Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski restauratorski zavod PRAVILNIK, PRILOG II Preciznije odrediti - „na kojima izvodim radove“. Nije prihvaćen Odbijeno, ne prihvaća se. Navedena formulacija je preciznija budući da je izjava namijenjena i fizičkim i pravnim osobama i obrtnicima.
2 HRVATSKO RESTAURATORSKO DRUŠTVO ODUZIMANJE DOPUŠTENJA, Članak 14. Smatramo da fizička osoba kojoj je izdano dopuštenje za obavljanje određenih poslova zaštite i očuvanja kulturnog dobra treba nadležnoj službi Ministarstva kulture svakih pet godina dostaviti popis obavljenih poslova zaštite i očuvanja kulturnog dobra u proteklom razdoblju. Nedostavljanje popisa odnosno iskazana nikakva ili vrlo mala aktivnost na poslovima zaštite i očuvanja kulturnog dobra stvaraju preduvjete za oduzimanje dopuštenja. Kao razlog navodimo iznimnu važnost aktivnog rada u struci, praćenja tendencija, razvoja tehnologije, postupaka i standarda u poslovima zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Stručnost izvedenih radova provjerava se za svaki izvršeni posao od strane nadležnog tijela kao i od strane inspekcije zaštite kulturnih dobara.
3 Hrvatski restauratorski zavod ODUZIMANJE DOPUŠTENJA, Članak 14. U stavku 1., u alineji 2. navodi se isto kao u alineji 1., predlažemo brisati. Prihvaćen Prihvaćeno.
4 Hrvatski restauratorski zavod IZDAVANJE DOPUŠTENJA, Članak 12. Mišljenja smo da bi, radi kontrole stručnosti licenciranih osoba, dopuštenje trebalo izdavati na određeno vrijeme. Na ovaj način je kontrola de facto u rukama licenciranih osoba a ne nadležnog i ovlaštenog upravnog tijela za zaštitu kulturne baštine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Navedena dužnost dostavljanja pisane obavijesti o promjenama nije samo u rukama licenciranih osoba već se stručnost provjerava od strane nadležnog tijela i inspekcije zaštite kulturnih dobara i to za svaki izvršeni posao te je sukladno članku 14. Pravilnika propisano da će se ukoliko osoba ne postupa na propisani način istoj oduzeti izdano dopuštenje.
5 Hrvatski restauratorski zavod IZDAVANJE DOPUŠTENJA, Članak  7. Smatramo da ova materija nema veze s materijom ovog Pravilnika pogotovo iz razloga što se članak odnosi i pravne osobe, a licenciranje se, prema predloženom, odnosi samo na fizičke. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pravilnikom se uređuje i način na koji se predmijeva da pravne osobe imaju dopuštenje. Navedena odredba utvrđuje obvezu pravnih osoba koje stječu dopuštenje za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
6 HRVATSKO RESTAURATORSKO DRUŠTVO IZDAVANJE DOPUŠTENJA, Članak 5. Članak 5., stavak 1 Kako nije donesen novi Pravilnik o stručnim zvanjima, ostaje nejasno da li će polaganje stručnog ispita ostati obavezno za sve ili će postati obavezno samo za državne zaposlenike. U takvoj situaciji navedeni stavak postaje nedovoljno definiran i ponovno se aktualizira potreba donošenja Pravilnika o stručnim zvanjima prije Pravilnika o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara stručna zvanja mogu stjecati sve osobe koje imaju uvjete sukladno Pravilniku o stručnim zvanjima u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti.
7 Nikola Radošević IZDAVANJE DOPUŠTENJA, Članak 5. Poštovani, u Članku 5., stavak 1. treba ispraviti navedene "restauratorsko-konzervatorske poslove" u "konzervatorsko-restauratorske poslove", kako bi naziv bio ujednačen sa propisanom terminologijom koja se koristi u konzervatorsko-restauratorskoj struci. Isti se komentar odnosi i na ostale neispravno navedene stručne termine i nazivlje u pravilniku. Također, smatram da bi se u članku 5. trebali precizno specificirati uvjeti, umjesto samo pozivanja na Zakon. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Naziv je usklađen sa člankom 101. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Nadalje nije precizirano na što se konkretno odnosi primjedba o stručnim terminima i nazivljima u pravilniku. Također sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano je da će ministar kulture propisati pravilnikom uvjete i način stjecanja stručnih zvanja koji je posebnih pravilnik.
8 Marko Buljan IZDAVANJE DOPUŠTENJA, Članak 5. Članak 5. stavka 1. treba nadopuniti: (1) Fizička osoba u smislu Pravilnika ima dopuštenje za obavljanje konzervatorsko-restauratorskih poslova određene uže specijalnosti iz članka 2. stavka 1. točke 1.,2.,3., i 4., ovoga Pravilnika ako ima stručno zvanje konzervatora-restauratora ili više stručno zvanje za obavljanje konzervatorsko-restauratorskih poslova stečeno prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakonu o muzejima i odgovarajući staž u struci ili završen konzervatorsko-restauratorski studij i odgovarajući staž u struci.“ U Članku 5. treba precizirati uvijete i kompetencije koje fizička osoba mora zadovoljavati za dobivanje dopuštenja za obavljanje konzervatorsko-restauratorskih poslova određene uže specijalnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano je da će ministar kulture propisati pravilnikom uvjete i način stjecanja stručnih zvanja koji je posebnih pravilnik.
9 Hrvatski restauratorski zavod IZDAVANJE DOPUŠTENJA, Članak 5. Stavak 1. - Jasnije definirati, iz ovakve stipulacije proizlazi da fizička osoba ima dopuštenje ex lege. Stavak 2. - Smatramo da se radi o suvišnom stavku koji, između ostalog, sugerira da se dopuštenje stječe ex lege (kao i stavak 1). Naime, ako je osoba licencirana i zaposlena u opisanoj ustanovi (pr. licencu je stekla prije sklapanja ugovora o radu), materija zakonskog zabrana takmičenja je predmet reguliranja Zakona o radu, pa ju ovdje ne treba spominjati. Ako se pak radi o tome da poslove na zaštiti kulturnih dobara osoba obavlja kao neregistriranu djelatnost, notorno je (ako je obavljanje registrirane djelatnosti preduvjet ishođenja licence) da se na nju ne primjenjuje stavak 1. odnosno da ona nema dopuštenje (vezano uz komentar čl.1 ). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Stavkom 2. odredbe ne predmnijeva se da dopuštenje ima osoba koja je kršila propise.
10 Ivan Markić 84 IZDAVANJE DOPUŠTENJA, Članak 5. Smatram da bi ovje tebalo propisati uvjete a ne se pozivati na Zakon. Bar da se privremeno prepiše dok se iz Zakone ne izbriše. Ovaj Pravilnik se zove Pravilnik od uvjetima za dobivanje... a od uvjeta ne piše ništa u pravilniku. Piše procedura izdavanja dopuštenja. Ako se ne slažete s time onda ga treba bar preimenovati pravilnik o proceduri izdavanja dopuštenja jer uvjeti su u Zakonu... Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano je da će ministar kulture propisati pravilnikom uvjete i način stjecanja stručnih zvanja koji je posebnih pravilnik. Također se ističe da su ovim Pravilnikom propisani svi uvjeti za dobivane dopuštenja te je isti usklađen sa Pravilnikom o stručnim zvanjima na temeljem kojeg se uređuje stručna zvanja kojima se dokazuje stručna osposobljenost u smislu ovog pravilnika.
11 Hrvatski restauratorski zavod IZDAVANJE DOPUŠTENJA, Članak 4. Predlažemo zadržati i dosadašnji uvjet tehničke osposobljenosti koja uvjetuje da ovlaštena osoba posjeduje ne samo stručna znanja već i tehničke preduvjete za obavljanje posla. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacrt prijedloga pravilnika isključivo zahtjeva stručnu osposobljenost iz razloga dok će se tehnička opremljenost provjeravati prilikom izdavanja prethodnog odobrenja za izvođenje radova sukladno članku 62. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara .
12 HRVATSKO RESTAURATORSKO DRUŠTVO 1. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Članak 3. i 4. Uvjeti za izdavanje dopuštenja su u prijedlogu Pravilnika nedovoljno jasno i precizno definirani. Smatramo da bi zakonodavac za definiranje svih ovakvih detalja u postupak sastavljanja nacrta prijedloga ovog i drugih Pravilnika trebao aktivno uključiti predstavnike stručne konzervatorsko-restauratorske zajednice iz svih njenih sfera. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. U Nacrtu pravilnika precizno su za svaki od poslova detaljno navedeni uvjeti za izdavanje dopuštenja. Također su u izradi nacrta prijedloga pravilnika bili aktivno uključeni predstavnici konzervatorsko-restauratorske zajednice odnosno predstavnici HRZ-a.
13 HRVATSKO RESTAURATORSKO DRUŠTVO 1. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Članak 3., stavak 1. Formulacija 'odgovarajuće obrazovanje' je previše općenita i ostavlja previše prostora za tumačenje. Odgovarajuće obrazovanje bi trebalo biti definirano Pravilnikom o stručnim zvanjima, čiji je prijedlog nedavno odbačen, dok postojeći pravilnik nedovoljno štiti diplomirane/magistre konzervacije-restauracije, a time i dignitet struke. Nakon više od dvadeset godina postojanja studija konzervacije-restauracije u Hrvatskoj, davno je sazrilo vrijeme da se zakonodavac pozabavi ograničavanjem bavljenja konzervacijom-restauracijom osobama koje nisu završile studije konzervacije-restauracije. Odnosno da precizno definira koje su to uže specijalnosti kod kojih bi se prihvatilo drugo obrazovanje, koje bi to točno obrazovanje bilo i pod kojim uvjetima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Novi Pravilnik o stručnim zvanjima je u izradi te će uskoro biti objavljen radi javne rasprave te se na isti može staviti primjedba.
14 KREŠIMIR BOSNIĆ 1. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Poštovani, Držim da je u članku 3., stavku 2 sporno nekoliko odredbi. U prvom redu pravilnik mora biti jasan i egzaktan, ne ostavljajući prostora kojekakvim interpretacijama, pa je u tom smislu potrebno unutar stavka 2., alineja 2 i 3, preciznije naznačiti da osoba mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij konzervacije - restauracije, odnosno da udovoljava uvjetima ako je visoku stručnu spremu iz navedenog područja stekla u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Također, upitna je valjanost odredbe o tome da se ocjena stručne osposobljenosti fizičke osobe temelji na broju obavljenih konzervatorsko - restauratorskih poslova, pa se kao preduvjet ocjeni osposobljenosti postavljaju najmanje tri obavljena konzervatorsko - restauratorska posla. Ako bismo željeli ilustrirati hipotetičkim primjerom, mogli bismo zamisliti da je osoba A radila na jednom obimnom, ili čak nagrađenom konzervatorsko - restauratorskom projektu, kontinuirano tijekom dvije godine, te unutar niza različitih, podjednako kompleksnih faza, obrađujući velik broj neuobičajenih problema; za to je vrijeme osoba B obavila tri sondiranja unutar zaštićenih kulturnih dobara. Prema aktualnom prijedlogu pravilnika, osoba B bi hipotetički stekla uvjete za stjecanje dopuštenja, premda je njezino iskustvo veoma skromno u odnosu na osobu A , koja pak ne bi ispunjavala uvjete za stjecanje dopuštenja, što se čini pomalo apsurdnim. Podržavam ideju zakonodavca o tome da se postrože uvjeti za stjecanje dopuštenja, međutim smatram da je predložen način diskriminatoran. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Smatramo da je izričaj precizan i definira vrstu i stupanj obrazovanja. Ne prihvaća se primjedba vezana uz potreban broj obavljenih poslova s obzirom da je isti definiran dosadašnjim iskustvom i stanjem u praksi.
15 Nikola Radošević 1. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Poštovani, Članak 3., stavak 2. navodi slijedeće: " (2) Fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost stručno je osposobljena za obavljanje konzervatorsko-restauratorskih poslova određene uže specijalnosti iz članka 2. stavka 1. točke 1.,2., 3. i 4. ovoga Pravilnika: - ako ima stručno zvanje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova stečeno prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakonu o muzejima, ili - ako ima završen restauratorski studij određene specijalnosti, dvije godine je surađivala na poslovima za koje traži dopuštenje tijekom kojeg vremena je u skladu s pravilima struke obavila najmanje tri konzervatorsko-restauratorska posla, ili - ako ima studij uže specijalnosti, dvije godine je surađivala na poslovima za koje traži dopuštenje tijekom kojeg vremena je u skladu s pravilima struke obavila najmanje tri konzervatorsko-restauratorska posla." U alineji 2. treba ispraviti naziv studija iz restauratorskog studija određene specijalnosti, u konzervatorsko-restauratorski studij određene specijalnosti radi usklađivanja s propisanom terminologijom nazivlja struke. Također, smatram da bi za fizičku osobu koja ima završen studij uže specijalnosti (ukoliko se navedeni studij odnosi na kraće razdoblje školovanja unutar područja konzervatorsko-restauratorske struke, ili na stručni studij iz nekog drugog, donekle srodnoga područja - što nije izrijekom definirano, a trebalo bi biti), trebala vrijediti strožija pravila za stjecanje dopuštenja za rad od osoba koje su završile konzervatorsko-restauratorski studij određene specijalnosti. Slijedom navedenoga predlažem da se za dobijanje dopuštenja za istu vrstu, opseg radova, (što se pogotovo odnosi na voditeljstvo projekata) navedenih u Članku 2. ovoga pravilnika, propiše pet godina rada, tj. suradnje na poslovima za koje traži dopuštenje tijekom kojeg vremena je u skladu s pravilima struke obavila najmanje pet konzervatorsko-restauratorskih poslova. Razlog je tomu ponajviše pretpostavljeni, no logičan nedostatak znanja i stručne osposobljenosti za (samostalne) konzervatorsko-restauratorske radove i poslove u odnosu na osobe koje su završile konzervatorsko-restauratorski studij određene specijalnosti. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se primjedba vezana uz naziv. Ne prihvaća se prijedlog o različitim kriterijima s obzirom da su isti određeni uzimajuć u obzir stručnu spremu i iskustvo pojednih pristupnika u obavljanju konkretnih radova.
16 Marko Buljan 1. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Članak 3. stavka 2, točka 1. treba nadopuniti: „-ako ima stručno zvanje za obavljanje konzervatorskih-restauratorskih poslova stečeno prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakona o muzejima, pet godina je surađivala na poslovima za koje traži dopuštenje tijekom kojeg vremena je u skladu s pravilima struke obavila najmanje pet konzervatorsko-restauratorskih poslova“ Ako fizička osoba sa završenim integriranim petogodišnjim konzervatorsko-restauratorskim studijem mora dvije godine surađivati na poslovima za koje traži dopuštenje i obaviti najmanje tri konzervatorsko-restauratorska posla, onda se fizičkoj osobi sa stečenim stručnim zvanjem za obavljanje konzervatorsko-restauratorskih poslova obavezno moraju propisati stroži uvjeti surađivanja i količina obavljenih poslova, jer ona po Pravilniku o stručnim zvanjima u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja ima samo dvije godine radnog iskustva u struci prije dobivanja stručnog zvanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su uvjeti definirani dosadašnjim iskustvom i stanjem u praksi uzimajući u obzir stručnu spremu i iskustvo pojedinih pristupnika u obavljanju konkretnih radova.
17 Hrvatski restauratorski zavod 1. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Potrebno je jasno odrediti je li licenca potrebna kao preduvjet za obavljanje registrirane djelatnosti (čl. 1) ili je preduvjet za ishođenje licence obavljanje registrirane djelatnosti (čl. 3). Smatramo da sam postupak licenciranja na treba ograničiti na fizičke osobe, već bi trebao i nadalje omogućavati licenciranje pravnih osoba. Najbolji argument za to su manja građevinska društva koja imaju reference rada na kulturnim dobrima i zaposlene radnike NKV ili SSS spreme. Predloženim načinom licenciranja (vezano i uz čl. 3) omogućuje se pravnim osobama koje nemaju nikakvog iskustva rada na kulturnim dobrima da, uz angažman vanjskog suradnika fizičke osobe koja posjeduje licencu, izvode radove na kulturnom dobru. Predlažemo određivanja mogućnost rada na zaštiti kulturnih dobara pod mentorstvom licenciranih osoba kako bi osoba uopće stekla potrebno iskustvo. Nejasno je na koje se studije odredba odnosi (st. 2. alineja 3.). Predlažemo umjesto studij „uže specijalnosti“ napisati „odgovarajuće obrazovanje“ kao i u stavku 3. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Rrdnici NKV ili SSS spreme radove moraju izvoditi prema odobrenoj dokumentaciji koju je izradila osoba koja posjeduje dopuštenje. Mentorstvo se podrazumijeva s obzirom da fizička osoba da bi stekla dopuštenje mora surađivati na poslovima za koje traži dopuštenje a obavljanje navedenih poslova može izvoditi samo osoba sa dopuštenjem. Ne prihvaća se s obzirom da se traži kao uvijet studij određene specijalnosti za konzervatorsko restauratorske poslove te je navedeno usklađeno sa Pravilnikom o stručnim zvanjima u konzervatorsko restauratorskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja.
18 Grga K 1. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Potrebno je navesti odredbu obveze pripadnosti fizičke osobe strukovnoj organizaciji koja regulira predmetnu specijalnost; npr. arhitekt/ica treba biti član odnosno imati ovlaštenje Komore arhitekata. Tom odredbom bi se ujedno poboljšala i pojednostavila kontrola stručnost odnosno osposobljenosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Navedeno pitanje već je uređeno u nacrtu pravilnika s obzirom da je u stavku 1. propisano da se članak 3. odnosi na fizičku osobu koja obavlja registriranu djelatnost.
19 HRVATSKO RESTAURATORSKO DRUŠTVO 1. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Članak 2., stavak 1., točke 1. do 4. Konzervatorsko-restauratorska istraživanja, izrada prijedloga konz.-rest. postupaka, izvođenje radova preventivne konzervacije i izvođenje konz.-rest. radova, navedeni u točkama 1. do 4. su sve sastavni i neodvojivi dijelovi rada jednog (diplomiranog/magistra) konzervatora-restauratora. Smatramo da bi sve ove četiri točke trebalo spojiti u jednu jer nema logike da se traži posebno dopuštenje za svaku od faza zahvata ili da npr. bude izdano dopuštenje za izradu prijedloga zahvata, ali ne i za sami zahvat ili bilo koja druga kombinacija. Članak 2., stavak 2. (2) Za pojedini posao zaštite i očuvanja kulturnih dobara iz stavka 1. ovoga članka, može se utvrditi uže područje specijalnosti dopuštenih radova prema dokumentiranoj osposobljenosti podnositelja zahtjeva. Prijedlog: (2) Za pojedini posao zaštite i očuvanja kulturnih dobara iz stavka 1. ovoga članka, utvrdit će se uže područje specijalnosti dopuštenih radova prema dokumentiranoj osposobljenosti podnositelja zahtjeva. Objašnjenje: Definiranje područja uže specijalnosti nije opcionalno već je nešto što mora biti definirano. Članak 2., stavak 3. Iz ovog je stavka razvidno da Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara počiva na odredbama pravilnika kojim se uređuju stručna zvanja. Poznato je da je prijedlog novog pravilnika o stručnim zvanjima nedavno bio na javnoj raspravi te da je odbačen do daljnjega. Također je poznato da je postojeći pravilnik o stručnim zvanjima prepun nelogičnosti i nedorečenosti te da su neke njegove odredbe vrlo nepovoljne za kvalitetno funkcioniranje i razvoj konzervatorsko-restauratorske struke. Treba napomenuti da je u raspravu o doradi Pravilnika o stručnim zvanjima bila aktivno uključena stručna konzervatorsko-restauratorska zajednica. Slijedom svega navedenog, novi Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nikako se ne bi smio donositi prije definiranja novog Pravilnika o stručnim zvanjima, koji pak treba biti pažljivo i detaljno usklađen s potrebama i realnošću konzervatorsko-restauratorske struke i prakse u svim njenim sferama. Nije prihvaćen Primljeno na znanje, ne prihvaća se budući da je uže specijalnosti nužno utvrditi kako bi se omogućilo davanje dopuštenja za raznovrsne poslove koji se redovito javljaju u području zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
20 KREŠIMIR BOSNIĆ 1. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Poštovani, U vezi članka 2., stavka 1., točaka 1. do 4., moram reći kako držim da su konzervatorsko-restauratorska istraživanja, izrada prijedloga konz.-rest. postupaka, izvođenje radova preventivne konzervacije i izvođenje konz.-rest. radova, navedeni u tim točkama sastavni i neodvojivi dijelovi rada konzervatora-restauratora, koji je stekao taj akademski naziv. Iz toga proizlazi da bi sve navedene četiri točke trebalo spojiti u jednu jer nije suvislo tražiti posebna dopuštenja za svaku od faza zahvata, ili primjerice steći dopuštenje za izradu prijedloga zahvata, ali ne i za izvođenje samoga zahvata i sl. Nije prihvaćen Primljeno na znanje, ne prihvaća se budući da je uže specijalnosti nužno utvrditi kako bi se omogućilo davanje dopuštenja za raznovrsne poslove koji se redovito javljaju u području zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
21 Nikola Radošević 1. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Poštovani, U članku 2., stavak 1., točka 2. navedeno je slijedeće: „2.izrada prijedloga konzervatorsko-restauratorskih postupaka na pokretnom kulturnom dobru“. Kako se, osim spomenutog prijedloga konzervatorsko-restauratorskih postupaka na pokretnom kulturnom dobru dalje po točkama nigdje ne spominje ekvivalent za nepokretna kulturna dobra, predlaže se uvođenje točke koja bi izrijekom definirala navedeno, ili preoblikovanje postojeće točke u „izrada prijedloga konzervatorsko-restauratorskih postupaka na (pokretnom i nepokretnom) kulturnom dobru“. Točka 5. Stavka 1. istoga članka navodi „5.izrada konzervatorskih elaborata za nepokretno kulturno dobro „, no sve i da napisano jest navedeno s namjerom da bude pandan točci 2 (što ne mislim da je slučaj), samo za nepokretna kulturna dobra, konzervatorski elaborat za nepokretno kulturno dobro nije isto, i ne pokriva isti opseg i vrstu radova kao prijedlog konzervatorsko-restauratorskih postupaka na nepokretnom kulturnom dobru. Isto se odnosi i na točku 7. istoga stavka: „7.izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za radove na nepokretnom kulturnom dobru“. Izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za radove na nepokretnom kulturnom dobru opet nije isto što i Prijedlog konzervatorsko-restauratorskih postupaka na nepokretnom kulturnom dobru, pa se postavlja pitanje zašto ekvivalentna točka nije propisana i za pokretna kulturna dobra, što unosi konfuziju u preglednost i definiranost propisanih točaka o tipu i opsezima poslova za koje se izdaje dopuštenje za rad. Nadalje, slažem se s prethodnim sukomentatorom(ima) da bi se za točke 1-8. Stavka 1., članka 2. trebali izrijekom navesti uvjeti, odnosno preciznije definirati potreban stupanj obrazovanja i stečena stručna sprema kako ne bi bilo nesporazuma i dilema oko razumijevanja uvjeta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, uređenje navedenih radova obuhvaćeni su točkama 3. i 4.
22 Marko Buljan 1. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. stavka 1., točka 2. treba mijenjati u: „2.izrada prijedloga konzervatorsko-restauratorskih postupaka na kulturnom dobru prema užoj specijalnosti“ U daljnjem tekstu Pravilnika nije navedena izrada prijedloga konzervatorsko-restauratorskih postupaka na nepokretnom kulturnom dobru, tako da je bolje da se točkom 2, stavka 1., članka 2. odmah definira kao izrada prijedloga konzervatorsko-restauratorskih postupaka za pokretna i nepokretna kulturna dobra. Članka 2. stavke 1., točka 1. do 8. treba definirati koja je potrebna razina obrazovanja, koje zvanje i koja stručna sprema za navedene određene točke. Osoba sa stečenim zvanjem restaurator-tehničar ima stručno zvanje za obavljanje određenih konzervatorsko-restauratorskih poslova, ali ne bi smjela biti voditelj konzervatorsko-restauratorskih radova, jer stručnom spremom ne zadovoljava uvijete potrebne za tu funkciju. Treba biti propisano da isključivo fizičke osobe koje imaju završen restauratorski studij odnosno drugi odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i odgovarajući staž mogu biti voditelji konzervatorsko-restauratorskih radova. Nije prihvaćen Razmotreno, odbija se. Pravilnikom o dokumentaciji za izdavanje prethodnog odobrenja za radove na kulturnom dobru, kao poseban dio dokumentacije za radove na pokretnom kulturnom dobru se navodi prijedlog konzervatorsko-restauratorskih postupaka kao dio dokumentacije. Za nepokretna kulturna dobra predviđen je stavak 1. točka 7. kojom je predviđena izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za radove na nepokretnom kulturnom dobru. Nastavno na ostatak primjedbe, ističe se da je navedeno definirano time što jedni mogu steći stručno zvanje sukladno Pravilniku a za druge osobe je propisana vrsta i stupanj obrazovanja.
23 Hrvatski restauratorski zavod 1. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Smatramo da ova podjela (st. 1. t. 3. i 4.) ne prati logiku obavljanja posla iz dva razloga. Prvi, radovi preventivnog konzerviranja su konzervatorsko-restauratorski radovi i drugo – nije realno očekivati da će fizička osoba podnijeti zahtjev za licencu samo za radove preventivnog konzerviranja a ne i za ostale radove koji po prirodi stvari slijede tu radnju. Načelna primjedba koja se odnosi na potrebu jasnijeg određivanja položaja arheoloških kulturnih dobara odnosno arheoloških parkova. U tom smislu treba u stavcima 5.-7. uz nepokretno kulturno dobro dodati i arheološko kulturno dobro /arheološki park ili pojasniti da u smislu ovog Pravilnika nepokretno kulturno dobro podrazumijeva i arheološka kulturna dobra / arheološke parkove. Potrebno je ujednačiti terminologiju (konzervatorsko-restauratorski radovi, poslovi i dr.) u cijelom tekstu. Predloženim načinom licenciranja kojim nije predviđeno izdavanje dopuštenja za izvođenje radova u smislu propisa koji uređuju građenje omogućuje se rad na kulturnim dobrima osobama bez bilo kakvog stečenog i dokazanog iskustva. Građevinski i obrtnički radovi na nepokretnom kulturnom dobru nisu posebno odijeljena cjelina na području zaštite kulturnih dobara koja se može promatrati neovisno o svim drugim aktivnostima/radovima koji se na kulturnom dobru poduzimaju. Projektna dokumentacija izrađena od licenciranog projektanta bilo koje struke i ovjerena od nadležnog tijela, ne podrazumijeva da na kulturnom dobru, uslijed neiskustva ili nesavjesnog ponašanja izvođača građevinskih radova tijekom izvođenja radova, neće nastati nepovratna šteta na nepokretnom kulturnom dobru. Način izvođenja spomenutih radova na nepokretnom kulturnom dobru i iskustvo izvođača kao pravne osobe ima direktan utjecaj na dijelove takvog kulturnog dobra na kojima je propisano izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova od strane fizičkih osoba koje imaju dopuštenje prema ovom Praviliniku (zidne slike, kamena plastika, štukatura, mozaik, drveni oltari, dekorirani drveni stropovi i sl.). Zbog mogućnosti očuvanja nepokretnog kulturnog dobra u cjelini, građevinske i slične radove moraju izvoditi izvođači s nedvojbeno dokazanim stečenim prethodnim iskustvom o kojem je u postupku izdavnja dopuštenja nadležno tijelo donijelo pozitivno mišljenje. Provedba postupaka javne nabave i dokazivanje stečenog iskustva izvođača kroz navedene postupke nije isto što i provjera osposobljenosti kroz postupak izdavanja dopuštenja u smislu ovog pravilnika. Javni naručitelji nisu uvijek u ovom smislu educirani, veliki dio radova na nepokretnim kulturnim dobrima organizira se od strane vlasnika/korisnika koji nisu obveznici javne nabave (sakralni objekti), a i prag javne nabave od 500.000,00 kn je relativno visok. Sve ispod te sume ostaje nekontrolirano i bez mogućnosti sankcioniranja od strane bilo koga, a pogotovo nadležnog tijela. Djelomično prihvaćen Odbijeno. Podjela poslova utvrđena je sa stvarnim stanjem u praksi i omogućava da se za pojedine poslove koji se redovito obavljaju od određenih osoba kao njihovu djelatnost, dobije dopuštenje. Nadalje, arheološka istraživanja su uređena posebnim pravilnikom koji uređuje uvjete za dobivanje dopuštenja za obavljanje tih istraživanja. Konačno, u pogledu građevinskih radova postoji obveza vršenja konzervatorskog nadzora a radovi se mogu obavljati temeljem prethodnog odobrenja koje se izdaje temeljem dokumentacije izrađene od ovlaštenog projektanta koji ima dopuštenje. Prihvaćeno u odnosu na dio koji se odnosi na ujednačavanje terminologije (konzervatorsko-restauratorski radovi).
24 FRANJO AMBROŠ 1. OPĆE ODREDBE, Članak 2. točku 6 preformulirati: 6a. izrada arhitektonskog snimka postojećeg stanja nepokretnog kulturnog dobra 6b. izrada geodetskog snimka postojećeg stanja nepokretnog kulturnog dobra dodati novu točku: 9. poslovi izrade elaborata iskolčenja infrastrukture na kulturnom dobru Obrazloženje: snimak postojećeg stanja kulturnog dobra (prije: dokumentiranje) je multidisciplinaran posao koji osim "nacrta" kulturnog dobra podrazumijeva i njegovo geolociranje. U praksi arhitektonska i geodetska struka zajednički rade na izradi snimka postojećeg stanja kulturnog dobra. Elaborati iskolčenja infrastrukture na području nepokretnog kulturnog dobra (jedna ili više katastarskih čestiva) moraju uvažiti funkcionalnost infrastrukture ali moraju voditi računa i o potencijalnom oštećenju kulturnog dobra pa se stoga predlaže da takve elaborate izrađuju "certificirani" sručnjaci Nije prihvaćen Odbijeno, predložena podjela poslova nije svrsishodna niti provediva u praksi.
25 Dražen Flanjak 1. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Mišljenja sam, da budući da se mjere zaštite pojedinačno zaštićene građevine bitno razlikuju od zaštite kulturno-povijesne cjeline odnosno krajolika, ali i da se i za jedno i drugo mjere zaštite definiraju rješenjem o zaštiti kulturnog dobra, nema stručno opravdanog razloga podjeli na način da se za pojedinačne građevine mora imati ovlaštenje, a za zaštićene cjeline odnosno krajolik ne treba imati ovlaštenje. Niti je jedno jednostavnije od drugoga niti je drugo složenije od prvoga, a zajedničko im je to da su to sve zaštićena kulturna dobra. Jedino obrazloženje koje mi pada na pamet je da se bez ovlaštenja (i kompetencija) može nuditi i raditi projekte za što više građevina, ali dadli je to intencija ovog pravilnika? Kako mjere zaštite pojedinačne građevine izrađuju projektanti određenih struka, tako i mjere zaštite zaštićenih cjelina i krajolika izrađuju projektanti različitih struka, nikada ili rijetko je to jedan projektant. Zbog toga mislim da ovlaštenje treba biti dano fizičkoj osobi, ovlaštenom arhitektu ili ovlaštenom inženjeru, za izradu projekata koje je unutar svoje struke ovlašten projektirati. Dakle da ovlaštenje moraju imaju svi projektanti koji izrađuju projekte za određenu građevinu, a ne samo glavni projektant. Zato sam da se točka 7. stavka (1) članka 2. ostavi kako je predložena i da se u ovlaštenju pojedinom projektantu definira struka projekta i uže područje zaštite na koje se dopuštenje odnosi. Na taj način bi projektanti, koji prvotno moraju biti u skladu sa zakonima i pravilnicima koji se tiču projektiranja, prostornog uređnja, gradnje, bili ovlašteni i za radove na zaštiti i očuvanju nepokretnog kulturno dobra. Nije prihvaćen Razmotreno, odbijeno. Smatramo da je navedena odredba dovoljno precizna i sadržajno određuje tko može obavljati poslove izrade projektne dokumentacije.
26 ALJOŠA FUŠTAR 1. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Točku 7. članka 2. treba promijeniti na način da glasi: 7. izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za radove na nepokretnom kulturnom dobru, osim za kulturno- povijesne cjeline i kulturni krajolik/krajobraz Nije prihvaćen Odbijeno, ne prihvaća se. Za potrebe izrade projekta potrebno je za sve građevine koje su pod nekim režimom zaštite ishoditi posebne uvjete zaštite temeljem kojih se izrađuje dokumentacija.
27 Projektni biro Split d.o.o. 1. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Predlažemo izmjenu teksta točke 7. stavka (1) članka2. koji be trebao glasiti izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za radove na nepokretnom kulturnom dobru osim za kulturno povijesne cjeline i kulturni krajolik/krajobraz. Kako je definirano, a i praksa u RH pokazuje da nepokretno kulturno dobro može biti cijelo naselje, selo pa čak i grad ili njihovi dijelovi ili krajolik koji su prostorno vrlo široka područja postojeća formulacija zahtjeva dopuštenje Ministarstva kulture za izradu porjekta npr. produljenja vodovodne cijevi do slijedeće kuće u nizu. Na tako širokim područjima, a posebno za projekte infrastrukture ne vidimo svrhu zaštite, dok se na taj način značajno ograničava mogućnost nadmetanja u javnoj nabavi ovlaštenim projektantima. Predmetna ovlaštenja su ishodili arhitekti (što je samo po sebi razumljivo kada se štite objekti) i statičari (kada se moraju zadržati povijesna konstruktivna rješenja). Sve je svrhovito kada se radi o objektima. Međutim kada se radi o krajobrazu ili širem području zahtjev za licenciranim projektantom za projektiranje podzemne infrastrukture samo narušava tržišno natjecanje i bezrazložno podiže cijenu. Nije prihvaćen Odbijeno, ne prihvaća se. Za potrebe izrade projekta potrebno je za sve građevine koje su pod nekim režimom zaštite ishoditi posebne uvjete zaštite temeljem kojih se izrađuje dokumentacija.
28 ALJOŠA FUŠTAR 1. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Točku 7. članka 2. treba promijeniti na način da glasi: 7.izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za radove na nepokretnom kulturnom dobru, osim za kulturno- povijesne cjeline i kulturni krajolik/krajobraz OBRAZLOŽENJE: Obzirom da nepokretno kulturno dobro (kulturno- povijesna cjelina) može biti cijeli grad, selo, naselje ili njegov dio ili krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, a da se mjere zaštite pojedinačno zaštićene građevine bitno razlikuju od zaštite kulturno-povijesne cjeline odnosno krajolika, nema logike da se za izradu bilo koje vrste projekata na tako velikim područjima traži dopuštenje Ministarstva kulture. Posebno se to odnosi na projekte infrastrukture (ulice, vodovod, kanalizacija, plin, energetski objekti, uređenje vodotoka, bujica, tuneli, mostovi i sl.). Nije prihvaćen Odbijeno, ne prihvaća se. Za potrebe izrade projekta potrebno je za sve građevine koje su pod nekim režimom zaštite ishoditi posebne uvjete zaštite temeljem kojih se izrađuje dokumentacija.
29 Hrvatski restauratorski zavod 1. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Stavak 2. - Potrebno je jasno odrediti je li licenca potrebna kao preduvjet za obavljanje registrirane djelatnosti (čl. 1) ili je preduvjet za ishođenje licence obavljanje registrirane djelatnosti (čl. 3). Smatramo da sam postupak licenciranja na treba ograničiti na fizičke osobe, već bi trebao i nadalje omogućavati licenciranje pravnih osoba. Najbolji argument za to su manja građevinska društva koja imaju reference rada na kulturnim dobrima i zaposlene radnike NKV ili SSS spreme. Predloženim načinom licenciranja (vezano i uz čl. 3) omogućuje se pravnim osobama koje nemaju nikakvog iskustva rada na kulturnim dobrima da, uz angažman vanjskog suradnika fizičke osobe koja posjeduje licencu, izvode radove na kulturnom dobru. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje i djelomično prihvaćeno. Dopuštenje za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara se izdaje fizičkim osobama radi utvrđivanja stručne osposobljenosti za obavljanje gore navedenih poslova, a stručna osposobljenost utvrđuje se prema odgovarajućem obrazovanju i iskustvu stečenom u radu na kulturnim dobrima. Upravo iz navedene činjenice da je potrebno utvrditi stečeni rad na kulturnim dobrima, proizlazi da se isto obavlja kroz registriranu djelatnost. Pravilnik propisuje predmnijevu da pravna osoba ima dopuštenje ako osigura rad fizičke osobe. Nastavno na primjedbu da pravne osobe moraju angažirati fizičku osobu s navedenim dopuštenjem, primjedba se prihvaća te će se riječ "angažirati" zamijeniti riječima "osigurati rad fizičke osobe koja ima dopuštenje za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara".
30 SPEGRA INŽENJERING D.O.O. PRAVILNIK Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uvodi se pojednostavljenje postupka dobivanja dopuštenja te bitno sužava krug osoba koje su dužne zatražiti dopuštenje kao i popis poslova za koji je potrebno dopuštenje. Pravnim osobama i obrtnicima omogućeno je poslovanje bez potrebe pribavljanja dopuštenja ako angažiraju fizičke osobe koje su stručno osposobljene. Predloženim Pravilnikom otvara se mogućnost izvođenja radova pravnim osobama koje nemaju potrebnog i dokazanog iskustva rada na kuturnim dobrima, što smatramo neprihvatljivo. Izvođači moraju svojim prethodno stečenim iskustvom, referencom i pozitivnim mišljenjem od strane nadležnog tijela dokazati svoje kompetencije, obzirom da je riječ o izvođenju radova koji mogu nanjeti trajnu i nepovratnu štetu. Sugeriramo nadležnom tijelu – Ministarstvu kulture, kao krovnoj instituciji kojoj je isključivo interes zaštita i očuvanje kulturnih dobara, reviziju izdanih dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koja su na snazi, čime bi se poboljšala kvaliteta očuvanja kulturne baštine. Prijedlog izuzimanja građevinsko-obrtničkih radova iz dopuštenja za radove očuvanja i zaštite kulturnog dobra je nerazumljiv ili barem nama nije vidljvo na koji način takav postupak može osigurati kvalitetnu i stručnu zaštitu kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Razmotreno, odbijeno. Navedeno nije točno budući da je člankom 6. Prijedloga pravilnika propisano da pravna osoba ima dopuštenje za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara ako za obavljanje registriranih djelatnosti osigura rad fizičke osobe koja ima navedeno dopuštenje ili odgovarajuće stručno za obavljanje navedenih poslova. Predmetno dopuštenje se fizičkoj osobi može izdati ako su ispunjeni uvjeti koji se odnose na stručnu osposobljenost. Stručna osposobljenost fizičke osobe se pak utvrđuje prema odgovarajućem obrazovanju i iskustvu stečenom u radu na kulturnim dobrima, stoga navod da se predloženim Pravilnikom otvara mogućnost izvođenja radova pravnim osobama koje nemaju potrebnog i dokazanog iskustva rada na kulturnim dobrima, nije točan. Napominje se da ovakva odredba u navedenom području omogućuje puni angažman fizičkih osoba koje imaju dopuštenje tj stručnu osposobljenost.
31 Hrvatski restauratorski zavod PRAVILNIK Potrebno je ujednačiti terminologiju (konzervatorsko-restauratorski radovi, poslovi i dr.) u cijelom tekstu. Prihvaćen Prihvaćeno.