Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Miro Kovačević IV.     TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 18. citat članka 109. Članak 109. (1) U vrijeme zastare uračunava se i vrijeme koje je proteklo u korist prednika poreznog obveznika. PITANJE: obrazložiti što je to PREDNIKA poreznog obveznika???? Primljeno na znanje Pojam prednik je opći pravni pojam te je isti definiran Općim pravnim rječnikom te se često koristi u zakonskim tekstovima. Međutim, u suradnji s nadležnim institucijama razmotrit će se načini približavanja ovakvih pojmova najširem krugu subjekata.
2 HGK IV.     TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 16. Vezano uz članak 16. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona daje se izdvojeno mišljenje članice računovodstvene djelatnosti: „Predlaže se brisanje predloženog stavka 4. jer je u suprotnosti s administrativnim rasterećenjem. Ako je cilj rasteretiti poduzetnike, ne treba uvoditi nove naknade." Djelomično prihvaćen Propisano je da će se za određene kategorije poreznih obveznika umjesto korištenja naprednog elektroničkog potpisa propisati korištenje niže sigurnosne razine nacionalno priznatih vjerodajnica, čime se uvažava ekonomska snaga poreznih obveznika.
3 FIDES IV.     TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 16. Brisati članak 16. budući da je riječ o dodatnom opterećenju poreznih obveznika. Djelomično prihvaćen Propisano je da će se za određene kategorije poreznih obveznika umjesto korištenja naprednog elektroničkog potpisa propisati korištenje niže sigurnosne razine nacionalno priznatih vjerodajnica, čime se uvažava ekonomska snaga poreznih obveznika.
4 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER IV.     TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 16. Brisati članak 16. jer je u suprotnosti s administrativnim rasterećenjem. Ako je cilj rasteretiti poduzetnike, ne treba uvoditi nove naknade. Djelomično prihvaćen Propisano je da će se za određene kategorije poreznih obveznika umjesto korištenja naprednog elektroničkog potpisa propisati korištenje niže sigurnosne razine nacionalno priznatih vjerodajnica, čime se uvažava ekonomska snaga poreznih obveznika.
5 VESNA UJDENICA IV.     TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 11. Prijedlog ministru financija da pri donošenju pravilnika kojim će propisati način dostave poreznih akata vodi računa o stanju na tržištu dostavnih službi od kojih se neke (Hrvatska Pošta i HP Express) nisu prilagodile potrebama korisnika, nisu uskladile svoje radno vrijeme, pa u pojedinim dijelovima Hrvatske dostave vrše rijetko (jednom tjedno ili čak i rjeđe). Zbog takve poslovne politike navedenih dostavnih službi, mnogi porezni obveznici svoje porezne akte ili uopće ne prime, ili ih prime sa velikim zakašnjenjem pa dolazi do nepotrebnih ovrha ili do obračuna kamata do kojih ne bi došlo da je porezni obveznik na vrijeme dobio porezni akt. Ako već to nije moguće iz nekog razloga, omogućiti poreznim ispostavama i referentima da telefonski kontaktiraju osobu i i dogovore da se porezni akt može preuzeti i u nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Primljeno na znanje Isto će se uzeti u obzir prilikom izrade Pravilnika.
6 HOK IV.     TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 10. U predloženim izmjenama stavka 1. u članku 58. iza riječi "pisanom" predlažemo brisati zarez i riječ "usmenom", a iza riječi "obliku" dodati riječi "koji se obavezno dostavlja obvezniku osobno". obrazloženja: Propisivanje mogućnosti donošenja usmenih rješenja dovodi do pravne nesigurnosti jer sadržaj takvog akta nije moguće jednoznačno utvrditi. Usmeno rješenje ostavlja veliku mogućnost da se sadržaj različiti utvrdi i tumači. Što se tiče elektroničkog akta, svakako treba poštovati nove načine komunikacije uvjetovane razvojem tehnologije, ali je ujedno potrebno osigurati poreznom obvezniku da bude osobno upoznat s donesenim aktom i to na način da akt mora biti obvezniku osobno dostavljen kako bi mogao s njime biti pravovremeno upoznat i koristiti svoja prava. Nije prihvaćen Usmeni porezni akt mora se izdati i u pisanom obliku, najkasnije u roku od tri dana od dana njegovog donošenja. Što se tiče elektroničkog akta, Općim poreznim zakonom je propisano da se istodobno s uručenjem poreznog akta u elektroničkom obliku, sudioniku na njegovu elektroničku adresu koju je prijavio poreznom tijelu šalje i informativna poruka u kojoj ga se obavještava da je porezni akt u njegovom elektroničkom pretincu.
7 DARKO BALOG IV.     TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Brisati ovaj prijedlog promjena. Obrazloženje: Ovaj prijedlog dopune i proširenja definicije povezanih osoba očito svoj ishodište ima u ranije prezentiranom Agresivnom poreznom planiranju radi izbjegavanja ulaska u sustav PDV-a. Pošto će se taj problem riješiti predloženim izmjenama članka 77. i 90. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ova dopuna gubi svoju potrebu i smisao, a posljedica predložene promjene bi bilo dodatno administrativno opterećenje i pravna nesigurnost učesnika pravnog posla iz prijedloga kod kojih dolazi do takve „povezanost“ uslijed prirodnih ili poslovnih promjena u poslovanju. Uobičajeni primjer prirodnih promjena u poslovanju je kada obrtnik npr. automehaničar sa uhodanim poslovanjem odlazi u mirovinu i prestaje sa obavljanjem djelatnosti, a jedan ili više zaposlenih u obrtu radi osiguranja vlastite egzistencije osnuju trgovačko društvo i uzimaju opremljenu radionu u zakup te normalno zadržavaju ostale radnike koji su uhodani i obučeni u obavljanju djelatnosti, a uz to spadaju u deficitarna zanimanja. Ili primjer trgovačkog društva koje u svom poslovnom prostoru uz redovitu djelatnost kao sporednu obavlja ugostiteljsku djelatnost. Radi planiranog proširenja poslovanja osnovne djelatnost društvo ne može aplicirati za sredstva europskih fondova radi udjela ugostiteljske djelatnosti u ukupnom prometu poslovanja te se donosi odluka o prestanku obavljanja sporedne, ugostiteljske djelatnosti. Radi smanjenja troškova zbrinjavanja viška radnika i radi očuvanja vrijednosti ulaganja u sporednu djelatnost poslovni prostor se daje u zakup uz obvezu zadržavanja postojećih radnika. Kod takvih promjena postoji jednino rizik zakupodavca za naplatu zakupnine i nema nikakve druge povezanosti između poslovnih subjekta. Prema ovom prijedlogu došlo bi do neprirodne i umjetne povezanosti koja bi rezultirala samo dodatnim administrativnim opterećenjem. Nije prihvaćen Predloženim izmjenama članka 77. i 90. Zakona o porezu na dodanu vrijednost obuhvatit će se obveznici koji su u sustavu PDV-a, dok se člankom 8. predložene izmjene obuhvaćaju i obveznici izvan sustava PDV-a.
8 Vedran Barišić IV.     TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Iz sadržaja cjeline predloženih normi - novih stavaka 3. do 8. članka 43. OPZ, kao i iz sadržaja obrazloženja uz predložene norme, prilično jasno proizlazi da je "cilj" tih normi - zabraniti Uber. Međutim, problem je u tome, što odredba stavka 3. daje nepripadnu ovlast poreznom tijelu, da arbitrarno odlučuje o nečemu što ne može biti njegova nadležnost - naime, da ono, a ne druga za to nadležna tijela, procjenjuje - obavlja li se neka djelatnost uz "izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnog propisa", a zatim, porezno bi tijelo bilo ovlašteno zabraniti djelatnost - nalogom, što podrazumijeva, da ne postoji pravo na žalbu. Zatim, svaka norma mora biti jasna adresatu, onome na koga se odnosi. Nigdje, osim na ovome mjestu, u općem poreznom zakonu ne definira se pojam "nepripadajuće porezne pogodnosti", a osobito, ne definira se pojam "teško nadoknadiva šteta za društvenu zajednicu", što dodatno otvara polje arbitrarnosti u postupanjima poreznih tijela, koja arbitrarnost može imati za posljedicu zabranu daljnjeg rada "nepoćudnim" poduzetnicima. Tako sročena norma opasna je, jer tek daljnje odredbe (stavak 4. i dalje) reguliraju ono što se želi postići (zabraniti Uber), a ovako sročena norma stavka 3. djelovala bi na sve poduzetnike (a ne samo one koji djeluju iz inozemstva ili djeluju preko interneta, kako se to netočno navodi u obrazloženju), a opasnost je, kako je već rečeno, u potpunoj arbitrarnosti (samovolji) u postupanju poreznih tijela koja će takvom normom biti ozakonjena. Nije prihvaćen Porezno tijelo ima ovlast procijeniti obavlja li se neka djelatnost u skladu s odredbama posebnog propisa, odnosno izbjegavaju li se zahtjevi regulirani propisima. U dijelu koji se odnosi na izdavanje naloga i žalbu, napominjemo da pravna ili fizička osoba iz članka 8. stavka 6. ovoga članka ima pravo na žalbu ukoliko se javi poreznom tijelu, te će porezno tijelo o utvrđenim činjenicama izdati rješenje.
9 Hrvatska komora poreznih savjetnika NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, IV.     TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM Vezano za predloženi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, predlaže se odredbe članka 17. dopuniti stavkom 5. koji glasi: „U okviru poreznih postupaka započetih poreznim nadzorom kod pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost opunomoćenik je stručna osoba iz redova odvjetnika ili poreznih savjetnika.“ Obrazloženje: Ova odredba predložena je u cilju olakšavanja i ubrzanja postupanja započetim poreznim nadzorom kod osoba koje obavljaju djelatnost, kako za porezno tijelo tako i za porezne obveznike, obzirom da opunomoćene stručne osobe iz redova odvjetnika ili poreznih savjetnika poznaju porezni postupak i propise, te su ovlaštene i registrirane za obavljanje djelatnosti zastupanja u upravnom poreznom postupku u skladu s posebnim propisima. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
10 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, IV.     TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM Administrativne mjere za olakšanje poslovanja poduzetnika i Porezne uprave Česte su pritužbe poduzetnika na visoku razinu birokratiziranosti, tj. na velik broj administrativnih zahtjeva kojima trebaju udovoljiti u ispunjavanju svojih poreznih i povezanih obveza. Novim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona uvodi se mogućnost elektroničke komunikacije između poreznog tijela i poreznih obveznika, smanjuje se dinamika izvješćivanja u nekim segmentima i sve to dijelom dovodi do rasterećenja, a time i povećanja transparentnosti sustava. AmCham pozdravlja predviđene izmjene, međutim i dalje treba raditi na smanjenju administracije i daljnjem ukidanju obrazaca. Također, obrasce treba pojednostaviti. Poteškoću predstavlja, na primjer, veliki broj šifri koje se koriste u JOPPD obrascima, velik broj podataka u prijavi PDV-a (npr. PDV obrazac Velike Britanije ima 5-7 polja, a hrvatski više od 20 polja), obrazac RPO (prijava u registar poreznih obveznika) i slično. Iako pojednostavljenje OPZ-STAT izvještavanja doprinosi ovoj temi, s druge strane dodatna evidencija primljenih računa za PDV potrebe, čija svrha nije jasna, stvara dodatno administrativno opterećenje. Poželjno je i drugačije uređenje izdavanja mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave poreznim obveznicima, izvan sustava obvezujućih mišljenja izdanih u za to predviđenom posebnom postupku. Ilustrativni primjer je upit postavljen 6. kolovoza, na koji je odgovor dobiven krajem godine. Usporedbe radi, u Velikoj Britaniji je isti poduzetnik dobio odgovor u roku od nekoliko dana. Pozitivno je ukidanje ograničenja tema za koje se može tražiti obvezujuće mišljenje u posebnom postupku, i uz kvalitetnu implementaciju očekujemo široku primjenu instituta obvezujućih mišljenja. Ovakva mjera uvelike će pridonijeti pravnoj sigurnosti i izvjesnosti poslovanja, a time i povećati privlačnost Hrvatske za inozemne ulagače. Važno je provesti mjere usmjerene na poboljšanje investicijskog okruženja kroz pojeftinjenje i pojednostavljivanje poslovanja. Primljeno na znanje Prijedlog vezan uz pojednostavljenje obrazaca nije predmetom izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona.
11 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, IV.     TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM Izdavanje potvrda Porezne uprave o nepostojanju poreznog duga hitno i na temelju zatečenog stanja Ishođenje potvrda o stanju poreznog duga olakšano je dobrim funkcioniranjem sustava ePorezna, što Američka gospodarska komora pozdravlja. Međutim, točnost podatka o stanju poreznog duga usprkos tom sustavu ovisi o pravodobnom unosu podataka, što obavlja Porezna uprava. Važno je dalje raditi na povećanju učinkovitosti u tom smislu. Radi daljnjeg olakšanja sudjelovanja poduzetnika u javnim natječajima, za što im je redovito potrebna potvrda o tome da nemaju porezne dugove, predlaže se da se nepostojanjem poreznog duga smatraju i dugovi do određenog razumnog iznosa, npr. do 1.000 kn. To se u sustavu lako može postići na način da se dugovi ispod tog određenog iznosa u ispisu stanja poreznog duga uopće ne prikazuju, kao da poreznog duga nema. Nije prihvaćen Potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se u skladu s podacima iz službene evidencije i kao takve su javne isprave. Stoga, neprikazivanje stvarnog stanja poreznog duga dovelo bi do nevjerodostojnosti izdane potvrde.
12 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, IV.     TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM Uvođenje mogućnosti dobrovoljnog prijavljivanja neprijavljene porezne obveze Opći porezni zakon i drugi porezni propisi koji se odnose na utvrđivanje, obračun i prijave pojedinih vrsta poreza propisuju kazne za porezne prekršaje i obračun zateznih kamata na zakašnjelo plaćanje obveza. Prema odredbama Općeg poreznog zakona, kamate se obračunavaju od dospijeća pojedine porezne obveze, a dospijeće pojedine vrste poreza utvrđuje se posebnim zakonima. U pravilu se dospijeće porezne obveze utvrđuje od dana kada je porezna obveza nastala. U poreznim sustavima nekih država članica Europske unije uveden je institut „dobrovoljnog prijavljivanja neprijavljene porezne obveze“. Njegova je svrha poticanje poreznih obveznika da dobrovoljno, prije nego što Porezna uprava utvrdi neprijavljenu poreznu obvezu postupkom nadzora u okviru rokova propisanih za zastaru, prijave neprijavljenu poreznu obvezu. Zauzvrat Porezna uprava, ovisno o visini neprijavljene porezne obveze i utvrđenim okolnostima uslijed kojih je došlo do neprijavljivanja na vrijeme (s namjerom utaje ili bez namjere utaje), smanjuje prekršajnu kaznu i kamate u postocima ovisno o okolnostima koje su specifično definirane. AmCham smatra kako bi uvođenje predložene mjere dovelo do stvaranja pozitivnog okruženja u odnosima između poreznih obveznika i poreznih tijela te služilo kao poticaj poreznim obveznicima da dobrovoljno pristupe Poreznoj upravi i prijave poreznu obvezu koja nije prijavljena na vrijeme, a da istovremeno budu svjesni materijalnih posljedica takvog čina, koje bi trebale biti manje u odnosu na slučaj kad Porezna uprava sama utvrdi obvezu postupkom nadzora. Nije prihvaćen Poreznim propisima su propisani način i rokovi prijavljivanja poreznih obveza. Umanjivanje kamata za naknadno ponesene porezne prijave dovelo bi u neravnopravan položaj porezne obveznike koji pravovremeno izvršavaju svoje obveze. Prekršajnim odredbama propisan je raspon kazni u kojem će prekršajno tijelo odlučiti o težini počinjenog prekršaja.
13 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, IV.     TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM Nastanak obveze plaćanja tek po okončanju upravnog spora Prema sadašnjoj zakonskoj regulativi redoslijed aktivnosti i obaveza je sljedeći: • Porezni nadzor obavlja Porezna uprava ili (npr. u slučaju Posebnog poreza na motorna vozila) Carinska uprava; • Po završenom nadzoru donosi se zapisnik pa porezno rješenje, na koje pravni subjekt ima pravo žalbe Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak; • U slučaju da drugostupanjsko tijelo potvrdi odluku, pravni subjekt ima pravo pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom, ali to ne odgađa naplatu rješenjem utvrđene porezne obveze. Na ovaj način Porezna uprava ima mogućnost pravnom subjektu nanijeti teško nadoknadivu štetu u vrlo kratkom vremenu, npr. dovesti ga u nelikvidnost ili stečaj, dok pravni subjekt ovisi o agilnosti upravnog suda, na kojem sporovi traju, u pravilu, više godina. AmCham drži kako kod ovakvog slučaja obveza plaćanja treba nastati tek po okončanju upravnog spora. Nije prihvaćen Zakonom o općem upravnom postupku je propisano kada rješenje doneseno u upravnom postupku postaje izvršno. Navedeni zakon je u nadležnosti Ministarstva uprave.
14 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, OCJENA  STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Porezne vlasti kao partneri poslovne zajednice Inspektori i Porezna uprava trebali bi se pozicionirati kao savjetnici gospodarstva. U slučaju kad je očito da pogreška nije napravljena namjerno, dovoljno je i mnogo korisnije uputiti upozorenje s planom ispravljanja pogreške. U nezanemarivom broju slučajeva porezni inspektori pronađu pogrešku u poslovnim knjigama te izgrade slučaj za kažnjavanje kompanija ostavljajući im samo mogućnost višegodišnjeg žalbenog postupka i potom sudskog spora. Takvo ponašanje poreznih vlasti direktno utječe na poslovno i investicijsko okruženje u zemlji. U skladu s najboljim praksama poreznih vlasti u razvijenim zemljama u slučajevima kad poduzetnici dobrovoljno obavještavaju porezne vlasti o prethodnom pogrešnom izračunu poreza ili drugim pogreškama u svom postupanju, hrvatska Porezna uprava trebala bi uvažiti inicijativu i otvorenost poduzetnika, ublažiti eventualne štetne posljedice (dodatne obveze i prekršajne kazne) te surađivati s poduzetnikom na rješavanju problema. Bitno je držati se načela proporcionalnosti. OPG-ovi ili mala poduzeća često nemaju stalno zaposlenog računovođu i nije opravdano pred njih staviti ista očekivanja i zahtjeve kao i za veća poduzeća sa službom za računovodstvo. Primjeri iz prakse pokazuju neujednačeno postupanje poreznih referenata, koji često imaju zahtjeve, koje nije moguće obaviti u zadanim rokovima. AmCham poziva na veću aktivnost Porezne uprave u preventivnom djelovanju, umjesto nametanja dodatnih poreznih obveza i prekršajnih kazni za minorne propuste (npr. nepodnošenje praznog PDV obrasca). Nije prihvaćen Porezno tijelo dužno je utvrđivati sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, pri čemu je s jednakom pažnjom dužno utvrditi i one činjenice koje idu u prilog poreznog obveznika. Sudionici porezno-pravnog odnosa dužni su postupati savjesno i u skladu sa zakonom. Porezno tijelo djeluje preventivno putem brošura i obavijesti na svojim internetskim strancima. Također, porezni obveznici se sa eventualnim pitanjima mogu obratiti nadležnim poreznim uredima.
15 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, OCJENA  STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Bolja regulativa Američka gospodarska komora smatra kako učestale, nepredvidive i nestandardizirane izmjene poreznog sustava, bez obzira na sadržaj, nisu dobre za gospodarstvo. Najave Ministarstva financija kako poreznih izmjena u tekućoj godini neće biti ukoliko nisu dogovorene u prethodnoj godini, kao i praksu planiranja poreznih propisa u posljednjih godinu dana, AmCham vidi kao pozitivan pomak, ali je bitno to načelo održati i u budućnosti. Primljeno na znanje Prijedlog je primljen na znanje.
16 Mićo Ljubenko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, OCJENA  STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Članak 106. Općeg poreznog zakona - predlažem dopunu. Smatram da postoji opravdana potreba gospodarstvenika koja može i treba biti zakonom uređena u pogledu poreznog nadzora. U slučajevima akvizicija (sve vrste promjena vlasničkih prava), promjene uprave i dr. otvara se potreba za pravnim i financijskim due diligencom radi pouzdanog utvrđenja stanja poreznog obveznika. Porezni obveznik, osim toga može imati i druge razloge za utvrđenje ispravnosti svog poslovanja s poreznog aspekta. Jedini pouzdan kriterij u tom smislu jest akt nadležnog tijela – Porezne uprave. U tom postupku porezni obveznik ne bi imao drugačija prava u odnosu na postupak nadzora po službenoj dužnosti. Dvojbeno jedino može biti treba li (kako predlaže) uvjetovati navedeno dokazivanjem pravnog interesa ili čak omogućiti svakome na temelju zahtjeva. Predlažem da se dopuni članak 106. OPZ sa stavkom 3. koji bi glasio: „ Porezni obveznik može na zahtjev svog zakonskog zastupnika zatražiti svoj porezni nadzor uz dokaz pravnog interesa i predujam troška poreznog nadzora prema određenju nadležnog tijela. U tom slučaju prava i obveze poreznog obveznika jednaka su kao i u slučaju poreznog nadzora po službenoj dužnosti iz stavka 1. i 2. ovog članka.“ Nije prihvaćen Porezno tijelo odabire kod kojeg će poreznog obveznika provoditi nadzor na temelju procjene rizika.
17 Ernst & Young Savjetovanje d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA Vezano uz predloženi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (ZiDOPZ), predlažemo sljedeće izmjene. Članak 7. ZiDOPZ-a Članak 45. i naslov iznad njega mijenja se i glasi: „Stalna poslovna jedinica nerezidenta Članak 45. (1) U smislu ovog Zakona stalnom poslovnom jedinicom nerezidenta smatra se stalno mjesto poslovanja putem kojega inozemni poduzetnik nerezident obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj cijelosti ili djelomično." OBRAZLOŽENJE: Smatramo da se predloženim izmjenama odredaba koje uređuju materiju poslovne jedinice nerezidenta te prenošenjem istih iz okvira Zakona o porezu na dobit (lex specialis) u Opći porezni zakon (lex generalis) ne postiže konzistentnost, narušava se pravna sigurnost koja je dosad postojala u pogledu tih odredaba te je potrebno jasno naglasiti da se predmetnim odredbama propisuje porezni tretman poslovnih jedinica nerezidenata koje djelatnost obavljaju upravo u Republici Hrvatskoj. … (7) Stavak 6. ovog članka ne primjenjuje se kada stalno mjesto poslovanja koristi ili održava poduzetnik nerezident ako povezana osoba ili povezano društvo obavlja poslovanje na istom mjestu ili na drugom mjestu i a) to mjesto ili drugo mjesto čine stalnu poslovnu jedinicu poduzetnika ili povezane osobe ili povezanog društva prema odredbama ovog članka, ili b) ukupna aktivnost koja proizlazi iz kombinacije djelatnosti koje obavljaju dva poduzetnika na istom mjestu ili isti poduzetnik ili povezane osobe ili povezana društva na dva mjesta, nije pripremne ili pomoćne naravi, pod uvjetom da poslovne djelatnosti koje obavljaju dva poduzetnika na istom mjestu, ili isti poduzetnik ili povezane osobe ili povezana društva na dva mjesta, predstavljaju nadopunjujuće funkcije koje su dio jedinstvenog poslovanja. OBRAZLOŽENJE: Predlažemo brisanje riječi „ista“ u odnosu na povezanu osobu poduzetnika nerezidenta s obzirom da jasno ne propisuje što bi se smatralo istom povezanom osobom, odnosno u kojem bi obliku ona egzistirala uz tog poduzetnika nerezidenta. Naime, očito je namjera predlagatelja da se postojeće odredbe koje uređuju materiju poslovne jedinice nerezidenta usklade s trenutnim tekstom Model konvencije OECD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (Konvencija). Predložena odredba je zapravo prevedeni tekst odredbe članka 5. (Poslovna jedinica) stavak 4.1. Konvencije te je terminologija „ista povezana osoba“ zapravo hrvatska inačica fraze „the same enterprise“. Međutim, iz odredbe članka 3. stavak 1. točka d) Konvencije koja propisuje značenje pojma „enterprise“ jasno je da se taj pojam ne može prevesti kao „društvo“, budući da je isti pojam već definiran odredbom članka 3. stavak 1. točka b). Ovdje se radi o višem rodnom pojmu koju neizbježno uključuje i pojam „društvo“, ali kao niži rodni pojam jer „enterprise“ obuhvaća obnašanje bilo koje poduzetničke aktivnosti, dakle ne mora se nužno raditi o trgovačkom društvu stricto sensu, već npr. o širem poslovanju grupe. Iz svega navedenog nije jasno kako bi se predložena terminologija („ista povezana osoba“) tumačila u praksi te smatramo da je nužno riječ „ista“ brisati iz ZiDOPZ-a kako bi se izbjegla potencijalna diskrepancija vezana uz tumačenje te zlouporabe u praksi, pogotovo u svjetlu tumačenja odredbe u pitanju kroz OECD-ove komentare uz Konvenciju. Imajući na umu tekst odredbe u Konvenciji te duh i smisao Konvencije, predlažemo brisanje riječi „ista“, budući da su predloženom odredbom već obuhvaćene povezane osobe i povezana društva te smatramo da je time dovoljno dobro razrađena pravna zaštita kojom se Republiku Hrvatsku štiti od potencijalnog gubitka državnih prihoda koji bi bili rezultat izbjegavanja plaćanja poreza od strane poduzetnika nerezidenata. Takvo bi zakonsko rješenje također bilo u skladu s duhom hrvatskog jezika te nomotehnički mnogo prihvatljivije od predloženog. … (9) Iznimno od stavka 8. ovog članka, ako osoba koja djeluje u Republici Hrvatskoj u ime poduzetnika nerezidenta posluje kao zastupnik sa samostalnim statusom i djeluje za poduzetnika nerezidenta u okviru tog redovitog poslovanja neće se smatrati da postoji stalna poslovna jedinica. Međutim, ako osoba djeluje isključivo ili gotovo isključivo u ime jednog ili više poduzetnika s kojima je usko povezana, ta osoba se ne smatra zastupnikom sa samostalnim statusom u smislu ovoga stavka.“. OBRAZLOŽENJE: Prilikom prevođenja odredbe članka 5. stavka 6. Konvencije dio teksta je izostao, odnosno izgubio se smisao odredbe, stoga predlažemo tekst kojim se isti nadopunjuje. Također, vezano uz termin „usko povezana“, predlažemo da se odredbama ZiDOPZ-a jasno naznači što se podarazumijeva pod uskom povezanošću, kako bi se izbjegla kontradiktorna i, prvenstveno za porezne obveznike, štetna tumačenja. U tom smislu, predlažemo da predlagatelj posegne za odredbama članaka 113. i 114. OECD-ovih komentara uz Konvenciju koji te odredbe detaljnije tumače. Podredno, s obzirom da se kod odredbe članka 7. ZiDOPZ-a jasno radi o preuzimanju teksta međunarodne konvencije koja se u trenutnom tekstu Općeg poreznog zakona nigdje izrijekom ne spominje, kao ni u tekstu predloženog ZiDOPZ-a, predlažemo da se doda novi članak 1. koji bi se pozivao na ove međunarodne dokumente ili da se isti izrijekom spomenu kao sredstvo tumačenja odredaba vezanih uz materiju poslovne jedinice nerezidenta, dakle u samoj odredbi članka 45. budućeg Općeg poreznog zakona. Nadalje, predlažemo brisanje članka 38. ZiDOPZ-a: U članku 197. stavak 4. briše se. Podredno, predlažemo da se odredba članka 108. stavak 6. izmijeni na način da glasi: „Ako se radi utvrđenja poreza i kamata, naplate poreza, kamata i troškova ovrhe ili radi prava na povrat poreza vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče.“ OBRAZLOŽENJE: Izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona NN 115/2016 odredbom članka 197. stavka 4. odredba članka 108. stavak 6. trebala je prestati važiti na dan 31. prosinca 2018. godine, čime bi se postiglo da zastara i dalje teče za vrijeme trajanja postupka pred sudom, a u vezi s utvrđenjem poreza i kamata, naplatom poreza, kamata i troškova ovrhe. Unatoč obrazloženju o ukidanju namjeravanog ukidanja odredbe članka 108. stavka 6., smatramo da će se upravo tim ukidanjem stimulirati sudovi da što prije rješavaju postupke koji se odnose na porezna pitanja, upravo zbog potencijalne štete po državni proračun. Obrazloženje namjeravane izmjene uzima u obzir prije svega sudske postupke koji se vode radi naplate kao što su postupak ovrhe na nekretnini, pobijanja dužnikovih radnji, stečajni postupak i sl. su iznimno dugotrajni pa je izvjesno da će se primjenom ovakve regulative (brisanjem odredbe o zastoju zastare u sudskom postupku) stvoriti uvjeti za zastaru. Posljedično, Republika Hrvatska se neće namiriti, a istovremeno će morati platiti nastale sudske troškove. Postojećom odredbom se prema shvaćanju predlagatelja dodatno sankcionira Republika Hrvatska i radi neažurnog rada sudova. Porezni obveznici protiv kojih se vode dugotrajni postupci već imaju pravo na naknadu štete radi ne donošenja presude u razumnom roku, dok Porezna uprava kao tijelo državne uprave nema takvo pravo i smatramo nepravednim dodatno je sankcionirati. Za ocjenu utemeljenosti ovih argumenata potrebno je imati uvid u udio poreznih postupaka u ukupnoj sumi postupaka radi utvrđivanja odnosno naplate poreza koji bi zbog onih sudskih postupaka koji se vode radi naplate (kao što su postupci ovrhe na nekretnini, pobijanja dužnikovih radnji i stečajni postupci) pali u zastaru prestankom važenja odredbe članka 108. stavka 6. OPZ-a. Ako je taj udio znatan, odredba članka 108. stavka bi trebala biti dopunjena propisivanjem izuzetka od toga pravila upravo upućivanjem na spomenute postupke odnosno postupke za utvrđivanje I naplatu poreza u slučaju prekida radi vođenja postupka pred drugim nadležnim tijelom ili sudom. U svakom slučaju stajališta smo da bi brisanjem predmetne odredbe nastala veća šteta za javni interes koji se sastoji u ubrzavanju rada poreznih tijela i upravnih sudova, nego što je interes za realizacijom javnih prihoda od poreza. Također je potrebna analiza rashoda po osnovi dosuđenih naknada poreznim obveznicima zbog nedonošenja presuda u razumnom roku, imajući na umu trend neusvajanja odnosnih zahtjeva u poreznim stvarima. Dakle, potrebno je utvrditi trajanje poreznih postupaka i upravnih sporova koji se na njih nastavljaj te staviti u odnos javni interes za ubrzanjem tih postupaka I interes državnog proračuna temeljen na procijenjenim troškovima. Uz to, valja razmisliti o mogućnosti da se upravni sporovi u poreznim stvarima ubrzaju ustrojavanjem financijskih odjela unutar upravnih sudova u koje bi bili raspoređeni oni suci koji z ate predmete pokazuju interes i raspolažu adekvatnim znanjem. Podredno, predlažemo da se u slučaju brisanja odredbe članka 197. stavka 4. izmijeni odredba članka 108. stavak 6. kako je gore navedeno. U suprotnome dolazi do nejednakosti, odnosno diskriminacije, između poreznog tijela i poreznih obveznika. Nadalje, porezni obveznici su u nepovoljnijem položaju, budući da oni, kao ni porezno tijelo, ne mogu utjecati na brzinu i rad sudova, a ni brzinu rješavanja upravnog (poreznog) postupka od strane poreznog tijela, te ovim zakonskim rješenjem može doći do zastare prava na povrat poreza, što dalje može rezultirati značajnim gubicima na strani poreznih poreznika. S obzirom na posljednje izmjene Općeg poreznog zakona iz 2016. godine, vezane upravo uz odredbe o zastari, kojima se status poreznih obveznika donekle izjednačio s onim poreznog tijela, smatramo da bi ovaj korak također išao u tom smjeru te rezultirao dodatnom pravnom sigurnošću za porezne obveznike. Djelomično prihvaćen U dijelu prijedloga da se članak 197. stavak 4. ne briše odbija se zahtjev te se ostaje pri obrazloženju ukidanja članka 197. stavak 4.
18 Udruga Dugine obitelji NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA Pozivamo nadležno Ministarstvo da prilikom izrade izmjena i dopuna usklade posebne porezne zakone sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola, Ustavom i antidiskriminacijskim zakonima i predlože zakone koji će biti na dobrobit svih građana i građanki Republike Hrvatske, bez obzira na njihov bračni status ili spolnu orijentaciju. Primljeno na znanje Prethodnom poreznom reformom navedena tematika uređena je člankom 15. Općeg poreznog zakona .
19 Ivanka Renac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA U pogledu redoslijeda plaćanja i knjiženja uplata (članak 128. stavak 1.) svakako bi trebalo promijeniti redoslijed naplate na način da se prvo podmiruje glavnica duga a nakon toga troškovi ovrhe i kamate. Na tom tragu su i moguće promjene vezane za novi ovršni zakon koji je u pripremi, barem je tako najavio i ministar pravosuđa, a isto predlažu i odvjetnici iz odvjetničke komore. Takvim rješenjem bi se značajno pomoglo građanima da prije izađu iz duga i dugotrajne blokade. Nije prihvaćen Redoslijed plaćanja, odnosno uračunavanje kamata i troškova propisano je i Zakonom o obveznim odnosima.
20 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA Razmatrajući pritužbe građana te prema informacijama koje dobiva od nadležnih tijela i na druge dostupne načine, pučka pravobraniteljica prati probleme s kojima se građani kao porezni obveznici susreću u poreznom postupku. U tom kontekstu Vam u nastavku upućujemo mišljenje vezano uz Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (dalje: Nacrt prijedloga Zakona). U svezi članaka 10., 11. i 17. Nacrta prijedloga Zakona: Pozdravljamo napore koji se čine u svrhu osuvremenjivanja i prilagođavanja komunikacije između poreznog tijela i građana, pa tako i u kontekstu izdavanja te dostave poreznih akata, kao i smanjenja opterećenja u smislu nepotrebnih dolazaka u Poreznu upravu te smanjenja troška Porezne uprave kod slanja i pripreme papirnatih izlaznih akata prema građanima. Međutim, s obzirom da iz predloženog Nacrta prijedloga Zakona ne proizlaze kriteriji prema kojima će se u pojedinom slučaju porezni akt donijeti u elektroničkom obliku i dostaviti elektroničkim putem, ovime ukazujemo kako nastojanje da se u potpunosti ostvari elektronička komunikacija između Porezne uprave i poreznih obveznika ne smije u nepovoljan položaj dovesti one građane koji nisu u mogućnosti koristiti ili im nisu dostupna elektronička sredstva komunikacije. Dodatno, u svezi članka 11. Nacrta prijedloga Zakona, predlažemo izmijeniti odredbu članka 59. na način da se dostava poreznog akta propiše tako da u većoj mjeri omogući faktičnu obaviještenost primatelja - sudionika poreznog postupka kojem je porezni akt namijenjen u slučajevima kada se dostava ne uspije izvršiti u prvom pokušaju. U tom smislu predlažemo propisati duži rok koji mora proteći između prvog i drugog pokušaja dostave, odnosno od dana kada je na mjestu dostave ostavljena obavijest o pokušanoj dostavi, mjestu na kojem se porezni akt može preuzeti i pravnim posljedicama njegova nepreuzimanja. Naime, dostava poreznog akta mora biti usmjerena na postizanje njegovog stvarnog uručenja, kako bi se zajamčila mogućnost zaštite prava u rokovima koji dostavom poreznog akta počinju teći, dok je presumpciju dostave potrebno dodatno ograničiti. Na taj način bi se postigla veća pravna sigurnost te građanima u većoj mjeri omogućilo ostvarenje prava na djelotvoran pravni lijek i druga pravna sredstva, a smanjila potreba dokazivanja da dostava nije stvarno izvršena. U svezi članka 18. Nacrta prijedloga Zakona: Propisivanjem da se sklapanjem upravnog ugovora obustavlja ovrha na novčanim sredstvima i to samo za iznos poreznog duga obuhvaćenog upravnim ugovorom, ostaje nejasno na koji način sklapanje upravnog ugovora utječe na ovrhu koja se moguće provodi na nekom drugom predmetu ovrhe. U svezi članka 26. Nacrta prijedloga Zakona: Predlažemo kao uvjet za provedbu ovrhe propisati da porezno tijelo prethodno dužniku dostavi opomenu te ga obavijesti o dospjelom dugu, kao i o mogućnostima koje mu stoje na raspolaganju u svrhu lakšeg namirenja dospjelog poreznog duga (primjerice, sklapanje upravnog ugovora, prijeboj, (djelomični) otpis poreznog duga zbog dovođenja u pitanje osnovnih životnih potreba dužnika i članova njegova kućanstva). Predloženo je u skladu s obvezom poreznog tijela da sudionike porezno-pravnog postupka upozori na njihova prava i obveze u postupku, kao i potrebom da se u najvećoj mogućoj mjeri omogući dobrovoljno podmirenje poreznog duga u skladu s mogućnostima dužnika i izbjegne ovršni postupak. Također, pučka pravobraniteljica kontinuirano ističe problem prezaduženosti građana, pa tako i u kontekstu nemogućnosti podmirenja dugova s osnove poreza. U godišnjem Izvješću za 2017. osvrnula se na podatak da je središnja država na drugom mjestu prema udjelu u ukupnom dugu, ali i prema broju građana pod ovrhom. I Vlada RH je, upućujući u proceduru donošenja propise za olakšanje položaja prezaduženih građana, utvrdila kako u RH veliki problem predstavlja prezaduženost fizičkih osoba koje su pod mjerama ovrhe koja se provodi duže vrijeme pa čak i više godina te da se te fizičke osobe susreću s teškoćama u svakodnevnom životu obzirom da su njihova primanja blokirana zbog dugovanja prema raznim vjerovnicima. Stoga, ovime želimo ukazati kako je potrebno razmotriti i moguće sustavne promjene u naplati poreza, kako bi se poreznim obveznicima omogućilo njihovo podmirenje te se ubuduće izbjegla potreba intervencije donošenjem kazuistički motiviranih propisa o otpisu dugovanja. U tom smislu, iako predmetna odredba nije obuhvaćena Nacrtom prijedloga Zakona, ovom prigodom predlažemo izmijeniti odredbu članka 128. Općeg poreznog zakona (NN 115/16) kojom se propisuje redoslijed plaćanja kada porezni obveznik duguje poreze, kamate i troškove ovrhe, na način da se naplati glavnog poreznog duga ne pristupa tek po (potpunom) namirenju kamata i troškova. Naime, poštujući pravo vjerovnika da mu dug bude namiren, a time i troškovi ovrhe te kamate na nepodmireni dospjeli dug, potrebno je razmjerno zaštititi i interes dužnika, budući da brojni građani dug ne mogu podmiriti jednokratnom uplatom te su dovedeni u situaciju da im se vraćanje duga pretvorilo u kontinuirano plaćanje kamate, dok uopće i ne uspijevaju započeti namirenje glavnice. Nije prihvaćen Produljenjem roka za dostavu bi se nepotrebno odugovlačio porezni postupak. U odnosu na povećanje pravne sigurnosti, člankom 59. stavak 6. propisano je da sudionik može dokazivati da iz opravdanih razloga nije mogao primiti poreni akt.
21 BOŽICA IŠTVANIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA Primjedba na članak 8. Nacrta, a kojim se se dopunjuje članku 49. stavku 1. u kojem se definiraju povezane osobe. Brisati ovaj prijedlog promjena. Obrazloženje: Ovaj prijedlog dopune i proširenja definicije povezanih osoba očito svoj ishodište ima u ranije prezentiranom Agresivnom poreznom planiranju radi izbjegavanja ulaska u sustav PDV-a. Problem Agresivnog poreznog planiranja će se riješiti predloženim izmjenama članka 77. i 90. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te time ova dopuna gubi svoju potrebu i smisao, a posljedica predložene promjene je dodatno administrativno opterećenje i pravna nesigurnost učesnika pravnog posla iz prijedloga kod kojih dolazi do takve „povezanost“ uslijed prirodnih ili poslovnih promjena u poslovanju. Uobičajeni primjer prirodnih promjena u poslovanju je kada obrtnik npr. obrtnik sa uhodanim poslovanjem odlazi u mirovinu i prestaje sa obavljanjem djelatnosti, a jedan ili više zaposlenih u obrtu radi osiguranja vlastite egzistencije osnuju trgovačko društvo i preuuzimaju opremu i radnju u zakup te zadržavaju sve preostale radnike koji su uhodani i obučeni u obavljanju djelatnosti, a osobito je to slučaj sa deficitarnim zanimanjima. Ili primjer trgovačkog društva koje u svom poslovnom prostoru uz redovitu djelatnost kao sporednu obavlja ugostiteljsku djelatnost. Radi planiranog proširenja poslovanja osnovne djelatnost društvo ne može aplicirati za sredstva europskih fondova radi udjela ugostiteljske djelatnosti u ukupnom prometu poslovanja te se donosi odluka o prestanku obavljanja sporedne, ugostiteljske djelatnosti. Radi smanjenja troškova zbrinjavanja viška radnika i radi očuvanja vrijednosti ulaganja u sporednu djelatnost poslovni prostor se daje u zakup uz obvezu zadržavanja postojećih radnika. Kod takvih promjena postoji jedino rizik zakupodavca za naplatu zakupnine i nema nikakve druge povezanosti između poslovnih subjekta. Prema ovom prijedlogu došlo bi do neprirodne i umjetne povezanosti koja bi rezultirala samo dodatnim administrativnim opterećenjem. Nije prihvaćen Predloženim izmjenama članka 77. i 90. Zakona o porezu na dodanu vrijednost obuhvatit će se obveznici koji su u sustavu PDV-a, dok se člankom 8. predložene izmjene obuhvaćaju i obveznici izvan sustava PDV-a.
22 Ivanka Renac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA Prijedlog za dopunu čl. 128. dodati stavak kojim će se propisati obveza poreznih tijela da po službenoj dužnosti izvrše "preknjiženja" u slučaju kad je jedan račun (šifra vrste prihoda) u preplati, a na drugoj postoji dug, tako da se iznos preplate knjiži na šifru na kojoj postoji dug. Nije prihvaćen Pretplata poreznog duga predstavlja pravo poreznog obveznika kojim Poreznim uprava ne može samostalno raspolagati bez zahtjeva poreznog obveznika.
23 Ivanka Renac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA Prijedlog za promjene u dijelu koji se odnosi na upravni ugovor (čl. 101. do 103.): - da se upravni ugovor može sklopiti najdulje na rok od 36 mjeseci (umjesto sada propisanih 24 mjeseca), - da se u mjesečnim ratama podmiruje glavnica duga uvećana za zakonsku zateznu kamatu, - da se kamata u cijelosti (ili djelomično, npr najmanje 50%) obračunata do dana sklapanja upravnog ugovora stavlja u stanje mirovanja, - da se nakon izvršene obveze po upravnom ugovoru, kamata koja je bila u stanju mirovanja otpiše . Predloženim izmjenama omogućilo bi se građanima lakše podmirenje duga jer svi su dužnici u određenim problemima, te bi se tako prevladala dosta teška opća situacija i brže bi se smanjio broj dužnika. Ovo bi zapravo bio određeni oblik kontinuiranog reprograma te ne bi bilo potrebe da se svakih nekoliko godina kad se dug i broj dužnika nagomila i situacija postane ozbiljna, donosi "zakon o otpisu i reprogramu". Dodatna pogodnost u tome je da se kroz upravni ugovor može podmirivati i dio po dio duga ovisno o mogućnostima obveznika. Poticanjem dužnika na sklapanje upravnog ugovora značajno bi se smanjio broj ovrha i blokada. K tome, porezna tijela bi se trebala više angažirati na informiranju dužnika o njihovim pravima i obvezama, posebno dužnika starije životne dobi kojima je puno toga nepoznato. Ili, na primjer, zašto se ne bi uvela praksa - obveza poreznih tijela da pozovu dužnike pismeno, usmeno ili putem e-pošte na podnošenje prijedloga za sklapanje upravnog ugovora i to prije donošenja rješenja o ovrsi. Ili, zašto se ne bi na rješenju o ovrsi, osim upute o pravu na žalbu, dodalo npr. da se rješenje o ovrsi neće provesti ako obveznik u tom i tom vremenu podnese zahtjev za sklapanje upravnog ugovora ako ispunjava uvjete za njegovo sklapanje. Sigurno je mali broj obveznika kojima je poznato da postoji mogućnost sklapanja upravnog ugovora, a kad bi takvu informaciju dobili od svoje područne službe, rezultati u naplati bili bi sigurno bolji. Nije prihvaćen Rok od 24 mjeseca je određen kao razuman rok u kojem obveznik s jedne strane ima mogućnost podmirivanja neplaćenih obveza u ratama, a s druge strane se osigurava pravovremeno izvršavanje državnog proračuna. Otpisivanjem kamate bi se stavili u neravnopravan položaj obveznici koji uredno podmiruju svoje obveze.
24 Miro Kovačević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA CITAT Pokretnine koje se ne mogu plijeniti Članak 160. Ne mogu biti predmetom pljenidbe: 1. odjeća, cipele, rublje i drugi predmeti za osobnu uporabu, posteljina, posuđe, pokućstvo, štednjak, hladnjak, televizor, radijski prijamnik i druge stvari za kućanstvo ako ih ovršenik i članovi njegova kućanstva trebaju za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. DODATI: laptop,računalo,pokretni telefon,mobitel i tablet. Nije prihvaćen Člankom 160. OPZ-a izuzeti su od pljenidbe predmeti koji se smatraju neophodnima za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, a navedeni predmete u prijedlogu ne smatraju se predmetnima za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.
25 Miro Kovačević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA CITAT: Ovrha nad imovinom tijela državne uprave Članak 144. (1) Ovrha nad imovinom tijela državne uprave i suda nije dopuštena. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je tijelo državne uprave ili sud dužnik poreznog dužnika, ovrha je dopuštena. Komentar: dodati i (3) stavak Ovrha je dopuštena ako je tijelo državne uprave ili sud napravio propust u postupku rješenja za poreznog dužnika. (iz prakse Ministarstvo Hrvatskih Branitelja negativnim RJEŠENJEM u postupku napravilo veliku štetu poreznom dužniku) neka odgovaraju i tijela službe državne uprave i sud kao i odgovorne osobe koje su rješenje dostavili. Nije prihvaćen U slučaju da obveznik smatra da su mu postupanjem tijela državne uprave povrijeđena prava, zaštitu može ostaviti sudskim putem.
26 Miro Kovačević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA CITAT Članak 109. (1) U vrijeme zastare uračunava se i vrijeme koje je proteklo u korist prednika poreznog obveznika. Pitanje: Što je to PREDNIKA poreznog obveznika??? Izbaciti tu riječ i upisati JASAN POJAM ? Primljeno na znanje Pojam prednik je opći pravni pojam te je isti definiran Općim pravnim rječnikom te se često koristi u zakonskim tekstovima. Međutim, u suradnji s nadležnim institucijama razmotrit će se načini približavanja ovakvih pojmova najširem krugu subjekata.
27 Ivanka Renac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA U općim odredbama o kamatama (članak 130.) propisati da se kamate prestaju obračunavati kada njihov iznos dosegne visinu osnovnog duga (glavnice). Ovakva odredba bila bi na tragu zaštite obveznika od beskrajnog obračuna ne malih kamata, a omogućila bi brži izlazak iz duga i ublažila bi osiromašenje građana. Nije prihvaćen Prihvaćanjem navedenog prijedloga bi se destimuliralo uredno i pravovremeno podmirivanje poreznih obveza.
28 Ivanka Renac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA U članku 129. stavak 3. trebalo bi dodati da se prijeboj provodi i u slučajevima kad obveznik ima dospjelu tražbinu za doprinose ili druga javna davanja, a istovremeno ima pravo na određene naknade ili primitke. Na primjer: fizička osoba koja je samostalni porezni obveznik (obrtnik, poljoprivrednik i sl.) ako zbog bolovanja ima pravo na naknadu plaće koja se isplaćuje na teret HZZO, ako ima dug za doprinose duže od 30 dana, uskraćuje mu se pravo na isplatu naknade sve dok ne podmiri dug i ograničava joj se pravo na samo hitnu zdravstvenu zaštitu, umjesto da se najprije provede prijeboj. Ako obračunata naknada nije dovoljna za pokriće dužnih doprinosa tek tada treba primijeniti uskratu koja je propisana čl. 81. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Zapravo, pravilo prijeboja treba se odnositi na sve slučajeve u kojima postoje međusobne obveze, prava i potraživanja. Također, samostalni porezni obveznici trebaju po pitanju primjene prijeboja biti izjednačeni sa poslodavcima i njihovim zaposlenicima. Nije prihvaćen Prijedlog će se uzeti u razmatranje prilikom slijedećih izmjena i dopuna Zakona.
29 Ivanka Renac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA U čl. 108. stavak 5. trebalo bi precizirati da zastara prava na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći od slijedećeg dana od dana uplate koju je obveznik izvršio, a u stavku 8. da pravo na povrat uplate nakon nastupa zastare, ne zastarijeva. Ovakvim rješenjem otklonili bi se različiti pristupi u utvrđivanju prava na povrat i postupak bi se vezano za konkretan termin, odnosno konkretnu činjenicu, a to je datum uplate, dok pravo na povrat uplate koja je izvršena nakon nastupa zastare ne može biti vremenski ograničeno iz vrlo jednostavnog razloga, a taj je da porezno tijelo ne može primiti nešto na što nema pravo koje je izgubljeno nastupom zastare. Nadalje u istom članku trebalo bi dodati još jedan stavak kojim bi se propisalo da, prekid zastare zbog sudskog spora ili drugih razloga ne uskraćuje pravo obveznika na otpis ako je do dana tih razloga nastupila zastara prava na naplatu poreznog duga ako zastarjeli dug nije bio otpisan. Naime, ako je jednom nastupila porezna zastara, a postupak otpisa nije proveden, neovisno o razlozima u kojima zastara poslije toga ne teće, ako je jednom nastupila zastara dug ili dio duga za koji je ona nastupila treba se otpisati ili obvezniku vratiti eventualno uplaćeni iznos na ime zastarjelog duga. Nije prihvaćen Zastara prava na povrat uplate regulirana je jednako, kako za porezno tijelo, tako i ta poreznog obveznika. Općim poreznim zakonom već je propisano da ako porezni obveznik podmiri poreznu obvezu nakon nastupa zastare ima pravo na povrat plaćenog poreza.
30 UDRUGA BLOKIRANI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA UDRUGA BLOKIRANI – upućuje mišljenje, putem E savjetovanja na Nacrt prijedloga za izmjene i dopune OPĆEG POREZNOG ZAKONA (NN115/16) (dalje: Prijedlog zakona), koji je otvoren do 06.09. 2018. godine. UVOD: Udruga Blokirani od 2014. prati problem zaduženosti građana i zaštite njihovih prava te sudjeluje pri javnim raspravama oko prijedloga rješenja. Globalna ekonomska kretanja, a osobito pojava snažnih financijskih kriza, recesija, divljanje zateznih kamata već ionako insolventnog stanovništva, gašenja radnih mjesta, obrta i malih tvrtki potakla su niz zemalja EU na dubinsko preispitivanje pravnih postupaka s kojima se nastojalo pomoći stanovništvu (a i privredi) da prežive izazove prezaduženosti u vrijeme promijenjenih okolnosti. Ne u Hrvatskoj! PREDMET: Pred nama je (još jedna?) reforma hrvatskoga poreznog zakona koja se usporedno odvija s reformama ovršnog prava. Smatramo da je ovo pravi trenutak da Ministarstvo financija ponudi suvremeno i mudro rješenje za poslovne kategorije, bivših obrtnika, poljoprivrednika, vlasnika samostalnih trgovačkih radnji, koji su neaktivni i u blokadi svih računa i imovine ( duže od šest (6) godina ). PRIJEDLOG ZA IZMJENE I DOPUNE OPĆEG POREZNOG ZAKONA (NN 115/16.) U članku 108. Dodati stavak 1a. koji glasi: ( 1a ) Ako je tijek zastare prekinut iz razloga propisanih stavcima 6. i 7. ovog članka, pravo i obveze poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo i obveza poreznog tijela na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za ukupno šest godina u kojima je zastara tekla računajući od dana od kad je zastara počela prvi put teći. Ovakvom odredbom bi se osigurao apsolutni rok zastare od šest godina u kojima je zastara tekla. Prekidom zastare radi sudskog postupka ili drugih razloga propisanih zakonom i drugim propisima onemogućilo bi se da zastara po drugi, treći ili x-ti put počinje ponovno po prvi put teći. Primjerice, ako je zastara do pokretanja sudskog postupka tekla 4 godine, sudski spor je trajao 2 godine, nakon toga zastara bi nastavno tekla od dana od kada je prekinuta, te dvije godine nakon toga bilo bi ispunjeno ukupno 6 godina u kojima je zastara tekla. Ili, u navedenom primjeru, zastara bi nastupila nakon 8 godina, umjesto nakon 12 godina ako bi se nakon okončanja sudskog spora zastara počela ispočetka računati. Dodati stavak 9. koji glasi: (9) Pravo na povrat uplate ima i obveznik koji podmiri dug za koji je porezno tijelo odredilo založno pravo ili hipoteku kao mjeru osiguranja, ako je do dana upisa te mjere u javnu knjigu za dug ili dio duga nastupila zastara. Dodati stavak 10. koji glasi: ( 10 ) Pravo na povrat uplate iz stavka 8. i 9. ne zastarijeva. Ovime bi se osiguralo pravo poreznim obveznicima na povrat svega što su uplatili za dug za koji je nastupila zastara, jer nastupom zastare porezno tijelo gubi pravo naplate i svaki primitak takve uplate nije zakonit. U članku 109. Iza stavka 10. dodati stavke 11. i 12. koji glase: (11) Porezna tijela će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, u posebnom postupku utvrditi slučajeve u kojima je u javnu knjigu do 31. 12. 2016. godine upisana mjera osiguranja kao založno pravo ili hipoteka s iznosom duga za koji je do dana takvoga upisa nastupila zastara prava na naplatu te otpisati zastarjeli iznos duga. Ovom dopunom bi se obvezala porezna tijela na provedbu upute Ministarstva financija Klasa: 410-01/17-01/2408, Urbroj: 513-07-21-06/17-06 od 07. 11. 2017. godine prema kojoj porezni obveznik ima pravo na otpis zastarjelog duga s time da bi se postupak proveo po službenoj dužnosti umjesto podnošenja pojedinačnih zahtjeva. Naime, dosta obveznika niti je znalo niti sada zna za to pravo pa bi se provedbom postupka po službenoj dužnosti na isti način obuhvatili svi slučajevi. Osim toga, da su porezna tijela striktno postupala u skladu s člankom 6. OPZ-a do navedenih propusta ne bi došlo. Predloženi postupak odnosi se na slučajeve do 31. 12. 2016. godine zato što je stupanjem na snagu novog OPZ-a od 01. 01. 2017. godine, propisana obveza poreznih tijela kako prvostupanjskih tako i drugostupanjskih da prilikom donošenja poreznih akata moraju voditi računa o nastupu zastare, pa se podrazumijeva da to tako i čine. (12) Ako porezno tijelo nakon svih poduzetih radnji usmjerenih na naplatu, porezni dug ne naplati niti nakon 12 godina od dana upisa hipoteke ili založnog prava, dug se otpisuje kao nenaplativ. Ovo zato što je doista besmisleno da se u nedogled obračunavaju kamate i da dug nikad ne prestaje samo zato što porezno tijelo nije naplatilo svoju tražbinu iz osigurane imovine. Stavak 11. postaje stavak 13. U članku 128. Stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Ako porezni obveznik duguje poreze, kamate i troškove ovrhe iz uplaćenog iznosa, najprije se naplaćuju troškovi ovrhe i glavnica poreznog duga, a nakon toga kamate iste vrste poreza. Isto pravilo se primjenjuje i kada porezni obveznik ima pravo na povrat poreza. Stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Ako porezni obveznik ima pravo na povrat poreza i kamate, iz isplaćenog iznosa prvo se namiruje porez, a nakon toga kamate. Predložene izmjene odnose se na redoslijed knjiženja primljenih uplata tako da se prednost daje pokriću troškova ovrhe i glavnice, a tek onda kamata. Navedenom promjenom omogućilo bi se obveznicima lakše podmirenje duga i ostvarila bi se efikasnija naplata osnovnog duga, na što, uostalom, već duže vrijeme ukazuje u Udruga blokirani kao i veći broj ekonomskih i pravnih stručnjaka. Uostalom, takvu mjeru je u predizbornoj kampanji najavio i sadašnji ministar Tomislav Čorić. To je ujedno i jedna od prilika za brži izlaz iz dužničkog ropstva. U članku 147. U stavak 1. dodati točku 7. koja glasi: 7. ako nastupi porezna zastara. Predložena dopuna se odnosi na obvezu prestanka provođenja ovrhe na novčanim sredstvima u trenutku kad nastupi zastara, neovisno o tome koliki je iznos duga podmiren kroz ovrhu. Jer, nastupom zastare gasi se pravo države, na naplatu duga koji zapravo više ne postoji. KOMENTAR I PRIJEDLOG: Podsjećamo da je Udruga Blokirani, početkom ove godine, odaslala ministru financija, g. Mariću dopis, a vezano uz otpis dugova obrtnicima koji su davno zatvorili svoj obrt. ( dopis slijedi ) Smatramo da je vrijeme unutar koncepta novih izmjena Općeg poreznog zakona savršen trenutak da se problemu ex obrtnika pristupi sustavno i konačno riješi i njihova agonija. Prijedlog otpisa dugova za poslovne kategorije, bivših obrtnika, poljoprivrednika, vlasnika samostalnih trgovačkih radnji, neaktivni i u blokadi svih računa i imovine ( duže od šest (6) godina ) Poštovani g. ministru Marić, obraćamo Vam se temeljem - čl. 51. Ustav-a RH., -"Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti." i - čl. 56. Ustav-a RH., - "Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život " te zahtijevamo od Porezne uprave da se pred Ustavom i zakonima RH izjednače građani RH, i poduzetnici obrtnici i poduzetnici vlasnici tvrtki, kad je riječ o otpisu dugova uzrokovanih stečajem i gašenjem poduzetničke inicijative Čl. 1. PRIJEDLOG RJEŠENJA: IZJEDNAČITI U PRAVIMA ( ili ćemo morati prihvatiti da u Hrvatskoj nisu svi jednaki pred zakonom) (1) u ime 95 000 blokiranih kućanstava I/ ili pojedinaca bivših obrtnika i/ili poljoprivrednika čiji su obrti ugašeni, a računi i/ ili imovina u kompletnoj i neprekinutoj blokadi od najmanje (6) šest, i više od (10) deset godina. (2) - da se u pravu na otpis dugova izjednače bivši vlasnici obrta, OPG-ova, samostalnih trgovačkih radnji, u kontekstu neaktivna i blokirana poslovna djelatnost izazvano "lokotom" na vrata obrta, s pravom vlasnika tvrtki u stečaju. (3) - gašenje objave "stupa srama" ( općenito za sve) (4) - otpis po službenoj dužnosti jer , nakon 6 godina, većinom je riječ o fiktivnim dugovima koje je država zbrajala i multiplicirala statističkim metodama. (5) - otpis založnog prava za kompletan iznos veći od osnovne glavnice duga uz reprogram osnovne glavnice. -Obvezniku, ponuditi reprogram osnovne glavnice, u skladu s čl. 51. Ustav-a RH., -"Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti ", u skladu s gospodarskim mogućnostima obveznika, i na rok ne duži od 6 godina. Blokirani obrtnici su za poslovni pothvat odgovarali imovinom, (8) osam godina recesije, danas u opasnosti od gubitka cjelokupne imovine u riziku da padnu na teret društva, jer bez osiguranja, blokirani, nezaposleni i u poodmakloj dobi života. Razumnije jest a i jeftinije ponuditi razuman pristup sveobuhvatnom rješenju. Čl.2. PREDVIĐENO VRIJEME I NAČIN: (1) Otpis će provest porezna tijela po službenoj dužnosti, abecednim redom subjekata, do kraja 2018. godine čl.3 KRITERIJ OTPISA : ANTIDISKRIMINACIJSKA POLITIKA, ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA, PROTIV NOVE RAZINE SIROMAŠTVA (1) Vlada RH, "Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj (2014. -2020.)" te antidiskriminacijska politika ( općenito). (2) Republika Hrvatska kao i Europska unija nizom svojih politika i inicijativa promiču jednakost i zabranu diskriminacije u područjima korištenja povlastica za dijelove stanovništva ili grupa u zemljama članicama. (3) rehabilitirati likvidnost poduzetnika bivših obrtnika (4) Javna objava osobnih podataka tzv. stup srama jest i neuspješna no i iznimno necivilizirana odredba, kojom se ne jamči štovanje i pravna zaštita, a još manje sigurnost i tajnost osobnih podataka. Objava služi kao mjera javnog sramoćenja, koristi se bez privole ispitanika i ne služi promicanju javnog, većeg dobra. Sintagmom „stup srama“ potiče se nesnošljivost, umanjuje dostojanstvo te pojedincu nanosi nenadoknadiva šteta. čl. 4 PRAVNI, GOSPODARSKI, SOCIJALNI I POLITIČKA OSNOVA ZA PRIJEDLOG OTPISA: (1) USTAV RH Članak 51. Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Članak 56. Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Članak 49. Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. Članak 35. Svakome se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. ( 2) -Strategija borbe protiv siromaštva..(...)...u Hrvatskoj ( 2014.-2020.) -dokument Vlade RH -bazira se na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna prioriteta: - borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti; - smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; - uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. - pritom je potrebno ponovo istaknuti da je antidiskriminacijska politika osnovni polazni princip u ostvarenju navedenih ciljeva. (3) OTPIS (3.1) Otpisom duga navedenim kategorijama, sasvim bi sigurno bio uspostavljen funkcionalni poredak uspostave koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva utemeljen i do poštivanja osnovnih načela antidiskriminacijskih politika. (4 ) Podsjećamo na aktualne elemente pravne diskriminacije po pitanju otpisa dugova: (4.1) Slavko Linić na funkciji bivšeg ministra financija RH, početkom kolovoza 2013., samo u jednom danu trajno blokirao čak 75 000 tisuća samozaposlenih obrtnika, OPG-ova, samostalnih trgovačkih radnji odn. malih tvrtki od kojih je većina i danas ( dužno) blokirano, i njihov dug višestruko povećan, i dalje raste , i do 6 decimala iznad glavnice, premda su obrti godinama ugašeni ( više ne privređuju.) Ta je grupa, predstavljena javnosti, kao grupa za odstrel s kojom će se postići smanjenje privatnog duga te da će njihovi računi ostati u blokadi dok se dug ne podmiri. Nažalost, po podacima vidimo da dug , ne da je smanjen nego je sve veći i ozbiljno ugrožava solventnost kompletne zajednice. (4.2) u Hrvatskoj je zakonodavac, samo do 2012. izbrisao iz sudskog registra čak do 50 000 privatnih tvrtki čiji je dug u cijelosti brisan jer da je nelikvidnost iznosila preko 43 milijarde duga ( izbrisano) s ciljem da nelikvidnost smanji na 10 milijardi kuna što je trebalo biti prihvatljiv iznos za hrvatsko gospodarstvo! No taj cilj ni do 2018. nije postignut. Država nastavlja brisati tvrtke ( dugove) , a obrtnike nastavlja blokirati i dopisivati fiktivne, statističke dugove. Porezna uprava pokreće brojne stečajeve tvrtkama po skraćenom postupku, a ozbiljno se bilo ubrzalo po pitanju predstečajnih nagodbi s kojim se izbrisan najveći iznos dugova tvrtki bez koristi po Proračun. Dugovima obrtnika nije se pristupilo, držimo, na jednak način. (4.3) Dugove, u poduzetništvu bilo to obrt, OPG, samostalna radnja ili tvrtka, starije od tri godine ne treba ni zvati nelikvidnošću nego ih zaboraviti. Ne treba ni zanemariti da se u nelikvidnost isti dug zbraja po nekoliko puta jer je evidentiran u više pravnih osoba. čl. 5. ZAKLJUČAK PRIJEDLOGA UDRUGE BLOKIRANI (5.1) otpis dugova, zateznih kamata, komorskih i ostalih doprinosa, založnih prava koje obveznik ima po osnovi ex obrta, samostalnih trgovačkih radnji, OPG-ova koji su poslovnu djelatnost zatvorili prije 6 godina ili duže (5.2) Pravo na otpis ima i obveznik koji porezni dug otplaćuje u vidu reprograma sukladno odredbama Zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba. (5.3) Otpis zastarjelog duga provest će porezna tijela po službenoj dužnosti i to do kraja 2018. godine. TEMELJEM Članak 20. Ustava RH “Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne može se pravdati višim nalogom.“ Čl.35. Ustava RH Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Članak 46.Ustava RH “Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.“ JER Teško se može očekivati da se, ionako obezvrijeđeni i osiromašeni stanovnici Hrvatske , bivši obrtnici, osjećaju zaštićenima i pravno bore u ovom sustavu ovrha gdje su im svi računi blokirani i sva imovina pod ovrhom, premda im je obrt zatvoren još pred 6 godina ili čak ranije, dok se u istoj državi brišu milijarde vlasnicima tvrtki u stečaju Građani nemaju pravnu pismenost, a niti financijsku snagu za bitke protiv raznih oblika diskriminacije i Ministarstvo financija RH , mora biti toga svjesno, i preuzeti odgovornost. Poštivanje Ustava preduvjet je da se na dostojanstveni organiziran način realizira svrhovit život u Hrvatskoj za sve stanovnike, jednako uz posebnu važnost i smisao u zaštiti i promoviranju Ustavnog reda i pravednosti. U svakom pravnom postupku se građani trebaju i moraju pozivati na Ustav, jer se Ustavnim odredbama, zakonu najvišeg pravnog reda, u bilo kojem upravnom ili sudskom procesu ne može suprotstavljati zakonima pravilnicima ili bilo kojem drugom obliku pravnih propisa nižeg pravnog reda. U očekivanju pozitivnog rješenja. S poštovanjem, Udruga Blokirani Nije prihvaćen Člankom 108. Općeg poreznog zakona propisano je da Pravo i obveze poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo i obveza poreznog tijela na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za šest godina računajući od dana kada je zastara počela teći. Također je propisano da ako se radi utvrđenja poreza i kamata ili naplate poreza, kamata i troškova ovrhe vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče. Nakon završetka postupka pred sudom zastara nastavlja dalje teći do ukupno 6 godina. Trenutno važećim Općim poreznim zakonom propisano je da ako porezni obveznik podmiri poreznu obvezu nakon nastupa zastare, ima pravo na povrat plaćenog poreza i pravo na kamate od dana podnošenja zahtjeva. Na pravo poreznog obveznika primjenjuju se ista pravila o zastari kao i na pravo poreznog tijela. Do 31.12.2016. porezni obveznici su zaštitu od naplate zastarjelih obveza ostvarivali kroz sudski postupak upisa založnog prava. Ostalo nije predmetom izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona.