Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Pravilnika o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te politikama primitaka i kriterijima za značajna investicijska društva

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA UDRUGA BANAKA IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, (1) Investicijska društva dužna su se uskladiti s odredbama članaka 6. do 32. ovoga Pravilnika u roku iz članka 727. stavka 1. Zakona. Budući da će ovaj Pravilnik stupiti na snagu nakon Zakona o tržištu kapitala, pozivanje na rok iz ZTK skraćuje stvarni rok za usklađenje. Predlažemo da se rok za usklađenje odredi 6 mjeseci od stupanja na snagu Pravilnika bez pozivanja na ZTK. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Rok za usklađenje sa ZTK (provedba kojeg je propisana ovim Pravilnikom) određen je samim ZTK i ne može se derogirati podzakonskim aktom, što je suština iznesenog prijedloga.
2 Hrvatska poštanska banka Varijabilni primici, (2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga Pravilnika, investicijsko društvo nije dužno primijeniti zahtjeve politike primitaka u odnosu na proces isplate na radnike čiji varijabilni primici na godišnjoj osnovi ne prelaze: Moraju li se zahtjevi politike primitaka koji se odnose na odgodu, djelomičnu isplatu u financijskim instrumentima, zadržavanje, malus i povrat primjenjivati u slučaju kada varijabilni primitak pojedinog identificiranog radnika prelazi samo jedan od dva određena kriterija (200.000 kn ili 45% fiksnih primitaka na godišnjoj osnovi) ili se aktiviraju isključivo kada su premašena oba kriterija? Primljeno na znanje Uvjeti su postavljeni kumulativno.
3 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Varijabilni primici, (2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga Pravilnika, investicijsko društvo nije dužno primijeniti zahtjeve politike primitaka u odnosu na proces isplate na radnike čiji varijabilni primici na godišnjoj osnovi ne prelaze: Budući da članak 4. Pravilnika propisuje da članci 5-32. primjenjuju i na kreditne institucije da li navedeno znači da se članak 33. ne primjenjuje na kreditne institucije odnosno da se na kreditne institucije primjenjuju isključivo odredbe Odluke HNB-a o primicima radnika gdje propisan prag od 30% fiksnih primitaka na godišnjoj osnovi. Molimo potvrdu tumačenja. Primljeno na znanje Shvaćanje je ispravno.
4 Hrvatska poštanska banka Varijabilni primici, 11. značajni dio, u svakom slučaju najmanje 40% varijabilnog dijela primitaka odgađa se za razdoblje koje nije kraće od 3 do 5 godina, te se na odgovarajući način usklađuje s vrstom poslovanja, rizicima poslovanja i poslovima dotičnog radnika. Što se smatra značajnim varijabilnim dijelom primitaka kod kojih je potrebno odgoditi barem 60% ukupnog iznosa varijabilnog dijela primitaka? Primljeno na znanje Ova se odredba ne odnosi na kreditne institucije, na iste se odnosi Odluka Hrvatske narodne banke koja uređuje primitke radnika.
5 Hrvatska poštanska banka Varijabilni primici, 7. plaćanja koja se odnose na prijevremeni raskid ugovora trebaju odražavati uspješnost postignutu u određenom razdoblju, Što se podrazumijeva "prijevremenim raskidom ugovora" i na koja plaćanja se odredba odnosi? Primljeno na znanje Ova se odredba ne odnosi na kreditne institucije, na iste se odnosi Odluka Hrvatske narodne banke koja uređuje primitke radnika.
6 Hrvatska poštanska banka Varijabilni primici, 2. ocjena uspješnosti treba biti postavljena u višegodišnji okvir, kako bi se osiguralo da se postupak ocjenjivanja temelji na dugoročnoj uspješnosti te da se stvarno plaćanje primitaka zasnovanih na uspješnosti raspodjeljuje tijekom razdoblja koje uzima u obzir osnovni poslovni ciklus i poslovne rizike, Odnosi li se višegodišnji okvir na minimalno razdoblje procjene na kojem se zasniva isplata varijabilnih primitaka, na vrstu pokazatelja koji odražavaju dugoročnu uspješnost ili na način isplate varijabilnih primitaka? Primljeno na znanje Ova se odredba ne odnosi na kreditne institucije, na iste se odnosi Odluka Hrvatske narodne banke koja uređuje primitke radnika. Višegodišnji okvir uz predmetnog članka odnosi se na ocjenu uspješnosti, a samim time i na dinamiku isplate.
7 Hrvatska poštanska banka Politike primitaka, 4. da provođenje politike primitaka barem jednom godišnje podliježe središnjoj i neovisnoj internoj provjeri usklađenosti s politikama i postupcima vezanim uz primitke, koje donosi upravljačko tijelo u okviru svoje nadzorne funkcije; Podrazumijeva li se da "središnju i neovisnu internu provjeru usklađenosti" može obavljati isključivo funkcija praćenja usklađenosti ili istu mogu u kreditnoj instituciji obavljati i druge dvije kontrolne funkcije (interna revizija i/ili funkcija upravljanja rizicima)? Primljeno na znanje Ova se odredba ne odnosi na kreditne institucije, na iste se odnosi Odluka Hrvatske narodne banke koja uređuje primitke radnika.
8 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Prihvatljive manje nenovčane koristi, 5. makroekonomske analize i druge publikacije koje izrađuje treća strana, ako iste ne predstavljaju investicijsko istraživanje kako je ono definirano člankom 36. Uredbe (EU) br. 2017/565. Predlažemo da se pod prihvatljive manje nenovčane koristi uvrste i makroekonomske analize koje predstavljaju investicijsko istraživanje u smislu čl.36 Uredbe 2017/565 ali pod uvjetom da ne sadržavaju izričitu preporuku. Obrazloženje: zbog širine definicije iz čl.36. Uredbe 2017/565 velika većina makroekonomskih analiza na tržištu smatra se investicijskim istraživanjima. Smatramo da bi se investicijska istraživanja koja ispunjavaju uvjete iz članka 36. Uredbe 2017/565 mogla smatrati manjim nenovčanim koristima ako su ista javno dostupna. Pod javno dostupnim smatramo ako su objavljena na internet stranicama društva ili ako su dostupna nakon registracije pod uvjetom da se bilo koja osoba može registrirati za primanje investicijskog istraživanja. Ako je tumačenje iznad ispravno predlažemo izmjenu teksta: 5. makroekonomske analize i druge publikacije koje izrađuje treća strana, ako iste ne predstavljaju investicijsko istraživanje kako je ono definirano člankom 36. Uredbe (EU) br. 2017/565 koje nije dostupno općoj javnosti ili svim investicijskim društvima koji ga žele primati. Dodatno, molimo tumačenje vezano uz besplatno zaprimanje investicijskog istraživanja. Članak 92. Zakona o tržištu kapitala propisuje da kada investicijsko društvo u skladu s člancima 78. i 79. ovoga Zakona pruži neovisno investicijsko savjetovanje te kada pruža uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, ne smije prihvaćati niti zadržavati dodatne poticaje u odnosu na te usluge. Da li zaposlenici društva koji nisu uključeni u pružanje usluga neovisnog savjetovanja i upravljanja portfeljem smiju primati inv. istraživanje besplatno? Dakle, zaposlenici koji pružaju druge investicijske usluge (brokeri koji izvršavaju naloga za račun klijenta) ili zaposlenici koji uopće ne pružaju investicijske usluge (compliance). Ako se članak 92. odnosi na sve zaposlenike društva, što u slučaju kada društvo pruža uslugu ovisnog savjetovanja te je registrirano je za obavljanje usluge upravljanja portfeljem, a usluga upravljanja portfeljem je eksternalizirana na drugo društvo. Naime, u konkretnom slučaju uslugu upravljanja portfeljem de facto pruža društvo na koje je usluga eksternalizirana. Da li u ovom slučaju društvo koje je eksternaliziralo uslugu smije besplatno primati inv. istraživanje? Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća prijedlog da se pod prihvatljive manje nenovčane koristi uvrste i makroekonomske analize koje predstavljaju investicijsko istraživanje u smislu čl.36 Uredbe 2017/565 ali pod uvjetom da ne sadržavaju izričitu preporuku. Preostali dio je pitanje tumačenja.
9 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Izvještavanje klijenta o dodatnim poticajima, (3) U slučaju da investicijsko društvo nije u mogućnosti unaprijed (ex ante) utvrditi iznos dodatnog poticaja koji će biti plaćen ili zaprimljen pa u skladu sa člankom 50. Uredbe (EU) 2017/565 klijentu umjesto te informacije pruži podatke o metodi za izračun iznosa dodatnih poticaja, dužno je nakon pružene usluge (ex post) klijentu pružiti podatke o točnom iznosu koji je plaćen ili zaprimljen odnosno cijeni ili vrijednosti koristi koja je pružena ili stečena. Stavkom 3. navodi se da u slučaju da investicijsko društvo nije u mogućnosti unaprijed utvrditi iznos dodatnog poticaja koji će biti plaćen ili zaprimljen umjesto te informacije pruži podatke o metodi za izračun iznosa dodatnih poticaja. Smatramo da iz stavka nije dovoljno jasno koliko detaljno investicijsko društvo mora razložiti metodu i kada se ona navodi. S obzirom da se u slučaju UCITS fondova dodatni poticaji iskazuju kao postotak upravljačke naknade te u ex ante prikazu investicijsko društvo nije u mogućnosti navesti točan iznos poticaja, da li društvo u tom slučaju mora objasniti metodu izračuna? Molimo vas dodatno tumačenje što metoda konkretno mora sadržavati s obzirom da u metodu izračuna ulaze troškovi koje društvo ima za aktivnosti unaprjeđenje kvalitete usluge. Da li bi to značilo da je potrebno navoditi konkretno koje su to aktivnosti i isto obrazlagati klijentu? Prijedlog metode koja bi klijentu pobliže objasnila izračun troškova, bez navođenja aktivnosti, glasila bi: Dodatni poticaj investicijsko društvo koristi za troškove aktivnosti unaprjeđenja kvalitete usluge za klijenta, a isto se utvrđuje za svaku godinu ovisno o troškovima koje investicijsko društvo ima za navedene aktivnosti. Primljeno na znanje Metoda izračuna treba biti dovoljno transparentna da bi klijent bio u mogućnosti utvrditi okvirni iznos dodatnog poticaja. Detaljnija metoda izračuna daje se klijentu na uvid na njegov zahtjev.
10 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Kriteriji opravdanosti dodatnih poticaja, b. redovita izvješća o rezultatima, troškovima i naknadama povezanima s financijskim instrumentima. Budući da smo dobili odgovor da se ovdje misli da dodatna izvješća odnosno ona koja ne predstavljaju zakonsku obvezu predlažemo izmjenu teksta: b. dodatna izvješća o rezultatima, troškovima i naknadama povezanima s financijskim instrumentima Prihvaćen Prihvaćeno.
11 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Kriteriji opravdanosti dodatnih poticaja, a. ponuda daljnje procjene prikladnosti financijskog instrumenta u koji je klijent uložio, najmanje jednom godišnje Točka 2.a spominje samo prikladnost financijskog instrumenta u koji je klijent uložio. Predlažemo izmjenu teksta: a. ponuda daljnje procjene prikladnosti i primjerenosti financijskog instrumenta u koji je klijent uložio, najmanje jednom godišnje Prihvaćen Prihvaćeno, izmijenjeno u skladu s izričajem teksta direktive.
12 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Kriteriji opravdanosti dodatnih poticaja, 1. usluga investicijskog savjetovanja na nesamostalnoj osnovi koja se pruža klijentu uključuje širok raspon financijskih instrumenata prikladnih za klijenta i pristup tim instrumentima, od čega je primjereni broj instrumenata trećih proizvođača koji nisu usko povezani s investicijskim društvom; Točka 1. se referira na: širok raspon financijskih instrumenata prikladnih za klijenta. Predlažemo izmjenu teksta: 1. usluga investicijskog savjetovanja na nesamostalnoj osnovi koja se pruža klijentu uključuje širok raspon financijskih instrumenata primjerenih za klijenta i pristup tim instrumentima, od čega je primjereni broj instrumenata trećih proizvođača koji nisu usko povezani s investicijskim društvom Prihvaćen Prihvaćeno, izmijenjeno u skladu s izričajem teksta direktive.
13 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Kriteriji opravdanosti dodatnih poticaja, (2) Uz uvjet proporcionalnosti primljenog dodatnog poticaja, isti će se smatrati opravdanim u smislu stavka 1. ovoga članka u primjerice sljedećim slučajevima: Koliko shvaćamo dodatni poticaj će se smatrati opravdanim ako je ispunjen bilo koji od uvjeta iz točaka 1, 2 i 3. Ovo se ne smatra taksativnim popisom te su mogući i drugi slučajevi u kojima se poticaji smatraju opravdanim, uz uvjet da je inv. društvo u mogućnosti dokazati da se pruža dodatnu uslugu klijentu. Molimo potvrdu tumačenja. Primljeno na znanje Potvrđujemo navedeno, uz napomenu da je uz uvjet dodatne ili više usluge potrebno ispuniti i uvjet proporcionalnosti.
14 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Kriteriji opravdanosti dodatnih poticaja, Članak 23. Dio naknada koje primaju društva odgovaraju iznosu stvarnog troška pružanja investicijske usluge, pod uvjetom da se radi o trošku koji je izravno vezan uz pružanje usluge jer se radi o ispunjavanju zakonskih, organizacijskih ili tehničkih obveza nužnih za izvršavanje usluge (npr. obvezne edukacije zaposlenika, postupci vezano uz sprječavanje pranja novca, postupci vezani uz porezne obveze, trošak poslovnog prostora i ljudskog rada) ne bi se trebao smatrati poticajima u smislu čl. 91. Zakona o tržištu kapitala ili ih svrstati pod opravdane poticaje u smislu čl.23. Pravilnika. Obrazloženje: da bi društva mogla pružati usluge klijentima moraju zadovoljiti minimum preduvjeta koji se ne mogu smatrati poboljšanjem usluge za klijenta. Ako društvo ne naplaćuje brokersku ili skrbničku naknadu ili ako nema koristi po osnovi marže, društva ostvaruju čisti gubitak ako ne mogu zadržati dio naknade koju primaju od trećih osoba. Tako, imajući u vidu da: 1. Zakon o investicijskim fondovima uvjetuje pružanje usluge nuđenja udjela u fondovima sklapanjem odgovarajućeg ugovora 2. Iz poreznih razloga, pružanje usluge po ugovoru ne može biti besplatno jer se na taj iznos obračunava porez koji društvo mora isplatiti prema državi 3. Osim plaćenog poreza, društvo bi čitav iznos naknade koji primi po osnovi takvog ugovora moralo isplatiti klijentima (umanjeno za troškove upotrijebljene za poboljšanje kvalitete usluge prema klijentima a koji nisu zakonski uvjetovani) otvara se mogućnost da će usluga nuđenja udjela u fondovima u RH proizvoditi gubitak za društva što bi moglo imati posljedice na trgovanje udjelima u RH. U čl. 23 (1) nacrta Pravilnika o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te politikama primitaka i kriterijima za značajna investicijska društva, navodi se sljedeće: "Smatrat će se da je dodatni poticaj u smislu članka 92. stavka 1. točke 1. Zakona opravdan kada se relevantnom klijentu ponudi ili pruži dodatna usluga ili usluga više razine a to je proporcionalno razini dodatnog poticaja, što je investicijsko društvo dužno dokazati" Da li ovo možemo tumačiti na način da ako ovlašteno društvo npr. ponudi ugovaranja usluge investicijskog savjetovanja klijentu, a isti je ne prihvati, ovlašteno društvo svejedno može primati poticaje prilikom npr. distribucije udjela u fondovima? • S obzirom na formulaciju odredbi čl. 91-95 Zakona o tržištu kapitala (NN 65/2018) te nacrta Pravilnika o organizacijskim zahtjevima, može li se smatrati da u execution-only modelu prodaje nije moguće primati/davati dodatne poticaje? Ako se dodatni poticaji mogu ipak primati, molimo primjer situacija koje bi predstavljale uslugu više razine (npr. periodični izvještaji klijentima o stanju imovine, dostupnost mogućnosti izvršavanja transakcija putem direktnih kanala i dr.) • Proporcionalnost više razine usluge / dodatne usluge razini dodatnog poticaja – molimo potvrdu da se proporcionalnost može kvalificirati kvalitativnim, a ne nužno kvantitativnim kriterijima. Npr. ukoliko ovlašteno društvo distribuira udjele u UCITS fondovima (usluga zaprimanje i prijenos naloga) te za isto prima dodatne poticaje od društva za upravljanje i to u omjeru od 60% od naknade za upravljanje, da ovlašteno društvo ne mora imati kvantitativnu alokaciju troškova i marže za svaki segment koji čini taj omjer primanja upravljačke naknade (npr. trošak direktnih kanala 0,15%, trošak mreže poslovnica 0,2%, profitna marža 0,25% i sl.) • Proporcionalnost više razine usluge / dodatne usluge razini dodatnog poticaja – ukoliko ovlašteno društvo koristi model prodaje u sklopu investicijskog savjetovanja te model prodaje uz procjenu prikladnosti, molim potvrdu da je načelno proporcionalnost razine dodatnih poticaja različita za navedene modele, tj. da bi model s višom razinom usluge omogućavao i višu razinu poticaja • distribucija usluge upravljanje portfeljem – dodatni poticaji su naknade, provizije, novčane ili nenovčane koristi povezane s uslugama koje se pružaju klijentu, a koje investicijsko društvo daje ili prima od treće osobe ili osobe koja djeluje za račun treće osobe. Ukoliko ovlašteno društvo distribuira u execution-only modelu uslugu upravljanja portfeljem koju pruža povezano društvo za upravljanje, da li je – s obzirom na dvosmjernu definiciju dodatnih poticaja – činjenica da društvo za upravljanje pruža uslugu koja predstavlja uslugu više razine (upravljanje portfeljem) dostatna za davanje dodatnih poticaja ovlaštenom društvu, kao i za primanje tih poticaja od strane ovlaštenog društva? Pri tome ovlašteno društvo radi administrativne i komunikacijske aktivnosti između klijenta te pružatelja usluge (DZU) te prima dodatne poticaje za navedenu aktivnost. Ili je potrebno da i ovlašteno društvo sa svoje strane pruža višu razinu usluge kako bi opravdalo primanje dodatnih poticaja (npr. investicijsko savjetovanje u sklopu kojega se klijentima nudi i usluga upravljanja portfeljima koju pruža DZU) • prijelazni režim – molimo potvrdu da ovlašteno društvo može i nadalje primati dodatne poticaje za sve aktivnosti koje su dovršene prethodno nastupu obveze usklađenja s novim ZTK, a temeljem kojih se kroz određeno razdoblje u budućnosti očekuje primitak naknada koje se smatraju dodatnim poticajima u smislu novog ZTK. Primjer: ovlašteno društvo je distribuirali udjel u UCITS fondu u mjesecu travnju 2018. godine te je u skladu s tadašnjim ugovorom s DZU ostvarilo prava na primanje naknade u visini od 0.x% upravljačke naknade mjesečno za vrijeme trajanja predmetnog ulaganja. Ulagatelj će primjerice likvidirati poziciju u siječnju 2021. godine te ovlašteno društvo može i nakon nastupa obveze usklađenja s novim ZTK primati naknade (dodatne poticaje) tijekom trajanja ulaganja sve do likvidacije. Ovo stoga jer su sve radnje potrebne za početak primanja naknade (dodatnih poticaja) završene prethodno nastupu nove obveze te su kao takve legitimne i očekivane od strane svih sudionika u navedenoj transakciji. • s obzirom na okolnost da ovlašteno društvo npr. bazira primanje poticaja na pružanju usluge investicijskog savjetovanja kao usluge više razine koja omogućuje primanje dodatnih poticaja, postavlja s pitanja kako pratiti nastanak i postojanje kriterija za primanje dodatnih poticaja nakon nastupa obveze usklađenja s novim ZTK. Npr. klijent stekne udio u UCITS fondu tijekom travnja u modelu prodaje uz investicijski savjet na kontinuiranoj osnovi uz primanje periodičkih izviješća o primjerenosti portfelja imovine te ovlašteno društvo prima dodatne poticaje od trenutka stjecanja mjesečno. Ali, navedeni klijent raskine ugovor o investicijskom savjetovanju u lipnju, ali predmetno ulaganje ostane aktivno. Ima li ovlašteno društvo osnovu za daljnje primanje dodatnih poticaja za navedeno ulaganje? Ili obratan primjer – klijent stekne udio u UCITS fondu tijekom travnja mjeseca 2019. godine i u danom trenutku nema ugovorenu uslugu investicijskog savjetovanja. Ovlašteno društvo pretpostavljamo nema osnove za primanje DP za navedeno ulaganje. Međutim, klijent ugovara usluga investicijskog savjetovanja tijekom mjeseca lipnja te od tog trenutka započinje pružanje usluge više razine (na kontinuiranoj osnovi uz periodičke izvještaje o primjerenosti portfelja imovine) te pretpostavljamo da ovlašteno društvo od tog trenutka ima pravno na primanje DP za sve do tada stečene udjele u UCITS fondovima, iako su stečeni u trenutku kada nisu postajali uvjeti za primanje DP Djelomično prihvaćen Stvarne troškove kako su navedeni nije moguće ne smatrati dodatnim poticajima u smislu ZTK. Isto tako, prijedlog nije moguće prihvatiti, između ostalog, radi odredbe stavka 2. članka 11. Delegirane direktive (EU) 2017/593, koje je implementirana u ZTK i Pravilnik, a koja propisuje da je dodatni poticaj nužno povezan sa dodanom ili poboljšanom kvalitetom za klijenta. Da, s obzirom da je, kako ZTK propisuje, isti osmišljen kako bi se poboljšala kvaliteta, neovisno o realizaciji same usluge. Nema zapreke u ZTK niti u Pravilniku da se u ex modelu prodaje ugovori distribucijska naknada, ako je uz ex only model ponuđena/pružena dodatna usluga ili usluga više razine, uz uvjet da je ista proporcionalna, što je na društvu da dokaže. Proporcionalnost se može dokazivati i kvalitatativnim i kvantitativnim kriterijima i kombinacijom navedenog. U slučaju distribucije udjela u UCITS fondovima nije nužno da se proporcionalnost dokazuje u odnosu na pojedinog klijenta nego u odnosu na sveukupnu distribucije. Model s višom razinom usluge omogućava višu razinu poticaja u svakom slučaju. Proporcionalnost se može dokazivati i kvalitatativnim i kvantitativnim kriterijima i kombinacijom navedenog. U slučaju distribucije udjela u UCITS fondovima nije nužno da se proporcionalnost dokazuje u odnosu na pojedinog klijenta nego u odnosu na sveukupnu distribucije. Model s višom razinom usluge omogućava višu razinu poticaja u svakom slučaju. Društvo za upravljanje kao pružatelj usluge upravljanja portfeljem ne smije primati dodatne poticaje vezano uz uslugu upravljanja portfeljem, međutim člankom 93. nije propisano da ih ne smije davati. Banka u navedenom slučaju ne pruža investicijsku niti pomoćnu uslugu, već nudi usluge povezanog društva i radi toga od tog drugog društva prima naknadu. Odgovor na ovo pitanje moguće je dati samo ako je cjelokupni proces do kraja definiran jer iz navedenog nije jasno koja je uloga banke (što su to administrativne i komunikacijske aktivnosti), radi li se o marketingu ili izdvojenom poslovnom procesu, uslugama koje su po svojoj naravi slične poslovima vezanog zastupništva? Prijelazno razdoblje: Argumenti dani u savjetovanju opravdani su. Međutim, kontinuirani poticaj koji ničime nije opravdan otvara moguće probleme u interpretaciji. Predlažemo da se u sklopu novih ugovora koje će sklopiti banke i DZU-ovi riješe i naknade koje se odnose na aktivna ulaganja koja su započela prije stupanja na snagu ZTK. Hanfa će opravdanost primljenog poticaja vezano uz udjele u fondovima razmatrati i procjenjivati na razini donesene distribucijske strategije i funkcioniranja uspostavljenih distribucijskih kanala, a ne na razini pojedinog klijenta. Naravno da se za interne potrebe društva opća opravdanost dodatnih poticaja i utvrđivanje opravdanosti istih treba odgovarati i na pojedinačnoj i na sveobuhvatnoj osnovi, ali s obzirom na specifičnosti RH modela distribucije udjela u fondovima (i samo u tom segmentu poslovanja) proporcionalnost primljenih poticaja promatrat će se na razini modela distribucije.
15 HGK Kriteriji opravdanosti dodatnih poticaja, Članak 23. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK postavlja pitanje smatra li se dodatnim poticajem u smislu odredaba ovoga članka i distribucija istraživanja klijentima koji ne pružaju uslugu investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljima. Također, s obzirom na propisani sadržaj istraživanja, nije jasno bi li se distribucija istraživanja poslana na konkretne mail adrese mogla smatrati investicijskim savjetom ili ipak općom preporukom kako je to određeno člankom 17. preambule Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/565. Nadalje, molimo tumačenje ovih odredaba u slučaju da istraživanje ne bi bilo poslano putem e-maila, nego objavljeno unutar aplikacije za trgovanje VP. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže dopuniti stavak 1. tako da glasi: „(1) Smatrat će se da je dodatni poticaj, odnosno naknada distributeru, u smislu članka 92. stavka 1. točke 1. Zakona opravdan kad se relevantnom klijentu ponudi ili pruži dodatna usluga ili usluga više razine a to je proporcionalno razini dodatnog poticaja, što je investicijsko društvo dužno dokazati.“ Naime, ovu dopunu smatramo bitnom u smislu povezivanja dodatnih poticaja kako su određeni člankom 91. Zakona o tržištu kapitala (NN, 65/18), kriterija za opravdanosti poticaja iz članka 23. ovoga Pravilnika te usluge upravljanja investicijskim fondovima koja je oslobođena PDV-a kako je regulirano člankom 40. Zakona o PDV-u (NN, 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16). U smislu ZTK distributer je „Investicijsko društvo koje nudi ili na tržište stavlja investicijske proizvode“, što je u RH u većini slučajeva banka pa smatramo da bi predložena dopuna osigurala osnovu da se na dodatne poticaje ne naplaćuje PDV jer je vezana na uslugu koja ne podliježe PDV-u (upravljanje investicijskim fondovima). Dodatno je važno istaknuti da se na predloženi način ne mijenjaju preduvjeti za ovakvu naknadu kako je određena ZTK-om i Pravilnikom (u smislu zaštite ulagatelja). U odnosu na stavak 2. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK postavlja pitanje bi li se nuđenje udjela u fondovima koji nisu dio iste grupe kao ID, a da ID s njima ima ugovor za prodaju i prima naknadu smatrali uslugom investicijskog savjetovanja na nesamostalnoj osnovi. Djelomično prihvaćen Stvarne troškove kako su navedeni nije moguće ne smatrati dodatnim poticajima u smislu ZTK. Isto tako, prijedlog nije moguće prihvatiti, između ostalog, radi odredbe stavka 2. članka 11. Delegirane direktive (EU) 2017/593, koje je implementirana u ZTK i Pravilnik, a koja propisuje da je dodatni poticaj nužno povezan sa dodanom ili poboljšanom kvalitetom za klijenta. Da, s obzirom da je, kako ZTK propisuje, isti osmišljen kako bi se poboljšala kvaliteta, neovisno o realizaciji same usluge. Nema zapreke u ZTK niti u Pravilniku da se u ex modelu prodaje ugovori distribucijska naknada, ako je uz ex only model ponuđena/pružena dodatna usluga ili usluga više razine, uz uvjet da je ista proporcionalna, što je na društvu da dokaže. Proporcionalnost se može dokazivati i kvalitatativnim i kvantitativnim kriterijima i kombinacijom navedenog. U slučaju distribucije udjela u UCITS fondovima nije nužno da se proporcionalnost dokazuje u odnosu na pojedinog klijenta nego u odnosu na sveukupnu distribucije. Model s višom razinom usluge omogućava višu razinu poticaja u svakom slučaju. Proporcionalnost se može dokazivati i kvalitatativnim i kvantitativnim kriterijima i kombinacijom navedenog. U slučaju distribucije udjela u UCITS fondovima nije nužno da se proporcionalnost dokazuje u odnosu na pojedinog klijenta nego u odnosu na sveukupnu distribucije. Model s višom razinom usluge omogućava višu razinu poticaja u svakom slučaju. Društvo za upravljanje kao pružatelj usluge upravljanja portfeljem ne smije primati dodatne poticaje vezano uz uslugu upravljanja portfeljem, međutim člankom 93. nije propisano da ih ne smije davati. Banka u navedenom slučaju ne pruža investicijsku niti pomoćnu uslugu, već nudi usluge povezanog društva i radi toga od tog drugog društva prima naknadu. Odgovor na ovo pitanje moguće je dati samo ako je cjelokupni proces do kraja definiran jer iz navedenog nije jasno koja je uloga banke (što su to administrativne i komunikacijske aktivnosti), radi li se o marketingu ili izdvojenom poslovnom procesu, uslugama koje su po svojoj naravi slične poslovima vezanog zastupništva? Prijelazno razdoblje: Argumenti dani u savjetovanju opravdani su. Međutim, kontinuirani poticaj koji ničime nije opravdan otvara moguće probleme u interpretaciji. Predlažemo da se u sklopu novih ugovora koje će sklopiti banke i DZU-ovi riješe i naknade koje se odnose na aktivna ulaganja koja su započela prije stupanja na snagu ZTK. Hanfa će opravdanost primljenog poticaja vezano uz udjele u fondovima razmatrati i procjenjivati na razini donesene distribucijske strategije i funkcioniranja uspostavljenih distribucijskih kanala, a ne na razini pojedinog klijenta. Naravno da se za interne potrebe društva opća opravdanost dodatnih poticaja i utvrđivanje opravdanosti istih treba odgovarati i na pojedinačnoj i na sveobuhvatnoj osnovi, ali s obzirom na specifičnosti RH modela distribucije udjela u fondovima (i samo u tom segmentu poslovanja) proporcionalnost primljenih poticaja promatrat će se na razini modela distribucije. Za ovo pitanje odgovor potražite u Smjernicama o prodajnim kanalima investicijskih proizvoda. Prijedlog vezan za stavak 1. je prihvaćen. Pitanje vezano za stavak 2. – ispravno je shvaćanje da pružanje usluge investicijskog savjetovanja na nesamostalnoj osnovi nije nužno vezano za prodaju financijskih instrumenata članice grupe; samo kod neovisnog savjetovanja zabranjeno je ugovarati naknadu u smislu članka 93. stavka 1. ZTK.
16 HGK Izvješće vanjskog revizora, Članak 21. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže nomotehnički urediti stavak 3. na način da se riječ „Agenciji“ zamijeni rječju „Hanfi“, kako bi se ujednačio izričaj u cijelom tekstu Pravilnika. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
17 HGK Mjere za sprečavanje neovlaštenog korištenja financijskih instrumenata klijenta, Članak 19. Investicijsko društvo u redovnom poslovanju ima potrebu za zajmom VP od strane klijenta sa svrhom npr. ispravljanja pogreške ili kašnjenja instrukcije obično kvalificiranog ulagatelja za namiru provedene transakcije koje je u praksi vremenski ograničeno na dan ili dva. Vezano na navedenu situaciju iz prakse, Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK postavlja pitanje bi li se obveze iz stavka 3. ovog članka morale primjenjivati i u toj situaciji, a posebno uzme li se u obzir da je u konkretnom slučaju druga ugovorna strana uvijek investicijsko društvo koje sklapanjem ugovora preuzima obvezu povrata instrumenta prema klijentu. Primljeno na znanje Ne postoje razlozi neprimjenjivanja navedene obveze na opisanu situaciju.
18 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Diverzifikacija novčanih sredstava klijenata, Članak 16. Ako je stav HANFA-e da se čl.15. st.2. ne odnosi na kreditne institucije, može li se primijeniti ista analogija i na obveze po čl.16? Naime, ako se obveza odvajanja novčanih sredstava ne odnosi na račune u HRK niti na račune u valuti različitoj od HRK za kreditne institucije, onda se na kreditne institucije ne može odnositi niti ograničenje od 20% za sredstva kod subjekata grupe (ukoliko se novčana sredstva ne mogu dijeliti između klijenata i same banke). U suprotnom, kada bi ova obveza o ograničenju na 20% vrijedila za kreditne institucije, onda bi novčana sredstva od klijenata za skrbničko i brokersko poslovanje moralo biti odvojena od novčanih sredstava same banke po svim drugim poslovima. Ovakva praksa bila bi neprovediva u slučaju držanja kunskih novčanih sredstva, kao i u slučaju držanja EURskih novčanih sredstava u sustavu Target. Time se gubi svrha razdvajanja novčanih sredstava kod banaka izvan navedenih platnih sustava. Prihvaćen Prihvaća se.
19 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Zaštita novčanih sredstava klijenta, (2) Kad investicijsko društvo ne polaže novac na račun otvoren u tu svrhu kod središnje banke, dužno je, pri odabiru, imenovanju i redovitoj provjeri subjekta iz stavka 1. ovog članka, kao i pri odabiru aranžmana za držanje navedenih sredstava stručno i s dužnom pažnjom: Sukladno odgovorima koje je HANFA dostavila, predlažemo da se u Pravilniku izričito napiše da se ovaj zahtjev ne odnosi na kreditne institucije. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
20 HGK Zaštita novčanih sredstava klijenta, Članak 15. U odnosu na odredbu stavka 6. točke 1. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK ističe problem iz prakse, a radi se o nemogućnosti otvaranja povjereničkih računa za potrebe držanja imovine klijenata, posljedično i pribavljanja potvrda od banaka da je društvo otvorilo povjerenički račun s obzirom da banke povjereničke račune otvaraju u ime povjerenika, a za račun točno određene osobe imenom i prezimenom i kao takvi su zaštićeni u okviru Zakona o osiguranju depozita. Iz praktičnih razloga investicijskom je društvu nemoguće otvoriti takav račun s obzirom na velik broj klijenata i s obzirom na stalne izmjene stanja po računu, što je utvrđeno u kontaktu s bankama. Predlažemo izmjenu terminologije jer osim što je navedeno u praksi nemoguće provesti moglo bi dovesti do dovođenja u zabludu klijenata što se tiče pravne zaštite koju pruža Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
21 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Zaštita financijskih instrumenata klijenata, 1. burza, uređeno tržište, klirinško društvo, drugo investicijsko društvo, druga ugovorna strana u OTC transakciji, društvo za upravljanje koje vodi registar udjela; Misli li se pod ''treća strana'' na neko drugo društvo u stranoj državi ili na neko društvo u Hrvatskoj? Odnosno da li društva za upravljanje investicijskim fondovima, mogu držati imovinu klijenata te voditi neku vrstu podregistra udjela za neki strani investicijski fond te time na neki način imati ulogu skrbnika? Primljeno na znanje Pitanje nije izravno vezano za odredbu članka, obzirom da isti propisuje pohranu financijskih instrumenata u sklopu pružanja investicijskih ili pomoćnih usluga sukladno odredbama ZTK.
22 HGK Zajedničke odredbe o zaštiti imovine klijenata, Članak 10. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK u odnosu na stavak 1. točku 2b. postavlja pitanje može li se izričita suglasnost postojećih klijenata dati prešutno kroz prihvaćanje dostavljenih općih uvjeta odnosno nastavkom poslovanja preko investicijskog društva. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže nomotehnički urediti stavak 2. tako da se umjesto "na način propisan stavkom 6. točkom 1. ovoga članka" navede "na način propisan stavkom 1. točkom 6. ovoga članka". Djelomično prihvaćen Pitanje tumačenja, a ne predstavlja primjedbu na sam tekst propisa. Drugi dio komentara se prihvaća.
23 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Zajedničke odredbe o zaštiti imovine klijenata, (7) Ako je sukladno stavku 5. ovoga članka imenovana osoba koja u društvu obavlja kontrolnu funkciju, izvještaj iz stavka 5. točke 2. ovoga članka sastavni je dio izvještaja iz članka 5. ovoga Pravilnika. Kontrolnu funkciju osim funkcije praćenja usklađenosti predstavljaju funkcija unutarnje revizije i funkcija kontrole rizika. Ako je imenovana osoba unutar funkcije unutarnje revizije ili funkcije kontrole rizika ne vidimo razlog zašto bi navedeno bio sastavni dio izvještaja funkcije praćenja usklađenosti. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
24 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Zajedničke odredbe o zaštiti imovine klijenata, (4) Unutarnjim kontrolama investicijskog društva mora se osigurati adekvatna kontrola prijenosa imovine, što u pravilu znači da svaku instrukciju za prijenos imovine klijenta trećoj strani u smislu ovog Pravilnika, kada je to moguće, moraju provesti dvije osobe s odgovarajućim ovlaštenjima, od kojih jedna unosi instrukciju, a druga je odobrava, odnosno potvrđuje. U slučaju kada je unos instrukcije automatiziran, nužno je da istu potvrdi osoba s odgovarajućim ovlaštenjima. Budući da na tržištu već postoje potpuno automatizirani sustavi za procesiranje instrukcija predlažemo da se kao uvjet za potpuno automatizirane sustave stavi uspostava kontrolnih mehanizama procesiranja instrukcija. Naravno, ako sustav nije u potpunosti automatiziran onda je svakako potrebno osigurati potvrdu instrukcije od strane jedne osobe sa odgovarajućim ovlaštenjima. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
25 HGK Zajedničke odredbe o zaštiti imovine klijenata, Članak 9. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK predlaže nomotehnički urediti stvak 6. na način da se u prvoj rečenici riječ „Pravilnika“ zamijeni rječju „članka“, a u drugoj rečenici da se broj „4.“ zamijeni brojem „5.“. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
26 HGK Kontrola i praćenje telefonske i elektroničke komunikacije, Članak 8. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže nomotehnički urediti stavak 8. na način da se riječ „Agencija“ zamijeni rječju „Hanfa“, kako bi se ujednačio izričaj u cijelom tekstu Pravilnika. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
27 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Izvještaj funkcije praćenja usklađenosti, (5) Funkcija praćenja usklađenosti može izrađivati i nadležnim osobama u društvu dostavljati i druge izvještaje, u obliku i rokovima propisanim internim aktima investicijskog društva, kada je to primjereno, uključujući izvještaje iz članka 8. i članka 9. ovoga Pravilnika.   Predlažemo brisanje navedenog članka jer nije nužno propisivati u Pravilniku da funkcija praćenja usklađenosti može dostavljati i druge izvještaje. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
28 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Izvještaj funkcije praćenja usklađenosti, (4) Investicijsko društvo dužno je izvještaj iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Hanfi najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Investicijsko društvo dužno je izvještaj iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Hanfi najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Pretpostavljamo da izvještaj za 2018. godinu nije potrebno ni izraditi ni dostaviti imajuću u vidu prijelazno razdoblje od 6 mjeseci te imajući u vidu činjenicu da Pravilnik još nije stupio na snagu. Predlažemo da se obveza izrade primjenjuje od 2019. odnosno da se prvi izvještaji dostavljaju u 2020. Kada je točno potrebno dostaviti prvi izvještaj? Isto pitanje se odnosi i na Članak 8. stavak 7 te Članak 21. stavak 3. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u odnosu na izvještaje iz članka 5. i 8. U odnosu na izvještaj iz članka 21. napominjemo da već po postojećem propisu postoji obveza izrade takvog izvještaja, a u dijelu zaštite imovine klijenata obaveze se nisu značajno mijenjale da bi utjecalo na mogućnost izrade izvještaja pa obveza izrada izvještaja za 2018. ostaje (obzirom da prethodni pravilnik prestaje važiti).
29 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Izvještaj funkcije praćenja usklađenosti, 8. izvještaj o reviziji kvalifikacija ovlaštenih osoba prema Pravilniku o kvalifikacijama i kadrovskim uvjetima, Točka 8. pretpostavlja da će reviziju kvalifikacija ovlaštenih osoba provesti funkcija praćenja usklađenosti. Pravilnikom o kvalifikacijama propisano je da reviziju provodi jedna od kontrolnih funkcija. Ako reviziju provede funkcija unutarnje revizije ili funkcija kontrole rizika ne vidimo razlog zašto bi navedeno bio sastavni dio izvještaja funkcije praćenja usklađenosti. Predlažemo izmjenu teksta: 8. izvještaj o reviziji kvalifikacija ovlaštenih osoba prema Pravilniku o kvalifikacijama i kadrovskim uvjetima, u slučaju kada je revizija dodijeljena funkciji praćenja usklađenosti Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.