Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac Plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2019. godinu s Obrascem prethodne procjene Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ankica mrkšić Obrazac Plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2019. godinu s Obrascem prethodne procjene Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi, Obrazac prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu. Ppštovani Vi te ponovno pri proširenju statusa njegovatelj izostavili skupinu teško oboljelih kojima je potrebna 24 satna skrb a imaju jednu vrstu teškog oštećenja .Konkretno u našem slučaju duševno oboljele / shizofrenije / mada moguće i drugdje kod nekog drugog oboljenja .RJEČ JE PROGRESIVNOM ODUMIRANJU STANICA MOZGA /i uisti smatram da za ostvarenje statusa nije nam potrebno još jedno teško oštećenje / konkertno,,moj mali nezna dali je živ ili mrtav,,kako izgleda ,koliko ima godina ,za rodbinu misli da su izmišljeni likovi pri hranjenju imamo problema zbog ne žvakanja to jest specifičnosti u njikovom oboljenju ,,halapljivosti ,,te svako toliko davljenju ,,dakle bez mene ,,ne jede ,pije ,brijem ga ,kupam ,nezna dali ima zube ,prostorno i vremenski neorjentiran ,,,potpuno ovisan o meni što piše i na medicinskoj dokumentaciji,,,uz to kad neradi mozak ,,um,,,ništa više u organizmu funkcionira kako treba ,,od otkucaja crca do 130,,do žljezda ,jetre ,bubrega ,probave ,krvožilna sustava,,sve je poremećeno ,,,pa tako za razliku od drugih mi uz teško oštećenje mozga više puta nismo u stanju zbog bolesti pacijenta prikupiti dokumentaciju te dokazati da uz teško oštećene mozga imaju i druga teška oštećenja .I NALAZIMO SE U SITUACIJI DA NEKI KORISNICI STATUS NJEGOVATELJ SA SVOJIM OBOLJELIMA MOGU PRISUSTVOVATI NEKAKVIM DOGAĐENJIMA OD TERAPISKOH JAHANJA KOJNA DO ODLASKA NA NEKAKVU SOCIJALIZACIJU,,,mi to ništa od navedena nemožemo ...što je apurdno.Zbog ovoga ,,diskriminacije određene skupine oboljelih.Pučka pravobraniteljica Ustavnom sudu još 2014 godine poslala je na ocjenu ustavnosti ove odredbe / odgovor još nije obila / ja sam poslala ove godine .A kako Ustavni sud daje mogućnost ispravka diskriminacije kroz izmjene zakona ,članaka i Vikao institucija možete to ispraviti .Ja Vas molimda to učinite .Jer smo uistinu diskriminirani u odnosu na neke sa više vrsta oštećenja koji su korisnici statusa ne svinaravno / npr,daun sindrom ili autizam / gdje oboljeli u stanju su neki uzimati sami sebi terapije ili ugodno se osjećati na nekim događanima dali organizirani institucionalno ili ne / od odlaska na utakmice ,piće sa prijateljima uz prisustvo roditeljate se međusobno družiti kroz udruge /Da napomenem mi nemamo udruge sem par a ne zbog razloga što ne želimo nego naprosto uz teško oboljenje nemamo vremena osnivati udruge te općenito kod nas jhe sve vezano uz bolnicu te pomoć sa njihove strane to jest struke.Ja Vas molim da ispravite diskriminaciju za ostvarivanje status njegovatelj na način da bude odobrena i osobama teško oboljelim kojima je potreba 24 satna skrb i sa jednom vrstom oštećenja naravno uz medicinsku dokumentaciju kojom se to dokazuje .Što uostalom u našoj i piše .Poštovanje. Primljeno na znanje Predmetni prijedlog će se razmotriti prilikom izrade Nacrta prijedloga Zakona.
2 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova Obrazac Plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2019. godinu s Obrascem prethodne procjene Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi Poštovani/e, Dostavljam svoje mišljenje vezano uz Obrazac prethodne procjene Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Obrazac). Prije svega, napominjem kako sam još tijekom 2017. godine prilikom donošenja tadašnjih izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi dala svoje mišljenje i primjedbe, koje su djelomično bile usvojene. Naime tada sam predložila da se pravo na status njegovatelja, osim bračnom ili izvanbračnom drugu, priznaje i životnim partnerima te neformalnim životnim partnerima, a što je uvaženo te je čl.63.st.3. izmijenjen. Pored navedenog, Pravobraniteljica je tada bila predložila i da obiteljskoj medijaciji kao socijalnoj usluzi mogu kao korisnici pristupiti i životni partneri te neformalni životni partneri. Međutim navedena primjedba nije bila prihvaćena. Pravobraniteljica ukazuje kako postojeći Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17) u čl.4. toč.3. definira obitelj na slijedeći način: „Obitelj je zajednica koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno. Članom obitelji smatra se i dijete koje ne živi u obitelji, a nalazi se na školovanju, do završetka redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 29. godine života.“ U kontekstu navedenog Pravobraniteljica ponavlja i ukazuje kako bi definiciju obitelji u Zakonu o socijalnoj skrbi svakako trebalo uskladiti s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona o suzbijanju diskriminacije te Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, a koji zakoni su po svojoj pravnoj prirodi organski zakoni. Naime odredbe ostalih zakona moraju se tumačiti sukladno onome što propisuju organski zakoni koji su po svojoj pravnoj prirodi viši pravni akti. Zakon o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) u čl.6.st.3. propisuje: „Zabranjuje se diskriminacija na temelju spolne orijentacije.“ Zakon o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, broj 85/08, 112/12) u čl.1.st.1. propisuje: „Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.“ Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (Narodne novine, broj 92/14) u čl.2. govori o pojmu životnog partnerstva te glasi: „Životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljena pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama ovoga Zakona.“ Čl.3.st.1. govori o pojmu neformalnog životnog partnerstva te glasi: „Neformalno životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva.“ Dakle iz navedenih odredbi jasno proizlazi kako su životno partnerstvo i neformalno životno partnerstvo zajednice obiteljskog života. Čl.6.st.3. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola glasi: „Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, izravne i neizravne, temeljem sklopljenog životnog partnerstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta.“ Poglavlje 7. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola govori o statusu životnih partnera u sustavu socijalne skrbi te sadrži dvije zakonske odredbe koje glase: Prava i usluge iz sustava socijalne skrbi Članak 64. „Životni partneri u zajedničkom kućanstvu koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, prihodima od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način te oni životni partneri kojima je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga potpora mogu ostvariti sva prava i usluge iz sustava socijalne skrbi, kako je to propisano posebnim zakonom.“ Jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja Članak 65. „(1) Položaj životnih partnera u sustavu socijalne skrbi dopušteno je mijenjati posebnim zakonom o socijalnoj skrbi, poštujući jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja prema životnim partnerstvima glede obveza, prava i usluga koje se odnose na sustav socijalne skrbi, od onog koje je pruženo bračnim zajednicama. (2) Posebni propisi o socijalnoj skrbi tumače se u skladu s jamstvom iz stavka 1. ovoga članka.“ Stoga Pravobraniteljica predlaže da se u novom Zakonu o socijalnoj skrbi izmjeni definicija obitelji (sadržana u čl. 4. toč.3. važećeg Zakona o socijalnoj skrbi) na način da se kao članovi obitelji priznaju i životni partner te neformalni životni partner. U kontekstu navedenog, Pravobraniteljica ukazuje i slijedeće. U svojem priopćenju povodom raspisivanja državnog referenduma za unošenje definicije braka u Ustav Republike Hrvatske kao životne zajednice žene i muškarca (Priopćenje Ustavnog suda Republike Hrvatske o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka broj: SuS-1/2013 od 14. studenog 2013.), Ustavni sud navodi kako: „U presudi Schalk i Kopf protiv Austrije (2010.) ESLJP je učinio važan korak. Priznao je prvi put da stabilne veze kohabitacije istospolnih parova potpadaju pod pojam »obiteljskog života« u smislu članka 8. Konvencije. To je otvorilo mogućnost da se sudskim pravorijekom utvrdi kako su istospolni parovi diskriminirani po spolu u svom pravu na poštovanje osobnog i obiteljskog života (članak 14. u vezi s člankom 8. Konvencije). Sud bilježi da se od 2001., kada je donesena odluka Marta Estevez, u mnogim državama članicama dogodila rapidna evolucija društvenih stajališta o istospolnim parovima. Od tada znatan broj država članica i pravno priznaje istospolne parove ... Pojedine odredbe prava EU također odražavaju rastuću tendenciju da se u pojam 'obitelj' uključe i istospolni parovi. ... S obzirom na tu evoluciju, Sud smatra neprirodnim zadržati stajalište da istospolni par, za razliku od para različitog spola, ne može uživati 'obiteljski život' u smislu članka 8. Stoga odnos podnositelja zahtjeva, kohabitirajućeg istospolnog para koji živi u stabilnom de facto partnerstvu, potpada pod pojam 'obiteljski život', kao što bi pod njega potpadao i odnos između para različitog spola u istoj situaciji.“ Ustavni je sud na kraju smatrao potrebnim istaknuti da eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u Republici Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života te svoga ljudskog dostojanstva. Stoga bi se i čl.1.st.2. Zakona o socijalnoj skrbi trebao dopuniti na način da isti u novom Zakonu glasi: Odredbe ovog Zakona koje se odnose na bračnu zajednicu primjenjuju se i na izvanbračnu zajednicu, životno partnerstvo te neformalno životno partnerstvo. Pravobraniteljica uočava kako u postojećem Zakonu o socijalnoj skrbi postoji odredba koja je uvrštena 2017. godine (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, Narodne novine, broj 130/17), a u kojoj se, kao krug osoba kojima se onemogućava sklapanje određenih ugovora, pored bračnog i izvanbračnog druga navodi i životni partner te neformalni životni partner. Naime čl.123.a. Zakona o socijalnoj skrbi glasi: „(1) Pravna osoba ili fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi ne smije s korisnikom kojem pruža socijalnu uslugu sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju nekretnine korisnika. (2) Bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te srodnik u ravnoj ili pobočnoj liniji do drugog stupnja srodstva fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smije s korisnikom, kojem fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka pruža socijalnu uslugu, sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju nekretnine korisnika. (3) Fizička osoba koja je zaposlena u djelatnosti socijalne skrbi, njezin bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner ili srodnik u ravnoj ili pobočnoj liniji do drugog stupnja srodstva ne smije s korisnikom sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju nekretnine korisnika. (4) Ugovor sklopljen suprotno odredbama ovoga članka je ništetan.“ Stoga bi se životnog partnera te neformalnog životnog partnera trebalo izrijekom navesti i kao krug osoba kojima se priznaju sve usluge i prava iz sustava socijalne skrbi koja su uređena Zakonom o socijalnoj skrbi. Nadalje Pravobraniteljica predlaže da se u novi Zakon o socijalnoj skrbi uvrsti i odredba prema kojoj se u socijalne usluge propisane tim Zakonom, točnije u socijalnu uslugu savjetovanje i pomaganje, uključi i savjetovanje i pomaganje, odnosno podrška transrodnim osobama te naročito savjetovanje i pomaganje te podrška obitelji transrodne osobe. Navedena podrška treba biti usmjerena na poboljšanje obiteljskih odnosa i komunikacije članova/ica obitelji, a obzirom kako značajan broj pritužbi upućenih Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova od strane transrodnih osoba obuhvaća psihičko i ekonomsko nasilje počinjeno od strane člana/ova obitelji zbog neprihvaćanja njihovog rodnog identiteta. Takva odredba bi svakako doprinijela sprječavanju pojavljivanja obiteljskog nasilja u navedenim slučajevima te bi doprinijela i smanjenju potrebe za intervencijom policije i pravosuđa. S poštovanjem, PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Višnja Ljubičić, dipl. iur. Primljeno na znanje Predmetni prijedlog će se razmotriti prilikom izrade Nacrta prijedloga Zakona.
3 ankica mrkšić Obrazac Plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2019. godinu s Obrascem prethodne procjene Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi Poštovani ,,ostavljam još jedann komentar jer sam zaboravila naveti na prinjeru diskriminaciju kod ostvarivanja statusa njegovatelj gdje postoji samo jedna vrsta teškog oštećenja / u našem slučaju to je duševno najteže oboljenje shizofrenija gdje nama na nalazu doslovce ovisan o meni 24 sata te progresivno oboljene uz oštećenja drugih organa kao nuspojava što lijekova i same bolesti .Tako da smo diskriminirani ostali a ta prava jamći nam un,konvencija i Ustav Republike Hrvatske.Te Vas molim da tu diskriminaciju ispravite.Hvala. Primljeno na znanje Predmetni prijedlog će se razmotriti prilikom izrade Nacrta prijedloga Zakona.