Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU ZA OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivica Prlić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA Normativno rješenje je jasno ako se ukida DZRNS. MUP RH mor apreuzeti zakonodavni okvir ali se pri tome MORA uzeti u obzir ostvarenje bivšeg DZRNS-a kroz nezavisni regulatorni Zavod (ili sličnu pravnu tvorevinu) unutar MUP-a RH. Inače sve nije rješenje već dalekosežno šteta za RH kako financijska tako i politička. Primljeno na znanje U planiranim promjenama te poslove obavljat će nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova, što znači da će se i dalje ti poslovi obavljati u okviru sustava državne uprave. Napomena: koncept „neovisnosti“ se prije ulaska u Europsku uniju često opravdavao „usklađivanjem s pravnom stečevinom EU“, međutim treba istaći da osnivački Ugovori, kao ni sekundarno zakonodavstvo EU (uredbe, direktive, odluke) ne propisuju ustrojstvo državne uprave u pojedinim državama članicama. Planiranim promjenama ne izlazi se iz okvira općih načela koji proizlaze iz strateških dokumenata EU, a „operativna neovisnost“ koja se sugerira citiranim direktivama ostvarit će se na način da će se poslovi iz područja radiološke i nuklearne sigurnosti obavljati u okviru samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice Ministarstva unutarnjih poslova, čime će se zahtjev „operativna neovisnost“ u potpunosti ispuniti.
2 Ivica Prlić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA Cilj koji se namjerava postići neće biti ostvaren jer će se vrlo brzo uvidjeti (i u praksi pokazati) da je ukidanje DZRNS i preusmjeravanja svih njegovih prava i obaveza u MUP RH zapravo pogreška koja za sobom nosi niz negativnih rješeja u praksi. Osim svega ako se obveze i prava utope u službama MUP-a kako se dade naslutiti bez jedinstvenog ZAVODA unutra MUP-a koji će biti pravna osobnost te time neutralan i koji će moći djelovati kao regulatorno NEZAVISNO tijelo (u sustavu MUP-aRH) morati ćemo za godinu dvje najkansije sve vraćati na staro. Opravdano je smanjiti administraciju u državnoj upravi ali nije opravdano pri tome UKIDATE nezavisnost regulatornog tijela koja jamči sigurnost SVIH izvor aionizirajućeg zračenja u RH posebno u medicini. Ishod svakako nije taj koji je naveden jer će pravna nesigurnost tek nastati prestanmom regulatorne NEZAVISNOSTI Zavoda OSIM ako se ne ustroji kao zasebni zavod unutar MUP-a i stvarno bude regulatorno nezavisan. Tada je moguća ušteda u administrativnim zadacima i financijama i moguć je nastavak rada DZRNS-a kao Zavoda unutar MUP-a uz uuvjet da se u tom zavodu nastavi zapošljavati stručno osoblje koje je ekspertno u provedbi zaštite od zračenja radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, a ne djelatnici MUPA. koji nemaju navedenu stručnost. Primljeno na znanje Podnositelj komentara ističe primjedbu da će planiranom promjenom biti dovedena u pitanje neovisnost „regulatornog tijela“. U postojećem, važećem zakonskom rješenju, za poslove izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionzirajućeg zračenja, nadležan je Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, što znači da se ti poslovi obavljaju u okviru sustava državne uprave. Planiranom promjenom te poslove obavljat će nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova, što znači da će se i dalje ti poslovi obavljati u okviru sustava državne uprave. Sukladno tome neće doći do nikakvih strukturnih promjena u izdavanju odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja (Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost i Ministarstvo unutarnjih poslova su središnja tijela državne uprave).
3 Ivica Prlić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA I.Prlić članak 2.2. Prijedloga Administrativni razlog potrebe izrade nacrta prijedloga zakon akoji se temelji na jednostavnoj odluci UKIDANJA DZRNS-a koja niti u jednoj stavci nije dala razuman razlog tog ukidanja osim da se radi o UŠTEDAMA u administrativnom smislu (financiranje nepotrebnih posolva unutar pravnog okvira RH) definitivno nije dovoljan da bi nadišao stvarnost tj. realnu potrebu da RH IMA ( a pravna stečevina EU i RH deklarirale su da treba imati REGULATORNO tijelo koje je NEZAVISNO i koje će regulirati poslopve radiološke i nuklearne sigurnosti. Riječ "sigurnost" koja je najvjerojatnije bila razlogom dodijeljivanja DZRNS pod skute MUP-a RH odnosi se na NUKLEARNU i RADIOLOŠKU ne na opću građšansku i državnu sigurnost kojom se bavi MUP i policija RH. AKo se unutar MUPa RH može osigurati nezavisno djelovanje ZAVODA ili SLIČNE ustrojbene jedincie koja će biti NEZAVISNA i u nutar MUP_A tada je to postupak pretapanja DZRNS u novi upravni sustav (ali nezavisan regulatorno) a ne ukidanja DZRNS kako je to navedeno u Zaključku Vlade RH. Kao jedan od najaktivnijih stručnjaka u području zaštite od zračenja u RH smatram da je o toj činjenici potrebno provesti usaglašavanje i stručnu konfrontaciju unutar kabineta vlade RH. Primljeno na znanje Podnositelj komentara ističe primjedbe da će planiranom promjenom biti dovedena u pitanje neovisnost „regulatornog tijela“. U postojećem, važećem zakonskom rješenju, za poslove izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionzirajućeg zračenja, nadležan je Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, što znači da se ti poslovi obavljaju u okviru sustava državne uprave. Planiranom promjenom te poslove obavljat će nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova, što znači da će se i dalje ti poslovi obavljati u okviru sustava državne uprave. Sukladno tome neće doći do nikakvih strukturnih promjena u izdavanju odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja (Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost i Ministarstvo unutarnjih poslova su središnja tijela državne uprave).
4 Ivica Prlić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE I.Prlić Dodatno stručno upozorenje : Ugovorom EURATOM i RH u članku 33. navedeno je da će sve predviđene izmjene zakonsie propisa koji imaju ikakve veze sa radioaktivnošću (djelokrugu EURATOMA) i koji imaju direktni utjecaj na provedbu zaštite od zračenja najkasnije 3 mjeseca PRIJE njihove obznane i promjene RH dostaviti na mišljenje Europskoj komisiji. Toćno je da ako to RH ne učini da neće biti direktnih posljedica ali je isto tako toćno da ako to nismo učinili (a nismo) kako ja to vidim i kako sam upućen u materiju) da se nakon što ne izvjestimo Eurospku komisiju i krenemo u provedbu promijenjenih zakonskih propisa EU zadržava pravo pokretanja sankcija pri EU sudu pravde (+ sankcije i slično) RH sada u ovoj financijskoj i pravnoj situaicji SIGUNRO ne treba sebe ukazivati u lošem svjetlu neposredno prije nego što preuzme predsjedanje EU. To se meni čini krajnje neprimjereno. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
5 Ivica Prlić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE I.Prlić članak 1.6 Pravna stečevina prijedloga zakona vezana je za pravnu stečevinu EU temeljem osnovnog Ugovora EURATOM i Republike hrvatske te posebno Direktivama vijeća europe koje su navedene na mrežnoj poveznici postojećeg Državnog zavoda za radiološku i nukleanru sigurnost - (http://cms.dzrns.hr/zastita_od_zracenja/propisi_eu) Dodatno Zakon i prateći Pravilnici (http://cms.dzrns.hr/propisi_i_dokumenti/propisi) u potpunosti su usklađeni s Direktivama vijeća Europe navedenim u UREDBI O MJERAMA ZAŠTITE OD IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA TE POSTUPANJIMA U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA Vlade RH Narodne Novine RH 24/2018 (9.3.2018). Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
6 Ivica Prlić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE Ivica Prlić - savjetnik: stručnjak za zaštitu od zračenja U potpunosti podržavam SVE stavove koje je kolega Grguić iznio u svojem komentaru poglavlja 1. Opće informacije obrasca prethodne procjene. Stavove podržavam kao član stručne zajednice ( i znanstvene) koja se bavi problematikom koju zahvaća postojeći zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN RH 141/13;39/15;1390/17) i posebno kao voditelj laboratorija koji od 1959 godine u RH provodi stručne (expertne) poslove zaštite od zračenja, dozimetriju zračenja, znanstvena istraživanja i planiranja pa i izradu zakonskih propisa i podzakonskih akata vezanih za radiološku i nuklearnu sigurnost u RH. Posebnu pažnju skrećem na ČLANAK 1.6. koje je kolega već naveo koji iznosi neistinu o da navedeni nacrt prijedloga zakona NIJE vezan za usklađivanje zakonodavstva RH s pravnom stećčevinom EU jer je Zakon koji sam naveo u poptpunosti USKLAĐEN s pravnom stečevinom EU kako je već navedeno. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
7 Davor Grgic OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE Komentar se nastavlja na pismo koje je Hrvatsko nuklearno drustvo vec poslalo Vladi RH vezano za ovu problematiku. Tamo je receno da cemo pokusati biti konkretniji vezano za tekst procjene ali je to dosta tesko jer nije jasno koje je prirode planirana promjena. Ovo shvatite kao pogled dijela strucne zajednice na problematiku. Na dio tvrdnji iz procjene je teško odgovoriti bez uvida u stupanj u kojem je Zakon promijenjen ali je već samo ukidanje neovisnosti upravnog tijela u suprotnosti s idejom njegovog osnivanja traženog EU regulativom. Dodatno, promjene zatečenog stanja je potrebno uskladiti s EU (osnivanjem DZRNS bilo je izvršeno usklađivanje, a promjenom statusa tog tijela se očekivano usklađenost mijenja) pa bi se ograničili na stavku 1.6 Procjene u kojoj se tvrdi da prijedlog zakona nije vezan za usklađivanje zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU. Zakon čija se izmjena predlaže implementirao je sljedeće Direktive EU i Konvencije: - Direktiva Vijeća 2006/117/Euratom od 20. studenoga 2006. o nadzoru i kontroli pošiljaka radioaktivnog otpada i istrošenog goriva (SL L 337, 5. 12. 2006.) - u 2 članka ZRNS - Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2. 7. 2009.) – u 21 članak ZRNS - Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (SL L 199, 2. 8. 2011.) – u 16 članaka ZRNS - Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17. 1. 2014.) – u 30 članaka ZRNS - Direktiva Vijeća 2014/87/Euratom od 8. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 219, 25. 7. 2014.) – u 9 članaka ZRNS Gotovo je nemoguće je izvršiti izmjene a da se barem neki od tih članaka Zakona kojima su prenesene direktive ne mijenjaju. U svim slučajevima je DZRNS bio predviđen kao neovisno tijelo. Primjerice: Konvencija o nuklearnoj sigurnosti, NN MU 13/95 ČLANAK 7. ZAKONODAVNI OKVIR 1. Svaka ugovorna stranka utvrdit će i održavati zakonodavni okvir za nadzor nad sigurnošću postrojenja. 2. Zakonodavni okvir će osigurati: (I) utvrđivanje mjerodavnih nacionalnih sigurnosnih propisa; (II) sustav za izdavanje dozvola za rad nuklearnih postrojenja, te zabranu rada nuklearnog postrojenja bez dozvole; (III) sustav inspekcije i procjenjivanja stanja nuklearnog postrojenja da bi se osigurao sklad s propisima i uvjetima izdavanja dozvole; (IV) izvršavanje propisa i određivanje pretpostavki za izdavanje dozvole; uključujući suspenzije, preinake i poništenje dozvola. ČLANAK 8. UPRAVLJAČKO TIJELO Svaka ugovorna stranka osnovat će ili imenovati upravljačko tijelo zaduženo za provedbu zakonodavnog okvira iz članka 7. ove Konvencije, koje će imati odgovarajuće ovlasti, nadležnost i financijska sredstva, kao i potrebito osoblje za izvršavanje svojih određenih zadataka. Zajednička konvencija o sigurnosti zbrinjavanja istrošenog goriva i sigurnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, NN MU 3/99 Članak 19. ZAKONODAVNI OKVIR 1. Svaka ugovorna stranka donijeti će zakone i pravne propise za nadzor sigurnosti zbrinjavanja istrošenog goriva i radioaktivnog otpada. 2. Ovaj zakonodavni okvir osigurat će: (I) uspostavu primjenjivih nacionalnih sigurnosnih zahtjeva i propisa za radiološku sigurnost; (II) sustav izdavanja dozvola za aktivnosti zbrinjavanja istrošenog goriva i radioaktivnog otpada; (III) sustav zabrane rada postrojenja za zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada bez dozvole; (IV) sustav odgovarajućeg institucionalnog nadzora, upravne inspekcije te dokumentiranja i izvještavanja; (V) provedbu primjenljivih propisa i uvjeta iz dozvola; (VI) jasnu podjelu odgovornosti među tijelima koja su uključena u različite korake zbrinjavanja istrošenog goriva i radioaktivnog otpada. 3. Prilikom razmatranja pitanja da li radioaktivne materijale regulirati kao radioaktivni otpad, ugovorne stranke uzet će u obzir ciljeve ove Konvencije. Članak 20. UPRAVNO TIJELO 1. Svaka ugovorna stranka osnovat će ili imenovati upravno tijelo zaduženo za provedbu zakonodavnog okvira iz članka 19., koje će imati odgovarajuće ovlasti i financijska sredstva, kao i potrebno osoblje za ispunjavanje svojih određenih zadataka. 2. Svaka ugovorna stranka, u skladu sa svojim zakonodavnim okvirom, poduzet će odgovarajuće korake kako bi osigurala djelotvornu nezavisnost funkcija upravnog tijela od ostalih funkcija organizacija koje rade na zbrinjavanju istrošenog goriva ili radioaktivnog otpada i na njihovoj regulaciji. Članak 33. EUROATOM sporazuma zahtjeva da se svi propisi iz područja radiološke i nuklearne sigurnosti koji se donose ili mijenjaju moraju prethodno dostaviti Europskoj komisiji na mišljenje (na rok od 3 mjeseca). EK daje svoje službeno očitovanje jesu li promjene u skladu s važećom pravnom stečevinom EU ili ne. Ne vidimo kako je taj postupak osiguran u ovom slučaju, posebno ako se tvrdi da promjena nema veze s pravnom stečevinom. (Članak 33. Svaka država članica utvrđuje odgovarajuće odredbe u zakonima i drugim propisima kako bi osigurala poštovanje uspostavljenih osnovnih standarda i poduzima potrebne mjere u pogledu poučavanja, obrazovanja i stručne izobrazbe. Komisija daje odgovarajuće preporuke za usklađivanje odredaba koje se primjenjuju u ovom području u državama članicama. U tu svrhu države članice dostavljaju Komisiji odredbe koje se primjenjuju na dan stupanja ovog Ugovora na snagu i sve kasnije nacrte istovrsnih odredaba. Sve eventualne preporuke Komisije u odnosu na navedene nacrte odredaba izrađuju se u roku od tri mjeseca od dana dostave nacrta odredaba. ) Na temelju članka 76. Direktive Vijeća 2013/59/Euratom (BSS): „3.Države članice prosljeđuju Komisiji naziv i adresu kontaktnih točaka (nadležnih tijela) i njihova područja stručnosti radi omogućivanja brze komunikacije s njihovim tijelima. Države članice prosljeđuju Komisiji sve promjene informacije iz stavka 3.“ Dakle, RH treba u svakom slučaju obavijestiti EK o promjeni nadležnog tijela, pa prema tome nije točno da predložena izmjena nema nikakvih utjecaja. Neovisno o njegovoj neovisnosti DZRNS se više neće moći tako zvati pa će i ta činjenica iziskivati neke promjene. Primjerice, Strategija radiološke i nuklearne sigurnosti za razdoblje 2017-2025 (NN 65/2017), definira DZRNS kao neovisno i samostalno regulatorno tijelo u području radiološke i nuklearne sigurnosti. Dodatno, iako nema veze s točkom 1.6, ova promjena može imati ekonomske učinke u slučaju neodgovarajuće komunikacije s odgovarajućim tijelima Republike Slovenije, u najmanju ruku vezano za NSRAO. Smatramo da predložena promjena neće osigurati nesmetan prelaz kako se predviđa u točki 3.2 procjene. Iako je odluka o racionalizaciji državne uprave važna, njenoj realizaciji ne bi trebalo pristupiti površno i formalno. DZRNS je po svojoj zamisli vrlo specifično tijelo čiji je ustroj i uloga definirana i međunarodnim zahtjevima i propisima i već je prošlo jednu fazu racionalizacije kad su se spojili Državni zavod za nuklearnu i sigurnost i onaj za zaštitu od zračenja. Izgledno je da ćemo na ovaj način (posebno gubitkom neovisnosti DZRNS-a) za vrlo ograničenu uštedu stvoriti dodatne probleme u sustavu koji je dosad uspješno funkcionirao. Primljeno na znanje Podnositelj komentara ističe primjedbe da će planiranom promjenom biti dovedena u pitanje neovisnost „regulatornog tijela“. U postojećem, važećem zakonskom rješenju, za poslove izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionzirajućeg zračenja (rješenja) te ostale poslove iz područja radiološke i nuklearne sigurnosti, nadležan je Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, što znači da se ti poslovi obavljaju u okviru sustava državne uprave. Planiranom promjenom te poslove obavljat će nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova, što znači da će se i dalje ti poslovi obavljati u okviru sustava državne uprave. Sukladno tome neće doći do nikakvih strukturnih promjena u izdavanju odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja (Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost i Ministarstvo unutarnjih poslova su središnja tijela državne uprave). Sukladno Zakonu o sustavu državne uprave (NN 150/11, 12/13, 93/16, 104/16) Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost je državna upravna organizacija odnosno središnje tijelo državne uprave. Definicija Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost iz spomenute Strategije kao „neovisnog i samostalnog regulatornog tijela“ u području radiološke i nuklearne sigurnosti ne može promijeniti zakonsko određenje toga tijela kao središnjeg tijela državne uprave.
8 Ines Krajcar Bronić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Dr. sc. Ines Krajcar Bronić, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, predsjednica Hrvatskog društva za zaštitu o zračenja (HDZZ) Iako se slažem s namjerom Vlade RH da se preispita rad agencija, pogotovo onih čiji se rad preklapa s radom tijela državne uprave, te da se dotične ukinu ili spoje ili uključe u postojeća tijela državne uprave, sve sa ciljem racionalizacije i boljeg poslovanja cjelokupne državne uprave, ne mogu se složiti da se Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost (DZRNS) ukine kao samostalno tijelo. Smatram da Prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima treba voditi računa o djelatnosti agencije ili zavoda koje namjerava ukinuti i dobro proučiti moguće posljedice kako za tu djelatnost, tako i za pravnu stečevinu EU. U tekstu se kao jedan od razloga navodi da Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti NIJE EU propis, što nije točno jer je dvije trećine članaka preuzeto iz EU direktiva navedenih u Zakonu. Također, krivi navod je pozivanje na reformsku mjeru u kojoj se navodi samo da će se preispitati rad AGENCIJA ČIJA NADLEŽNOST SE PREKLAPA S TIJELOM DRŽAVNE UPRAVE. Zavod nije niti agencija niti se njegova nadležnost preklapa s nadležnošću bilo kojeg tijela državne uprave.. U potpunosti podržavam stavove koje je naveo i kolega Davor Grgić. Mislim da bi RH trebala razmisliti o svim mogućim posljedicama provedbe ovog prijedloga zakona o promjeni statusa DZRNS. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.