Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2018. - 2020

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska psihološka komora NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA KLINIČKIH BOLNIČKIH CENTARA, KLINIČKIH BOLNICA, KLINIKA I OPĆIH BOLNICA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2018. – 2020., 6. CILJEVI I MJERE NACIONALNOG PLANA S obzirom na navedene ciljeve i mjere Nacionalnog plana željeli bismo skrenuti pozornost na sljedeće: U ustanovama navedenim u uvodu Nacrta prijedloga Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj od 2018. do 2020. prema podacima iz Registra članova HPK zaposleno je oko 170 psihologa. Još 2009. godine Stručni razredi za kliničku i zdravstvenu psihologiju HPK, na traženje tadašnjeg Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a prema dostupnim normama i standardima drugih europskih država, napravili su procjenu optimalnog broja psihologa u zdravstvenom sustavu koji bi trebao iznositi između 450 i 500. Važno je napomenuti potrebu prisutnosti psihologa na poslovima kojima je obuhvaćeno područje zdravstvene skrbi u: primarnoj i sekundarnoj prevenciji, tretmanima i održavanju kvalitete života psihijatrijskih i somatskih (naročito psihosomatskih) bolesnika, kao i njihovih obitelji. Područja u koja bi trebao biti uključen i psiholog su: psihijatrija, interna medicina, onkologija, neurologija, kirurgija, traumatologija, ginekologija, ortopedija, dermatologija, pedijatrija, rehabilitacija (neurološka, kardiološka, posttraumatska, postoperativna), palijativna skrb Postupci: dijagnostika i tretmani, prevencija psihopatoloških pojava (ovisnosti, poremećaji u ponašanju, mentalno zdravlje), priprema bolesnika za operativne zahvate, prilagodba na kroničnu bolest i/ili invalidnost (suočavanje, pridržavanje liječničkih uputa, promjena životnog stila, održavanje kvalitete života), kontrola akutne i kronične boli, edukacije (za bolesnike, medicinsko osoblje i obitelji). Smatramo da postizanje ciljeva Nacionalnog plana nije moguće bez zapošljavanja većeg broja psihologa u zdravstvenom sustavu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 HRVOJE HRŠAK NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA KLINIČKIH BOLNIČKIH CENTARA, KLINIČKIH BOLNICA, KLINIKA I OPĆIH BOLNICA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2018. – 2020., 6. CILJEVI I MJERE NACIONALNOG PLANA U mjerama za ostvarivanje ciljava Nacionalnog plana spominje se mogućnost sufinanciranja provedbe plana iz strukturnih fondova. Smatram da planiranje korištenja EU fondova nije dovoljno razrađeno za financiranje pojedinih velikih segmenata u zdravstvu. Primjerice, EU projektom "Dnevne bolnice" (koji je, ako se ne varam, bio težak 500 mil.kn), nabavljana je i radioterapijska oprema (linearni akceleratori, racunalni sustavi za planiranje i sl.). Međutim, ta je nabavka radioterapijske opreme zasad sporadična, nedovoljna (nabavljen sam jedan linak) i na nacionalnom nivou neplanska. Hrvatski radioterapijski kapaciteti su nedovoljno razvijeni i zastarjeli (i po brojnosti uređaja i po suvremenosti opreme i metoda, a i po edukaciji onkologa, medicinskih fizičara i radioloških tehnologa) i samo za njihovu obnovu i razvoj u ovom trenutku je potrebno barem 400-500 mil.kn (gotovo koliko je težak sam projekt "Dnevne bolnice"). Stoge je potrebno pokrenuti zasebne projekte koji specifično ciljaju na razvoj i unaprijeđenje određenih dijagnostičko-terapijskih metoda, kao što bi npr. mogao biti. projekt "Obnova i razvoj hrvatskih radioterapijskih kapaciteta" koji bi se financirao iz fondova EU (400-500 mil.kn). Također bi se trebali definirati i odgovarajući edukacijski projekti za financiranje iz EU fondova, posebice za one profesije za koje još uvijek u Hrvatskoj ne postoje specijalistički programi usavršavanja, npr. projekt "Razvoj i uvođenje specijalističkog usavršavanja iz medicinske fizike". Dr.sc.Hrvoje Hršak, dipl.inž.fiz. Odjel medicinske fizike KBC-a Zagreb Voditelj Sekcije medicinske fizike HDBIMF-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 HRVOJE HRŠAK NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA KLINIČKIH BOLNIČKIH CENTARA, KLINIČKIH BOLNICA, KLINIKA I OPĆIH BOLNICA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2018. – 2020., 1. UVOD U nacrt prijedloga nacionalnog plana razvoja kbc-ova, kb-ova, klinika i ob-ova treba uvrstiti i plan razvoja edukacjiskih i specijalističkih programa za stručnjake u medicini, jer bez takvog razvoja nije moguće razvijati zdravstvene ustanove i slijediti najnovije trendove u medicinskoj znanosti, što je u nacionalnom planu navedeno kao primarni cilj. Za neke profesije u hrvatskom zdravstvu uopće ne postoje nikakvi specijalistički/edukacijski programi (medicinski fizičari, biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu itd.). Primjerice, RH je posljednja clanica EU u kojoj medicinska fizika i biomedicinsko inženjerstvo nisu ni priznate ni prepoznate profesije te za njih ne postoje nikakvi programi specijalizacije i edukacije, certificiranja i licenciranja za samostalan rad u dijagnostičkim i terapijskim postupcima. S druge strane, od tih se profesija očekuje da budu na odgovarajućem nivou znanja i kompetencija te da prate moderne znanstvene i kliničke trendove u medicini (npr. u radioterapiji, nuklearnoj medicini, dijagnostičkoj radiologiji, zaštiti od zračenja, neuroznanosti i sl.). Smatram da je u definiranju takvih specijalističkih programa potrebno uspostaviti puno jaču horizontalnu suradnju između kliničkih ustanova i medicinskih fakulteta, ali i drugih, kao što su prirodoslovno-matematički i fakultet elektrotehnike i računarstva, a također i vertikalnu suradnju između kliničkih ustanova i ministarstva zdravstva. Dr.sc.Hrvoje Hršak, dipl.inž.fiz. Odjel medicinske fizike KBC-a Zagreb Voditelj Sekcije medicinske fizike pri HDBIMF-u Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Hrvatsko društvo za biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA KLINIČKIH BOLNIČKIH CENTARA, KLINIČKIH BOLNICA, KLINIKA I OPĆIH BOLNICA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2018. – 2020. Sekcija za kliničko inženjerstvo Biomedicinsko inženjerstvo (biomedical engineering) - inženjerstvo u biologiji i medicini odnosno biomedicini i zdravstvu - nije samo dio suvremene medicine, već suvremena medicina ponajviše i napreduje upravo temeljem i pomoću biomedicinskog inženjerstva, a kliničko inženjerstvo (clinical engineering) u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama jedna je od glavnih djelatnosti koja danas zahtijeva specijaliste biomedicinskog inženjerstva (http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52014IE4419). Biomedicinsko inženjerstvo je imanentno zdravstvenim tehnologijama (health technology), napose medicinskim uređajima i opremi / medicinskim proizvodima (medical device), pa bilo kakvo ozbiljnije razmatranje racionalizacija i optimizacije zdravstvene zaštite (u kojoj zdravstvene tehnologije i medicinski proizvodi igraju ključnu ulogu u svakom dijelu njihovog cjelokupnog bolničkog životnog vijeka) naprosto nije moguća bez uključivanja biomedicinskih inženjera kao aktivnih dionika. U izravnoj svezi sa životima i zdravljem ljudi tako, primjerice, već postoji hrvatska regulativa o osiguranju i kontroli kvalitete i sigurnosti medicinskih proizvoda koji rabe ionizirajuće zračenje, ili pak regulativa o osiguranju i kontroli kvalitete i sigurnosti vozila i prometa na cestama, ali ne postoji regulativa o osiguranju i kontroli kvalitete i sigurnosti, primjerice, anestezioloških, kirurških ili ultrazvučnih uređaja, elektrokardiografa, defibrilatora, dijalizatora, inkubatora, respiratora, infuzora, i mnogih drugih važnih medicinskih proizvoda. Stoga zakonskom regulativom valja propisati kako BOLNICE MORAJU ZAPOŠLJAVATI BIOMEDICINSKE INŽENJERE, A KLINIČKI BOLNIČKI CENTRI I KLINIČKE BOLNICE USTROJAVATI I ODJELE BIOMEDICINSKOG INŽENJERSTVA te kako se BIOMEDICINSKI INŽENJERI SPECIJALISTIČKI USAVRŠAVANAJU, analogno drugim zdravstvenim radnicima iste visokoškolske razine obrazovanja a sve u najboljem interesu i za najveću dobrobit bolesnika i njihovih obitelji, bolničkog osoblja, kliničkih ustanova, zdravstvenog sustava i društva u cjelini Republike Hrvatske u 21. stoljeću. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.