da trgovine moraju osigurati različite temperaturne i oolišne uvjete s obzirom na različite vrste životinja koje se u trgovinama nalaze i, sukladno navedenom, njihove različite potrebe, u svrhu istoga trgovine i veleprodaje moraju posjedovati i svu potrebnu opremu odnosno infrastrukturu za osiguranje potrebnih uvjeta. Prihvaća se odredba „Činčilama je potrebno svaki dan osigurati kupanje u pijesku.“ Zadržava se odredba „Nakon 30 minuta pijesak je potrebno zatvoriti ili ukloniti da ga činčile ne bi koristile kao mjesto za vršenje nužda.“, da bi se činčilama osiguralo dovoljno dugo dnevno razdoblje tijekom kojega im je pijesak na raspolaganju. S obzirom na različite životinjske vrste koje se drže i njihove različite potrebe, osposobljeno osoblje trgovina kućnim ljubimcima sposobno je procijeniti u kojim intervalima je potrebno redovito mijenjati stelju životinjama da bi se osigurali uvjeti primjereni s obzirom na vrstu životinja. Prihvaća se da se u Prilogu I. u Uvjetima za male sisavce dodaju riječi: "kao i mjesto s odgovarajućim materijalom za kopanje za one koje kopaju" tako da sada tekst odredbe glasi: "Životinjama mora biti osigurano mjesto za skrivanje, kao i mjesto s odgovarajućim materijalom za kopanje za one koje kopaju, a onima koje se aktivno penju isto mora biti omogućeno primjerenim obogaćenjem nastambe."
7 Prijatelji životinja Prijelazne i završne odredbe, Članak 18. Članak 18., stavak 3. glasi: „(3) Trgovine koje su započele radom prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika dužne su udovoljiti uvjetima za nastambe u roku od 3 godine od stupanja na snagu ovoga Pravilnika.” Predlažemo da se članak 18., stavak 3. izmijeni i da glasi: „(3) Trgovine koje su započele radom prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika dužne su udovoljiti uvjetima za nastambe u roku od 2 godine od stupanja na snagu ovoga Pravilnika.” Obrazloženje: Dvije godine dovoljno su dugi rok da trgovine usklade nastambe i opremu u skladu s ovim Pravilnikom. Nije prihvaćen Rok od tri godine od stupanja na snagu ovoga Pravilnika tijekom kojega trgovine koje su započele radom prije stupanja na snagu Pravilnika trebaju udovoljiti uvjetima za nastambe određen je u dogovoru s članovima povjerenstva, s obzirom na potreban rok za amortizaciju već nabavljene opreme i smatra se primjerenim, a osobito ako se uspoređuje s puno duljim rokom od 10 godina koji je bio osiguran farmerima za prestanak držanja kokoši nesilica za proizvodnju jaja za konzum u neobogaćenim kavezima. S obzirom da se uvjeti za nastambe ne odnose samo na površinu kaveza za životinje, već i na visinu kaveza i drugih nastambi, nije uvijek moguće napraviti prilagodbu smanjenjem broja životinja koje se drže u nastambi/kavezu.
8 Prijatelji životinja Prijelazne i završne odredbe, Članak 18. Članak 18., stavak 2. glasi: „(2) Nakon stupanja na snagu obveze iz stavka 1. ovoga članka, kao istovrijedno iskustvo odnosno znanje priznavat će se najmanje godinu dana rada na istim poslovima iz članka 11. stavka 2. ovoga Pravilnika koje je stečeno do nastajanja obveze o osposobljavanju osoba iz stavka 1. ovoga članka.” Predlažemo da članak 18., stavak 2. glasi: „(2) Nakon stupanja na snagu obveze iz stavka 1. ovoga članka, kao istovrijedno iskustvo odnosno znanje priznavat će se doktor veterinarske medicine ili srednjoškolsko obrazovanje veterinarskog smjera iz članka 11. stavka 2. ovoga Pravilnika koje je stečeno do nastajanja obveze o osposobljavanju osoba iz stavka 1. ovoga članka.” Obrazloženje: Već smo naveli u prijedlogu za izmjene članka 11. na apsurd te odredbe koju treba mijenjati. S obzirom na to da se u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca radi sa živim životinjama, i to s velikim brojem različitih i većini ljudi slabo poznatih životinja, kao istovrijedno iskustvo odnosno znanje mogu se priznati jedino stručno znanje koje ima doktor veterinarske medicine i veterinarski tehničar s barem godinu i pol rada u trgovini za prodaju kućnih ljubimaca. Osobe sa završenom bilo kojom drugom srednjom školom (tajnice, računovođe, ekonomski smjer, kozmetičari, frizeri, gimnazije…) nisu tijekom školovanja dobile nikakvo stručno znanje niti imaju iskustva u radu sa životinjama. Nadalje, osobama sa srednjoškolskim obrazovanjem bilo koje struke godinu dana rada u trgovini i dalje ne osigurava stjecanje znanja koje se dobiva kroz tečaj za osposobljavanje (zakonodavstvo iz područja zaštite životinja, fiziologija životinja, prepoznavanje bolesnih stanja, prepoznavanje spola i spolne zrelosti, razmnožavanje životinja itd.). Drugi problem je taj što bi potvrdu o istovrijednom znanju odnosno iskustvu radniku trebao dati poslodavac, dakle, onaj koji je dužan financirati njegovo osposobljavanje i kojemu je u interesu izdati takvu potvrdu neovisno o tome koje je poslove obavljao radnik u trgovini, što je izravan sukob interesa. Dakle, radnik je u tih godinu dana mogao samo biti na blagajni, a nitko ne provjerava je li išta naučio, već je dovoljna potvrda poslodavca koji ima financijski interes da mu izda takvu potvrdu. To je potpuno neprihvatljivo i nije nikakav dokaz da je netko znalac za životinje ako je radio godinu dana u trgovini te takva osoba i dalje ne može imati jednako znanje i sposobnosti kao veterinarski tehničar. Ističemo i da stavak 3. glasi: „(3) Novozaposlena osoba koja još nije osposobljena može do ishodovanja potvrde o osposobljavanju raditi pod nadzorom osposobljene osobe, a najdulje do godinu dana.” Iz stavka 2. proizlazi da osoba ne mora proći osposobljavanje ako ima najmanje godinu dana rada na istim poslovima, a iz stavka 3. proizlazi da novozaposlena osoba može biti godinu dana pod nadzorom osposobljene osobe. No nakon što prođe tih godinu dana, ne mora više niti proći osposobljavanje jer se, prema trenutačnoj odredbi u stavku 2., smatra nakon godinu dana osobom koja ima istovrijedno iskustvo odnosno znanje! Time Pravilnik daje trgovinama trajnu mogućnost da, koristeći ovako otvorene rupe u zakonu, njihovi djelatnici nikada ne moraju proći osposobljavanje, što je nedopustivo! Smatramo da je izuzetno važno da, zbog osiguravanja dobrobiti životinja, u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca radi stručno i osposobljeno osoblje. Odredbe Pravilnika ne smiju pogodovati postojećim trgovinama i to samo zato da bi trgovine izbjegle trošak plaćanja za šest sati osposobljavanja. Stoga predlažemo da se prihvati prijedlog koji smo naveli. Djelomično prihvaćen Člankom 11. Pravilnika propisana je obveza osposobljavanje djelatnika zaduženog za dobrobit životinja te skrbnika. Kao istovrijedno iskustvo odnosno znanje priznaje se za djelatnika za dobrobit životinja najmanje srednjoškolsko obrazovanje veterinarskog smjera, a za skrbnika najmanje godinu dana rada na poslovima skrbi o kućnim ljubimcima što se dokazuje potvrdom koju izdaje poslodavac. U skladu s člankom 18. Pravilnika osposobljavanje je obvezno provesti u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Pravilnika, odnosno šest mjeseci nakon davanja suglasnosti na program osposobljavanja. Nakon stupanja na snagu navedene obveze, kao istovrijedno iskustvo odnosno znanje priznavat će se najmanje godinu dana rada na poslovima djelatnika zaduženog za dobrobit životinja te skrbnika koje je stečeno do nastajanja obveze o osposobljavanju osoba.
9 Prijatelji životinja Prijelazne i završne odredbe, Članak 18. Članak 18., stavak 1. glasi: „(1) Osposobljavanje osoba iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika obvezno je provesti u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Pravilnika, odnosno šest mjeseci nakon davanja suglasnosti na program osposobljavanja u skladu s člankom 12. stavkom 3. ovoga Pravilnika.” Predlažemo da se članak 18., stavak 1. izmijeni i da glasi: „(1) Osposobljavanje osoba iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika obvezno je provesti u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovoga Pravilnika, odnosno šest mjeseci nakon davanja suglasnosti na program osposobljavanja u skladu s člankom 12. stavkom 3. ovoga Pravilnika.” Obrazloženje: Smatramo da je dvije godine od stupanja na snagu ovoga Pravilnika nepotrebno prevelik rok za provođenje osposobljavanja i da bi godinu dana bilo dovoljno propisano razdoblje. Provođenje osposobljavanja osoblja u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca iznimno je važno za osiguravanje dobrobiti životinja koje se prodaju i zato je važno omogućiti ovim Pravilnikom što skoriju provedbu te odredbe. Prihvaćen prihvaćen
10 Prijatelji životinja Odobravanje trgovine i veleprodaje za prodaju kućnih ljubimaca, Članak 16. Predlažemo da se u članak 16. dodaju stavci (4) i (5) i da glase: „(4) Trgovine za životinje i prostori veleprodaje za obnovu zahtjeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka godišnje plaćaju naknadu nadležnom tijelu.” „(5) Visinu naknade iz stavka 4. ovoga članka naredbom propisuje ministar.” Obrazloženje: Konzultirajući se s drugim ministarstvima, dobili smo sugestiju da se u Pravilnik uvedu odredbe koje smo predložili jer time Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane može dobiti sredstva od samih trgovina za održavanje baze i kontrolu. U interesu je Ministarstva da ima zaposlenu osobu koja bi se bavila administracijom i kontrolom trgovina. Predlažemo da ta godišnja naknada bude po trgovini, a ne po pravnom subjektu, u iznosu koji naredbom propiše ministar. Ovaj prijedlog može se formulirati i drukčije, a cilj mu je da troškovi vođenja i kontrole trgovina pokrivaju sami sebe naplatom od trgovina. Nije prihvaćen Kako obveza godišnje naknade trgovina kućnim ljubimcima prema nadležnom tijelu nije propisana Zakonom o zaštiti životinja ne može se propisati ovim Pravilnikom jer za isto ne postoji zakonodavna podloga.
11 Viktoria Krčelić Upute, Članak 15. Uz perilice za rublje dobivamo upute, a za živa bića bi ih se trebalo tražiti po policama? Kako se isporučuje životinja tako neka se predaju i upute. Prihvaćen prihvaćen
12 Prijatelji životinja Upute, Članak 15. Predlažemo da se u članak 15. doda stavak 3. i da glasi: „(3) Djelatnik u trgovini treba zatražiti od kupca životinje podatke za kontaktiranje u slučaju pojave zooonoza u trgovini.” Obrazloženje: Tijekom rada Povjerenstva ovaj naš prijedlog bio je odbijen od strane predstavnika trgovaca životinjama s obrazloženjem da bi to bilo kršenje Zakona o zaštiti osobnih podataka, što nije točno. Naime, Zakon o zaštiti osobnih podataka ne zabranjuje prikupljanje osobnih podataka, već se njime definira pod kojim uvjetima se ti podaci mogu prikupljati i koristiti, a da se ne zloupotrebljavaju. Smatramo da trgovina treba od kupca životinje zatražiti podatke za kontaktiranje na način da kupac vlastitom privolom („slobodno dano i izričito očitovanje volje ispitanika kojom on izražava svoju suglasnost s obradom njegovih osobnih podataka u određene svrhe”) iznese svoje kontakt-podatke (bez traženja osobne iskaznice) kako bi ga trgovina kontaktirala isključivo u slučaju pojave zoonoza u trgovini. Dio kupaca će to odbiti, no velika većina će pristati dati podatke jer je to u njihovu interesu i u interesu zdravlja životinje koju su kupili. Dobivene podatke trgovina, u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka, ne smije koristiti za slanje promidžbenih materijala ili za bilo koju drugu svrhu ili ih davati trećim osobama. Takva praksa primjenjuje se u trgovini u Čakovcu u kojoj je radila jedna članica Povjerenstva i dobro funkcionira. Pokazala se jako korisnom u slučaju pojave klamidioze ptica u trgovini. Zahvaljujući praksi te trgovine da zabilježe osnovne podatke (ime i prezime, broj telefona, datum i vrstu kupljene životinje) kupaca koji su ih željeli dati, trgovina je mogla kontaktirati sve kupce ptica, provjeriti pokazuju li ptice simptome zaraženosti i daljnjim postupanjem spriječiti širenje zoonoze. Na taj način zaštićena je dobrobit životinja, spriječeno je daljnje širenje zoonoze na ljude, a trgovina je sačuvala svoj ugled jer je kontaktiranjem kupaca pokazala brigu i za zdravlje ptica i za zdravlje ljudi. Nije prihvaćen Ovim se Pravilnikom ne može nametnuti obveza davanja i prikupljanja podataka privatnih osoba s obzirom da je isto uređeno posebnim propisom.
13 Ana Divjak Upute, Članak 15. Upute trebaju ići uz životinju i nikako drugačije i jedino će ih tako kupac dobiti. Sve ostalo nema logike. Prihvaćen prihvaćen
14 Prijatelji životinja Upute, Članak 15. Članak 15., stavak 2. glasi: „(2) Upute moraju biti dostupne kupcima na jasno vidljivom mjestu uz nastambe za životinje tako da ih mogu uzeti, osim u prostorima veleprodaje.” Predlažemo da se članak 15., stavak 2. izmijeni i da glasi: „(2) Upute se moraju osigurati na način da se daju kupcu zajedno sa životinjom, osim u prostorima veleprodaje.” Obrazloženje: Pravilnik služi da bi se njime detaljnije uredile odredbe Zakona, a prijedlog koji navodimo razrađuje članak 73., stavak 2. Zakona o zaštiti životinja na način da objašnjava na koji se način moraju kupcu osigurati upute: „U trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca moraju se osigurati pisane upute o značajkama vrste životinja te o odgovarajućem načinu držanja životinja koje se prodaju.” Dakle, naš prijedlog ostaje u okviru obaveze koja je određena Zakonom, samo ju specificira, odnosno detaljnije određuje na koji se način mora izvršiti zakonska obaveza (što je uostalom i smisao pravilnika te da u praksi ne bi došlo do svojevoljnih tumačenja zakona). Iako je poanta Pravilnika koji se donosi da se životinjama u trgovinama osiguraju neki minimalni životni uvjeti dok tamo borave, ratio Zakona na kojem se temelji Pravilnik je dobrobit životinja. Takva svrha i ratio Zakona preteže i na sve ostale njegove pravilnike pa bi to trebalo imati na umu prilikom njihova donošenja. Zaštita životinja ne prestaje njihovom prodajom kupcu, na te se životinje i dalje primjenjuju odredbe Zakona, a jedan od načina pravilne provedbe Zakona je taj da se kupca odmah obavijesti o svemu što će mu biti potrebno da bi se mogao pravilno nastaviti brinuti o životinji. To bi svakako trebala biti obaveza prodavatelja životinje – da kupca nedvosmisleno i jasno upozna sa svim specifičnostima vrste te možda čak i konkretne jedinke. Davanje uputa mora biti obavezni dio svake prodaje životinja. Ovim pravilnikom mora se jasno i detaljno propisati način na koji će trgovine osigurati davanje uputa kupcima, zbog čega je važno konkretno navesti da se u trgovinama i na izložbama moraju osigurati upute u obliku letka koje se predaju kupcu zajedno s računom i kupljenom životinjom. Na isti način svaki kupac dobije upute na hrvatskom jeziku kada kupi perilicu rublja ili neki drugi uređaj pa je još važnije da kupac dobije te upute kada se radi o živim bićima. Sve ostalo bilo bi kršenje Zakona o zaštiti životinja jer osiguravanje upute ne znači da je dovoljno da te upute stoje npr. pokraj blagajne pa ih kupac može uzeti ako želi, već davanje uputa kupcu, uz prodanu životinju, mora biti obavezno. Ovako definirana odredba korisna je ne samo za životinje nego i za trgovine jer se obavezom davanja pisane upute trgovina oslobađa odgovornosti u slučaju neadekvatnog držanja i postupanja prema životinji od strane kupca. U spornim situacijama kupac se može žaliti veterinarskom inspektoru da nije dobio upute uz kupljenu životinju pa nije bio upoznat s njezinim potrebama, a što se lako može izbjeći formuliranjem odredbe kako smo predložili. Tvrdnje predstavnika trgovina da bi kupac mogao baciti uputu prije izlaska iz trgovine ili ju čak odbiti uzeti pa da se zato ne smije propisivati obaveza davanja uputa uz svaku kupljenu životinju nisu opravdane i nemaju logike. Naime, na isti način kupac bi mogao baciti prije izlaska iz trgovine upute za rad računala koje je kupio (jer već doma ima jednako računalo i sve zna o njemu), no to i dalje obavezuje proizvođače uređaja da uz svaki kupljeni uređaj mora biti i uputa za korištenje. Radi se o živim bićima o kojima većina kupaca ima malo znanja i davanje uputa uz kupljenu životinju je minimum koji se mora propisati Pravilnikom. Prihvaćen prihvaćen
15 Dunja Puača Upute, Članak 15. Članak 15., stavak 2. - Ako Zakon nalaže da trebaju biti osigurane pisane upute, onda je jedini ispravan način da pravilnik propiše da ju kupci moraju dobiti uz životinju. To je jedini ispravan način da se ispoštuje Zakon odnosno da se stvarno osiguraju pisane upute. Prihvaćen prihvaćen
16 Matko Boršić Upute, Članak 15. U članku 15., stavak 2. trebalo bi pisati da se uz životinju moraju dobiti upute. To ne bi trebao biti problem petshopu, a kupcu će biti drago. Prihvaćen Prihvaćen
17 Stela Cota Upute, Članak 15. Ne slažem se da bi u Članku 15. stavak 2. trebao glasiti tako da upute budu dostupne na jasno vidljivom mjestu, već upute treba dati zajedno sa životinjom osobi koja ju kupi kao što joj se da račun. Dakle u ruke uz kupljenu životinju. Prihvaćen prihvaćen
18 VLATKA BALAŠ CERJAK Upute, Članak 15. U Članku 15. bi trebalo pisati da se uz prodanu životinju moraju dati i upute o tome kako se treba brinuti o njoj. Ovo je najmanja stvar koju petshop može napraviti, a značit će puno za tu životinju. Kada kupuješ neživu stvar dobiješ upute kako da ju koristiš i zato ne vidim razlog zašto ne bi bilo obavezno da svi uz životinju odmah dobiju i uputu kako da se brinu za nju. Prihvaćen prihvaćen
19 Prijatelji životinja Posebni uvjeti za trgovine , Članak 14. Članak 14. glasi: „Životinje se ne smiju izlagati u izlozima trgovina osim ukrasnih riba kojima se u akvariju mora osigurati mjesto za skrivanje.” Predlažemo da se članak 14. izmijeni i da glasi: „Životinje se ne smiju izlagati u izlozima trgovina osim ukrasnih riba kojima se u akvariju mora osigurati mjesto za skrivanje te se akvarij mora zaštititi od štetnog sunčevog zračenja.” Obrazloženje: Smatramo da izlozi trgovina nisu mjesta gdje bi se trebala držati živa bića i naš prvi prijedlog je da se ova odredba briše. Ako se ipak dopusti držanje akvarija s ribama u izlozima trgovina, tada je nužno da ti izlozi budu zaštićeni od prejakog sunčevog zračenja. Djelomično prihvaćen Članak 14. Pravilnika se mijenja te glasi: Životinje se ne smiju izlagati u izlozima trgovina osim ukrasnih riba kojima se u akvariju mora osigurati mjesto za skrivanje te se akvarij mora zaštititi od izravnog sunčevog zračenja. S obzirom na odredbe ovoga Pravilnika o načinu držanja životinja ako akvarij nije izložen izravnom sunčevom zračenju neće biti niti štetnih posljedica zbog sunčevog zračenja.
20 Prijatelji životinja Evidencije, Članak 13. Predlažemo da se u članak 13. doda stavak (4) i da glasi: „(4) Evidencije iz stavka 1. i 2. ovoga članka posjednik trgovine ili veleprodaje mora kao godišnje izvješće o radu trgovine dostaviti nadležnom tijelu do kraja ožujka tekuće godine za proteklu godinu.” Obrazloženje: Smatramo da je u Pravilniku nužno propisati za trgovine obavezu slanja godišnjeg izvještaja Ministarstvu kako bi se spriječilo narušavanje dobrobiti životinja. Bili smo na sastanku u drugim ministarstvima te smo i tamo dobili savjet da se obaveza godišnjih izvješća unese u sve pravilnike jer da tako funkcioniraju i zakoni i pravilnici iz drugih područja koja se, primjerice, tiču udruga, poduzeća i slično, odnosno svi oni trebaju predavati nadležnim tijelima redovito razna izvješća, da je to osnova dobrog zakonodavstva i kontrole poslovanja. Djelomično prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja propisuje se način držanja kućnih ljubimaca u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca i prostorima veleprodaje kao i vođenje upisnika trgovina kućnih ljubimaca i veleprodaja, a ne uključuju se izvješća koja trgovine ili veleprodaje trebaju dostavljati nadležnom tijelu te, stoga, niti nema zakonodavne osnove za propisivanje navedene odredbe Pravilnikom. Evidencije propisane ovim Pravilnikom imaju svrhu osigurati redovito bilježenje podataka u skladu s navedenim evidencijama koje se moraju voditi te dostaviti na zahtjev veterinarskog inspektora odnosno na zahtjev nadležnog tijela u roku koji odredi inspektor odnosno nadležno tijelo.
21 Prijatelji životinja Evidencije, Članak 13. Članak 13., stavak 1., točka 11. glasi: „(1) U trgovinama i veleprodajama mora biti osigurano vođenje evidencija iz kojih je vidljivo: … podaci o liječenju životinja.” Predlažemo da se članak 13., stavak 1. izmijeni i da glasi: „(1) U trgovinama i veleprodajama mora biti osigurano vođenje evidencija iz kojih je vidljivo: … podaci o liječenju životinja i uzroku uginuća ako je uzrok poznat ili ako se radi o skupnom uginuću.” Obrazloženje: U članku 13., stavku 1., točki 7. navodi se da se u evidencijama mora, između ostaloga, vidjeti: „7. broj uginulih životinja prema vrsti, a gdje je primjenjivo i identifikacijskoj oznaci životinje”. Smatramo nužnim da se u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca vodi i evidencija o liječenju bolesnih životinja i da se navede uzrok uginuća kako smo predložili. Naime, samo vođenje evidencije o broju uginulih životinja prema vrsti nije dovoljno jer se iz toga ne vidi uzrok uginuća – je li riječ o pojavi zoonoze u trgovini ili o uginuću koje je posljedica transporta, trovanja, šoka zbog promjena uvjeta držanja (ribice) i sl. Jasno je da se bez dijagnostike ne može precizno utvrditi uzrok uginuća npr. svake ribice, zbog čega predlažemo da se propiše obaveza evidentiranja generalnih podataka - uzroka uginuća ako je uzrok poznat ili ako se radi o skupnom uginuću (npr. u transportu, trovanje i sl.). Također, važno je voditi evidencije o liječenju životinja kako bi se utvrdilo boluje li životinja od zoonoze ili se radi o ozljedi od napada druge životinje i sl. Takva evidencija nužna je zbog zaštite dobrobiti životinja kako bi se vidjelo liječi li uopće trgovina bolesne ili ozlijeđene životinje ili ih ne liječi, nego vraća dobavljaču (kako to npr. radi trgovina za prodaju kućnih ljubimaca u Čakovcu, o čemu je svjedočila jedna članica Povjerenstva) i time ih prepušta neizvjesnoj sudbini i vjerojatnom usmrćivanju s obzirom na troškove liječenja koji trgovcima u maloprodaji i veleprodaji nisu u interesu. Ovo je realan problem u praksi koji se ne može i ne smije ignorirati i zato predlažemo da se regulira obavezom evidentiranja liječenja životinja i uzroka njihova uginuća na način kako smo predložili. Nije prihvaćen U skladu s člankom 6. Zakona o zaštiti životinja, posjednik mora pravodobno zatražiti veterinarsku pomoć i osigurati zbrinjavanje bolesnih ili ozlijeđenih životinja, te se o liječenju životinja vodi evidencija. Također, prijava uginuća životinja kao i utvrđivanje uzroka uginuća provodi se u skladu s drugim propisima iz područja veterinarstva te ih ne treba navoditi u ovome Pravilniku.
22 Prijatelji životinja Provođenje osposobljavanja , Članak 12. Predlažemo da se u članak 12. dodaju sljedeći stavci: „(6) Nadležno tijelo svakom odobrenom programu iz stavka 3. ovoga članka dodjeljuje jedinstveni broj odobrenja o čemu se vodi upisnik pri nadležnom tijelu.” „(7) Program tečaja za osposobljavanje mora biti dostavljen na kraju svake godine na uvid nadležnom tijelu koje ga može ukinuti ako utvrdi da nije usklađen s ovim Pravilnikom.” Obrazloženje: Ovi prijedlozi imaju za cilj omogućiti transparentnost u provođenju programa osposobljavanja. Djelomično prihvaćen U skladu s člankom 12. Pravilnika nadležno tijelo daje suglasnost na sadržaj programa osposobljavanja, a veterinarska inspekcija Državnog inspektorata, u skladu sa svojim ovlastima, provodi nadzor nad provedbom ovoga Pravilnika. Svaka suglasnost za sadržaj programa osposobljavanja već ima svoj jedinstveni neponovljivi broj te ga, stoga, nije potrebno posebno navoditi.
23 Prijatelji životinja Osposobljenost osoblja, Članak 11. Predlažemo da se u članak 11. doda novi stavak koji glasi: „Osoblje trgovine za kućne ljubimce mora biti osposobljeno za prepoznavanje je li životinja zdrava ili bolesna, uočiti promjene u njezinu ponašanju i procijeniti je li okoliš u kojemu boravi adekvatan kako bi se osiguralo zdravlje životinje i ispunjenje njezinih bioloških potreba.” Obrazloženje: Osoblje trgovine za kućne ljubimce mora kroz završeno osposobljavanje ili internu edukaciju u trgovini biti osposobljeno za prepoznavanje osnovnih pokazatelja da sa životinjom nešto ne valja i da joj treba osigurati veterinarsku skrb ili drugu vrstu pomoći. Kao udruzi građani nam već godinama učestalo dojavljuju slučajeve bolesnih ili čak mrtvih životinja koje su uočili u nastambama trgovina za prodaju kućnih ljubimaca. Neprihvatljivo je i suprotno dobrobiti životinja da zbog nesposobnosti osoblja dolazi do obolijevanja i smrti životinja u trgovini, zbog čega smatramo da je nužno uvrstiti u Pravilnik ovu odredbu. Djelomično prihvaćen U skladu s člankom 12. Pravilnika osposobljavanje se provodi u skladu s programom iz Priloga III. Pravilnika koji obuhvaća sljedeća područja: zakonodavstvo iz područja zaštite životinja, fiziologiju životinja, prepoznavanje bolesnih stanja, potrebe životinja za hranom i vodom, razmnožavanje životinja, prepoznavanje spola i spolne zrelosti, uvjeti smještaja životinja, ponašanje životinja i pojam stresa, postupanje sa životinjama i zaštita osoblja koje dolazi u dodir sa životinjama. Navedenim je u potpunosti sadržajno prihvaćen dostavljeni prijedlog, a jedino je izdvojen kao prilog Pravilniku radi boljeg oblikovanja odredbi Pravilnika.
24 Prijatelji životinja Osposobljenost osoblja, Članak 11. Članak 11., stavak 2. glasi: „(2) Kao istovrijedno iskustvo odnosno znanje iz stavka 1. ovoga članka priznaje se najmanje srednjoškolsko obrazovanje veterinarskog smjera ili najmanje godinu dana rada na istim poslovima što se dokazuje potvrdom koju izdaje poslodavac.” Predlažemo da se članak 11., stavak 2. izmijeni i da glasi: „(2) Kao istovrijedno iskustvo odnosno znanje iz stavka 1. ovoga članka priznaje se doktor veterinarske medicine ili srednjoškolsko obrazovanje veterinarskog smjera s iskustvom rada na istim poslovima najmanje godinu i pol dana, što se dokazuje potvrdom koju izdaje poslodavac.” Obrazloženje: S obzirom na to da se u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca radi sa živim životinjama, i to s velikim brojem različitih i većini ljudi slabo poznatih životinja, kao istovrijedno iskustvo odnosno znanje mogu se priznati jedino stručno znanje koje ima doktor veterinarske medicine i veterinarski tehničar s barem godinu i pol rada u trgovini za prodaju kućnih ljubimaca. Osobe sa završenom bilo kojom drugom srednjom školom (tajnice, računovođe, ekonomski smjer, kozmetičari, frizeri, gimnazije…) nisu tijekom školovanja dobile nikakvo stručno znanje niti imaju iskustva u radu sa životinjama. Nadalje, osobama sa srednjoškolskim obrazovanjem bilo koje struke godinu dana rada u trgovini i dalje ne osigurava stjecanje znanja koje se dobiva kroz tečaj za osposobljavanje (zakonodavstvo iz područja zaštite životinja, fiziologija životinja, prepoznavanje bolesnih stanja, prepoznavanje spola i spolne zrelosti, razmnožavanje životinja itd.). Drugi problem je taj što bi potvrdu o istovrijednom znanju odnosno iskustvu radniku trebao dati poslodavac, dakle, onaj koji je dužan financirati njegovo osposobljavanje i kojemu je u interesu izdati takvu potvrdu neovisno o tome koje je poslove obavljao radnik u trgovini, što je izravan sukob interesa. Dakle, radnik je u tih godinu dana mogao samo biti na blagajni, a nitko ne provjerava je li išta naučio, već je dovoljna potvrda poslodavca koji ima financijski interes da mu izda takvu potvrdu. To je potpuno neprihvatljivo i nije nikakav dokaz da je netko znalac za životinje ako je radio godinu dana u trgovini te takva osoba i dalje ne može imati jednako znanje i sposobnosti kao veterinarski tehničar. Ističemo i da stavak 3. glasi: „(3) Novozaposlena osoba koja još nije osposobljena može do ishodovanja potvrde o osposobljavanju raditi pod nadzorom osposobljene osobe, a najdulje do godinu dana.” Iz stavka 2. proizlazi da osoba ne mora proći osposobljavanje ako ima najmanje godinu dana rada na istim poslovima, a iz stavka 3. proizlazi da novozaposlena osoba može biti godinu dana pod nadzorom osposobljene osobe. No nakon što prođe tih godinu dana, ne mora više niti proći osposobljavanje jer se, prema trenutačnoj odredbi u stavku 2., smatra nakon godinu dana osobom koja ima istovrijedno iskustvo odnosno znanje! Time Pravilnik daje trgovinama trajnu mogućnost da, koristeći ovako otvorene rupe u zakonu, njihovi djelatnici nikada ne moraju proći osposobljavanje, što je nedopustivo! Smatramo da je izuzetno važno da, zbog osiguravanja dobrobiti životinja, u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca radi stručno i osposobljeno osoblje. Odredbe Pravilnika ne smiju pogodovati postojećim trgovinama i to samo zato da bi trgovine izbjegle trošak plaćanja za šest sati osposobljavanja. Stoga predlažemo da se prihvati prijedlog koji smo naveli. Djelomično prihvaćen Člankom 11. stavkom 2. Pravilnika određuje se najmanje srednjoškolsko obrazovanje veterinarskog smjera te nije potrebno posebno navoditi i doktore veterinarske medicine. Zahtjev od najmanje godinu dana rada na poslovima djelatnika zaduženog za dobrobit životinja i poslovima skrbnika odnosi se na osobe koje nemaju najmanje srednjoškolsko obrazovanje veterinarskog smjera, a već rade na navedenim poslovima. S obzirom da se u stavku 1. članka 12. ovoga Pravilnika radi o skrbi za životinje, a ne o veterinarskoj skrbi, nije potrebno za poslove skrbi o životinjama osigurati znanje doktora veterinarske medicine ili srednjoškolsko obrazovanje veterinarskog smjera. U skladu sa člankom 18. stavkom 1. Pravilnika osposobljavanje osoba iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika obvezno je provesti u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Pravilnika, odnosno šest mjeseci nakon davanja suglasnosti na program osposobljavanja u skladu s člankom 12. stavkom 3. ovoga Pravilnika. Člankom 18. stavkom 2. ovoga Pravilnika propisuje se da se nakon stupanja na snagu obveze iz stavka 1. istoga članka, kao istovrijedno iskustvo priznaje najmanje godina dana rada na poslovima iz članka 11. stavka 2. Pravilnika koje je stečeno do nastajanja obveze o osposobljavanju osoba iz stavka 1. ovoga članka. S obzirom na ovu odredbu, nakon nastajanja obveze o osposobljavanju osoba iz članka 18. stavka 1. Pravilnika neće se kao istovrijedno iskustvo priznavati godina dana rada iz članka 11. stavka 2. Pravilnika za zaposlenike zaposlene nakon nastajanja navedene obveze osposobljavanja. Člankom 10. ovoga Pravilnika propisano je da vlasnik ili posjednik trgovine kućnim ljubimcima i veleprodaje određuje djelatnika zaduženog za dobrobit životinja, a u svrhu provedbe kontrole životinja i uvjeta držanja, koji u slučaju kad je ugroženo zdravlje ili dobrobit životinja obavještava nadležnu osobu u trgovini ili veleprodaji. U slučaju kad se utvrde nepravilnosti vezano za dobrobit i zdravlje životinja, veterinarski inspektor poduzima Zakonom o zaštiti životinja propisane mjere za njihovo uklanjanje.
25 Prijatelji životinja Djelatnik zadužen za dobrobit životinja, Članak 10. Članak 10., stavak 3. glasi: „(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka obvezna je, bez odgađanja, ako je ugroženo zdravlje ili dobrobit životinja obavijestiti nadležnu osobu u trgovini ili veleprodaji.” Predlažemo da se članak 10., stavak 3. izmijeni i da glasi: „(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka obvezna je, bez odgađanja, ako je ugroženo zdravlje ili dobrobit životinja obavijestiti nadležnu osobu u trgovini ili veleprodaji koja je dužna osigurati veterinarsku skrb za bolesne i ozlijeđene životinje, o čemu treba voditi evidenciju iz članka 13. ovoga Pravilnika.” Obrazloženje: Članak 5., stavak 1. Zakona o zaštiti životinja propisuje: „Zabranjeno je životinje usmrćivati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu i bolestima protivno odredbama ovoga Zakona.” Nadalje, članak 6., stavak 2. Zakona o zaštiti životinja propisuje: „Posjednik mora pravodobno zatražiti veterinarsku pomoć i osigurati zbrinjavanje bolesnih ili ozlijeđenih životinja, veterinarsku pomoć pri porodu ako je potrebna i osigurati odgovarajuću njegu bolesnih, ozlijeđenih i iscrpljenih životinja.” Stoga smatramo da je nužno jasno precizirati odgovornost djelatnika trgovine u cilju zaštite životinja od boli, patnje i ozljeda i obavezu da osigura veterinarsku skrb za životinje, a što nije propisano općenitim odredbama Zakona. Također, o liječenju životinje treba voditi evidenciju propisanu člankom 13. Pravilnika (podaci o liječenju životinja). Djelomično prihvaćen U skladu s programom osposobljavanja iz ovoga Pravilnika osoblja u trgovini kućnim ljubimcima ili veleprodaji, osoblje je osposobljeno za prepoznavanje bolesnih stanja pojedine vrste životinja, o čemu, ako postavi sumnju na bolest, obavještava nadležnu osobu u trgovini ili veleprodaji. U skladu s člankom 6. stavkom 2. Zakona o zaštiti životinja, posjednik mora pravodobno zatražiti veterinarsku pomoć i osigurati zbrinjavanje bolesnih ili ozlijeđenih životinja, veterinarsku pomoć pri porodu ako je potrebna i osigurati odgovarajuću njegu bolesnih, ozlijeđenih i iscrpljenih životinja te isto nije potrebno navoditi u pravilniku. Obveza vođenja podataka o liječenju životinja od strane fizičkih ili pravnih osoba odobrenih od ovoga tijela propisana je i posebnim propisima iz područja veterinarstva, a dio je i evidencija koje se moraju voditi u skladu s ovim Pravilnikom.
26 Prijatelji životinja Djelatnik zadužen za dobrobit životinja, Članak 10. Članak 10., stavak 2. glasi: „(2) Djelatnik zadužen za dobrobit životinja osigurava provedbu kontrole životinja i uvjeta držanja, jednom dnevno, a prema potrebi i češće.” Predlažemo da se članak 10., stavak 2. izmijeni i da glasi : „(2) Djelatnik zadužen za dobrobit životinja osigurava provedbu kontrole životinja i uvjeta držanja najmanje jednom dnevno, tijekom svih sedam dana u tjednu, uključujući neradne dane.” Obrazloženje: Predlažemo konkretnije definiranu ovu odredbu kako bi se precizirale obaveze djelatnika zaduženog za dobrobit životinja. Mora biti jasno da svih sedam dana u tjednu životinje moraju imati odgovarajuću skrb (hranjene, voda, čišćenje i sl.) jer se to ne podrazumijeva i zato treba propisati Pravilnikom. Voditeljica Povjerenstva rekla je na jednom od sastanaka Povjerenstva da nije nužno mijenjati životinjama u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca vodu svaki dan jer je i nakon dan-dva to zdravstveno ispravna voda. Međutim, postoje vrste (činčile, zamorci, štakori…) kojima se voda mora svakodnevno mijenjati jer ustajala voda dovodi do oštećenja sustava crijeva. Zato predlažemo dopunu članka 10., stavka 2. kako smo predložili. Djelomično prihvaćen Radi jasnoće odredbe članka 10. stavka 2. Pravilnika ista se djelomično mijenja te sada glasi: „Djelatnik zadužen za dobrobit životinja osigurava provedbu kontrole životinja i uvjeta držanja svaki dan, jednom dnevno, a prema potrebi i češće.” , a s obzirom da nema vremenskog ograničenja, navedena odredba primjenjuje se svaki dan.
27 Prijatelji životinja Odvojeno držanje životinja, Članak 9. Članak 9., stavak 3. glasi: „(3) Spolno zreli mužjaci vrsta za koje je moguće odrediti spol, moraju se držati odvojeno od ženki zbog sprječavanja neželjene gravidnosti.” Predlažemo da se u članak 9. doda stavak 4. i da glasi: „(4) Dopuštena je prodaja samo onih životinja, uz iznimku riba, kojima se već pri nabavi mogu osigurati uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.” Obrazloženje: Važno je da se osigura nemogućnost razmnožavanja životinja u trgovini i da se one drže odvojeno po spolu. Uzgajivači mogu i znaju odrediti spol životinja, uz iznimku riba, kada su one sposobne za samostalan život i mogu se prodati trgovinama. Mali sisavci mogu se spariti već s tri mjeseca (kod dobavljača, pa čak i u transportu) i zato je ključno da se odvoje po spolu već i prije dolaska u trgovinu. Odvajanje spolno zrelih mužjaka od ženki izrazito je važno za zaštitu dobrobiti životinja koje se prodaju, kao i za sprječavanje nezakonitog poslovanja trgovina za prodaju kućnih ljubimaca koje mogu zloupotrebljavati zakon i uzgajati životinje pravdajući se da je životinje nemoguće razdvojiti po spolu, a time spriječiti i njihovo parenje. Sama trudnoća životinje može biti vrlo teška, a tijekom trudnoće može doći do komplikacija, pobačaja, trudničke toksikoze, dok mladunci tijekom porođaja mogu zapeti porođajnom kanalu i umrijeti. Stoga trgovine za prodaju kućnih ljubimaca ne mogu i ne smiju biti mjesta za (ne)namjerni uzgoj životinja i/ili prodaju trudnih životinja. Na trgovinama je odgovornost i obaveza da osiguraju kupnju od dobavljača, a kasnije prodaju u svojim trgovinama, samo onih životinja za koje znaju spol i koje mogu držati odvojeno radi sprječavanja gravidnosti. Pritom nemaju isprike da nisu bili informirani o s obzirom na to da program osposobljavanja osoblja, propisan ovim pravilnikom, obuhvaća i prepoznavanje spola i spolne zrelosti. To prepoznavanje lako je moguće utvrditi za gotovo sve vrste koje se prodaju u trgovinama: HRČAK Spolna zrelost nastupa: - kod zlatnog hrčka od 28. dana života - kod kineskog prugastog, džungarski i campbell od 28. dana života - kod roborovskog patuljastog od 35. dana života. Raspoznavanje spola: Mužjaci: - jasno vidljivi testisi - stražnji kraj ima V-formu, završetak ide u špic - između spolovila i anusa postoji znatno veći razmak nego kod ženki - džungarski patuljasti hrčak ima još jedan treći otvor na trbuhu, mirisnu žlijezdu - mužjaci teddy hrčka imaju po cijelom tijelu dugačko krzno. Ženke: - stražnji kraj ima okruglu formu - na donjoj strani trbuha nalaze se mliječne žlijezde (ovisno o odlakanosti vrste ne moraju biti jasno vidljive) - između spolovila i anusa je vrlo mali razmak, smješteni su odmah jedan pored drugoga - ženke teddy hrčka imaju samo iza ušiju i na stražnjici dugačke čuperke dlake - džungarski patuljasti hrčak ima i treći otvor na trbuhu, mirisnu žlijezdu. Bebe hrčaka moraju ostati četiri tjedna s majkom jer za to vrijeme sisaju i uče od nje tipično ponašanje hrčka. Kada napune 28 dana života, potrebno ih je odvojiti po spolovima i pronaći nove domove. MIŠ Spolna zrelost nastupa s 28 dana starosti. Od kraja četvrtog tjedna života potrebno je životinje odvojiti po spolovima. Raspoznavanje spola: Mužjaci: - vidljivi testisi - između spolovila i anusa postoji znatno veći razmak nego kod ženki - mužjaci uvuku testise u stresnim situacijama, stoga se kod utvrđivanja spola mora izbjegavati stres (mužjaka se može staviti u staklenu posudu te na miru od dolje promatrati). Ženke: - mlade ženke imaju na donjoj strani trbuha vidljive mliječne žlijezde - između spolovila i anusa vrlo je mali razmak, smješteni su odmah jedan pokraj drugoga. Bebe miševi moraju ostati četiri tjedna s majkom kako bi sisale i naučile od nje tipično ponašanje. Čim navrše 28 dana, potrebno ih je odvojiti po spolovima - mužjake s ocem, ženke s majkom. U nove domove smiju mali miševi tek od napunjenog 30. dana života, bolje nešto kasnije kako bi se uspjeli pravilno razviti, socijalizirati i naučiti ponašanje od odraslih. ŠTAKOR Spolna zrelost nastupa s 28 dana starosti. Od kraja četvrtog. tjedna života potrebno je životinje odvojiti po spolovima. Raspoznavanje spola: Mužjaci: - u odrasloj dobi, počevši od 3. tjedna života, vidljivi testisi, tj. naznake - s 3 tjedna starosti, područje ispod mokraćnog otvora je odlakano i nema naznake, kao kod ženke, nastajanja vaginalnog otvora - između spolovila i anusa postoji veći razmak nego kod ženki. Ženke: - mlade ženke imaju na donjoj strani trbuha vidljive mliječne žlijezde koje su od 2. do 3. tjedna starosti sve vidljivije jer odlakanost trbuha još nije izražena, a kasnije sve teže - s navršena dva tjedna starosti, odmah ispod mokraćnog otvora je mala površina bez dlake, flekica, koja je naznaka kasnijeg vaginalnog otvora; s tri tjedna starosti je razmak između anusa i mokraćnog otvora očit, a bezdlako mjesto odmah ispod mokraćnog otvora još vidljivije i u ovoj je dobi najsigurnija razlika među spolovima - između spolovila i anusa je vrlo mali razmak, smješteni su odmah jedno pokraj drugoga, gotovo da razmaka niti nema. Bebe štakori moraju ostati četiri tjedna s majkom kako bi sisale i naučile od nje tipično ponašanje. Čim navrše 28 dana, a najkasnije s 35 dana starosti potrebno ih je odvojiti po spolovima - ženke bi trebale ostati s majkom najmanje šest tjedana. Mužjake se stavi posebno, odvojene od majke i sestara samo žicom, kako bi i dalje ostali u kontaktu. Nakon odvajanja, mlade životinje grupiraju se u prijateljske grupe od dvije do tri životinje kojima bi trebalo zajedno nalaziti dom i ne treba ih odvajati. Ima i mladih zivotinja koje se naročito vezu za majku ili oca te i to treba uzeti u obzir. U nove domove mladi štakori ne bi trebali prije navršenih šest tjedana života. Mužjake je obavezno kastrirati. ČINČILA Spolna zrelost u činčila nastupa kod mužjaka s 12 tjedana starosti. S napunjenih 12 tjedana starosti, potrebno je mlade mužjake odvojiti od majke i sestara. Raspoznavanje spola: Mužjaci: - penis mužjaka slici kapljici - kod odraslog mužjaka je između spolovila i anusa razmak jedan do dva centimetara - laganim pritiskom na područje trbuha izravno iznad penisa, može se izbaciti penis, dok se kod ženke to ne događa - u odrasloj dobi kod mužjaka su vidljive naznake testisa jer mužjaci nemaju skrotum, testisi ostaju u trbušnoj šupljini ividljive su samo naznake sa vanjske strane - zaobljenje na donjoj strani trbuha. Ženke: - između spolovila i anusa je vrlo mali razmak, smješteni su odmah jedno pokraj drugoga, gotovo da razmaka niti nema - iznad anusa je mokraćni otvor koji se vrlo lako može zamijeniti za penis, ali je razmak između njega i anusa puno manji nego kod mužjaka Činčile moraju provesti s majkom najmanje 12 tjedana, a onda ih se mora odvojiti po spolovima, ženke ostaviti s majkom, a mužjake odvojiti i eventualno staviti sa ocem. Najranije s 12 tjedana spremni su za udomljavanje. Kastracija mužjaka nije preporučljiva jer su činčile vrlo osjetljive na narkozu i velika je smrtnost čak i nekoliko tjedana nakon zahvata, bez vidljivih naznaka. DEGU Spolna zrelost nastupa u mužjaka s 12 tjedana starosti, a u ženki sa 7. Raspoznavanje spola: Mužjaci: - penis mužjaka je nešto veći od vanjskog dijela mokraćnog kanala ženki – 5 do 10 mm - razmak između penisa i anusa je u mužjaka znatno veći nego u ženki, u prosjeku 8 do 10 mm Ženke: - između spolovila i anusa je vrlo mali razmak, 3 do 6 mm, smješteni su odmah jedno pokraj drugoga. Odvajanje po spolovima potrebno je obaviti od 7. do 8. tjedna starosti, i tek s napunjenih 7 tjedana tražiti nove domove. KUNIĆ Spolna zrelost nastupa kod patuljastih kunića s 12 tjedana, a kod velikih pasmina od 5 kg tjelesne težine, tj. s 4 do 5 mjeseci starosti, ali ponekad i ranije! Za svaki slučaj, potrebno je sa navršenih 12 tjedana starosti, a mužjake odvojiti od ženki bez obzira na pasminu. Raspoznavanje spola: Mužjaci: - kod mladih mužjaka, testisi nisu jasno vidljivi; kunića je potrebno staviti na leđa u krilo i rukom lagano povući trbuh prema gore - laganim pritiskom na područje trbuha iznad penisa, izbaci se penis. Odrasli kunići imaju sa svake strane jasno vidljive vrećice u kojima su testisi, ali testise mogu uvući u trbuh. Ženke: Kunića je potrebno staviti na leđa u krilo i rukom lagano povući trbuh prema gore. Laganim pritiskom na trbuh iznad spolovila, kod ženke će se uočiti vaginalni otvor, a kod mužjaka izbaciti penis. Odvajanje po spolovima potrebno je obaviti od 12. tjedna starosti, i tek s napunjenih 8, bolje 10 tjedana tražiti nove domove. Mladima je za to vrijeme neophodan kontakt s odraslima zbog sisanja, učenja socijalnih kontakta, ali i uzimanja izmeta odraslih životinja iz slijepog crijeva zbog razvoja zdravih vlastitih bakterija u probavi. GERBIL Spolna zrelost nastupa već s 8 tjedana, a kod manjih legla i ranije. Raspoznavanje spola: Mužjaci: - između spolovila i anusa postoji znatno veći razmak nego kod ženki. Ženke: - između vanjskog dijela mokraćovoda i anusa je vrlo mali razmak, smješteni su odmah jedno pokraj drugoga - kod mladih ženki koje još nemaju gusto krzno na trbuhu su mliječne žlijezde jasno vidljive. Odvajanje po spolovima preporučuje se sa šest tjedana starosti. Ženke mogu ostati s majkom, a mužjake se odvaja s ocem. Ponekad združivanje sinova s ocem ne funkcionira unatoč pridržavanju pravila o združivanju, pa mladi mužjaci moraju ostati u grupi bez odrasle jedinke. Najranije od 6. tjedna starosti, a preporučljivo od 8. do 10. tjedna, potrebno je mladim gerbilima tražiti nove domove. ZAMORČIĆI Raspoznavanje spola moguće je i nakon tek par sati od rođenja, s time da se s tjedan ili dva tjedna spol može vrlo lako procijeniti. Ženke imaju najčešće spolovilo oblikovano u obliku Y, dok je kod mužjaka spolovilo nalik na i. Penis kod mužjaka bi s tri tjedna već laganim pritiskom jagodice prsta mogao izaći van, ali i ako se penis ne uspije dobiti van, može se izravno iznad spolovila osjetiti kao „žilica” pod prstom. Mužjake je potrebno odvojiti od majke i sestara s tri tjedna starosti te radi socijalizacije staviti s ocem ili drugim odraslim mužjakom. Ženke je preporučljivo ostaviti s majkom i četiri tjedna, a radi socijalizacije može i dulje. S tri tjedna starosti zamorčići bi trebali biti odvojeni po spolovima. Nije prihvaćen Odredba članka 9. Pravilnika da se spolno zreli mužjaci vrsta za koje je moguće odrediti spol, moraju držati odvojeno od ženki zbog sprječavanja neželjene gravidnosti, upravo daje osnovu za primjenu preporuka za raspoznavanje spola pojedinih životinjskih vrsta. Nadalje, u skladu s člankom 11. Pravilnika tečaj za osposobljavanje osoblja uključuje i prepoznavanje spola i spolne zrelosti životinja te se i time omogućuje poštivanje odredbe o obvezi odvojenog držanja spolno zrelih mužjaka u svrhu sprječavanja neželjene gravidnosti.
28 Prijatelji životinja Odvojeno držanje životinja, Članak 9. Članak 9., stavak 1. glasi: „(1) Bolesne, ozlijeđene, iscrpljene ili agresivne/napadnute životinje moraju se držati odvojeno od drugih životinja.” Predlažemo da se članak 9., stavak 1. izmijeni i da glasi: „(1) Bolesne, ozlijeđene, iscrpljene, agresivne/napadnute ili novopridošle životinje moraju se držati odvojeno od drugih životinja.” Obrazloženje: Naknadni ulazak životinja u nastambe u kojima već postoje starije životinje iste vrste može dovesti do ozljeda i smrti životinja ako starije životinje napadnu mlađe. Zato je važno ne stavljati novopridošle životinje, koje su mladunci, odmah u nastambe sa starijim životinjama, dok ne prođe adaptacija životinja na novi prostor. Pojedine novopridošle životinje vrsta koje zahtijevaju zajedničko držanje i suživot, a već su držane zajedno kod uzgajivača ili veletrgovca, trebaju se držati u odvojenim nastambama od nastamba starijih životinja u trgovini. Ako se ne uvaži ovaj prijedlog, tada svakako apeliramo na to da se prihvati naš prijedlog za članak 3. stavak 8. Djelomično prihvaćen Stavkom 1. članka 9. Pravilnika propisano je da se bolesne, ozlijeđene, iscrpljene ili agresivne/napadnute životinje moraju držati odvojeno od drugih životinja, a u nastambama za držanje životinja iz stavka 1. ovog članka osiguravaju se uvjeti primjereni vrsti i kategoriji životinja. S obzirom na propisano odgovornost je djelatnika zaduženog za dobrobit životinja kao i vlasnika ili posjednika trgovine da osigura uvjeta držanja životinja te da kontrolu uvjeta držanja životinja provodi svaki dan, najmanje jednom dnevno, a prema potrebi i češće.
29 Prijatelji životinja Hrana, voda i druge tvari, Članak 8. Članak 8., stavak 1. glasi: „(1) Životinjama mora biti osigurana primjerena hrana i voda u dovoljnim količinama, u skladu s vrstom, starosti i fiziološkim potrebama životinje.” Predlažemo izmjenu članka 8., stavka 1. tako da glasi: „(1) Životinjama svaki dan, uključujući neradne dane, mora biti osigurana svježa i primjerena hrana i voda u dovoljnim količinama, u skladu s vrstom, starosti i fiziološkim potrebama životinje.” Obrazloženje: Važno je da se životinjama svaki dan daje svježa hrana i voda. Naime, u nekim trgovinama koje ne rade nedjeljom i praznicima tih dana životinjama se ne daju svježa voda i hrana, već ih se hrani npr. u subotu, odnosno dan prije praznika. Stoga je važno definirati obavezno svakodnevno hranjenje bez obzira na neradne dane i praznike i blagdane. Voditeljica Povjerenstva rekla je na jednom od sastanaka Povjerenstva da nije nužno mijenjati životinjama u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca vodu svaki dan jer je i nakon dan-dva to zdravstveno ispravna voda. Međutim, postoje vrste (činčile, zamorci, štakori…) kojima se voda mora svakodnevno mijenjati jer ustajala voda dovodi do oštećenja sustava crijeva. Zato predlažemo dopunu članka 8., stavka 1. kako smo predložili. Nije prihvaćen Postojećom odredbom iz članka 8. Pravilnika propisano je da životinjama mora biti osigurana primjerena hrana i voda u dovoljnim količinama, u skladu s vrstom, starosti i fiziološkim potrebama životinje, a s obzirom da nema vremenskog ograničenja, navedena odredba primjenjuje se svaki dan.
30 Prijatelji životinja Uvjeti kojima moraju udovoljavati nastambe za životinje u trgovinama i u prostorima veleprodaja , Članak 5. Članak 5., stavak 2. glasi: „(2) Životinje s različitim ritmom dnevne aktivnosti moraju se držati u odvojenim nastambama.” Predlažemo izmjenu članka 5., stavka 2. tako da glasi: „(3) Životinje s različitim ritmom dnevne aktivnosti i različite životinjske vrste moraju se držati u odvojenim nastambama.” Obrazloženje: Različite životinjske vrste moraju se držati u odvojenim nastambama. Često je držanje kunića i zamorčića u istoj nastambi, što je apsolutno neprihvatljivo i kao takvo lako može dovesti do ozljede slabije životinje. Iako postoji odredba u članku 9., stavku 1. Pravilnika da „bolesne, ozlijeđene, iscrpljene ili agresivne/napadnute životinje moraju se držati odvojeno od drugih životinja ”, nerazumno je stavljati zajedno različite životinjske vrste i onda ih odvajati tek kada pojedine jedinke iskažu agresivno ponašanje. Životinje nisu 24 sata pod nadzorom djelatnika trgovine, mogu se sukobiti noću kada ih nema tko razdvojiti, a sukobi mogu dovesti do ozljeda i smrtnih slučajeva. Zato predlažemo da se članak 5., stavak 2. dopuni kako smo predložili. Djelomično prihvaćen Člankom 3. Pravilnika propisano je da se životinje koje su neprijateljski raspoložene jedna prema drugoj ne smiju držati zajedno. Člankom 7. Pravilnika propisuju se uvjete za osiguranje odgovarajućeg ciklusa svjetla i tame, kao i jačinu osvjetljenja u skladu s potrebama životinjske vrste. Člankom 4. Pravilnika propisano je da uvjeti u kojima se životinje drže moraju biti u skladu s postojećom praksom i znanstvenim saznanjima o potrebama pojedinih vrsta i kategorija životinja te se time osigurava, među ostalim, da se različite životinjske vrste koje nisu združljive drže u odvojenim nastambama.
31 Prijatelji životinja Uvjeti kojima moraju udovoljavati trgovine i prostori veleprodaje , Članak 4. Predlažemo da se u članak 4., stavak 3. doda točka koja glasi: „(3) U trgovini i prostorima veleprodaje mora se osigurati: agregat ili drugi pričuvni sustav napajanja za osiguranje energije koja pokreće sustave koji utječu na dobrobit životinja.” Obrazloženje: Ovakva odredba postoji u Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i jednako se treba primijeniti i u ovaj pravilnik jer, kada se radi o držanju životinja, svugdje su potrebni pričuvni sustavi za životinje kojima o tome ovisi preživljavanje u slučaju nestanka električne energije. To je osobito važno u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca zbog većeg broja različitih životinjskih vrsta na jednome mjestu, kojima preživljavanje ovisi o ispravnom radu opreme, npr. za gmazove i vodozemce – grijači terarija, održavanje adekvatne vlage i temperature, kao i adekvatno osvjetljenje; također i za ribe). Objašnjenje predstavnika trgovina za životinje da im nabava pričuvnog sustava nije praktična, neprihvatljivo je. U ovakvim situacijama, koje mogu utjecati na zdravlje i život životinja, nužno je propisati obavezu osiguravanja pričuvnog sustava. One trgovine koje ne žele ili ne mogu osigurati takve pričuvne sustave ne moraju onda niti nabavljati za prodaju i prodavati životinje koje zahtijevaju takve sustave i koje mogu biti ugrožene nestankom struje. Odredbu članka 4., stavka 3. točke 7. koja propisuje da se u trgovini i prostorima veleprodaje moraju osigurati „jasne i osoblju vidljivo istaknute upute za postupanje u slučaju kvara opreme neophodne za preživljavanje životinja” smatramo pohvalnom i potrebnom, no ona ima smisla jedino ako u trgovini postoji pričuvni sustav napajanja, zbog čega smo i predložili da se uvrsti ova odredba. Djelomično prihvaćen Člankom 4. stavkom 3. točkom 9. Pravilnika propisano je da se u trgovini i prostorima veleprodaje mora osigurati odgovarajuću skrb o životinjama u slučaju prestanka rada opreme o kojoj ovisi preživljavanje životinja u nastambama. S obzirom na navedenu odredbu odgovornost je trgovine odnosno veleprodaje da osigura svu potrebnu opremu i postupke za dobrobit životinja u nastambama. Kako se trgovine kućnim ljubimcima i prostori veleprodaje nalaze u gusto naseljenim mjestima s gustom i dobro razvijenom infrastrukturom, potrebna oprema pa i agregat za napajanje električnom energijom, može se osigurati u kratkom vremenskom razdoblju ili će se životinje zbrinuti na drugi način, primjerice premještanjem u druge prostore/nastambe u kojima su osigurani potrebni uvjeti.
32 Prijatelji životinja Opće odredbe , Članak 3. Predlažemo da se u članak 3. dodaju novi stavci i da glase: „(5) Prodaja kućnih ljubimaca dopuštena je samo u odobrenim trgovinama i veleprodajama.” Obrazloženje: Članak 72. Zakona o zaštiti životinja definira uvjete pod kojima mogu raditi trgovine za prodaju kućnih ljubimaca. Članak 73. Zakona regulira uvjete prodaje životinja u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca. Članak 74. propisuje zabranu prodaje životinja i oglašavanje, no nigdje ne navodi gdje je drugdje osim u trgovini zabranjeno prodavati, odnosno gdje je dopušteno prodavati životinje. Dakle, nužno je da ovaj Pravilnik jasno definira gdje je dopušteno ili gdje je zabranjeno prodavati životinje. Na sastancima Povjerenstva za izradu ovog Pravilnika razgovarali smo o problemu ilegalne prodaje životinja po tržnicama i sajmovima. Iako nam se čini logičnim i podrazumijevajućim da je prodaja na mjestima izvan trgovina i veleprodaja nedopuštena, građani koji će se i dalje baviti prodajom kućnih ljubimaca na drugim mjestima mogli bi manipulirati odredbama propisa te se pravdati inspekciji da, s obzirom da nema izrijekom zabrane prodaje životinja na takvim mjestima, da je onda takvo ponašanje dopušteno. Vrlo često u praksi događa se da neprodani kućni ljubimci (najčešće psi) nakon neuspješnog pokušaja prodaje budu ostavljeni na Hreliću, a potom građani moraju zvati Dumovec koji ih kasnije zbrinjava o trošku Grada Zagreba i svih građana. Još je veći problem sa sličnim sajmovima i tržnicama u drugim gradovima gdje je i teže zbrinuti te životinje zbog ograničenih kapaciteta skloništa. Primjerice, u Međimurju je izražen velik problem prodaje štenaca i kunića na sajmovima, što je izravno povezano s nekontroliranim uzgojem, nepoznatim uzgajivačima i parenjem životinja koje su u srodstvu. Valja istaknuti i opasnost od širenja bolesti na mjestima gdje se obavlja nedopuštena prodaja životinja. Nužno je Pravilnikom ograničiti prodaju kućnih ljubimaca na drugim prostorima jer su njime regulirani uvjeti prilagođeni svakoj pojedinačnoj vrsti, a i stoga što je to prvi pravilnik te vrste. Osim toga, time će se ograničiti crno tržište, neregistrirani uzgoj kućnih ljubimaca i prodaja na mjestima poput tržnica i sl. „(6) U trgovinama je zabranjen uzgoj životinja.” Obrazloženje: Ova odredba izbrisana je iz prvih radnih verzija Pravilnika s obrazloženjem da trgovine ne mogu spriječiti nehotično parenje životinja, s obzirom na to da niti ne znaju pri dolasku životinja u trgovinu kojega su spola. No sama odredba je dovoljno precizno formulirana da podrazumijeva da se ne radi o slučajnom razmnožavanju, na koje trgovci ne mogu utjecati, jer sam pojam uzgoja podrazumijeva namjerno i plansko razmnožavanje životinja. Smatramo da ova odredba mora biti dio ovoga Pravilnika kako bi se spriječilo svjesno razmnožavanje životinja, a sama definicija automatski isključuje slučajna razmnožavanja i ne može štetiti trgovcima koji rade sukladno Pravilniku. Zabrana uzgoja životinja u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca izuzetno je važna za zaštitu dobrobiti životinja koje se prodaju, kao i za sprječavanje nezakonitog poslovanja trgovina za prodaju kućnih ljubimaca koje mogu zloupotrebljavati zakon i uzgajati životinje pravdajući se da je životinje nemoguće razdvojiti po spolu, a time i spriječiti njihovo parenje. „(7) Dopuštena je prodaja smo onih životinjskih vrsta za koje se može osigurati veterinarska skrb adekvatna toj vrsti.” Obrazloženje: Svjesni smo da postoji velik problem u Hrvatskoj s poznavanjem određenih životinjskih vrsta, a ne postoji propis koji bi definirao koje se vrste zbog nemogućnosti osiguravanja uvjeta ne smiju držati kao kućni ljubimci. Većina veterinara liječi pse i mačke dok o drugim vrstama ima malo znanja i nerijetko se događa da se za slučajeve bolesti npr. ptica ili gmazova, pa čak i glodavaca, traži pomoć pojedinih veterinara na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, koji su specijalizirali bolesti tih vrsta, ili čak veterinara iz inozemstva kako bi se životinji mogla postaviti adekvatna dijagnoza i pristupiti njezinu liječenju. Sve to je skupo i odgađa trenutak početka liječenja životinje. U takvim situacijama zdravlje i životi životinja ozbiljno su ugroženi zbog nedovoljnog poznavanja vrste ili dugog čekanja na pomoć stručnjaka, ponekad i izvan Hrvatske. Zato smatramo da ako za određenu vrstu ne postoji dovoljan broj stručnjaka veterinarske struke koji su educirani i osposobljeni za pružanje veterinarske skrbi i koji posjeduje stručno znanje o liječenju specifičnih bolesti i mogućih zoonoza određenih životinjskih vrsta, tada se ta vrsta niti ne bi trebala prodavati i držati za kućne ljubimce. Napominjemo da za sve tehničke uređaje uvoznici moraju, da bi ih mogli prodavati, osigurati kvalitetnu servisnu mrežu i jamčiti da će se svaki njihov proizvod moći popraviti, i to što bliže lokaciji stanovanja kupca. Ako takva pravila vrijede za popravak predmeta, logično je da trgovine ne bi smjele prodavati živa bića kojima se ne može osigurati veterinarska skrb kod najbližeg veterinara ili barem veterinara u većim gradovima. S obzirom na to da nema nikakve zakonske regulative za životinje koje se smiju kupiti i držati za kućne ljubimce, važno je barem propisati minimum na način kako predlažemo. Tijekom rada Povjerenstva, voditeljica Povjerenstva odbila je ovaj naš prijedlog s obrazloženjem da treba dopustiti prodaju i onih životinjskih vrsta o kojima veterinari nemaju znanja jer da će to potaknuti razvoj veterinarske struke. Smatramo da je neprihvatljivo da se razvoj veterinarske struke potiče prodajom za kućne ljubimce onih vrsta o kojima ni kupci ni veterinari nemaju znanja ni iskustva s prepoznavanjem i liječenjem bolesti. Životinje nisu igračke i ne bi smjele služiti za eksperimentiranje i pogađanje od čega boluju jer takvo lakomisleno držanje ugrožava njihovu dobrobit, zdravlje i život. Trgovine ionako već prodaju mnogo vrsta o kojima ni kupci, a često ni veterinari ne znaju mnogo, osim ako nisu specijalizirali i dodatno se educirali o pojedinim vrstama. Smisao ovoga Pravilnika trebala bi biti zaštita životinja, a ne poticanje trgovaca životinjama da šire broj vrsta koje će prodavati, bez obzira koliko to negativno utjecalo na životinje. „(8) Nove životinje koje se uvode u trgovinu ne smiju se stavljati u nastambe u kojima su već neko vrijeme smještene životinje iste vrste.” Obrazloženje: Praksa u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca pokazuje da naknadni ulazak životinja u nastambe u kojima se već nalaze starije životinje iste vrste može dovesti do ozljeda i smrti životinja ako starije životinje napadnu mlađe. Zato je važno ne stavljati novopridošle životinje, koje su mladunci, u nastambe sa starijim životinjama. Pojedine novopridošle životinje vrsta koje zahtijevaju zajedničko držanje i suživot, a već su držane zajedno kod uzgajivača ili veletrgovca, trebaju se držati u odvojenim nastambama od nastamba starijih životinja u trgovini. Ako se ne uvaži ovaj prijedlog, tada svakako apeliramo na to da se prihvati naš prijedlog za izmjene članka 9. stavka 1. Nije prihvaćen Vezano uz zahtjev za dodavanjem novih stavaka u članak 3. Pravilnika, isto se ne prihvaća. U skladu s odredbama članka 72. stavka 5. Zakona o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 102/17) (u daljnjem tekstu: Zakon) ovim se Pravilnikom propisuje način držanja kućnih ljubimaca u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca i prostorima veleprodaje, sadržaj i način vođenja upisnika trgovina i veleprodaja, a u skladu s člankom 73. stavkom 4. Zakona propisuje se osposobljavanje osoblja i način propisivanja uputa o značajkama vrste životinja te o odgovarajućem načinu držanja životinja koje se prodaju. Stavkom 4. članka 3. Pravilnika propisano je da se nastambe sa životinjama u svrhu prodaje mogu držati samo u prostorima trgovina i veleprodaja. Uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji reguliran je Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji (Narodne novine, broj 56/09) te svi takvi uzgoji moraju biti registrirani pri nadležnom tijelu o čemu se vodi upisnik koji je dostupan na stranicama Ministarstva poljoprivrede na poveznici: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=54 naziva Upisnik uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. S obzirom na različite uvjete kojima moraju udovoljiti trgovine kućnim ljubimcima i uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne može se u istome objektu registrirati uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji i prodaja kućnih ljubimaca. S obzirom na današnju tehnologiju kad su sve informacije dostupne na internetu te im se može pristupiti na lagan i brz način, a na isti način se takve informacije mogu i razmjenjivati među stručnjacima, u ovom slučaju doktorima veterinarske medicine, nema zapreka za stjecanje potrebnih dodatnih znanja za osiguranje potrebne veterinarske skrbi za pojedine životinjske vrste, a osobito jer su na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu cjelodnevno dostupni kako stručnjaci veterinarske medicine tako i oprema i uređaji za osiguranje zdravlja životinja. S obzirom na odredbu članka 3. stavka 2. Pravilnika kojom se propisuje da se životinje koje su neprijateljski raspoložene jedna prema drugoj ne smiju držati zajedno te odredbu stavka 3. istoga članka da, ako se neprijateljski raspoložene životinje drže u nastambama koje su smještene u neposrednoj blizini mora se spriječiti kontakt među životinjama i nepotrebno uznemiravanje životinja te je u tu svrhu potrebno osigurati i vizualnu zaštitu među nastambama, nema potrebe za dodatnim propisivanjem svake pojedine situacije u kojoj životinje mogu iskazati neprijateljsko ponašanje.
33 Viktoria Krčelić Pojmovnik, Članak 2. Životinje se ne bi smjele prodavati van trgovina i pravilnik to ne smije dozvoljavati. To je najmanje što se treba ograničiti. Nije prihvaćen Stavkom 4. članka 3. Pravilnika propisano je da se nastambe sa životinjama u svrhu prodaje mogu držati samo u prostorima trgovina i veleprodaja. Vanjski prostori trgovine odnosno prostori veleprodaje, koji s objektom trgovine odnosno prostorom veleprodaje čine cjelinu, važni su sa stajališta dobrobiti životinja. Primjerice ukrasnim šaranima koi puno više odgovaraju uvjeti držanja u ribnjaku nego u akvariju jer koi šarani zahtijevaju uvjete držanja kao i šarani na ribnjacima. Pravilnikom su predviđeni uvjeti i za vanjsko držanje, ako je određenu životinjsku vrstu moguće držati u vanjskim prostorima, a također životinjama se omogućava (ako je isto primjenjivo) boravak i u vanjskom i u unutarnjem prostoru. Navedeni način držanja životinja uspješno se primjenjuje i u zoološkim vrtovima te se na takav način dodatno obogaćuje okoliš životinje i omogućava joj se izražavanje vrsti svojstvenog ponašanja, a što je od osobite važnosti za životinje koje će doći iz uzgoja u kojima su mogle koristiti vanjske prostore u skladu s potrebama svoje vrste (primjerice mnoge ukrasne ptice preferiraju vanjske uvjete).
34 Ana Divjak Pojmovnik, Članak 2. Ideja da se životinje prodaju ispred trgovina zvuči stvarno loše i takvo nešto ne bi se smjelo dozvoljavati. Ovaj pravilnik ne smije biti korak nazad. Nije prihvaćen S obzirom na definiciju trgovine propisanu Pravilnikom prema kojoj vanjski prostori trgovine s objektom trgovine čine cjelinu te da su propisani uvjeti i za vanjsko držanje, prodaja u takvim prostorima smatra se prodajom u trgovini.
35 Dunja Puača Pojmovnik, Članak 2. Dozvoliti držanje i prodaju životinja ispred trgovina je grozno i nepotrebno. Ovo je pravilnik za trgovine, a ne za ispred trgovina. Nije prihvaćen S obzirom na definiciju trgovine propisanu Pravilnikom prema kojoj vanjski prostori trgovine s objektom trgovine čine cjelinu te da su propisani uvjeti i za vanjsko držanje, prodaja u takvim prostorima smatra se prodajom u trgovini.
36 Matko Boršić Pojmovnik, Članak 2. Ovakva odredba, vezana za Članak 2. za pojmove prostor veleprodaje i trgovina, može se zlorabiti i ubrzo ćemo u Hrvatskoj imati prodaju životinja na parkiralištima i uz cestu! Zašto bi se podilazilo onima koji zarađuju na prodaji životinja? Smatram da je apsolutno nehumano pustiti životinje na snalaženje u okruženju koje im je još neprilagođenije nego unutar samog petshopa s obzirom da svaka životinja treba biti u uvjetima koji njoj odgovaraju. Većina životinja koja se prodaju u petshopovima je iz različitih kontinenata svijeta i naviknuta je na određene uvjete. Kako će se te životinje zaštiti kad padne kiša, puše vjetar ili pak kad navru previsoke ili preniske temperature? Nije prihvaćen Člankom 2. točkom 7. ovoga Pravilnika propisano je da je trgovina objekt s nastambama u kojima se smještaju i drže kućni ljubimci namijenjeni prodaji, a koji može imati i vanjski prostor s nastambama za životinje ili prostor za prodaju kućnih ljubimaca kao dio unutarnjeg prostora objekta s drugom namjenom. S obzirom na navedeno vanjski prostori trgovina kućnim ljubimcima moraju udovoljiti propisanim uvjetima i mogu se odobriti samo kao dio trgovine kućnim ljubimcima koja se odobrava, a što je vidljivo i iz daljnjih odredbi koje se odnose na pojedine vrste životinja. Primjerice, u Prilogu I. propisano je da mali sisavci koji se drže u vanjskom prostoru trgovine/veleprodaje, moraju imati natkriven dio nastambe zbog zaštite od nepovoljnih klimatskih uvjeta, npr. strujanja zraka i izlaganja izravnom suncu te unutar nastambe, ako vrsta zahtjeva, osigurano skrovište, što ukazuje na povezanost vanjskog i unutarnjeg prostora. Nadalje, člankom 3. stavkom 4. Pravilnika propisano je da se nastambe sa životinjama u svrhu prodaje mogu držati samo u prostorima trgovina i veleprodaja.
37 Stela Cota Pojmovnik, Članak 2. U Članku 2. pojmovi prostor veleprodaje i trgovina bi se trebali izmjeniti, odnosno trebalo bi maknuti dio vezan za dozvoljavanje držanja životinja izvan petshopa. Ako se ovo dozvoli lako se mogu očekivati prosvjedi zbog zlostavljanja životinja. Svakome je jasno da ovo ne može završiti dobro za životinje i zato apeliram da se obavezno maknu djelovi rečenice koji dozvoljavaju držanje životinja van petshopova. Te životinje već dovoljno pate u neprirodnim uvjetima, mora li im se činiti još gore od toga - da australske papigice budu okružene bukom auta i propuhom, da činčile budu izložene visokim temperaturama od kojih umru, da osjetljive životinje budu laka meta zlostavljača životinja i sl.? Nije prihvaćen Odredbu da su vanjski prostori trgovine odnosno prostori veleprodaje, koji s objektom trgovine odnosno prostorom veleprodaje čine cjelinu, važni sa stajališta dobrobiti životinja. Primjerice ukrasnim šaranima koi puno više odgovaraju uvjeti držanja u ribnjaku nego u akvariju jer koi šarani zahtijevaju uvjete držanja kao i šarani na ribnjacima. Pravilnikom su predviđeni uvjeti i za vanjsko držanje, ako je određenu životinjsku vrstu moguće držati u vanjskim prostorima, a također se životinjama omogućava (ako je isto primjenjivo) boravak i u vanjskom i u unutarnjem prostoru. Navedeni način držanja životinja uspješno se primjenjuje i u zoološkim vrtovima te se na takav način dodatno obogaćuje okoliš životinje i omogućava joj se izražavanje vrsti svojstvenog ponašanja, a što je od osobite važnosti za životinje koje će doći iz uzgoja u kojima su mogle koristiti vanjske prostore u skladu s potrebama svoje vrste (primjerice mnoge ukrasne ptice preferiraju vanjske uvjete).
38 VLATKA BALAŠ CERJAK Pojmovnik, Članak 2. Ne slažem se da se u Članku 2. pojmovi ''prostor veleprodaje'' i ''trgovina'' odnose i na prostor van trgovine u smislu da se životinje mogu prodavati i ispred trgovine. Ježim se od same pomisli da ptice, ribice i ostale životinje budu izložene kiši, vjetru, buci auta, prolaznika... Ne vidim na koji način te životinje kojima su pogodne samo određene temperature i to svakoj vrsti drugačije temperature, da ih se ostavi sve na istom mjestu da se snalaze u uvjetima u kojima ih se ostavilo. Ako je nekoj životinji normalna temperatura od 15 - 25 °C, kako ju se onda može pustiti vani na +35 ako je to smrtonosno za nju? Nije prihvaćen Vanjski prostori trgovine odnosno prostori veleprodaje, koji s objektom trgovine odnosno prostorom veleprodaje čine cjelinu, važni sa stajališta dobrobiti životinja. Primjerice ukrasnim šaranima koi puno više odgovaraju uvjeti držanja u ribnjaku nego u akvariju jer koi šarani zahtijevaju uvjete držanja kao i šarani na ribnjacima. Pravilnikom su predviđeni uvjeti i za vanjsko držanje, ako je određenu životinjsku vrstu moguće držati u vanjskim prostorima, a također se životinjama omogućava (ako je isto primjenjivo) boravak i u vanjskom i u unutarnjem prostoru. Navedeni način držanja životinja uspješno se primjenjuje i u zoološkim vrtovima te se na takav način dodatno obogaćuje okoliš životinje i omogućava joj se izražavanje vrsti svojstvenog ponašanja, a što je od osobite važnosti za životinje koje će doći iz uzgoja u kojima su mogle koristiti vanjske prostore u skladu s potrebama svoje vrste (primjerice mnoge ukrasne ptice preferiraju vanjske uvjete).
39 Prijatelji životinja Pojmovnik, Članak 2. Pojmovi „prostor veleprodaje” i „trgovina” u članku 2. glase: „4. prostor veleprodaje je prostor s nastambama u kojima se smještaju i drže životinje koje su namijenjene daljnjoj prodaji, a koji može imati i vanjski prostor s nastambama za životinje … 7. trgovina je objekt s nastambama u kojima se smještaju i drže kućni ljubimci namijenjeni prodaji, a koji može imati i vanjski prostor s nastambama za životinje ili prostor za prodaju kućnih ljubimaca kao dio unutarnjeg prostora objekta s drugom namjenom,” Predlažemo izmjenu navedenih pojmova u članku 2. tako da glase: „4. prostor veleprodaje je prostor s nastambama u kojima se smještaju i drže životinje koje su namijenjene daljnjoj prodaji, … 7. trgovina je objekt s nastambama u kojima se smještaju i drže kućni ljubimci namijenjeni prodaji,” Obrazloženje: Ne slažemo se s proširenjem pojma trgovine na vanjski prostor s nastambama za životinje. Do toga je došlo na zahtjev predstavnika trgovaca životinjama koji je tijekom rada Povjerenstva na izradi ovoga Pravilnika rekao da ima zgodan prostor oko svoje trgovine koji bi želio pretvoriti u ribnjake u kojima bi držao i prodavao koi šarane. Predstavnici trgovina koji su bili u Povjerenstvu čuli su da se u inozemstvu prodaju životinje izvan prostora trgovina, no takvih trgovina nema u Hrvatskoj, što znači da nema prakse na temelju koje bi se mogao urediti ovaj propis. Također, predstavnici trgovina nisu priložili tijekom rada Povjerenstva prijedloge kojima bi se regulirala takva trgovina i zaštitila dobrobit životinja, iako je voditeljica Povjerenstva zatražila od njih prijedloge inozemnih propisa koji reguliraju takav način držanja životinja. Ovo je prvi put da se donosi Pravilnik koji će barem donekle regulirati uvjete u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca i smatramo da je iz više razloga neprihvatljivo omogućiti trgovcima prodaju kućnih ljubimaca izvan prostora trgovine. Kao što smo isticali i na sastancima Povjerenstva, u ovom Pravilniku nije adekvatno riješena ni zaštita životinja koje se prodaju u trgovini kao objektu gdje su životinje smještene u unutarnjem prostoru. Smatramo da bi dobrobit životinja bila još više ugrožena kada bi se one držale u vanjskim prostorima, izložene vremenskim neprilikama i uznemiravanju ljudi jer se, kada je npr. riječ o pticama, radi o životinjama koje su iznimno osjetljive na propuh, buku i uznemiravanje, no isto vrijedi i za druge vrste. Dodatni je apsurd da se za držanje tih vrsta u vanjskim prostorima, prema članku 5., stavku 1., točki. 6. Pravilnika, ne trebaju osigurati adekvatni temperaturni uvjeti u skladu s potrebama životinjske vrste. Smatramo da se prijedlogom da ovaj Pravilnik regulira i prodaju životinja u vanjskim prostorima kao dijelu trgovine forsira nedovoljno razrađena i argumentirana ideja o kojoj nijedan član Povjerenstva nije imao dovoljno informacija i znanja, na temelju interesa jednog člana Povjerenstva da si sagradi bazen s ribama uz svoju trgovinu. Ovako nedorečenim i nerazrađenim odredbama koje su se nasilu ugurale u ovaj Pravilnik stvara se plodno tlo da se legalizira držanje životinja u vanjskim prostorima gdje će biti izložene buci prometa, pokraj parkirališta i na sličnim neadekvatnim lokacijama gdje su smještene trgovine, a sve to nije u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja. Ako se u postojećim prostorima trgovina ne mogu osigurati adekvatni uvjeti za određenu životinjsku vrstu (dovoljno velik prostor kojim se osigurava dobrobit životinje), tada se te vrste ne bi niti smjele prodavati u trgovinama. Ovaj Pravilnik ne bi smio raditi kompromise u dobrobiti životinja zbog poslovnih interesa trgovaca. Situacija u Hrvatskoj je takva da se ovim Pravilnikom treba najprije napraviti reda među postojećim trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca i postići razina rada tih trgovina koja će se onda moći nadograđivati budućim izmjenama ovoga propisa. Stoga smatramo nužnim da se ovim Pravilnikom sada ne propisuje mogućnost prodaje životinja izvan prostora trgovina jer ovaj Pravilnik (prvi takve vrste u Hrvatskoj) tek treba zaživjeti u praksi. U skladu s našim prijedlogom za korekcijom pojmova „prostor veleprodaje” i „trgovina”, treba: - brisati članak 4., stavak 4. Pravilnika - u članku 5., stavku 1., točki 6. Pravilnika brisati: „osim u vanjskim prostorima kad životinje mogu koristiti unutarnji prostor po volji” - u Prilogu I., Uvjeti za male sisavce, Ostali uvjeti: * brisati rečenicu: „Temperaturni režim za glodavce, osim činčila: +16o C – +30o C, osim za vanjske prostore trgovine/veleprodaje.” * brisati rečenicu: „Životinje koje se drže u vanjskom prostoru trgovine/veleprodaje, osim riba, moraju imati natkriven dio nastambe zbog zaštite od nepovoljnih klimatskih uvjeta, npr. strujanja zraka i izlaganja izravnom suncu te unutar nastambe, ako vrsta zahtjeva, osigurano skrovište.” - u Prilogu I., Uvjeti za ptice, Ostali uvjeti: * brisati rečenicu: „Temperaturni režim: +10 – +30o C, osim za vanjske prostore trgovine/veleprodaje samo u slučajevima kad ptice mogu koristiti unutarnje nastambe po volji.” - brisati cijeli odlomak: „Ptice koje se drže u vanjskom prostoru trgovine/veleprodaje moraju imati letnicu koja se sastoji od unutarnjeg i vanjskog prostora. Preporučene minimalne dimenzije letnice su: širina 80 cm, dubina 2000 cm i visina 2400 cm. Letnica treba biti sagrađena na način da zaštiti ptice od vanjskih utjecaja, da spriječi ulazak drugih životinja (grabežljivaca, glodavaca i sl.) te da spriječi bijeg ptica. U unutarnjem dijelu letnice mora se osigurati: a) primjerena temperatura (za većinu ptica od 0 do +35 °C). Za tropske i osjetljive vrste ptica temperatura ne smije biti niža od +10 °C i b) prečke za stajanje ptica koje su izrađene od drveta ili drugih odgovarajućih materijala takve debljine da ptice mogu na njima sigurno i udobno stajati. Pojedine vrste ptica mogu se držati u vanjskim prostorima s nastambama tijekom cijele godine ako klimatski uvjeti odgovaraju potrebama vrste.” - u Prilogu I., Uvjet za ribe, Hranjenje i rukovanje: * brisati cijeli odlomak: „Bazeni za ribe u vanjskom prostoru trgovine/veleprodaje trebaju biti konstruirani, izgrađeni, korišteni i održavani na način da ne dolazi do ozljeda životinja te da se može osigurati zaštita životinja od drugih životinja i od ljudi, zaštita ljudi od životinja i da se spriječi bijeg životinja. Bazeni moraju imati primjerenu dubinu od najmanje 0,60 m u najdubljem dijelu, a ako se ribe drže vani tijekom cijele godine, uvjeti moraju odgovarati potrebama pojedine vrste životinja i dubina u najdubljem dijelu bazena mora biti najmanje 0,90 m.” Nije prihvaćen Ovim su Pravilnikom za pojedine vrste životinja propisani uvjeti za njihovo držanje, u unutarnjim i vanjskim uvjetima, a Pravilnikom se nadalje propisuje osposobljenost osoblja vezano za skrb o životinjama koji su dužni životinjama osigurati sve potrebne uvjete, a najmanje u skladu s odredbama ovoga Pravilnika. Člankom 5. stavkom 1. točkom 6. Pravilnika propisuje se da, u slučajevima kad životinje mogu koristiti vanjski i unutarnji prostor po volji, u vanjskim prostorima ne trebaju se osigurati adekvatni temperaturni uvjeti u skladu s potrebama životinjske vrste, jer životinja s obzirom na svoje potrebe može izabrati boravak bilo u unutarnjim ili vanjskim prostorima u bilo koje vrijeme tijekom dana. Tijekom inspekcijskih nadzora trgovina kućnim ljubimcima i veleprodaja provjeravaju se uvjeti držanja životinja, te ako isti ne odgovaraju uvjetima propisanim ovim Pravilnikom, zabranit će se držanje životinja u neodgovarajućim uvjetima. Vezano za problematiku držanja i na otvorenom životinja u trgovinama kućnim ljubimcima i prostorima veleprodaja, osim odredbi propisanih ovim Pravilnikom, mogu se dodatno koristiti znanje i iskustvo vezano za istovjetan način držanja životinja u zoološkim vrtovima, o čemu postoji dostupna i na potrebama životinja razvijena literatura koju se može primijeniti i na držanje životinja u trgovinama kućnim ljubimcima.
40 PET CENTAR d.o.o. PRAVILNIK  O UVJETIMA KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI TRGOVINE ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA I PROSTORI VELPRODAJE Poštovani, Ispred koordinacije niže potpisanih subjekata u maloprodaji, prilažemo nekoliko komentara: Čl. 10, st. (4) glasi: (4) Posjednik trgovine mora na zahtjev veterinarskog inspektora u roku koji odredi inspektor dostaviti na uvid evidencije iz članka 13. ovoga Pravilnika. Ovaj stavak nije vezan uz naslov „Djelatnik zadužen za dobrobit životinja“, odnosno nema veze s „djelatnikom“, te stoga ne pripada u čl. 10, eventualno u čl. 13. Čl. 13. glasi: (1) U trgovinama i veleprodajama mora biti osigurano vođenje evidencija iz kojih je vidljivo: ..... (2) Kao evidencije iz stavka 1. ovoga članka priznaju se evidencije koje se vode u druge svrhe. (3) Evidencije iz stavka 1. i 2. ovoga članka posjednik trgovine ili veleprodaje mora čuvati najmanje 3 godine od zadnjeg unosa podataka, ako drugim propisima nije drugačije određeno te ih dostaviti na zahtjev veterinarskog inspektora u roku koji odredi inspektor. Članak 72. i 73. Zakona o zaštiti životinja predviđaju da se Pravilnikom propiše sljedeće: način držanja kućnih ljubimaca u trgovinama i prostorima veleprodaja, sadržaj i način vođenja upisnika trgovina, sadržaj pisanih uputa o značajkama vrste životinja i o odgovarajućem načinu držanja životinja, te osposobljavanje osoblja koje radi sa životinjama. Zakon ne propisuje ikakve druge evidencije za trgovine, te stoga nema zakonske osnove da se iste propisuju Pravilnikom. Dodatno, ovim Pravilnikom se ne može zahvaćati u obveze i rokove čuvanja dokumentacije koje proizlazi iz zakonske regulative nekih drugih područja. Propisi koji se odnose na druga područja nisu predvidjeli svrhu dokumentacije za potrebe ovog Pravilnika, niti je o tome postojala javna rasprava. Smatramo da su odredbe čl. 13. Nacrta Pravilnika iz navedenih razloga neprimjenjive, prelaze zakonski okvir i predlažemo njegovo brisanje. Prilog I > Uvjeti držanja pojedinih vrsta životinja u trgovinama i prostorima veleprodaja > Uvjeti za gmazove: Pod naslovom „Ostali uvjeti“ navedeno je: „Životinjama se mora osigurati mogućnost skrivanja.“ Predlažemo korekciju u: „Zmijama i gušterima se mora osigurati mogućnost skrivanja.“ - budući isto za kornjače nije primjenjivo. S poštovanjem, Pet centar d.o.o., Zagreb K.R.Vili d.o.o., Zagreb Zoo Hobby d.o.o., Split TO Pet Klub, Zadar (Ljiljana Markov Međugorac) Djelomično prihvaćen Briše se stavak 4. članka 10. Pravilnika. Vezano uz primjedbu na članak 13. Pravilnika s obzirom na vođenje evidencija, ista se ne prihvaća, jer je o pojedinim činjenicama koje se odnose na način držanja životinja potrebno osigurati evidencije iz članka 13. stavka 1. ovoga Pravilnika u svrhu osiguranja kontrole od strane veterinarske inspekcije, a vezano za udovoljavanje propisanim načinima držanja kućnih ljubimaca. Evidencije određene člankom 13. stavkom 1. Pravilnika vode se samo o činjenicama određenim ovim Pravilnikom, a stavkom 2. istoga članka propisuje se da se priznaju isti podaci ako se vode u evidencijama koje se vode u druge svrhe. Vezano za primjedbu da se ovim Pravilnikom zahvaća u obveze i rokove čuvanja dokumentacije koje proizlazi iz zakonske regulative nekih drugih područja, ista se ne prihvaća, jer se člankom 13. stavkom 3. ovoga Pravilnika određuje rok čuvanja evidencija od 3 godine od zadnjeg unosa podataka, ako drugim propisima nije drugačije određeno iz čega je vidljivo da se ne ulazi u nadležnost drugih propisa. Vezano uz primjedbu na Prilog I. Pravilnika, ista se djelomično prihvaća, budući da se tekst odnosi na sve vrste životinja koje se mogu držati kao kućni ljubimci tako da sada glasi: „Životinjama se mora osigurati mogućnost skrivanja u skladu s potrebama životinjske vrste“.
41 Damir Agičić PRAVILNIK  O UVJETIMA KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI TRGOVINE ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA I PROSTORI VELPRODAJE U članku 2. stavak 1. točka 2. piše: . korisna podna površina je podna površina koju životinje mogu nesmetano koristiti u što se ne ubraja gnijezdo, kućice, skloništa, oprema za hranjenje, posuda s pijeskom i vodom te drugi dodaci za zadovoljavanje potreba životinja Za životinju je svakako „korisna“ površina i površina gnijezda, kućica, sklonište u kavezu, ali i oprema za hranjenje. Stoga nema uporabne logike da poželjne i obavezne sastavne dijelove životinjskih nastambi NE smatramo korisnom površinom makar ju nazivali i „podnom“. Predlažem izmijenjeni tekst koji će glasiti: korisna podna površina je podna površina koju životinje mogu nesmetano koristiti u što se ubrajaju gnijezdo, kućice, skloništa, oprema za hranjenje, posuda s pijeskom i vodom te drugi dodaci za zadovoljavanje potreba životinja Članak 3. koji glasi: Članak 3. (1) U trgovinama i veleprodajama mogu se prodavati samo životinje koje su, u skladu sa značajkama vrste, naviknute na rukovanje od strane čovjeka i koje su u dobi primjerenoj za samostalan život. (2) Životinje koje su neprijateljski raspoložene jedna prema drugoj ne smiju se držati zajedno. (3) Ako se neprijateljski raspoložene životinje drže u nastambama koje su smještene u neposrednoj blizini mora se spriječiti kontakt među životinjama i nepotrebno uznemiravanje životinja te je u tu svrhu potrebno osigurati i vizualnu zaštitu među nastambama. (4) Nastambe sa životinjama u svrhu prodaje mogu se držati samo u prostorima trgovina i veleprodaja. treba se donijeti u dva članka. Jedan se dio odnosi na to KOJE životinje se mogu prodavati, a drugi dio rješava UVJETE. Nije dobro staviti opće načelo o tome koje uopće životinje mogu u prodavaonice u istom članku sa uvjetima koje moraju ispunjavati trgovine. Članak 3: U trgovinama i veleprodajama mogu se prodavati samo životinje koje su, u skladu sa značajkama vrste, naviknute na rukovanje od strane čovjeka i koje su u dobi primjerenoj za samostalan život. U novom članku 3. treba brisati prekriženi tekst. Naime, gotovo da ni nema vrste koja ima značajke, kako je ovdje propisano – dakle, da vrsta mora imati značajku da je naviknuta na čovjeka? Takvih gotovo da i nema kao vrste jer se životinje prirodno boje čovjeka osim jako malog broja vrsta. Treba ostaviti da se prodaju one vrste koje su naviknute na ljudsku blizinu. I to bi bila dobra definicija. Naviknute na ljudsku blizinu! Novi članak 4. treba glasiti. (1) Životinje koje su neprijateljski raspoložene jedna prema drugoj ne smiju se držati zajedno. (2) Ako se neprijateljski raspoložene životinje drže u nastambama koje su smještene u neposrednoj blizini mora se spriječiti kontakt među životinjama i nepotrebno uznemiravanje životinja te je u tu svrhu potrebno osigurati i vizualnu zaštitu među nastambama. (3) Nastambe sa životinjama u svrhu prodaje mogu se držati samo u prostorima trgovina i veleprodaja. Novi stavak (4) Veleprodaje mogu imati vanjske prostore primjereno kondicionirane za pojedinu vrstu životinja koje nude u veleprodaji. Ovaj novi stavak se treba dodati jer se veleoprodajama mora omogućiti da drže životinje i izvan zatvorenih prostora. Na primjer, ribnjak sa Koi šaranima ili drugim hladnovodnim ribicama nema nikakve potrebe da bude u zatvorenom prostoru. Postoje i druge vrste sisavaca koje radije žive vani, ali i ptica. Ova restrikcija nema smisla. U sadašnjem članku 4. navedeno je: Članak 4. (1) Uvjeti u kojima se životinje drže moraju biti u skladu s postojećom praksom i znanstvenim saznanjima o potrebama pojedinih vrsta i kategorija životinja. Radi lakšeg vođenja naknadnih postupaka, ovaj stavak treba glasiti sa dodatkom: (1) Uvjeti u kojima se životinje drže moraju biti u skladu s postojećom praksom i znanstvenim saznanjima o potrebama pojedinih vrsta i kategorija životinja. Procjenu ovih uvjeta mjerodavan je donijeti jedino veterinarski inspektor. Članak 5. stavak 1. točka 7. koja glasi: 7. imati otvore za prozračivanje koji, ako je isto primjenjivo, trebaju biti zaštićeni mrežicama Treba glasiti: 7. imati otvore za prozračivanje koji, ako je isto primjenjivo, trebaju biti zaštićeni mrežicama Ako smo propisali da moraju imati otvore za prozračivanje, onda ne možemo napisati „ako je isto primjenjivo“. Što je propisano, mora biti primjenjivo! I onda treba imati zaštitu od insekata. Članak 10. Nije dobro da se u članku 10. određuje što se čini sa evidencijama iz članka 13. To pravno nije stručno tako propisivati. Ako treba što propisati sa evidencijama iz članka 13., onda se to napiše kao zadnji stavak toga članka. Dakle, ovaj stavak članka 10. treba staviti kao 4. stavak članka 13. U članku 11. stavak 2. je nedopustiv: (2) Kao istovrijedno iskustvo odnosno znanje iz stavka 1. ovoga članka priznaje se najmanje srednjoškolsko obrazovanje veterinarskog smjera ili najmanje godinu dana rada na istim poslovima što se dokazuje potvrdom koju izdaje poslodavac. Nije primjereno srednju školu za veterinarskog tehničara sa maturom stavljati u istu razinu sa godinom dana rada na „istim“ poslovima ma što to značilo. Nije jasno što to znače „isti“ poslovi. Da li su to poslovi veterinarskog tehničara u nekoj vet. organizaciji – gdje ni ne može raditi kao tehničar ako nije završio srednju školu veterinarskog smjera !!!! ili se vjerojatno mislilo da je radio u trgovinama kućnih ljubimaca? A kako je mogao kao nekvalificiran raditi u trgovinama kućnih ljubimaca godinu dana da bi postao istog ranga kao i veterinarski tehničar? Godina dana rada bilo gdje nikako ne može zamijeniti četverogodišnje srednješkolsko obrazovanje sa maturom bilo iz kakvih pobuda da je to napisano. Članak 15. stavak 2. koji glasi: (2) Upute moraju biti dostupne kupcima na jasno vidljivom mjestu uz nastambe za životinje tako da ih mogu uzeti, osim u prostorima veleprodaje. Mora se dopuniti tekstom: (2) Upute moraju biti besplatne i dostupne kupcima na jasno vidljivom mjestu uz nastambe za životinje tako da ih mogu uzeti, osim u prostorima veleprodaje. Treba jasno navesti da upute moraju za potencijalne kupce biti besplatne. Članak 16. stavak 2. točka 4. koji glasi: 4. potvrda o osposobljenosti djelatnika odgovornog za životinje ili dokaz o posjedovanju istovrijednog iskustva i znanja i Treba izmijeniti tako da glasi: 4. potvrda o osposobljenosti djelatnika odgovornog za životinje ili dokaz o posjedovanju istovrijednog iskustva i znanja i Kako sam napisao gore, ako smo propisali školsku spremu, onda nema nikakvog ad hoc određenog „istovrijednog iskustva“. Odakle Upravi za veterinarstvo pravo da kaže da je godina dana rada u pet shopu isto kao i četverogodišnja veterinarska škola? Stavak 3. istog članka 16. je posve nejasan: (3) Odobravanje trgovina za životinje i prostora veleprodaja ne utječe na dobivanje drugih dozvola za djelatnost prodaje kućnih ljubimaca u skladu s posebnim propisima. Ne može UVSH ovim pravilnikom odlučivati o bilo kojim drugim postupcima tako da je ovaj stavak bespredmetan. Svaki postupak je za sebe! Čl. 18 koji kaže: Članak 18. (1) Osposobljavanje osoba iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika obvezno je provesti u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Pravilnika, odnosno šest mjeseci nakon davanja suglasnosti na program osposobljavanja u skladu s člankom 12. stavkom 3. ovoga Pravilnika. Ako propisujemo školsku spremu, onda se ne može dopustiti da dvije godine te poslove obavljaju nekvalificirane osobe. Ako nekvalificirani mogu obavljati te poslove legalno, dvije godine, onda ni ne treba nikakvih drugih uvjeta, ostavite ih da rade i dalje bez uvjeta! Ako smo propisali uvjete, Uprava je sposobna organizirati osposobljavanje u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga propisa pa dalje barem kvartalno i idemo raditi! Ovaj rok od dvije godine je nekorektan i tendenciozan upravo zato da pogoduje drugim pravnim osobama kojima bi se prenijele ove ovlasti pa da nešto uprihoduju. A to nije poslovno korektno. Djelomično prihvaćen Vezano uz primjedbu na članak 2. stavak 1. točku 2. Pravilnika, ista se ne prihvaća, jer je korisna podna površina za potrebe ovoga Pravilnika određena kao podna površina koja je životinjama na raspolaganju za potrebe kretanja, ležanja, igranja ili primjerice, ako je na podu duboka stelja, za potrebe skrivanja u stelji. U tom slučaju oprema poput gnijezda, kućice, skloništa, opreme za hranjenje, posuda s pijeskom i vodom te drugi dodaci za zadovoljavanje potreba životinja koji zauzimaju određenu podnu površinu s obzirom na svoju veličinu, smanjuju površinu koja je životinjama na raspolaganju za potrebe kretanja te je kao podnu površinu spremnika, kaveza i drugog načina držanja životinja koju životinje mogu nesmetano koristiti potrebno u obzir uzeti i dodatnu površinu, a u svrhu zadovoljenja potreba pojedinih životinja za izražavanjem vrsti svojstvenog ponašanja. Vezano uz primjedbu na članak 3. Pravilnika, ista se ne prihvaća, jer se ovim člankom navode u pojedinim stavcima opće odredbe koje se primjenjuju na sve životinjske vrste koje se u prostorima trgovina i veleprodaja drže u svrhu prodaje kao kućni ljubimci. Odredbom da se u trgovinama i veleprodajama mogu prodavati samo životinje koje su, u skladu sa značajkama vrste, naviknute na rukovanje od strane čovjeka naglašava se da je rukovanje životinjama potrebno prilagoditi značajkama pojedine vrste životinja te da životinje na rukovanje od strane čovjeka trebaju biti naviknute prije prodaje. Zahtjev za dodavanjem stavka 4. u članak 3. Pravilnika se ne prihvaća, s obzirom da je već definicijom iz članka 2. točke 4. Pravilnika određeno da prostor veleprodaje uključuje i vanjski prostor s nastambama za životinje, a u točki 7. istoga članka trgovina može imati i vanjski prostor s nastambama za životinje. S obzirom na navedeno, nema restrikcija za držanje životinja u vanjskim prostorima trgovina kućnim ljubimcima i prostorima veleprodaja. Vezano na primjedbu uz članak 4. Pravilnika, ista se ne prihvaća, s obzirom da je člankom 75. stavkom 2. Zakona o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 102/17) određeno da inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Državnog inspektorata u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima te isto nije potrebno navoditi u pravilniku. Primjedbe uz članak 5. stavak 1. točku 7. i članak 10. stavak 4. Pravilnika prihvaćaju se. Primjedbe uz članak 11. stavak 2. Pravilnika prihvaćaju se djelomično te se, radi boljeg razumijevanja članak 11. stavak 2. Pravilnika uređuje na način da glasi: „(2) Kao istovrijedno iskustvo odnosno znanje iz stavka 1. ovoga članka priznaje se za djelatnika za dobrobit životinja najmanje srednjoškolsko obrazovanje veterinarskog smjera, a za skrbnika najmanje godinu dana rada na poslovima skrbi o kućnim ljubimcima što se dokazuje potvrdom koju izdaje poslodavac.“ Primjedba na članak 15. stavak 2. Pravilnika se prihvaća. Vezano uz primjedbu na članak 16. stavak 2. točku 4. Pravilnika, ista se ne prihvaća, s obzirom da se mogućnost istovrijednog znanja ili iskustva odnosi na skrbnike za životinje koji već rade na poslovima skrbi za kućne ljubimce, a u trajanju od najmanje godinu dana te se isto priznaje samo u prijelaznom razdoblju do stupanja na snagu obveze iz članka 18. ovoga Pravilnika. Primjedba uz članak 16. stavak 3. Pravilnika se ne prihvaća, s obzirom da se ovim se Pravilnikom ne odlučuje o postupcima drugih tijela te se navodi da je riječ o posebnom propisu koji ne utječe na primjenu bilo kojih drugih propisa vezanih za rad trgovine kućnim ljubimcima ili prostora veleprodaje. Bez obzira na rješenje o odobravanju objekta trgovine kućnim ljubimcima ili prostora veleprodaje koje izdaje ovo tijelo, isti za početak rada trebaju udovoljiti i ostalim propisima kojima se uređuje rad takvih objekata. Primjedbe uz članak 18. stavak 1. Pravilnika se ne prihvaćaju. S obzirom da trgovine kućnim ljubimcima kao i veleprodaje koje se bave prodajom kućnih ljubimaca posluju već niz godina prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, potrebno je omogućiti prijelazno razdoblje za osposobljavanje osoblja koje je već steklo značajno iskustvo u praksi, a što se dokazuje potvrdom koju izdaje poslodavac. Ministarstvo poljoprivrede ne raspolaže dostatnim resursima za pripremu i provedbu programa osposobljavanja iz Priloga III. ovoga Pravilnika te će se, u skladu s člankom 12. stavkom 1. Pravilnika, omogućiti provođenje osposobljavanja od strane pravnih ili fizičkih osoba koje dostave dokaz da raspolažu s dovoljno stručnog osoblja, odgovarajućim prostorima i opremom za provođenje osposobljavanja i program osposobljavanja iz Priloga III. ovoga Pravilnika za koji posjeduje suglasnost nadležnog tijela.