Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ŠIME VALIDŽIĆ | Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Prilog 1. | (Svoj komentar sam prebacio na početak teksta e-Savjetovanja jer mu je tamo mjesto) | Nije prihvaćen | Odgovor je u naprijed navedenom komentaru. |
| 2 | ŠIME VALIDŽIĆ | Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku | Smatram da ne treba proširiti pravo na dječji doplatak i time poticati rađanje hrvatskih iseljenika nego treba poticati povratak odnosno ostanak u Hrvatskoj. Iako broj stanovnika u Hrvatskoj opada, broj stanovnika na ovom planetu se povećava i već je neodrživo visok i Hrvatska ne treba novčano poticati povećanje stanovnika drugih država. Trebalo bi uvjetovati da osoba živi u Hrvatskoj (i možda u Bosni i Hercegovini; u kojoj su Hrvati konstitutivan narod) da bi imala pravo primati dječji doplatak iz proračuna Republike Hrvatske. Treba ukinuti jednokratne uplate za rođenje djeteta jer se može dogoditi da roditelji uzmu taj novac i isele se iz Hrvatske. Ne treba afirmirati iseljeništvo jer je neprihvatljivo da se o iseljavanju u javnosti piše i govori na pozitivan način dok povratnici iz iseljeništva nailaze na nerazumijevanje, omalovažavanje, pa i ruganje. Da ne treba povećavati broj ljudi u Hrvatskoj ili ostatku Europe se vidi po tome da je gustoća naseljenosti Hrvatske 3 puta one u, na primjer, Sjedinjenim Američkim Državama, i da Europa uvozi brojne prehrambene sirovine, kao što je soja, iz Južne Amerike, u kojoj se zbog širenja poljoprivrede i naselja događa masovno uništavanje tropskih prašuma i drugih prirodnih ekosustava, istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta, genocid protiv autohtonih naroda i ubojstva ekoloških aktivista. Ulaganje u iseljenike u nadi da će se oni spontano vratiti u Hrvatsku ima vrlo malu učinkovitost jer se je do kraja 1990-ih godina, prema optimističkim napisima u dnevnim novinama, vratilo oko 30 tisuća od oko 3 milijuna iseljenika (koliko je procijenjeno da ih je tada bilo). Potomci iseljenika često uđu u veze i imaju djecu s osobama koje nisu hrvatskog porijekla i time je vjerojatnost njihovog povratka svedena gotovo na nulu. | Nije prihvaćen | Mjera koja se predlaže Nacrtom Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu predviđena je Zaključkom Hrvatskog sabora, a kojim je zadužena Vlada Republike Hrvatske da pripremi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu u odnosu na hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje. U svrhu provođenja kvalitetne migracijske politike posebnu pažnju potrebno je posvetiti hrvatskoj dijaspori kao demografskom, ekonomskom i biološkom potencijalu te primijeniti odgovarajuće modele povratka autohtonog stanovništva, kroz provedbu aktivnosti u području socijalne, ekonomske, porezne, obrazovne i ostalih politika. Uslijed negativnih posljedica iseljavanja, poseban naglasak potrebno je staviti na poduzimanje mjera koje će uvažiti interese hrvatskih državljana koji žive izvan Republike Hrvatske, kao i njihove stavove prema povratku i razlozima za iseljavanje kako bi se planirale odgovarajuće poticajne mjere odnosno osigurali odgovarajući uvjeti Hrvatima koji žive izvan Hrvatske koji bi olakšali i potaknuli njihov povratak. |