Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O OBRASCU PRETHODNE PROCJENE ZA PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA Smatramo da je svaki postupak predlaganja visine minimalne plaće za iduću kalendarsku godine od strane ministra nadležnog za rad netransparentan. Polazeći od najava Vlade RH kako joj je cilj minimalna plaća u visini 50 posto unaprijed predlažemo sljedeće normativno rješenje: 'Minimalnu plaću za 2019. godinu Vlada Republike Hrvatske će uredbom odrediti na visini 46 posto prosječne bruto plaće isplaćene u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, u apsolutnom bruto iznosu.' te 'Minimalnu plaću za 2020. godinu Vlada Republike Hrvatske će uredbom odrediti na visini 50 posto prosječne bruto plaće isplaćene u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, u apsolutnom bruto iznosu.' Vlada RH bi uredbu s apsolutnim bruto iznosom minimalne plaće donosila do 31. listopada tekuće godine. Podsjećamo kako je SSSH dosad više puta, a posljednji put pisano 5. prosinca 2017. prilikom davanja mišljenja na Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći s tekstom Konačnog prijedloga zakona, tražio da nam predstavite na koji način u mandatu ove Vlade mislite doći do minimalne plaće s udjelom od 50 posto u prosječnoj, s obzirom da je udio za 2017. predložen (ponovo) na razini 43 posto (2016. - 42,3 posto). Naime, s obzirom da se minimalna plaća utvrđuje u apsolutnom iznosu, tijekom njene jednogodišnje primjene taj se udio uvijek „otkliže“ unatrag (utvrdi se kao 42-43 posto prosječne plaće te padne na 39-40 posto). Stoga je u Zakon nužno unijeti način dolaska do 50 posto prosječne bruto plaće isplaćene u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine jer je to jedini način postizanja cilja. Nije prihvaćen Propisivanje preciznog mehanizma za usklađivanje visine minimalne place nije opredjeljenje predlagatelja zakona. Ocijenjeno je da bi proces konzultacija sa socijalnim partnerima, te potom predlaganje visine minimalne plaće od strane ministra nadležnog za rad Vladi RH, trebalo ostati kao prihvatljivo rješenje i u novome Zakonu. Stoga se ocjenjuje neopravdanim prijedlog bilo kakvog ponovnog uvođenja automatizma, od kojega se, kao od lošeg zakonskog rješenja, odustalo još 2013. godine.
2 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Smatramo da svrha Zakona o minimalnoj plaći nije da se pomaže poslodavcima u ugroženim sektorima da isplaćuju minimalnu plaću. Protivimo se uvođenju poreznih olakšica za poslodavce bez jasne podloge koja kreće od podataka -o broju radnika na minimalnoj plaći po sektorima, usporedbu 2017. i 2018. i broja radnika po sektorima kojima poslodavac plaća umanjene doprinose u 2018. godine. Navedene podtake tražili smo na sastanku 2. listopada 2018. u MRMS-u, no nisu nam nikad dostavljeni. Nije prihvaćen Novim Zakonom o minimalnoj plaći upravo se namjeravaju ispraviti neravnoteže u gospodarstvu do kojih je došlo uvođenjem prava na tzv. “olakšicu”. Ujedno, paralelno su se stvorile pretpostavke za pristup mjerama za zadržavanje u zaposlenosti, kao novo nenormativno rješenje, koje će poslodavcima biti dostupno od 01. siječnja 2019. godine .
3 Ivan Markić 84 PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Poštovani, Smatram da minimalne plaće treba definirati po sektorima tako da tamo gdje je viša minimalna plaća može prouzročiti financijske poteškoće može ostati manja, a u sektoru gdje je potrebno zadržati radnike kao turizam i\ili građevinarstvo se propišu više mimalne plaće. Time se sprečava i široka upotreba prijave na minimalnu plaću dok se ostatak isplaćuje na ruke. To je isto posljedica toga jer nitko neće da plaća PDV 25% ali to je sada druga tema. Zbog svega toga radnici odlaze, a počet će odlaziti i poduzetnici koji rade sve po pravilima jer je nelojalna konkurencija prevelika. Mi imamo tržište bez kvalitetne kontrole poštivanja propisa i onda se događa da radnici pristaju na prijave minimalaca dok ostatak primaju na ruke. Dosta ih i želi da su prijavljeni na minimalac jer su iz raznih razloga blokirani pa im niti ne odgovara da primaju punu plaću... Nije prihvaćen Model uvođenja sektorske minimalne plaće razmotren je te je zaključeno da isti ne bi donio nikakve koristi, dapače izazvao bi kontraefekt iz niza razloga koji su izneseni na pet okruglih stolova održanih od kraja svibnja i u prvoj polovici lipnja ove godine po različitim gradovima Hrvatske. Vezano za komentar da određeni broj poslodavaca prijavljuje radnike na minimalnu plaću a ostatak im isplaćuje “na ruke” te da čak i određeni broj radnika ima interes biti prijavljen na “minimalac”, komentar se prima na znanje te se ukazuje na činjenicu kako Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava provodi aktivnosti vezane uz sprečavanje neprijavljenog rada.
4 Saša Novko PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI Minimalnu plaću trebalo bi vezati kao određeni postotak (recimo 60-70%) prosječne plaće svih zaposlenih u RH, a usklađivanje raditi kvartalno ili polugodišnje, a tako bi se smanjilo ekonomsko raslojavanje. Nije prihvaćen Zadržava se sustav prema kojemu se udio minimalne plaće u prosječnoj plaći utvrđuje tek primjenom Uredbe o visini minimalne plaće koju donosi Vlada RH, a ne automatizmom temeljem Zakona, obzirom da se na ovakav način olakšava prilagodba promjenama u gospodarskim kretanjima.
5 DENIS PELOZA PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI Određeni problemi koje treba svakako riješiti su: 1. Institut odnosno utvrđeni iznos Minimalne bruto ili neto plaće ne bi smio biti umanjivan raznim granskim ili bilo kakvim drugim kolektivnim ugovorima. Primjer tome je i ovogodišnja primjena kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo i građevinarstvo kojim je minimalna plaća za rad u punom radnom vremenu uvećan u odnosu na utvrđenu no iz statističkih podataka može se utvrditi da je stvarna implementacija izostala uglavnom zbog neinfomiranosti. 2. Minimalna bruto ili neto plaća trebala bi se jasnije urediti kao osnovica za najjednostavnije ili jednostavne poslove za koje nije potrebna posebna kvalifikacija i stručna sprema (NKV, PKV), 3. Osim Minimalne plaće koja podrazumijeva i izračunata je na osnovu prosjećnog fonda sati po svaoj godini ili mjesecu, jasno treba biti utvrđena brojkom minimalna satnica (startna) satnica po jedinici vremena odnosno satu, te bi za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu ili nepunom mjesecu prilikom obračuna plaće bez dodataka na plaću treba predstavljati jasniji i transparetniji obračun. U načelu je pogrešno ugovorati mjesećnu plaću ,a da se istovremeno ne ugovara bruto odnosno neto satnica za ostvareni rad. 4. Trenutno je bruto satnica niža od 20,00kn/sat dakle nezavisno o kretanja tečaja HRH/EMU bruto satnica je ispod 3€ što je najniža razina konkuretnosti , a navedeno je nepovoljno u odnosu na povremeni rad putem učeničkih ili studentskih servisa , a istovremeno se institut minimalne plaće koja u neto iznostu nije dovoljna za pokriće troškova radnika u punom radnom vremenu koristi odnosno zlorabi za pravno formalni obračun zadovoljenja propisa. Mišljenja sam da minimalna plaća mora predstavljati umnožak stvarno odrađene ili prosjećne satnice sa uključenim naknadama za plaćene sate koja se množi sa 22,00 za 2019 ili 23,00kn za 2019 i 2020 godinu, što znači da treba razmatrati institut mimalne plaće za duže razdoblje osim 1 godine, a zbog lakšeg planiranja poslodavaca koji o tom institutu ovise odnosno koji se minimalnom plaćom služe kao početnim faktorom za obračun plaća. 5. Nadalje, ako se uzme primjer da se obračun plaće u javnim službama utvrđuje se kao osnovica u visini od 5.421,54 kune bruto i primjenjuje se od 1. studenoga 2017. godine a na osnovu čega se do obračuna dolazi putem sistematizacija radnih mjesta i koeficijenata , postavlja se pitanje vjerodostojnosti i obuhvata institucije minimalne plaće jer ispada da se ona odnosi isključivo na izvan proračunske korisnike odnosno većim dijelom na privatni sektor poslodavaca i poreznih obveznika, a posebno one koji zapošljavanju više od 20 radnika i koji su prema ZORu dužni imati izrađene i usklađene interne Pravilnike o radu iako propisi ne zabranjuju odnosno daje se prave ukoliko se poslodavac i radnik sporazume, dogovor ili ugovore sve uvjete rada, te prava i obveze rada putem potpisanog Ugovora o radu. 6. Po mojem mišljenju tablice kod utvrđivanja učinka 5.1 , 5.2, i 5.3 nisu dobro procijenjeni, a Prethodni MSP TEST u tablici 6. podstavka 6.4 kao ispravan odgovor treba glasiti "DA" Nije prihvaćen Prethodnom procjenom za Prijedlog zakona ostavljena je mogućnost umanjivanja minimalne plaće kolektivnim ugovorom u cilju fleksibilnijeg pristupa istoj od strane eventualno zainteresiranih poslodavaca i radnika, tim više jer je ovaj institut i do sada izuzetno malo korišten. Prema važećem Zakonu o minimalnoj plaći pravo na istu imaju svi radnici u Republici Hrvatskoj te je navedeno ocijenjeno najpravednijim zakonskim rješenjem. Model uvođenja minimalne satnice razmotren je te je zaključeno da isti ne bi donio nikakve koristi, dapače izazvao bi kontraefekt iz niza razloga koji su izneseni na pet okruglih stolova održanih od kraja svibnja i u prvoj polovici lipnja ove godine po različitim gradovima Hrvatske. Također je razmotren I pristup da se kao referentno razdoblje uzme neko drugo a ne kalendarska godina, te je i u ovome slučaju postojeće zakonsko rješenje ocijenjeno zadovoljavajućim. Napominje se, također, da se minimalna plaća odnosi na sve radnike u Republici Hrvatskoj, dakle i na proračunske i izvanproračunske korisnike.