Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ana Petravić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnom predmetu Njemački jezik Prof. dr. sc. Ana Petravić, predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Komentari i prijedlozi uz poglavlje G: 1. „Jezične djelatnosti“ kao elementi vrednovanja djelomično odudaraju od kriterija formuliranja osnovnih odgojno-obrazovnih ishoda. U ishodima se naime ne razlikuje slušanje i čitanje s razumijevanjem. Stoga i ovdje sugeriram da se ishodi prilagode uvriježenom razlikovanju receptivnih vještina na slušanje s razumijevanjem i na čitanje s razumijevanjem kako bi se uspostavila transparentnost i harmonizirale osnovne kategorije ishoda s elementima ocjenjivanja. Pred kraj trećeg odlomka navodi se da su očekivana znanja i vještine „jasno opisane za svaku razinu postignuća“. Budući da se u tabličnim razradama po razredima navodi samo ostvarenost ishoda na razini „dobar“, nejasno je što se ovdje misli pod razinama postignuća. 2. Isti se problem javlja i u konstataciji : „Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu.“ Takav je pristup imao uporište u razradi razina postignuća na zadovoljavajuću, dobru, vrlo dobru i iznimnu koja je bila dio radne inačice kurikula iz 2016. Temeljem sadašnje jedne jedine („dobre“) razine postignuća ovakav je zahtjev u potpunosti neopravdan i njegovo bi forsiranje moglo dovesti do eklatantnih razlika u očekivanjima učitelja i procjeni učeničkih postignuća. U tom se smislu nameće potreba dodatnog opremanja kurikula uputama za vrednovanje s diferenciranim formulacijama opisivača za razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. 3. Valjalo bi obrazložiti zašto se u 1. i 2. razredu (osnovne škole?) postignuća u sve tri domene jednakomjerno uzimaju u obzir prilikom formiranja ocjene, a od 3. razreda nadalje se veće težište stavlja na postignuća u domeni Jezična komunikacijska kompetencija. U tom je pogledu moguće argumentirati i u prilog obrnutog kriterija određivanja težišta– što je učenik dalje odmakao u učenju jezika to su važnija postignuća u domenama Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. 4. Terminološki komentari i pitanja: a. Ispred „posredovanja“ u prvom odlomku valjalo bi dodati „jezično“. b. I ovdje valja upozoriti na neujednačenost terminologije („jezične djelatnosti“ u ovom poglavlju/ „jezične vještine“ u drugim poglavljima). c. Bi li se moglo pojasniti što se misli pod pojmom „rubrika“ kao jednom od oblika vrednovanja za učenje? d. I ovdje se pojavljuje „usvojenost“ umjesto ostvarenosti ishoda, što bi svakako valjalo ispraviti. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Prijedlozi su djelomično prihvaćeni. Prijedlog o razdvajanju ishoda djelomično se uvažava. U skladu s prijedlogom, dodatno je istaknut izvor (pri slušanju i čitanju) u formulaciji samog ishoda te je u preporuke o ostvarivanju ishoda dodana uputa o vjerojatnosti različitog tempa razvoja slušanja i čitanja (U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnog umijeća učenika.) S druge strane, zbog izrazite detaljnosti razrade ishoda koja već uključuje neke specifičnosti jezičnih djelatnosti čitanja i slušanja (- izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja, - razumije sadržaje izgovorene jasno i umjerenim tempom - razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima - samostalno čita prilagođene književne tekstove) želje za izbjegavanjem ponavljanja te potrebe za usklađenošću s kurikulumima drugih stranih jezika, nije došlo do fizičkog odvajanja ishoda. Ekspertna radna skupina u Koordiniranom metodološkom pristupu izradi kurikularnih dokumenata odredila je da u svim kurikularnim dokumentima stoji samo razina usvojenosti “dobar” kao što je i propisala pojam “usvojenost” u sintagmi „usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda na razini „dobar“ za tablične prikaze razine. Sve ostale razine (iznimna, vrlo dobra i zadovoljavajuća) detaljno su opisane i pridružene pojedinim ishodima u metodičkim priručnicima. Razine usvojenosti ne predstavljaju školske ocjene već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova. Pojam rubrika se odnosi na instrument za vrednovanje, a odgovara njemačkom nazivu “Bewertungsskale” ili engleskom nazivu “rating scale”. Ovaj naziv za taj mjerni instrument je predviđen ranijim dokumentom koji je opisivao vrednovanje te su ga prihvatili ostali predmeti. Pojam “jezične vještine” zamijenjen je pojmom “jezične djelatnosti” na mjestima gdje su ta dva pojma istoznačnice. To međutim nije slučaj, primjerice u poglavlju C “Komunikacijska jezična kompetencija” gdje pojam “vještina” nije istoznačan s pojmom “djelatnost” pa je ostavljen pojam „vještina“.
2 Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnom predmetu Njemački jezik Potrebno jasnije formulirati sljedeću rečenicu: "U prvome i drugome razredu osnovne škole ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od drugoga razreda nadalje i u čitanju i pisanju. " Nije jasno je li značenje rečenice da se u prvom i drugom razredu ocjenjuje govorenje i slušanje, a tek od trećeg čitanje i pisanje, ili se čitanje i pisanje ocjenjuje već i u drugom razredu, ali onda nije potrebno na početku rečenice isticati "u prvom i drugom razredu"? Postoji bojazan da sljedeća odrednica o ulozi učitelja u procesu ocjenjivanja: "Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu." može dovesti do nejednakih kriterija i zamjetnih razlika u izradi opisivača te posljedično do razlika u preduvjetima za ostvarivanje određene ocjene. Prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Prijedlozi su prihvaćeni i uvršteni u dokument. U dokumentu je navedena samo razina usvojenosti “dobar” jer je tako odredila Ekspertna radna skupina u metodološkom pristupu izradi kurikularnih dokumenata. Sve ostale razine (iznimna, vrlo dobra i zadovoljavajuća) detaljno su opisane i pridružene pojedinim ishodima u metodičkim priručnicima. Razine usvojenosti ne predstavljaju školske ocjene već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova. Navedeno je precizirano u dokumentu.
3 Ana Petravić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, F. Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Njemački jezik Prof. dr. sc. Ana Petravić, predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Komentari i prijedlozi uz poglavlje F: 1. Odlomak naslovljen s „Iskustva učenja“ a. Nespretna je formulacija da je proces „osvještavanje jezika kao sustava (…) potrebno provoditi pažljivo i višekratno spiralnom progresijom u usvajanju znanja i vještina. Prijedlog: „osvještavanje jezika kao sustava (…) potrebno“ provoditi postupno i promišljeno strukturirajući usvajanje znanja i razvoj vještina u spiralnoj progresiji. b. I ovdje valja upozoriti na uporabu pojma „odgojno-obrazovni ciklus“ premda ova inačica kurikula obrazovnu vertikalu više ne strukturira na taj način. c. Nespretna je formulacija da „učenik upoznaje međukulturnost koja je postala bitno obilježje suvremenoga društva te na taj način iskustvo učenja jezika obogaćuje učenikov identitet.“ Međukulturnost bi ovdje valjalo zamijeniti pojmom multikulturalnost. Prijedlog: „učenik upoznaje multikulturalnost kao bitno obilježje suvremenih društava, obogaćujući na taj način svoj identitet.“ 2. Odlomak naslovljen s „Uloga učitelja“ a. Učitelj svakako mora voditi računa o stilovima učenja svojih učenika, no istovremeno bitno doprinosi razvoju stilova učenja. Stoga bi to valjalo pridodati u treću rečenicu. b. U predzadnjoj rečenici odlomka pojam afektivne strategije valja nadopuniti. Uvriježen je pojam „socijalno-afektivne strategije“. c. I ovdje valja upozoriti na uporabu pojma „odgojno-obrazovni ciklus“ premda ova inačica kurikula obrazovnu vertikalu više ne strukturira na taj način. 3. Odlomak naslovljen s „Mjesto učenja“ a. Umjesto „usvajanju“ na kraju prve rečenice odlomka bilo bi poželjno staviti „ovladavanju jezikom“. b. Glede uporabe suvremenih tehnologija valja naglasiti potrebu kritičkog pristupa učitelja s obzirom na učinke u nastavi stranih jezika. Ako je uporaba novih tehnologija sama sebi svrhom ili služi podilaženju učeničkim navikama, teško će doprinijeti ostvarenju ciljeva nastave stranih jezika. Prijedlog: Promišljena upotreba…. jedan je od čimbenika koji mogu doprinijeti; „bezbrojne prilike“ zamijeniti s brojne prilike. 4. Odlomak naslovljen s „Vrijeme poučavanja“ Iskustvo učenja u ranoj dobi ne stvara „preduvjet“ nego temelj za cjeloživotno učenje. 5. Odlomak naslovljen s „Materijali i resursi za učenje“ a) Za razliku od školskog okružja u kojem možemo kontrolirati i usmjeravati raznolikost izvora znanja za izvanškolsko okružje to nije moguće. Što se podrazumijeva pod izvanškolskim okružjem? Obitelj, izvanškolske aktivnosti, odlazak u kino? U svakom bi slučaju trebalo precizirati u čijoj je nadležnosti stvaranje poticajnog izvanškolskog okružja. 6. Odlomak naslovljen s „ Podjela učenika u skupine“ a) U prvoj bi rečenici bilo prikladnije umjesto „samostalno učenje“ navesti „postupno osamostaljivanje u učenju“. b) Kondicional bi u drugoj rečenici trebalo zamijeniti indikativom: umjesto „gdje bi svaki pojedinac dobio priliku aktivno sudjelovati“ staviti „gdje svaki pojedinac dobiva priliku za aktivno sudjelovanje“ c) Nadopuniti dio rečenice o oblikovanju razrednih odjela u srednjoj školi na način: „važno je pri oblikovanju razrednih odjela u 1. razredu srednje škole“. Djelomično prihvaćen Prijedlozi na poglavlje F su velikom većinom prihvaćeni i uvršteni u dokument. Umjesto pojma “odgojno-obrazovni ciklus” stavljen je pojam “razred”. Prijedlog 2a nije prihvaćen jer RS smatra da se ta uloga učitelja podrazumijeva. Učitelj svakako mora voditi brigu o stilovima učenja svojih učenika. Oblikovana rečenica podrazumijeva da učitelj također i doprinosi razvoju stilova učenja svojih učenika.
4 Ana Petravić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, E. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima,  međupredmetnim temama i ostalim predmetima Prof. dr. sc. Ana Petravić, predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Komentari i prijedlozi uz poglavlje E: 1. Posve je neutemeljena tvrdnja da se „(z)bog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostalog, uključuju jezične sadržaje, različite aspekte ljudske egzistencije, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, povezanost (…) prvenstveno ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim i umjetničkim područjem“ te da se „(u) kasnijim se ciklusima usložnjavanjem ishoda, a time i znanja i vještina, ostvaruje povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim. Naime, u skladu s psiholingvističkim spoznajama, spoznanjama psihologije učenja i glotodidaktičkim načelima već se od samog početka učenja stranog jezika u nižim razredima osnovne škole, dakle u ranom učenju stranog jezika preporučaju i realiziraju poveznice sa svim odgojno-obrazovnim područjima. Ovdje se navode primjeri samo za ona područja za koja predloženi kurikul smatra da se sa nastavom stranih jezika mogu povezati tek u kasnijim fazama učenja. Već se od 1. razreda broji i zbraja na stranom jeziku, tjelesne se aktivnosti imenuju na stranom jeziku i provode na nastavi stranog jezika, prate se promjene u godišnjim dobima i prirodne pojave, informatička se znanja uključuju uporabom suvremene tehnologije, izrađuju se modeli itd. Jednom riječju, u skladu s dobi učenika i njihovom napretku i znanjima iz svih ostalih predmetnih područja, nastava stranih jezika nastoji ta predznanja integrirati na primjeren način i učenike poticati na povezivanje sadržaja iz drugih predmeta i stranog jezika. 2. I ovdje valja upozoriti na uporabu pojma „odgojno-obrazovni ciklus“ premda ova inačica kurikula obrazovnu vertikalu više ne strukturira na taj način. Prihvaćen Svi prijedlozi na poglavlje E su prihvaćeni i uvršteni u dokument.
5 Ana Petravić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama Prof. dr. sc. Ana Petravić, predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Komentari i prijedlozi uz poglavlje D: 1. Uvodni tekst: a) U prvoj se rečenici navodi da se tri domene „kao takve trebaju čitati i poučavati“, misleći pritom na njihovu međusobnu povezanost. Primjerenija bi bila formulacija da se „kao takve trebaju percipirati u samome kurikulu te ih u skladu s time tako treba i poučavati“. b) Premda se u tablicama po razredima jasno razlikuju ishodi i sadržaji, u drugom se odlomku u drugoj rečenici navodi da „razreda ishoda ne predstavlja sve sadržaje za određeni razred“. Izjednačavanje ishoda i sadržaja posve je neutemeljeno i proturječi kasnijoj diferencijaciji tih pojmova. c) U zadnjoj se rečenici drugoga odlomka spominju razine „usvojenosti ishoda“ i njihov odnos prema školskim ocjenama, a u kasnijim se tablicama po razredima navodi samo jedna razina, i to na razini „dobar“. Valjalo bi precizirati što su sastavljači/ce kurikuluma time mislili/e. Terminološki gledano „usvojenost“ treba zamijeniti pojmom ostvarenost. d) U trećem se odlomku spominju „jezične vještine“, a primjerice u poglavlju G. Vrednovanje „jezične djelatnosti“. Nužno je terminološko ujednačavanje. e) U istom je odlomku riječ o progresiji od nižih k višim razredima. Ona se ne bi smjela ostvarivati samo povećanjem kompleksnosti i dužine tekstova kako se to u tekstu navodi, već i porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri recipiranju i produkciji tekstova. f) U petom se odlomku spominju upute o „leksički sadržajima“. Leksičkih sadržaja u tabličnim razradama po razredima nema. g) U šestom se odlomku ponovo spominju razine postignuća premda je u tabličnim razradama po razredima navedena samo jedna razina. h) U sedmom odlomku za progresiju u razvoju strategija uz opseg valja dodati i složenost, odnosno zahtjevnost strategija. Također bi bilo smisleno već ovdje, a ne tek u poglavlju F. Učenje i poučavanje (…) navesti razlikovanje između kognitivnih, metakognitivnih i socijalno-afektivnih strategija učenja, kako bi svi korisnici kurikula, a posebice učitelji imali u vidu sve te tri kategorije strategija učenja. Osnovni prigovor odnosi se na potpuni izostanak odnošenja na referentne stupnjeve jezičnog umijeća prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (2005.; ZEROJ) koje na međunarodnoj razini već gotovo dva desetljeća predstavljaju standardizaciju razina jezične kompetencije u funkciji izrade kurikula, evaluacijskih instrumenata (ispita, portfolija i dr.), udžbenika i nastavnih materijala te drugih segmenata nastave stranih jezika, uključujući i obrazovanje učitelja i nastavnika njemačkog jezika. U RH su referentne razine prema ZEROJ-u bile jasno precizirane kako u Nastavnom planu i programu za Njemački jezik (2006.) tako i u Nacionalnome okvirnome kurikulumu (2011.) za predmete stranih jezika. Ispiti državne mature u RH također se orijentiraju prema referentnim razinama ZEROJ-a i jasno ih ekspliciraju. Učenici hrvatskih škola sudjelovali su u međunarodnim poredbenim istraživanjima jezične kompetencije u stranim jezicima (NCZVVO: Prvo europsko istraživanje jezičnih kompetencija. Završno izvješće, 2012.) koje uspoređuje učenička postignuća upravo prema referentnim razinama ZEROJ-a. Diplome koje naši učenici stječu polaganjem međunarodno priznatih ispita jasno navode postignutu referentnu razinu jezične kompetencije. Potpuno je neprihvatljivo da najnoviji kurikulski dokument čiji je cilj unaprijediti nastavu stranih jezika u RH niti jednom napomenom ne navodi koja se razina prema ZETROJ-u očekuje za prvi i drugi strani jezik primjerice na kraju 4. i 8. razreda osnovne škole te po završetku srednjoškolskog obrazovanja. U tom smislu referentne stupnjeve ZEROJ-a svakako valja uključiti u predloženi Kurikulum za sve programe koje uključuje – kako za osnovnu školu tako i za gimnazije. 2. Načelni komentari uz tablične prikaze za prvi i drugi strani jezik u osnovnoj školi: a) Razlikovanje četiriju jezičnih vještina koje se spominje u uvodnom tekstu valjalo bi dosljedno provesti i u formulacijama odgojno-obrazovnih ishoda za domenu Jezična komunikacijska kompetencija. U tom je smislu svakako potrebno razdvojiti ishode za razumijevanje slušanjem i razumijevanje čitanjem. Te dvije receptivne vještine u mnogočemu se razlikuju kako u odnosu na obilježja medija, odnosno izvora (npr. govorni i pisani jezik) tako i u odnosu na procese primanja i obrade informacija (npr. vrijeme koje nam je na raspolaganju, kanali prijema informacija). Stoga i razvoj tih dviju vještina u nastavi stranih jezika podliježe različitim zakonitostima. Većina učenika postiže više rezultate u čitanju s razumijevanje nego li u slušanju s razumijevanjem što je razumljivo s obzirom na vizualni i vremenski neograničeni kontakt s tekstom pri čitanju. Na toj je osnovi razvidno da u skladu s time valja prilagoditi i formulacije ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju razreda. b) Opisi odgojno-obrazovnih ishoda na razini „usvojenosti dobar“ na kraju razreda nejasni su i zbunjujući. Kao prvo, ishodi se ne usvajaju već ostvaruju. Kao drugo, što znači „dobar“ kao razina „usvojenosti“ kada se u uvodnom tekstu navodi da se tu razinu postignuća ne može izjednačiti s školskom ocjenom dobar? U radnoj verziji kurikuluma iz 2016. bile su formulirane četiri razine postignuća (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna) u takvoj je gradaciji specifikacija „dobar“ imala svoga smisla. Sada ovako izolirano navedena više odmaže nego li pomaže. Nadalje, bez mogućnosti usporedbe s formulacijama nižih i viših razina pojedine su formulacije potpuno neprimjerene, npr. „Polovično izvršava zadatak“, „Povremeno točno naglas čita.“ i sl. c) U „Preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda“ u domeni Jezična komunikacijska kompetencija bilo bi poželjno u prijedlogu tema proširiti izbor te u svim razredima navesti i temu „Blagdani i običaji“. Također bi valjalo pomno provjeriti i selekcionirati preporučene vrste tekstova i aktivnosti, pazeći pritom prije svega na dob učenika, njihove kognitivne i afektivne potencijale i predznanje. Možda nije najprimjerenije od učenika završnih razreda osnovne škole očekivati da čitaju prilagođene poznate bajke (osim ako je riječ o nekoj izazovnoj, suvremenoj verziji) ili pak da sudjeluju u lutkarskoj predstavi (osim ako je riječ o izazovnom, njihovoj dobi prilagođenom tekstu i pristupu dramskoj pedagogiji). d) Za domene Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom valjalo bi dodatno razraditi barem neke specifične sadržaj te nadopuniti preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Upravo su ove dvije domene svojom prominentnom pozicijom u kurikulumu najveći izazov za veliki broj učitelja, jer takva im se važnost do sada nije pridavala, pa bi nedostatak navođenja posebnih sadržaja i razrade metodičkih preporuka mogao uzrokovati pretežitu koncentraciju učitelja na ostvarivanje ishoda u domeni Jezična komunikacijska kompetencija. e) Za razliku od prvog stranog jezika gdje se od 3. razreda primjereno potencijalima učenika uz imitativno učenje posve opravdano uvodi i poticanje na „na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera“ te se navodi da učenike valja pomalo privikavati na kognitivni pristup učenju jezika, u cjelokupnom se kurikulu za drugi strani jeziku – od 4. do uključujući 8. razred inzistira na imitativnom učenju jezičnih struktura, što je znanstveno posve neutemeljeno. f) Uvođenje „metajezika“ tek od 6. razreda u kurikulu za prvi strani jezik, te izostavljanje metajezika u kurikulu za drugi strani jezik dvojbeno je. Temeljem empirijskih istraživanja (usp. npr. Kierepka, A. & Krüger, R. (2007). Mehrsprachigkeit in der Grundschule – Vision oder Realität. U A. Kierepka, E. Klein & R. Krüger (ur.), Fortschritte im frühen Fremdsprachenunterricht. Auf dem Weg zur Mehrsprachigkeit (str. 113 – 136). Tübingen: Narr) znamo da i učenici mlađe školske dobi intuitivno razvijaju određene aspekte jezične svjesnosti, koja uključuje i neke rudimentarne metajezične elemente, te da razina jezične svjesnosti i u mlađih učenika stoji u pozitivnoj povezanosti s razinom njihove jezične kompetencije u materinskom i stranom jeziku (usp. npr. Lasagabaster Herrarte, D. (1998). Metalinguistic Awareness and the Learning of English as an L3. Atlantis, 20 (2), 69-79; Jessner, U., Allgäuer-Hackl, E. & Hofer, B. (2016). Emerging Multilingual Awareness in Educational Contexts: From Theory to Practice. The Canadian Modern Language Review / La revue canadienne des langues vivantes, 72(2), 157-182. University of Toronto Press). g) Pojam „metajezika“ stoga bi svakako bi trebalo pobliže definirati i dati mu odgovarajuće mjesto u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika. Naime, jedno je imenicu nazvati imenicom, ili osvijestiti što izražavamo jedninom/množinom, sadašnjim ili prošlim vremenom jer to su sve implicitna znanja kojima djeca već raspolažu i u materinskom jeziku. Posve je drugo pak od djece tražiti učenja pravila napamet, ne uzimajući u obzir kognitivno-jezični stupanj njihova razvoja, niti suvremene psiholingvističke i glotodidaktičke spoznaje. h) Premda se u odgojno-obrazovnim ciljevima naglašava razvoj „višejezične kompetencije kroz podizanje jezične svjesnosti i svjesnosti o učenju jezika, povezivanjem učenja i poučavanja njemačkoga jezika s učenjem i poučavanjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika te pripremajući učenike za učenje drugoga stranoga jezika“ u razradi ishoda u domeni „Samostalno ovladavanje jezikom“ strategije međujezičnog povezivanja i pozitivnog prijenosa nesustavno se navode , a u nekim su razredima potpuno izostavljene. i) Za bolje snalaženje u tabličnim pregledima u smislu orijentacije u različitim programima, bilo bi preporučljivo iza specifikacije razreda, a ispred broja sati navesti i za prvi strani jezik specificirati o kojoj je o kojoj je godini učenja riječ: npr. 4. razred, 4. godina učenja, 70 sati godišnje. 3. Komentari i prijedlozi uz specifične aspekte tabličnih razrada po razredima za prvi i drugi strani jezik u osnovnoj školi : a) Formulacije općih ishoda u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija na nekim su mjestima gotovo istovjetne s nekim od ishoda navedenih u rubrici razrada ishoda, što bi svakako valjalo ispraviti. Opći ishodi bi u svakom slučaju trebali biti formulirani na način da obuhvaćaju sve ishode navedene u njihovoj razradi. To primjerice nije slučaj za opći ishod OŠ (2) NJ B.5.2. „Opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta“ koji je razrađen na sljedeće specifične ishode: „Na konkretnim primjerima jednostavne komunikacije na njemačkome jeziku izdvaja pozitivne načine ophođenja. Opisuje jednostavne primjere pozitivnih načina ophođenja prema drugima u vlastitoj kulturi i drugim kulturama. Primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i školi. Primjereno reagira u jednostavnim komunikacijskim situacijama na njemačkome jeziku.“ a) U domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija u višim se razredima osnovne škole u formulaciji odgojno-obrazovnih ishoda za područje vještina (ishod B. x.2) valja odmaknuti od „opisivanja“ prema sudjelovanju i primjeni. b) U domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija formulacije odgojno-obrazovnih ishoda za područje stavova (ishod C.x.3) nepotrebno sadržavaju zamjenicu „njemu“ kad se govori o odnosu prema stranim i nepoznatim sadržajima. Očigledno su sastavljači/ce kurikula na umu imali subjekt učenik na kojega se ta zamjenica odnosi, no u formulacijama bez subjekta nepotrebna je i otežava razumijevanje kao npr. u ishodu „Reagira otvoreno i s interesom na njemu strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije.“ Dovoljno je i razumljivije: „Reagira otvoreno i s interesom na strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije.“ c) U domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija u drugom stranom jeziku u višim razredima nedostaju ishodi vezani uz osvještavanje stereotipa te bi ih svakako valjalo uvrstiti. d) U preporučene jezične strukture za 8. razred, prvi strani jezik, bilo bi preporučljivo uvrstiti i futur. e) U navođenju primjera za jezične strukture („Jezične zakonitosti“) primjeri se povremeno navode na krivim mjestima tj. uz neodgovarajuće gramatičke pojmove. f) Valjalo bi provjeriti i uskladiti zahtjevnost preporučenih vrsta tekstova sa specifikacijama zahtjevnosti tekstova u formulacijama ishoda, npr. u drugom stranom jeziku se u 8. razredu preporučaju , „kratki dijaloški tekst, kratki i jednostavan tekst (npr. iz časopisa za djecu)“, a u ishodu A.8.1 riječ je o srednje dugim i jednostavnim tekstovima. g) preporučenim je aktivnostima posve neopravdano u potpunosti izostavljena pantomima. h) Premda se u poglavlju G. naglašava potreba uporabe novih medija, preporučene aktivnosti niti preporuke za ostvarivanje ishoda ne sadrže primjere aktivnosti i postupaka poučavanja uz podršku nove tehnologije kao npr. snimanje kratkog filma, izrada razrednog bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom i sl. Bilo bi preporučljivo uključiti i takve preporuke. i) Napomena „Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.“ u 8. razredu osnovne škole u kurikulumu za prvi i za drugi strani jezik posve je suvišna. 4. Komentari terminološke prirode za prvi i drugi strani jezik u osnovnoj školi Potrebno je precizirati, ujednačiti i raščistiti terminologiju: a) U rubrici „Sadržaji“ pojam „jezične zakonitosti“ implicira gramatička pravila. Bilo bi ga poželjno zamijeniti primjerice pojmom „jezične strukture“. Nadalje, pojam „funkcije“ valja nadopuniti, primjerice „jezične funkcije u komunikaciji“. b) U rubrici „Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda“ javljaju se pojmovi prvi, drugi itd. „odgojno-obrazovni ciklus“, premda predloženi kurikulum osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje više ne strukturira prema odgojno-obrazovnim ciklusima. c) U istoj se rubrici navode „jezične vještine“, a u završnim se poglavljima za isti pojam rabe „jezične djelatnosti“. d) Nedosljedno se rabe pojedini pojmovi kao npr.„grafijska i zvučna slika“, „pisani oblik riječi i zvučna slika“ pa se čak navodi i povezivanje „grafijske i zvučne slike i riječi“ (sic!). Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Prijedlozi su djelomično prihvaćeni, odgovarajuće oblikovani i uvršteni u dokument (1a, b, e, f, g i h). Prijedlog 2d također je prihvaćen te su preporuke u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija dodatno razrađene. Specifični sadržaji sastavni su dio metodičkih priručnika. Glede primjedbi 2e, 2f i 2g riječ je o tehničkoj pogrešci i previdu koji je ispravljen. Prijedlog 1c, a na isto se odnosi i prijedlog 2b, nije mogao biti prihvaćen jer je Ekspertna radna skupina u Koordiniranom metodološkom pristupu izradi kurikularnih dokumenata (smjernice svim stručnim radnim skupinama za izradu dokumenata koji će biti upućeni na javnu raspravu) odredila da u svim kurikularnim dokumentima stoji samo razina usvojenosti “dobar”. Također, pojam “usvojenost” je zadan istim dokumentom te RS nema mogućnost promjene terminologije zadane svim predmetnim skupinama. Sve ostale razine (iznimna, vrlo dobra i zadovoljavajuća) detaljno su opisane i pridružene pojedinim ishodima u metodičkim priručnicima. Razine usvojenosti ne predstavljaju školske ocjene već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova. Što se tiče prigovora na potpuni izostanak odnošenja na referentne stupnjeve prema ZEROJ-u treba reći sljedeće: predmetni kurikulum Njemačkoga jezika u potpunosti uključuje načela i strukturu ZEROJ-a na više razina. Od orijentiranosti razvoju komunikacijske kompetencije, preko sastavnica komunikacijske kompetencije, do jasno iskazanih ishoda u pogledu četiriju jezičnih djelatnosti te jezičnog posredovanja. Jedino što kurikulum nema jest iskazanu razinu prema ZEROJ-u za razrede odnosno razine obrazovanja budući da bi takvo iskazivanje bilo arbitrarno. Naime, prema Europskome istraživanju jezičnih kompetencija provedenome 2011. u Hrvatskoj, na uzorku od 3342 učenika 8. razreda, naši se učenici nalaze na sljedećim razinama: pred A1 – 24%, A1 – 47%, A2 – 16%, B1- 8%, B2 – 5% (izvor NCVVO). Riječ je o kombiniranome rezultatu na zadatcima slušanja, čitanja i pisanja. Dakle, na temelju te veoma šarolike slike nije moguće odrediti jedinstvenu razinu. ZEROJ je svakako koristan dokument koji je radna skupina detaljno proučila i primijenila u izradi kurikuluma, ali iz gore navedenih razloga, očekivane razine na kraju razreda ili ciklusa nisu postavljene. Nadalje, da bi se ovaj kurikularni dokument „poravnao“ s okvirom predstavljenim u ZEROJ-u bilo bi potrebno provesti opširnu proceduru usklađivanja s opisivačima ZEROJ-a kako bi se valjano i pouzdano moglo tvrditi da je određeni instrument mjerenja ili kurikularni dokument usklađen s istima. U ovome trenutku takvu proceduru za kurikularni dokument za Njemački jezik nije moguće provesti te je stoga odlučeno protiv deklarativnog izricanja povezanosti sa ZEROJ-em. Bilo kakvo „određivanje na temelju iskustva“ bi bilo vrlo proizvoljno i metodološki nevaljano i nepouzdano. U nekom budućem trenutku, kada kurikularni dokument bude u primjeni i kada se bude moglo doći do empirijskih podataka koji bi poslužili za proceduru povezivanja, radna skupina svakako će nadležnima preporučiti provođenje procedure povezivanja. Glede primjedbe 1d dokument je terminološki usklađen tako da je pojam “jezične vještine” zamijenjen pojmom “jezične djelatnosti” na mjestima gdje su ta dva pojma istoznačnice. To međutim na nekim mjestima u dokumentu nije slučaj, primjerice u poglavlju C “Komunikacijska jezična kompetencija” gdje pojam “vještina” nije istoznačan s pojmom “djelatnost” pa je ostavljen pojam „vještina“. Zahvaljujemo na prijedlogu o razdvajanju ishoda. Prijedlog se djelomično uvažava. Konkretno, dodatno je istaknut izvor (pri slušanju i čitanju) u formulaciji samog ishoda te je u preporuke o ostvarivanju ishoda dodana uputa o vjerojatnosti različitog tempa razvoja slušanja i čitanja (U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnog umijeća učenika.) S druge strane, zbog izrazite detaljnosti razrade ishoda koja već uključuje neke specifičnosti jezičnih djelatnosti čitanja i slušanja (npr. izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja, - razumije sadržaje izgovorene jasno i umjerenim tempom - razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima - samostalno čita prilagođene književne tekstove), želje za izbjegavanjem ponavljanja te potrebe za usklađenošću s kurikulumima drugih stranih jezika, nije došlo do fizičkog odvajanja ishoda. Glede primjedbe 2c: blagdani i običaji sastavni su dio domene Međukulturna komunikacijska kompetencija te su razrađeni u mnogim ishodima (primjer: razrada ishoda OŠ (1) NJ B.1.2: “Pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u aktivnostima na njemačkome jeziku.”) Stoga ih je nepotrebno navoditi i kao zasebnu temu u domeni Komunikacijska jezična kompetencija. Po pitanju primjedbe 2h povezivanje s materinskim i drugim stranim jezicima koji se uče eksplicitno se navodi u početnim godinama učenja, a s spiralna progresija podrazumijeva uključivanje svih ishoda nižih razina u onima višim razinama. U vezi primjedbe 2i ovakav pristup izradi tablica i naslovi su zadani Kooridniranim metodološkim pristupom izradi kurikularnih dokumenata koji je stručnim radnim skupinama propisala Ekspertna radna skupina, a ishodi za prvi i drugi strani jezik su još dodatno definirani i brojevima 1 i 2 te RS nije nadležna mijenjati ovako zadane postavke. Svi prijedlozi i komentari pod 3 prihvaćeni su i uvršteni u dokument osim prijedloga 3d. Iako se u kurikulumu eksplicitno ne navode razine prema ZEROJ-u, one su svakako uvažene u oblikovanju ishoda. Prema tablici kompleksnosti struktura (Profile Deutsch), futur I pojavljuje se tek na razini B1, što bi se prema definiranim ishodima postizalo tek u srednjoj školi (recenzenti su prepoznali A2 kao izlaznu razinu po završetku osnovne škole). To naravno ne sprečava učitelje i nastavnike da u skladu s jezičnom razinom razreda ili skupine tu strukturu uvedu i ranije. Primjedbe pod 4 a, b, c i d prihvaćene su te je terminologija precizirana i ujednačena (umjesto pojma “odgojno obrazovni ciklus” stavljen je pojam “razred”).
6 Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama Osim definiranja ishoda po razredima i domenama bilo bi potrebno Kurilulumom za nastavni predmet njemački jezik očekivane ishode uskladiti s međunarodnim standardima, čija je osnova Zajednički europski referentni okvir za jezike. Bilo bi važno znati na kojoj su očekivanoj razini znanja učenici pri prijelazu iz ranog učenja (1. - 4. razred) na 5. godinu učenja, u slučaju prvoga stranog jezika. Isto tako trebalo bi definirati očekivanu razinu na kraju osnovne škole za njemački kao prvi (nakon osam godina učena) i za njemački kao drugi strani jezik (nakon pet godina učenja). Navedeno je bitno radi određivanja zahtjevnosti i progresije u pripremi nastavnih materijala (udžbenika i drugih sadržaja), međunarodnih ispita, jezične putovnice i drugo. U tablici 1 te ostalim tablicama smatramo problematičnim treći stupac koji se odnosi na evaluaciju razine ostvarivanja ishoda. Problematična je: - sama formulacija "razina usvojenosti ishoda" (u uvodnom dijelu toče D i u tablicama) - ishodi se ne usvajaju, već mogu biti ostvareni, sadržaji se usvajaju ili je učenik njima ovladao - bilo bi potrebno naći spretniju formulaciju. - u uvodnom dijelu se naglašava da se razina usvojenosti "ne predstavlja školske ocjene", no riječ "dobar" neminovno upućuje na ocjenu pa bi ju bilo uputno zamijeniti riječju "primjerena razina ostvarenja ishoda" na kraju razreda - iz perspektive nastavnika, teško je odrediti u kojoj mjeri treći stupac pomaže u određivanju "školske ocjene" koju svaki nastavnik na kraju mora dati i koliko će ta ocjena temeljem ovako neodređenih smjernica biti transparentna - problematična je uporaba formulacija "česta pomoć" i "povremeno točno", svako to može tumačiti na svoj način. Jednoj osobi često može značiti svaka druga riječ, a drugoj osobi svaka druga rečenica. Bilo bi izuzetno važno radi što učinkovitije evalucija i nastavnikove povratne informacije učeniku, u kurikulumu dati preciznije i detaljnije naputke za vrednovanje razine ostvarivanja ishoda. U tablici je također potrebno nadopuniti treći segment sadržaja "Funkcije" koji bi u skladu s metodičko-didaktičkim načelima trebao glasiti: "komunikacijske funkcije" ili "jezično komunikacijske funkcije". Predlažemo razdvajanje točke D na osnovnu i srednju školu, na D.1. - osnovna škola i na D.2. - srednja škola, jer postojeća struktura dokumenta izuzetno otežava kretanje kroz dokument i snalaženje u njemu. Također bi bilo poželjno u uvodu novog dijela D.2. - srednja škola, navesti, kao što je ranije predloženo, s kojom razinom prema ZEROJ-u učenici počinju učiti njemački jezik u srednoj školi kao prvi ili kao drugi strani jezik te nakon toga dati tablični pregled po vrstama škola i satnici. U tablicama za srednju školu predlažemo promjenu formulacije prve jezične funkcije koja sada glasi "provjeravanje razmijevanja". Ta funkcija upućuje na ulogu nastavnika odnosno na tip zadatka nakon rada na slušnom ili pisanom tekstu i ne ukazuje na to da je riječ o vrsti komunikacijske potrebe tj. funkcije postavljanja potpitanja radi boljeg razjumijevanja sugovornika. Predlažemo sljedeću izmijenjenu formulaciju: "postavljanje potpitanja radi boljeg razumijevanja" ili kraće "postavljanje potpitanja sugovorniku". Općenito bi bilo poželjno sve jezične funkcije izraziti glagolskim imenicama, stoga bi bilo potrebno doraditi i sljedeće funkcije: Umjesto "Objašnjenja i obrazloženja" predlažemo: "Objašnjavanje i obrazlaganje vlastitog stava, podataka, mišljenja" Umjesto "Razvijanje argumentacije" , što je proces, a ne jezična funkcija, predlažemo: "Oblikovanje i iznošenje argumenata" Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Primjedbe su djelomično prihvaćene. Što se tiče prigovora na potpuni izostanak odnošenja na referentne stupnjeve prema ZEROJ-u treba reći sljedeće: predmetni kurikulum Njemačkoga jezika u potpunosti uključuje načela i strukturu ZEROJ-a na više razina. Od orijentiranosti razvoju komunikacijske kompetencije, preko sastavnica komunikacijske kompetencije, do jasno iskazanih ishoda u pogledu četiriju jezičnih djelatnosti te jezičnog posredovanja. Jedino što kurikulum nema jest iskazanu razinu prema ZEROJ-u za razrede odnosno razine obrazovanja budući da bi takvo iskazivanje bilo arbitrarno. Naime, prema Europskome istraživanju jezičnih kompetencija provedenome 2011. i u Hrvatskoj, na uzorku od 3342 učenika 8. razreda, naši se učenici nalaze na sljedećim razinama: pred A1 – 24%, A1 – 47%, A2 – 16%, B1- 8%, B2 – 5% (izvor NCVVO). Riječ je o kombiniranome rezultatu na zadatcima slušanja, čitanja i pisanja. Dakle, na temelju te veoma šarolike slike nije moguće odrediti jedinstvenu razinu. ZEROJ je svakako koristan dokument koji je radna skupina detaljno proučila i primijenila u izradi kurikuluma, ali iz gore navedenih razloga, očekivane razine na kraju razreda ili ciklusa nisu postavljene. Nadalje, da bi se ovaj kurikularni dokument „poravnao“ s okvirom predstavljenim u ZEROJ-u bilo bi potrebno provesti opširnu proceduru usklađivanja s opisivačima ZEROJ-a kako bi se valjano i pouzdano moglo tvrditi da je određeni instrument mjerenja ili kurikularni dokument usklađen s istima. U ovome trenutku takvu proceduru za kurikularni dokument za Njemački jezik nije moguće provesti te je stoga odlučeno protiv deklarativnog izricanja povezanosti sa ZEROJ-em. Bilo kakvo „određivanje na temelju iskustva“ bi bilo vrlo proizvoljno i metodološki nevaljano i nepouzdano. U nekom budućem trenutku, kada kurikularni dokument bude u primjeni i kada se bude moglo doći do empirijskih podataka koji bi poslužili za proceduru povezivanja, radna skupina svakako će nadležnima preporučiti provođenje procedure povezivanja. Nadalje, Ekspertna radna skupina u Koordiniranom metodološkom pristupu izradi kurikularnih dokumenata odredila je da u svim kurikularnim dokumentima stoji samo razina usvojenosti “dobar” kao što je i propisala pojam “usvojenost” u sintagmi „usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda na razini „dobar“ za tablične prikaze razine. Sve ostale razine (iznimna, vrlo dobra i zadovoljavajuća) detaljno su opisane i pridružene pojedinim ishodima u metodičkim priručnicima. Razine usvojenosti ne predstavljaju školske ocjene već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova. Ostale primjedbe su prihvaćene i na odgovarajući način uvrštene u dokument.
7 Ana Petravić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, C. Domene u organizaciji predmetnoga kurikuluma Njemačkoga jezika Prof. dr. sc. Ana Petravić, predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Komentari i prijedlozi uz poglavlje C: 1. U uvodnome odlomku poglavlja C valjalo bi preformulirati rečenicu „Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti njemačkoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnome razvoju komunikacijske jezične kompetencije i međukulturne kompetencije.“ Naime, formulacija je zbunjujuća i nejasno je što s čime stoji u odnosu međuovisnosti i što je čemu preduvjet. 2. U odlomku naslovljenom „Komunikacijska jezična kompetencija“ javlja se pojam „sposobnosti i vještina“ kada je riječ o slušanju, čitanju, govorenju i pisanju“ u drugim se dijelovima kurikula (npr. poglavlje G. Vrednovanje…) za iste pojmove koristi izraz „jezične djelatnosti“. Svakako bi u cijelom dokumentu valjalo provesti terminološko ujednačavanje. U istom se odlomku na nejasan i zbunjujući način objašnjava pojam „jezičnog posredovanja“. Korištenje pojma „polazni jezik“ ovdje je neadekvatan i nejednoznačan. Pojmovi „treća osoba“ i „ine osobe“ također ne doprinose jasnoći formulacije. 3. U odlomku naslovljenom „Samostalnost u ovladavanju jezikom“ valjalo bi u drugom retku iza „komunikacijskom jezičnom“ dodati „i međukulturnom“. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Prihvaća se. Prijedlozi su uvršteni u dokument i oblikovani na odgovarajući način. Dokument je terminološki usklađen tako da je pojam “jezične vještine” zamijenjen pojmom “jezične djelatnosti” na mjestima gdje su ta dva pojma istoznačnice. To međutim na nekim mjestima u dokumentu nije slučaj, primjerice u poglavlju C “Komunikacijska jezična kompetencija” gdje pojam “vještina” nije istoznačan s pojmom “djelatnost” pa je ostavljen pojam „vještina“.
8 Ana Petravić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik Prof. dr. sc. Ana Petravić, predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Komentari i prijedlozi uz poglavlje B: 1. U formulaciji prvoga odgojno-obrazovnoga cilja valjalo bi umjesto „razvoja višejezičnosti“ stajati „razvoja višejezične kompetencije“. 2. U formulaciji drugoga odgojno-obrazovnoga cilja valjalo bi završetak rečenice preformulirati na sljedeći način: "te pripremajući učenike za učenje svakog daljnjeg stranog jezika i za uporabu jezičnih predznanja u konstelaciji kada njemački uče kao drugi strani jezik. Prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Prihvaća se. Prijedlozi su uvršteni u dokument.
9 Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik U prvoj natuknici predlažemo sljedeću izmjenu: "osposobiti za.... te za ravoj višejezične kompetencije", jer učenici razvijaju svoju kompetenciju, a ne fenomen višejezičnosti U drugoj natuknici prelažemo izmijenit kraj rečenice na sljedeći način: "... i drugih stranih jezika, pripremajući učenike za učenje svakog sljedećeg stranog jezika i rabeći postojeća stranojezična predznanja u jezičnoj konstelaciji kad je njemački u poziciji drugoga stranog jezika. Navedeno je bitan postulat metodike i didaktike višejezičnosti koja posebnu pozornost posvećuje upravo slijedu jezika "njemački nakon engleskoga = DaFnE - Deutsch nach Englisch", ističući mogućnosti jezičnog prijenosa i iskorištavanja jezičnih predznanja. No, to je jednako bitno i za prenošenje predznanja unutar germanske skupine jezika u situacijama kad se engleski uči nakon njemačkog jezika. Prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Prihvaća se. Prijedlozi su uvršteni u dokument.
10 Danijela Fičko ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, A. Opis nastavnoga predmeta Njemački jezik Tijekom obaveznog, osnovnoškolskog obrazovanja prevladava učenje jednog stranog jezika, a to je pretežno engleski jezik. Nažalost, drugi strani jezik-njemački jezik, samo je izborni predmet i njegov status je upitan. Kurikularna reforma trebala bi težiti uvođenju obaveznog drugog stranog jezika kako bi se osnovnoškolsko obrazovanje RH uskladilo s drugim europskim zemljama. Tek tada možemo govoriti o istinskoj višejezičnosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Broj predmeta i njihovu satnicu definiraju drugi dokumenti i propisi koji su nadređeni kurikulumskim dokumentima. U poglavlju A “Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu” stoji preporuka da je učenicima potrebno zajamčiti pravo izbora učenja njemačkoga kao prvoga stranog jezika od prvog razreda OŠ. Odluku o mogućem uvođenju obveznog drugog stranog jezika u OŠ donosi Ministarstvo drugim pravnim aktima i to ne može propisati ovaj dokument.
11 Ana Petravić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, A. Opis nastavnoga predmeta Njemački jezik Prof. dr. sc. Ana Petravić, predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Komentari i prijedlozi uz poglavlje A: 1. U odlomku naslovljenom „Svrha učenja i poučavanja“ u četvrtoj bi rečenici svakako valjalo razlikovati između društvene i individualne višejezičnosti. Smjernice Vijeća Europe o omogućavanju učenja dvaju stranih jezika tijekom obveznog obrazovanja odnose se naime isključivo na individualnu višejezičnost. Nadalje, nažalost se nikako ne može tvrditi da RH uvažava te smjernice jer za razliku od većine europskih zemalja, drugi strani jezika u osnovnoj školi tj. obveznom obrazovanju u RH još uvijek nema status redovnog, obveznog predmeta (usp. međunarodnu poredbenu studiju Key Data on Teaching Languages at School in Europe. Edition 2017. Eurydice Report https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/images/0/06/KDL_2017_internet.pdf). Upravo je aktualna Kurikularna reforma prilika da se to stanje promijeni na način da se uvođenjem obveznog učenja drugog stranog jezika u osnovnoj školi hrvatsko školstvo prilagodi europskim standardima nastavnih planova glede učenja i poučavanja stranih jezika. Propuštanjem uvođenja te neophodne promjene u obrazovni sustav RH, ostajemo na europskom začelju u pogledu statusa predmeta drugog stranog jezika te zaostajemo i za zemljama jugoistočne Europe (primjerice BiH, Srbija, Makedonija, Grčka i Turska; usp. Petravić, A., Šenjug Golub, A. i Gehrmann, S. (2018): Deutsch von Anfang an – Frühes Deutschlernen als Chance. Perspektive aus Südosteruopa. Münster, New York: Waxman). 2. U odlomku naslovljenom „Vrijednosti i načela učenja i poučavanja predmeta“ valjalo bi u zadnjoj rečenici prvog odlomka iza riječi „motivacija“, a ispred „za…“ dodati: “za učenjem njemačkog jezika tijekom školskog i visokoškolskog obrazovanja te“. 3. U odlomku naslovljenom „Mjesto predmeta u cjelokupnom kurikulumu“ valjalo bi preciznije formulirati predzadnju rečenicu. Prijedlog nadopune u uglatoj zagradi: Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su njemački jezik učili u osnovnoj školi [kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik] nastavak učenja od razine koju su dostigli. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Svi prijedlozi su prihvaćeni i uvršteni u dokument osim rečenice o poučavanju obveznog drugog stranog jezika od 4. razreda. Odluku o mogućem uvođenju obveznog drugog stranog jezika u OŠ donosi Ministarstvo drugim pravnim aktima i to se ne može propisati ovim dokumentom.
12 Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, A. Opis nastavnoga predmeta Njemački jezik Potrebno je preformulirati sljedeću rečenicu: "Hrvatska kao višejezična zemlja, u kojoj uz ostale manjine žive njemačka i austrijska, uvažava smjernice Europske unije i Vijeća Europe da se učenicima tijekom obveznoga obrazovanja uz materinski jezik omogući ovladavanje dvama stranim jezicima." U istoj je rečenici pomiješana tema višejezičnosti koja proizlazi iz nazočnosti nacionalnih manjina u stanovništvu RH i višejezične kompetencije kao krajnjeg ishoda nastave stranog jezika. Potrebno je razdvojiti ta dva pitanja i polazeći od sljedećeg stvarnog stanja razraditi argumente za potrebu uvažavanja preporuka EU i Vijeća Europe za područje nastave stranih jezika. 1. Republika Hrvatska nije višejezična zemlja, već zemlja s jednim službenim jezikom i Ustavom zajamčenim pravom uporabe vlastitog jezika i pisma pripadnicima nacionalnih manjina. 2. Konstatacija da se u RH uvažavaju smjernice EU i Vijeća Europe te da se omogućuje ovladavanje dvama stranim jezicima ne odgovara stanju zbilje u nastavnoj praksi obrazovnog sustava. Teorijski mogućnost postoji i RH je u europskom kontekstu izuzetno napredna po tome što postoji nastava stranog jezika već od 1. razreda OŠ, međutim nadležne institucije nisu poduzele dodatne provedbene mjere kako bi se do kraja osnovnoškolskog obrazovanja ostvario cilj "prave višejezičnosti", a to je primjerena ovladanost materinskim jezikom i dvama stranim jezicima. Velika većina učenika završava osnovu školu s razinom znanja engleskog jezika koja omogućuje primjerenu komunikaciju u svakodnevnim situacijama, a fluentnost na drugom stranom jeziku, ako su ga uopće odabrali učiti tijekom osnovne škole vrlo često nije primjerena. Brojčani pokazatelji takvog stanja dostupni su na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za statistiku: www.dzs.hr iz kojeg je vidljiv apsolutno nesrazmjeran odnos broja učenika s engleskim jezikom i broja učenika s ostalim stranim jezicima (redom: njemački, talijanski, francuski, španjolski). Taj je nesrazmjer osobito izražen od 1. - 4. razreda osnovne škole, što pokazuje da ponuda stranih jezika prilikom upisa u 1. razred osnovne škole nije koncipirana na način koji osigurava poticanja cilja višejezične kompetencije - u 1. razredu početi s manje zastupljenim jezikom u okruženju, a kasnije dodati globalno zastupljen engleski jezik. Iako u višim razredima od 5 - 8. brojčani nesrazmjer više nije toliko izražen, znamo da se drugi strani jezik nudi isključivo u statusu izbornog predmeta te da su uvjeti za ovladavanje njime vrlo često neprihvatljivi (nastava u suprotnoj smjeni, šesti i sedmi sat u nastavnom danu, planom propisana dva sata u tjednu kao blok sat i brojni drugi problemi). Statistika pokazuje tendenciju odustajanja od drugog stranog jezika pa se tako od 5. do 8. razreda broj učenika koji uče njemački kao izborni predmet smanji za gotovo 5000, što je izuzetno zabrinjavajuće. Takvoj stanje je potencirala među ostalim i izmjena Kriterija za upis u srednju školu u kojima je ukinuta stimulacija za drugi strani jezik, a time automatski i za razvoj višejezične kompetencije. U dijelu o "Vrijednosti i načela učenja..." potrebno je precizirati na što se misli u formulaciji "... pred učenice su postavljena visoka očekivanja". Budući da se u početku tog odjeljka govori o tome kako nastavu treba prilagoditi učeniku i pogreške smatrati sastavnim dijelom razvoja, bilo bi korisno znati iz perspektive nastavnika na što se odnose "visoka očekivanja i tko ih postavlja". U završnoj rečenici istog djela teksta potrebno je dodati kazališnu pedagogiju jer su hrvatski nastavnici i odgojitelji u nastavnoj praksi pokazali visoku kompetenciju unošenja elementa kazališne pedagogije u nastavu stranog jezika (primjer brojnih sudionika na Kazališnim igrama u Varaždinu). U tom bi slučaju kraj rečenice glasio: "... te estetskim poticajima glazbom, kazališnom pedagogijom i književnošću." U dijelu teksta "Mjesto predmeta u cjelokupnom kurikulumu" potrebno je detaljno razmotriti drugačiju formulaciju prve rečenice i organizacijske korake koji bi iz toga proizašli. Slijedom prethodno rečenog i statističkih pokazatelja nije ispravno konstatirati da se "Njemački jezik u RH u osnovnoj školi poučava od 1. razreda kao obvezni predmet..." , imajući na umu izuzetno mali broj škola, razreda i učenika u kojima je to slučaj (4041 učenik s njemačkim u prvom razredu naspram 38043 učenika s engleskim u prvom razredu, prema statističkim pokazateljima za kraj šk. g. 2016./2017.). Stoga bi spomenuta rečenica trebala sadržavati mogućnost učenja od 1. razreda. Uvođenjem dvaju obveznih stranih jezika u OŠ bili bi riješeni brojni drugi problemi u cijeloj obrazovnoj piramidi (negativne konotacije i organizacijski problemi koji se vežu uz status izbornog predmeta, ispisivanje i smanjivanje broj učenika, problem početnog ili lažnoga početnog učenja u trenutku prijelaza u srednju školu i dr.). Stoga apeliramo i predlažemo uvođenje sljedeće izmjene i poduzimanje potrebnih provedbenih koraka u njezinom ostvarivanju: Njemački se jezik u Republici Hrvatskoj može poučavati od 1. razreda osnovne škole kao obvezni predmet u statusu prvoga stranog jezika, a od 4. razreda osnovne škole kao obvezni predmet u statusu drugoga stranog jezika. Na taj bi se način osigurala ne samo čvrsta osnova za postizanje višejezične kompetencije već tijekom osnovne škole, već i bitno manje složena situacija prilikom prelaska u srednju školu (određivanje skupina početnika i nastavljača u određenom jeziku te najsloženije situacije, a vrlo često prisutna, s miješanim skupinama jer škola nema mogućnosti razdvajanja po razini ostvarenoj u osnovnoj školi). Takvom bi odlukom za osnovnoškolsku razinu bila smanjena ciljna skupina s početnim učenjem njemačkoga u većini srednjih škola. Pri prijelazu u srednju školu svi bi učenici bili nastavljači bilo u prvome stranom jeziku (nakon osam godina učenja) ili u drugome stranom jeziku (nakon pet godina učenja). Izuzetak bi bile škole s mogućnošću početnog učenja njemačkoga kao trećega stranog jezika u statusu fakultativnog ili izbornog predmeta. Na taj bi način bio ostvaren kontinuitet dvaju obveznih stranih jezika od osnovne do srednje škole, što bi bio jedini učinkovit način poticanja višejezične kompetencije u skladu s europskim standardima. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Svi prijedlozi su prihvaćeni i uvršteni u dokument osim rečenice o poučavanju obveznog drugog stranog jezika od 4. razreda. Odluku o mogućem uvođenju obveznog drugog stranog jezika u OŠ donosi Ministarstvo drugim pravnim aktima i to se ne može propisati ovim dokumentom.
13 Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prijedlog predmetnog kurikuluma Njemački jezik U pregledu sadržaja nedostaje: Osnovna škola Njemački jezik 4. razred, 1. godina učenja - 70 sati godišnje Prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Zahvaljujemo na primjedbi. Riječ je o tehničkoj pogrešci koja je ispravljena.
14 Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, IV. Osim pitanja koja je uloga eksperimentalne faze, ako se Odluka o novom kurikulumu donosi prije nego što su poznati rezultati eksperimenta, prije nego što su podaci o radu eksperimentalnih i kontrolnih skupina uspoređeni i prije nego što su se spoznaje proizašle iz eksperimenta mogle ugradit u konačnu inačicu kurikula, postavlja se pitanje što je bila svrha međunarodnih recenzija. Recenzije su trebale potvrditi da je riječ o dokumentu koji jamči kvalitetu s obzirom na razinu znanstvene utemeljenosti i praktične metodičko-didaktičke primjene, uz poštivanje dodatnih obrazovnih vrijednosti i modernih elementa vredenovanja. No, dokument kurikuluma koji je sastavni dio ove Odluke nije istovjetan dokumentu koji je bio na međunarodnoj recernziji. Stoga bi se prije svega široka zainteresirana javnost kao i stručnjaci za nastavu stranih jezika u Hrvatskoj mogli zapitati čime je jamčena kvaliteta i provedivost načela i sadržaja nastave njemačkog jezika definirane ovim dokumentom. Treće ne manje bitno pitanje, odnosi se na pitanje materijalnih sredstava utrošenih za eksperiment i dobivanje recenzije, ako se njihovi rezultati ne mogu ili ne žele ugraditi u konačnu inačicu dokumenta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Razlika između dokumenta koji je upućen na međunarodnu recenziju i dokumenta koji je objavljen uz Odluku je nastala zbog promjene u metodološkom pristupu koji je nakon slanja dokumenta na međunarodnu recenziju odredila Ekspertna radna skupina za provođenje kurikularne reforme. U skladu s promjenama metodološkog pristupa morao se mijenjati i dokument. Međunarodna recenzija uzeta je u obzir te je dokument prije slanja na javnu raspravu promijenjen u skladu s preporukama recenzenata gdje je to bilo moguće i u skladu s metodologijom izrade kurikularnih dokumenata koju je odredila ERS. Što se tiče eksperimentalne provedbe, kurikulumski dokumenti prošli su stručnu i javnu raspravu te međunarodne recenzije, a njihovu primjenjivost u realnim uvjetima potvrdilo je 95 % učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja (Izvor, evaluacija Škole za život https://skolazazivot.hr/category/evaluacija/). Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju.
15 Danijela Fičko ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, IV. Cijeli postupak oko donošenja kurikula je ubrzan, a trebalo bi ga provesti kvalitetno i temeljito. Ponajprije bi se trebali prezentirati rezultati škola koje su sudjelovale u eksperimentalnom programu, zatim bi se o tome trebali očitovati osnovnoškolski i srednjoškolski učitelji, nastavnici i profesori, a tek onda bi se trebala provesti javna rasprava. Javna rasprava se održala, a članovi radnih skupina za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma imenovani su tek 12.12. Kako je to moguće? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Kurikulumski dokumenti prošli su stručnu i javnu raspravu te međunarodne recenzije, a njihovu primjenjivost u realnim uvjetima potvrdilo je 95 % učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja (Izvor, evaluacija Škole za život https://skolazazivot.hr/category/evaluacija/). Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju.
16 Ana Petravić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, IV. Prof. dr. sc. Ana Petravić, predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu S obzirom da je eksperimentalna primjena Kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u RH u tijeku i završava s krajem aktualne nastavne godine, a ovom se Odlukom na nacionalnoj razini predmetni kurikuli uvode u 1. i 5. razred osnovne škole te 1. razred gimnazije s početkom školske godine 2019./2020., postavlja se pitanje kada, u kojem obliku i na koji način će se u kurikule o kojima se u ovome trenutku raspravlja uključiti rezultati evaluacije njihove eksperimentalne primjene. U skladu s pozitivnom praksom i metodologijom izrade, evaluacije i donošenja kurikula bilo bi svakako nužno rezultate eksperimentalne primjene predloženih kurikula učiniti pravovremeno dostupnima zainteresiranoj stručnoj javnosti te konačne inačice kurikula uskladiti s rezultatima njihove probne provedbe u praksi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Kurikulumski dokumenti prošli su stručnu i javnu raspravu te međunarodne recenzije, a njihovu primjenjivost u realnim uvjetima potvrdilo je 95 % učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja (Izvor, evaluacija Škole za život https://skolazazivot.hr/category/evaluacija/). Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju.
17 Ana Petravić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, I. Prof. dr. sc. Ana Petravić, predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu S obzirom da je e-savjetovanje o Odluci o donošenju Kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u RH započelo dana 15. 11. i završava 15. 12. ove godine, postavlja se pitanje kada, u kojem obliku i na koji način će se u dokumente predmetnih kurikula o kojima se u ovome trenutku raspravlja uključiti rezultati evaluacije njihove eksperimentalne primjene koja traje od početka tekuće školske godine i završava s krajem nastavne godine. U skladu s pozitivnom praksom i metodologijom izrade, evaluacije i donošenja kurikula bilo bi svakako nužno rezultate eksperimentalne primjene predloženih kurikula učiniti pravovremeno dostupnima zainteresiranoj stručnoj javnosti te konačne inačice kurikula uskladiti s rezultatima njihove probne provedbe u praksi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Kurikulumski dokumenti prošli su stručnu i javnu raspravu te međunarodne recenzije, a njihovu primjenjivost u realnim uvjetima potvrdilo je 95 % učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja (Izvor, evaluacija Škole za život https://skolazazivot.hr/category/evaluacija/). Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju.