Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Glazbena kultura i Glazbena umjetnost za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Danijela Jakovljević | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda | U današnje vrijeme riječ "u kontekstu" je vrlo popularna. Glazba je glazba, velika riječ koja ne treba biti u kontekstu ničega. Više mi se sviđa rubrika "poznavanje glazbene umjetnosti" Jer glazba je umjetnost i obuhvaća i tradicijsku glazbu i klasičnu i popularnu.... I dalje je umjetnost kada se izvodi u koncertnim dvoranama itd. Dakle glazba u kontekstu je izmišljen pojam i po mom mišljenju nepotreban i neprikladan. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 2 | NATALIJA BANOV | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda | Vrednovanje kao učenje, za učenje i naučenog je nejasno postavljeno te nam se čini da će pisano praćenje učenikova napretka dovesti do novog „birokratskog“, formalističkog pisanja odnosno do novog administrativnog opterećenja učitelja. Predloženi elementi vrednovanja su u međusobnoj koliziji i preklapanju (slušanje glazbe iglazba u kontekstu). Predlažemo da se u svim predloženim elementima treba dati mogućnost i sumativnog i formativnog praćenja i vrednovanja. Naziv elementa vrednovanja „Razumijevanje glazbe u kontekstu“ je nejasan (a zasigurno će to biti i učenicima i roditeljima), ali je i cijeli element nedefiniran obzirom da se preklapa s prvim elementom (Slušanje glazbe). Ovaj element bi imao smisla uz dva sata glazbene kulture tjedno (uz odlaske na koncerte, predstave i sl.). Također, kako vrednovati i je li uopće moguće vrednovati nečije mišljenje (element vrednovanja: Razumijevanje glazbe u kontekstu). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 3 | Nikolina Brajkovic Draguljic | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda | G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda Vrednovanje kao učenje, vrednovanje za učenje i vrednovanje naučenog je nejasno postavljeno.Elementi vrednovanja Glazba u kontekstu nejasna je jer se preklapa sa prvim elementom Slušanje glazbe. Predlažemo da se u svim predloženim elementima treba dati mogućnost i sumativnog i formativnog praćenja i vrednovanja. Što se tiče same nastave predmeta Glazbena kultura i prijedloga Predmetnog kurikuluma, osim u samom pristupu poučavanju, vidljivo je da nema znatnih promjena obzirom da je satnica ostala ista. Promjene su u nazivima nastavnih područja koje se sada nazivaju domenama te elementima vrednovanja koji su također promijenili naziv. Naglasak se stavlja na mogućnost uporabe digitalnih alata u nastavi glazbe koji su svakako poželjni i dobrodošli. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 4 | Danijela Jakovljević | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, F. Učenje i poučavanje predmeta | Nadam se da ćemo svi u školama imati uvjete za rad i poučavanje koji su navedeni. Ne znam kako i kada i tko namjerava omogućiti svima jednake uvjete rada?! Meni osobno je često teško zapamtiti koji dan sam u kojoj školi i koje učenike ću imati. Također zbor imam na 4 različite škole, a priznaju mi se 2 sata redovite nastave. Sustavno praćenje učenika sa jednim satom tjedno je onako malo teško. Još ako je koji neradni dan u tjednu ili učenik nije taj dan u školi vidimo se svaka 2 tjedna. Dokument je izvrsno napisan, pitanje koliko je ostvariv u praksi?! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 5 | Estera Cenger | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, F. Učenje i poučavanje predmeta | Slažem se napisanim komentarima i htjela bi samo dodati iz vlastitog iskustva...radim na 3 škole, sudjelujem u pripremi kulturnih programa na 3 škole, pišem zapisnike kad dođem na red u svakoj od te 3 škole, dežuram na sve tri škole....a imam "pravo" na dva sata izvannastavne u redovnoj nastavi (vjerujem da nisam jedina u takovoj poziciji)... Želje su jedno a mogućnosti nešto sasvim drugo.. Pojavljuje se problem i kod donošenja rješenja za učenike sa prilagodbom gradiva iz SVIH predmeta, uključujući i glazbenu kulturu. Tu su i učenici sa asistentom u nastavi koji traže individualni pristup. Jedan sat tjedno- gradivo je već max reducirano....samo se povećava papirologija. Do kada? Sa jednim satom tjedno problem je zapamtiti učenike i provesti korektno vrednovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 6 | NATALIJA BANOV | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, F. Učenje i poučavanje predmeta | Mnoge škole nisu adekvatno opremljene. Ako se to propisuje dokumentom, onda treba i osigurati materijalnu opremljenost (a ne prepuštati samim školama tj. ravnateljima ili jedinicama lokalne samouprave kako se to do sada činilo). Ako je dokumentom predviđena mogućnost izbornih predmeta, (kao što predlažemo i što smo već naveli u našem opoćem komentaru), onda tu mogućnost treba detaljnije razraditi u kurikulumskom dokumentu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 7 | Nikolina Brajkovic Draguljic | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, F. Učenje i poučavanje predmeta | F) Učenje i poučavanje predmeta Škola za Život nadamo se da će omogućiti opremljenost digitalnom tehnologijom kako bi mogli to primjenjivati u nastavi.Puno škola nema adekvatnu opremu te ne može održavati digitalnu nastavu.Osnovna oprema bi bila:Kvalitetan klavir,dječji instrumentarij,bubnjevi,gitare, uređajima za reprodukciju audiozapisa i videozapisa (hi-fi linija, računalo s pristupom internetu, kvalitetni zvučnici i projektor, Ako se to propisuje dokumentom, onda treba i osigurati materijalnu opremljenost (a ne prepuštati samim školama tj. ravnateljima ili jedinicama lokalne samouprave kako se to do sada činilo). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 8 | Zoran Štefanac | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, F. Učenje i poučavanje predmeta | Učitelji koji rade u više škola, trebali bi u svakoj školi imati pravo na dva sata izvannastavnih aktivnosti u redovitoj nastavi (u svakoj matičnoj školi). Školski orkestri (tamburaški, harmonikaški, Orffov instrumentarij, bendovi...) potrebno je da uđu u redovitu nastavu jer ih predaju stručno osposobljeni profesori, učitelji i magistri glazbene pedagogije. Priznavanje izborne nastave za potrebe učenika prema Kurikulu da bi se isti mogao u cijelosti realizirati. Županijsko stručno vijeće glazbene kulture Karlovačke županije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 9 | Nikša Kasaš | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, F. Učenje i poučavanje predmeta | Teško je govoriti o organizaciji nastave i iskustvenom učenju sa samo jednim satom nastave tjedno. Ako se želite ugledati na finski model, svaki odgojni predmet bi trebao imati 2 sata tjedno. To bi trebala biti osnova napretka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 10 | Danijela Jakovljević | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama | Nakon pročitanog teksta i očekivanja koja su navedena u ishodima kroz sve razrede kako za učenike tako i za učitelje, smatram da je to sve izvrsno napisano ali i nerealno za naše uvjete rada i sastav djece koju imamo u razredima. Nerealno je tražiti da imamo veći broj sati tjedno jer su učenici ionako svakodnevno po 6-7 sati u školi, ali realno bi bilo smanjiti kriterije i očekivanja u dokumentu kurikula. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 11 | Linda Ahel | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama | Smatram da je u nastavi Glazbene kulture najveći problem broj propisanih sati nastave glazbene kulture tjedno. Mišljenja sam da je, sa jednim satom tjedno, predloženi predmetni dokument vrlo teško ostvariti. Svatko tko radi s učenicima i tko je upoznao (kroz rad u više škola) različite uvjete rada, svjestan je da se postavljeni ishodi u 35 sati godišnje ne mogu ostvariti. Posjeti kazalištu... Kako? Tko snosi troškove? Što rade učenici koji nemaju kazalište u svojoj blizini, nemaju adekvatnu opremu u učionicama? Hoće li se u svakoj školi i svakom učeniku Republike Hrvatske osigurati jednaki uvjeti obrazovanja? Skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka, računalni programi za notografiju...u 35 sati uz sve ostalo? Uz to ne treba smetnuti s uma činjenicu da je i za to potrebna određena „oprema“ i kvalitetni programi koji nisu jeftini....ili se i dalje očekuje da učitelji sami iznalaze načine kako će to ostvariti? Za mnoge stvari nije predviđeno brojčano vrednovanje (mišljenja sam da se „pogrešni“ elementi ocjenjuju brojčano). Vrednovanje kao učenje, za učenje i naučenog je nejasno postavljeno te će pisano praćenje učenikova napretka dovesti do formalističkog pisanja tj. do novog administrativnog opterećenja učitelja. Predloženi elementi vrednovanja su u međusobnoj koliziji i preklapanju. Iz dokumenta proizlazi da za npr. jedno slušno djelo ocjenu učenik dobiva u dva elementa vrednovanja (element vrednovanja: slušanje glazbe - „Slušno identificiranje obilježja različitih vrsta glazbe“ i element vrednovanja: Glazba u kontekstu – „Razumijevanje obilježja različitih vrsta glazbe“)? Što se tiče same nastave predmeta Glazbena kultura i prijedloga Predmetnog kurikuluma, osim u samom pristupu poučavanju, vidljivo je da nema znatnih promjena (uz manje korekcije u izboru sadržaja ) obzirom na to da je satnica ostala ista. Promjene su u nazivima nastavnih područja koje se sada nazivaju domenama te elementima vrednovanja koji su također promijenili naziv. Naglasak se stavlja na mogućnost uporabe digitalnih alata u nastavi glazbe koji su svakako poželjni i dobrodošli, ali su i do sada također bili korišteni. „Škole su obvezne omogućiti proširenje učenja i poučavanja glazbe u vidu: izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula; izvanučioničke nastave; izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti; različitih vrsta projekata planiranih školskim kurikulumom. Ovi oblici rada okarakterizirani su principom dobrovoljnog uključivanja učenika. Oblikuju se u skladu s potrebama, željama i sklonostima učenika.“ Ako je dokumentom predviđena mogućnost izbornih predmeta već naveli na početku ovog onda tu mogućnost treba detaljnije razraditi. Zbog čega se Zbor (kojeg učenici pohađaju 2 sata tjedno, kao i ostale izborne predmete) ne bi ocjenjivao i unosio kao izborni predmet u svjedodžbe učenika? Bilo bi dobro, obzirom na različite uvjete u školama, omogućiti fleksibilnost u kreiranju izbornih predmeta i sadržaja tj. fleksibilnost u tjednim zaduženjima učitelja GK. Ako postoji interes učenika, roditelja pa i društvene zajednice u kojoj škola djeluje da u školi postoje brojne mogućnosti bavljenja glazbom, a škola ima i ljudske, prostorne i materijalne kapacitete, zašto ne omogućiti da učitelj Glazbene kulture u školi u kojoj radi, osim redovne nastave izvodi i izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti. Osim dopuštena tri izborna predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, do sada i informatika), izborni predmet treba postati svako ono područje za koje učenici pokazuju interes! Postoji još mnogo toga u ovom dokumentu što je nejasno, nedefinirano i neodređeno. Smatram ga izrazito ambicioznim, ali i apsolutno neodrživim s 35 sati godišnje i nejednakim uvjetima za svakog učenika. Svi smo svjesni da su promjene prijeko potrebne, ali ovim dokumentom nije promijenjeno ono što doista promijenjeno treba biti. „Kozmetičkim“ promjenama na brzinu, one izostaju... | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 12 | Nikolina Benko | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama | Smatram da bi se glazbena kultura trebala uvesti na 2 sata tjedno zbog kvalitetnije nastave. Izvannastavne glazbene aktivnosti treba proširiti na veći broj sati zbog županijskih i državnih natjecanja jer nam je potrebno puno više uloženog vremena za željeni rezultat.Također predlažem Pjevački zbor kao izborni predmet za koji bi učenici dobili ocjenu koja bi im bila motivirajuća za uloženi trud i rad. Trebali bi biti jasnije razrađeni elementi vrednovanja a zaključivanje bi trebalo ostati brojčano. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 13 | Sanja Vlačić | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama | Smatram da bi odgojno-obrazovne ishode za 1.-4. razrede srednje škole trebalo smanjiti,pošto će biti nemoguće realizirati ih u jednom satu tjedno,tj. u 35 sati godišnje.Također govorim i o dvogodišnjem programu(npr.prirodoslovno-matematički gimnazijski smjer,umjetnički smjer,i ostali).Radim u eksperimentalnom programu u 1.razredu srednje škole i iz osobnog iskustva znam da je vrlo teško (a i u razgovoru sa ostalim kolegama). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Izuzetno nam je drago što ste podijelili osobno iskustvo implementacije kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 14 | Slavica Dvoraček | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama | Zbunjujuće djeluju domene A.5.3.u 5. razredu i A.6.3. u 6. razredu jer su obvezni sadržaji posve jednaki. Shvaćam da je dano učiteljima na volju da odrede redoslijed upoznavanja glazbala, ali na ovaj način ostavljen je preširok raspon mogućnosti. Svjedoci smo preseljenja učenika iz jedne u drugu školu i tijekom jedne školske godine pa se dogodi da postoje razlike u obrađenom gradivu koje će se ovakvom slobodom samo još povećati čak i kada se preseljenje dogodi prije početka nove školske godine. A kada se uspiju obraditi svi obavezni sadržaji ove domene, uz sve sadržaje ostalih domena nema mjesta za dodatne/preporučene sadržaje. S obzirom na stvarno širok izbor mogućnosti načina rada i različitih pristupa upoznavanju i stvaranju glazbe, očita je činjenica da s jednim satom nastave tjedno, uz najbolju opremljenost, volju i entuzijazam, možemo samo protrčati. Naravno da trebamo ići ukorak s vremenom, potrebna je suvremena opremljenost kabineta za glazbenu kulturu i mogućnost korištenja IKT tehnologija u nastavi, ali ne smijemo zaboraviti da je danas više nego ikad djeci potrebno aktivno sudjelovanje u stvaranju glazbe: pjevanjem, sviranjem, plesom i doživljajem na koncertima i glazbeno-scenskim predstavama jer oni i tako previše vremena provode u dodiru sa suvremenim "čudima tehnologije". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 15 | NATALIJA BANOV | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama | U 5.r. u domeni A 5.3. (Slušanje glazbe) jasnije definirati sadržaje: navedene su sve skupine glazbala uz ishod - „opisuje zvuk i izgled većine glazbala te ih pridružuje odgovarajućim skupinama“ uz preporuku da „učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu“. Dakle, u predloženim sadržajima nije precizirano na koji način učenici upoznaju sve skupine glazbala (što nije moguće sve u petom razredu) te bi i to trebalo jasnije precizirati i definirati. S druge strane učitelj bira redoslijed. Mišljenja smo da redoslijed treba točno odrediti jer, u slučaju preseljenja učenika iz škole u školu, može se dogoditi da dijete ne upozna neku skupinu glazbala jer učitelji imaju različit izbor (a i u udžbenicima je različit pristup u upoznavanju glazbala kao što je vidljivo sada u eksperimentalnim ŠzŽ). U domeni C Glazba u kontekstu (u svim razredima) preporuka je planirati školskim kurikulumom najmanje jedan glazbeni događaj. Apsolutno podržavamo prijedlog, ali uz financiranje od strane MZO-a. Vodeći računa o socijalnom statusu velikog broja učenika u Hrvatskoj čiji mnogi roditelji ne mogu financirati odlazak u kazalište, na koncert, pogotovo u manjim i ruralnim sredinama, kao što su se preko EU fondova osigurala sredstva za IKT, predlažemo da MZO kandidira projekt financiranja odlaska hrvatskih učenika na kulturna događanja u autentičnom okružju (ne samo projekt „Ruksak pun kulture“ koji je je ograničen) na natječaje europskih fondova kako bi svaki učenik u Hrvatskoj mogao besplatno otići u kazalište/koncert barem jednom godišnje. Ishodi domene A Slušanje glazbe u 4.r. su teže ostvarivi i prezahtjevni ukoliko se u prva tri razreda u razrednoj nastavi ne radi na odgovarajući način (kao što je to često bio slučaj do sada). U C domeni Glazba u kontekstu (6. i 7.r.), ishod „Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom“ je upitan. Može li se i kako vrednovati nečije mišljenje? Znaju li učenici 6. i 7. r. pisati osvrt ili članak (međupredmetna povezanost s HJ)? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim komentarima. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 16 | Domagoj Šlat | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama | Ovaj Kurikul zahtjeva glazbeno osposobljenu osobu tj. učitelja glazbene kulture od početka osnovnoškolskog obrazovanja. Na taj način dobivamo kontinuitet u radu i ishod. Županijsko stručno vijeće glazbene kulture Karlovačke županije | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 17 | Nikša Kasaš | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama | U svrhu razvoja cjeloživotnog obrazovanja i kritičkog razmišljanja kod djece, bilo bi najbolje da nastavnici glazbene kulture održavaju nastavu glazbene kulture od prvog razreda osnovne škole. Također, trebalo bi biti obavezno da nastavnik glazbene kulture obavezno predaje već od 4. razreda, umjesto sata razredništva kojega bi u tom slučaju nastavnici glazbene kulture bili oslobođeni. Isto tako, predlažem izmjenu pravilnika u pogledu nastave glazbene kulture za područne škole, gdje bi također nastavu trebao držati nastavnik glazbene kulture, zbog nastanka velike disproporcije znanja između učenika područnih i matičnih škola kada dođu do petog razreda. Druga stvar je da se u cijelom eksperimentalnom programu puno govori o trenutnom "zastarijelom" planu i programu glazbene kulture, a ovim se kurikulumom vraćamo u vrijeme svaštarstva kojim će se ponovo postići da svatko radi što želi, umjesto da se radi ono što je za djecu najvažnije: razvoj glazbene kulture i stvaranje kritičkog mišljenja spram glazbenih djela, što se postiže slušanjem i analizom glazbenih djela. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 18 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama | Primjenjivo za većinu ishoda razredne nastave: razina ishoda ''dobar'' nije dovoljna. Uz ishod je potrebno navesti sve razine (iz prijašnjega dokumenta) ili niti jednu (čime se gubi vrijedan materijal namijenjen učenicima, učiteljima i roditeljima). Predlažem navesti sve razine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Ekspertna radna skupina ostala je pri predloženoj konceptualizaciji kurikularnih dokumenata. Za svaki odgojno-obrazovni ishod predložen je pokazatelj razine usvojenosti „dobar“ koji služi kao okvir prilikom procjene usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda. U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i sadržaji te razina usvojenosti „dobar“ određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnome kurikulumu, a preostale razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda, kao i predmetna i međupredmetna povezanost, razrađuju se u metodičkom priručniku pojedinoga predmetnoga kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 19 | Edin Pecman | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma | Previše se komplicira s domenama. "Glazba u kontekstu" previše filozofije i nekonkretno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 20 | NATALIJA BANOV | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma | Mišljenja smo da ne bi trebao biti stavljen naglasak na pojedine domene već dopustiti fleksibilnost prema interesima i mogućnostima učenika (ako učenici iskazuju interes za domenu izražavanje glazbom ili uz glazbu u 8.r. npr., ne treba onda naglašavati A domenu –slušanje glazbe, kako je predviđeno ovim dokumentom). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 21 | Nikolina Brajkovic Draguljic | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma | C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma Nastavna područja/domene pod nazivima; slušanje glazbe, izražavanje glazbom i uz glazbu te glazba u kontekstu različito su zastupljena u određenim ciklusima. U svakom razredu različito iskazujemo domene npr.ako imamo razred koji lijepo pjeva ,više ćemo pjevati, ako imamo plesače, više ćemo plesati itd. Trebamo biti fleksibilni prema mogućnostima i željama učenika i tako se njima prilagoditi. U domeni C Glazba u kontekstu Kazališne predstave ,koncerti i nastupi dio su glazbene kulture koju trebamo razvijati jos od vrtića. Predlažemo da MZO-a financira barem dva glazbena događaja godišnje jer velik broj roditelja ne može platiti. Predlažemo da od 4.razreda nastavu glazbene kulture vodi prof.glazbene kulture obavezno,a također predlažemo da od 1.-3. također nastavu vodi stručnjak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te prijedlozima. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 22 | Darija Kivač | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, A. Svrha i opis predmeta | Važno je istaknuti da bi se odlazak u kazalište trebao financirati od strane MZO, jer bi roditeljima uz sve to bio dodatan trošak, pogotovo za roditelje koji su udaljeniji od većih gradova. Postoji puno kvalitetnih glazbenih događaja na koje se mogu voditi učenici, ali upravo zbog udaljenosti, te dodatnog troška prijevoza to na kraju stvara preveliki financijski izdatak roditeljima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 23 | Nikolina Brajkovic Draguljic | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, A. Svrha i opis predmeta | A. Svrha i opis predmeta Predlažemo da se izradom novog kurikuluma redovna nastava Glazbene kulture odvija u dva sata tjedno. Osim tri izborna predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika), izborni predmet treba postati svako ono područje za koje učenici pokazuju interes i motivaciju. Zašto učenici ne bi dobili ocjenu iz zbora koji pohađaju tri put tjedno i idu na županijska i državna natjecanja? Također predlažemo bodove za upis u srednju školu za učenike koji su bili na županijskim i državnim natjecanjima. Osim glazbenih izvannastavnih aktivnosti, novim kurikulumom treba omogućiti izborne nastave npr. zbora, orkestra, klape/vokalne skupine, instrumentalnog sastava i sl., a kurikulume izbornih predmeta odobravalo bi MZO . Za kvalitetan rad sa zborom ili orkestrom , jedan sat u satnici nije dovoljan, a učiteljima koji rade na više škola nije niti omogućeno (prema tjednim zaduženjima). Stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u školama iz 2014. godine, sudjelovanje učenika u izvannastavnim aktivnostima provodi se prema tjednim zaduženjima učitelja, a ne prema interesima učenika. Učitelji glazbene kulture u osnovnoj školi mogu ostvariti punu satnicu samo u redovitoj nastavi i s dva sata razredništva čiji zbroj treba iznositi minimalno 16 sati tjedno. Ukoliko učitelj radi na više škola ili u manjim sredinama te ne ostvari tjedno zaduženje u okviru 16 sati, sukladno tome smanjuje se i mogućnost organiziranja izvannastavnih aktivnosti u školi, a što je prema prijašnjem Pravilniku bilo ostvarivo u okviru šest nastavnih sati za određenu vrstu aktivnosti za koju su učenici iskazivali interes. Omogućiti fleksibilnost u kreiranju izbornih predmeta i sadržaja tj. fleksibilnost u tjednim zaduženjima učitelja GK. Ukoliko postoji interes učenika, roditelja pa i društvene zajednice u kojoj škola djeluje da u školi postoje brojne mogućnosti bavljenja glazbom, a škola ima i ljudske, prostorne i materijalne kapacitete, zašto ne omogućiti da učitelj Glazbene kulture u školi u kojoj radi, osim redovne nastave izvodi i izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti, a ne zbog ispunjavanja forme raditi primjerice na tri škole. Stoga se predlaže da se nevezano za tjedna zaduženja učitelja otvori prostor u kojem će učenici moći sudjelovati u izvannastavnim glazbenim aktivnostima prema njihovim interesima i potrebama, što znači ako učitelj izvodi tjedno 16 sati redovne nastave da se omogući 6 dodatnih sati za aktivnosti koje će biti formirane prema interesima učenika. Isto vrijedi i za situaciju kada učitelji rade na više škola, to nikako ne smije biti razlog neorganiziranja i neodržavanja izvannastavnih glazbenih aktivnosti u školama kao što je to sada slučaj. U dva sata Glazbene kulture tjedno puno kvalitetnije bi se mogli ostvariti postavljeni ishodi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te prijedlozima. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 24 | Maja Brezak Pohrebny | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost | KOMENTAR UČITELJICA RN OŠ JULIJA KLOVIĆA U ZAGREBU- Aktivnosti u glazbi trebale bi se realizirati u skladu s interesima, sposobnostima i dobi učenika što nije u potpunosti moguće zbog neopremljenosti učionica. Aktiv RN OŠ Julija Klovića | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 25 | Danica Barišić | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost | Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost A. Svrha i opis predmeta Smatram da sam Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost nije dovoljan za reformu kojom se želi unaprijediti odgoj i obrazovanje u našim školama, naročito za poboljšanje glazbeno-kulturnog područja. Za pripremu valjanog kurikuluma potrebno je donijeti niz drugih pravilnika i zakona koji će doista reformirati dosadašnje školstvo naročito u vidu organizacije odgojno-obrazovnih procesa. Za nastavu Glazbene kulture predviđeno je 35 sati godišnje. I već na samom početku imamo problem jer u dosadašnjoj organizaciji odgojno-obrazovnog rada ne ostvarujemo tih 35 sati. U vrijeme redovne nastave organizirano je cijepljenje učenika i sistematski pregledi, profesionalno usmjeravanje učenika, višednevno maturalno putovanje i sl., te je sve više događanja i manifestacija koje organizira Grad, bez vidljivog odgojno-obrazovnog cilja ili svrhe, na kojima učitelji moraju prisustvovati s učenicima. Ako doista želimo da naši učenici u budućnosti budu nosioci kulturnog života zajednice, koncertna publika, kompetentni korisnici kulture te osobe koje će očuvati, prenositi i širiti kulturno naslijeđe posve je jasno da se to ne postiže kroz tako mali broj sati nastave Glazbene kulture. D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama Osnovna škola Glazbena kultura 4. razred Sadržaji i ishodi kroz sve domene u četvrtom razredu uglavnom se uopće ne ostvaruju ako je nastava Glazbene kulture organizirana u okviru razredne nastave s razrednom učiteljicom. Iz dosadašnjeg dvadesetogodišnjeg iskustva mogu reći da velika većina učenika dolaze u peti razred bez ikakvog (sa)znanja da „temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe, tempo/puls, visina tona, melodija, dinamika, boja/izvođači, oblik. Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. Samostalno izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.“ Posve je nevjerojatno da učenici u četvrtom razredu sviraju kraće instrumentalne skladbe! Nastava Glazbene kulture u okviru razredne nastave u našim školama još uvijek se većinom svodi na pjevanje uz matrice, bez instrumenta u razredu, a slušanje glazbe često je samo glazbena kulisa ostalim nastavnim predmetima (Likovna kultura, Priroda i društvo). Iz svega navedenog proizlazi da nastavu Glazbene kulture u četvrtom razredu treba voditi stručnjak, prof. glazbene kulture. Osnovna škola Glazbena kultura 5. – 8. razred Smatram da je u svim razredima i svim domenama previše sadržaja koje je nemoguće kvalitetno ostvariti u ovako malom broju sati. Za višestruko slušanje (audio, video) skladbi (5-15) i kvalitetno pjevanje pjesama (10-15) uz želju za što većim i boljim ostvarenjem navedenih ishoda potrebno mnogo više od propisanih 35(!?) sati godišnje. Materijali i izvori „Za učenje i poučavanje glazbe potrebna je specijalizirana učionica (kabinet), koja je uz standardna sredstva i pomagala opremljena:…“ Poznato je da još uvijek vrijedi zakon po kojem ravnatelji odlučuju tj. organiziraju predmetnu nastavu kabinetski ili u matičnim učionicama (sukladno prostornim uvjetima škole ili po osobnom nahođenju). Za kvalitetnu nastavu Glazbene kulture nužno je zakonski propisati kabinetsku nastavu sa svom potrebnom audio-vizualnom opremom, intrenetom i dječjim instrumentarijem. Također je potrebno istaknuti problematiku izvođenja nastave u područnim školama koje od potrebne opreme jedva da imaju cd-player vrlo slabe kvalitete, računala bez zvučnika i sl., a bez osnovnih uvjeta za rad ne možemo ozbiljno govoriti o ostvarenju aktivnosti i ishoda bilo koje domene u bilo kojem razredu. Organizacija odgojno-obrazovnog procesa „Škole su obvezne omogućiti proširenje učenja i poučavanja glazbe u vidu:…“ Ovaj dio Prijedloga kurikuluma posve je nejasan. U kojem smislu i kako će biti organizirane izvannastavne aktivnosti ili izborna nastava (pjevački zbor, glazbene slušaonice…)? Ako navedeni oblici rada omogućuju kvalitetan umjetnički rast i razvoj svakog učenika onda ti isti oblici rada trebaju biti ravnomjerno zastupljeni u rasporedu sati i jednako dostupni svim učenicima. Budući da je osnovnoškolsko glazbeno obrazovanje za većinu učenika i jedino glazbeno obrazovanje, predlažem da navedene aktivnosti budu organizirane kao izborna nastava (ravnopravna vjeronauku, informatici ili drugom stranom jeziku). Izvannastavne aktivnosti u dosadašnjoj organizaciji odgojno-obrazovnog rada nisu omogućene svima jer se odvijaju u vrijeme redovne ili izborne nastave. Također te aktivnosti (uključujuči i učnike i učitelje) nisu ni u kom smislu vrednovane kako to zaslužuju te se nalaze u nepravednom položaju prema navedenim izbornim predmetima. Izvanučionična nastava koja podrazumijeva barem jedan posjet glazbeno-kulturnom događanju godišnje također nije jasno definirana. Ako je taj posjet propisan kao obavezan dio nastave onda je potrebno osigurati njegovo financiranje, smanjiti administraciju organiziranja takvog posjeta te kao dio obavezne nastave ne bi trebao ovisiti o suglasnosti roditelja. Bojim se da će izvannastavne i izvanučionične aktivnosti i nadalje ovisiti jedino o trudu i entuzijazmu pojedinog učitelja (uz sreću da ima podršku ravnatelja). G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda Smatram da je vrednovanje opisano posve nejasno. Kriteriji ocjenjivanja trebaju biti konkretni i jasni učiteljima, učenicima i roditeljima. Također je posve nejasno što se podrazumijeva pod tehnikama različitih usmenih i pisanih oblika provjere. Nadalje, znajući da vrednovanje i ocjenjivanje učenika mora biti javno i transparentno, ne znam kako je na nastavnom satu moguće voditi sva navedena praćenja, bilježenja, razgovore i analizu vrednovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim komentarima. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 26 | Estera Cenger | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost | Predlažem 2 sata tjedno redovne nastave glazbene kulture da bi se što kvalitetnije realizirala nastava. Pošto radim na tri osnovne škole a svaka škola očekuje da ima pjevački zbor a po čl imamo pravo na dva sata predlažem da pj.zbor imam u svakoj školi u redovnoj nastavi, , a učenici koji sudjeluju na bilo kojim natjecanjima (smotra zborova...) da im se prizna bar 1 bod za upis u srednju školu. Problem je i pronaći termin za održavanje proba pj.zbora jer su satnice popunjene redovnom i izbornom nastavom, dopunskim i dodatnim predmetima. Ali kad bi zbor bila izborna nastava učenici bi bili motiviraniji zbog ocjene (nagrade) za uloženi trud. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 27 | Edin Pecman | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost | Realizacija sati u srednjoj školi mi je potpuno nejasna i nerazumljiva. Šta se tiče broja sati smatram da treba biti minimalno jedan sat tjedno u svakom razredu, ali ne da u trećem i četvrtom razredu imaju mogućnost biranja između likovnog i glazbenog! Molim Vas da se točno definira broj sati i svakom odjeljenju jer ovo 35/140 ili 35/70 je potpune nerazumljivo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 28 | Nikolina Brajkovic Draguljic | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost | A. Svrha i opis predmeta Predlažemo da se izradom novog kurikuluma redovna nastava Glazbene kulture odvija u dva sata tjedno. Osim tri izborna predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika), izborni predmet treba postati svako ono područje za koje učenici pokazuju interes i motivaciju.Zašto učenici nebi dobili ocjenu iz zbora koji pohađaju tri put tjedno i idu na županijska i drzavna natjecanja? Također predlažemo bodove za upis u srednju skolu za učenike koji su bili na županijskim i državnim natjecanjima. Osim glazbenih izvannastavnih aktivnosti, novim kurikulumom treba omogućiti izborne nastave npr. zbora, orkestra, klape/vokalne skupine, instrumentalnog sastava i sl., a kurikulume izbornih predmeta odobravalo bi MZO . Za kvalitetan rad sa zborom ili orkestrom , jedan sat u satnici nije dovoljan, a učiteljima koji rade na više škola nije niti omogućeno (prema tjednim zaduženjima). Stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u školama iz 2014. godine, sudjelovanje učenika u izvannastavnim aktivnostima provodi se prema tjednim zaduženjima učitelja, a ne prema interesima učenika. Učitelji glazbene kulture u osnovnoj školi mogu ostvariti punu satnicu samo u redovitoj nastavi i s dva sata razredništva čiji zbroj treba iznositi minimalno 16 sati tjedno. Ukoliko učitelj radi na više škola ili u manjim sredinama te ne ostvari tjedno zaduženje u okviru 16 sati, sukladno tome smanjuje se i mogućnost organiziranja izvannastavnih aktivnosti u školi, a što je prema prijašnjem Pravilniku bilo ostvarivo u okviru šest nastavnih sati za određenu vrstu aktivnosti za koju su učenici iskazivali interes. Omogućiti fleksibilnost u kreiranju izbornih predmeta i sadržaja tj. fleksibilnost u tjednim zaduženjima učitelja GK. Ukoliko postoji interes učenika, roditelja pa i društvene zajednice u kojoj škola djeluje da u školi postoje brojne mogućnosti bavljenja glazbom, a škola ima i ljudske, prostorne i materijalne kapacitete, zašto ne omogućiti da učitelj Glazbene kulture u školi u kojoj radi, osim redovne nastave izvodi i izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti, a ne zbog ispunjavanja forme raditi primjerice na tri škole. Stoga se predlaže da se nevezano za tjedna zaduženja učitelja otvori prostor u kojem će učenici moći sudjelovati u izvannastavnim glazbenim aktivnostima prema njihovim interesima i potrebama, što znači ako učitelj izvodi tjedno 16 sati redovne nastave da se omogući 6 dodatnih sati za aktivnosti koje će biti formirane prema interesima učenika. Isto vrijedi i za situaciju kada učitelji rade na više škola, to nikako ne smije biti razlog neorganiziranja i neodržavanja izvannastavnih glazbenih aktivnosti u školama kao što je to sada slučaj. U dva sata Glazbene kulture tjedno puno kvalitetnije bi se mogli ostvariti postavljeni ishodi. C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma Nastavna područja/domene pod nazivima; slušanje glazbe, izražavanje glazbom i uz glazbu te glazba u kontekstu različito su zastupljena u određenim ciklusima. U svakom razredu različito iskazujemo domene npr.ako imamo razred koji lijepo pjeva,više ćemo pjevati, ako imamo plesače, više ćemo plesati itd. Trebamo biti fleksibilni prema mogućnostima i željama učenika i tako se njima prilagoditi. U domeni C Glazba u kontekstu Kazališne predstave,koncerti i nastupi dio su glazbene kulture koju trebamo razvijati jos od vrtića.Predlažemo da MZO-a financira barem dva glazbena događaja godišnje jer velik broj roditelja ne može platiti. Predlažemo da od 4.razreda nastavu glazbene kulture vodi prof.glazbene kulture obavezno,a također predlažemo da od 1.-3. također nastavu vodi stručnjak. F) Učenje i poučavanje predmeta Škola za Život nadamo se da će omogućiti opremljenost digitalnom tehnologijom kako bi mogli to primjenjivati u nastavi.Puno škola nema adekvatnu opremu te ne može održavati digitalnu nastavu.Osnovna oprema bi bila:Kvalitetan klavir,dječji instrumentarij,bubnjevi,gitare, uređajima za reprodukciju audiozapisa i videozapisa (hi-fi linija, računalo s pristupom internetu, kvalitetni zvučnici i projektor, Ako se to propisuje dokumentom, onda treba i osigurati materijalnu opremljenost (a ne prepuštati samim školama tj. ravnateljima ili jedinicama lokalne samouprave kako se to do sada činilo). G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda Vrednovanje kao učenje, vrednovanje za učenje i vrednovanje naučenog je nejasno postavljeno.Elementi vrednovanja Glazba u kontekstu nejasna je jer se preklapa sa prvim elementom Slušanje glazbe. Predlažemo da se u svim predloženim elementima treba dati mogućnost i sumativnog i formativnog praćenja i vrednovanja. Što se tiče same nastave predmeta Glazbena kultura i prijedloga Predmetnog kurikuluma, osim u samom pristupu poučavanju, vidljivo je da nema znatnih promjena obzirom da je satnica ostala ista. Promjene su u nazivima nastavnih područja koje se sada nazivaju domenama te elementima vrednovanja koji su također promijenili naziv. Naglasak se stavlja na mogućnost uporabe digitalnih alata u nastavi glazbe koji su svakako poželjni i dobrodošli. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 29 | KSENIJA ĆOSIĆ | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, I. | Neozbiljno je i neodgovorno da su predmetni kurikulumi stavljeni na javnu raspravu tijekom provođenja eksperimentalne provedbe. Tko će i kada proučiti što je provedeno, je li implementacija bila uspješna ili neuspješna? Zar ćemo u jesen svi u eksperimentalnu provedbu bez evaluacije provedenoga. Žuri se s provedbom bez evaluacija, osvrta, kritika, pohvala kao da je samo važno "nešto" napraviti, a nije važno kako i što kvalitetnije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 30 | Zrinka Šimunović | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Pozdravljam sve koji su se uključili u ovo savjetovanje! Posebno je vrijedno što su stručna vijeća predvođena svojim voditeljima prepoznala važnost uključivanja i predlaganja nekoliko konkretnih prijedloga poboljšanja ovog dokumenta. Prijedlog kurikuluma je već nakon prve javne rasprave promijenjen prema prijedlozima struke stoga vjerujem kako će i ovo savjetovanje imati utjecaja na poboljšanje dokumenta. U F poglavlju (F.2 ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA PROCESA) jasno je izrečeno što se podrazumijeva kao izborna/fakultativna nastava „ Učenje i poučavanje glazbe je u svim odgojno-obrazovnim ciklusima i razinama zastupljeno s jednim satom tjedno u redovnoj nastavi. Škole su obvezne omogućiti proširenje učenja i poučavanja glazbe u vidu: - izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula; - izvanučioničke nastave; - izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti; - različitih vrsta projekata planiranih školskim kurikulumom“ Upravo se ovim tekstom pokušalo postaviti pravne temelje na osnovu kojih će se moći pristupiti daljnjim aktivnostima prema institucijama i tijelima koja su zadužena za uređenje i pitanja izborne/ fakultativne nastave. Poglavlje o vrednovanju zahtijeva određene promjene u smislu jasnijeg raspisivanja što se i na koji način vrednuje u nastavi Glazbene kulture i umjetnosti na što ukazuju komentari dani u ovoj raspravi kao i povratne informacije iz eksperimentalnih škola. Zaključila bih rečenicom da je točno ovako zamišljen proces nastajanja i razvoja kurikuluma. Ne kao konstanta koja se ima pravo mijenjati svakih 20 godina već živo tijelo koje se mijenja prema zahtjevima društva i vremena. A pravo i odgovornost za te promjene imamo svi mi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom prijedlogu vezano za vrednovanje koji je uvršten u novu inačicu kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 31 | Mirjana Horvat | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Čitajući pomno Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura (GK) i Glazbena umjetnost (GU), kao i sve komentare na Prijedlog, prvotno želim iskreno zahvaliti svim autorima na ogromnom poslu i iznimno velikom trudu u pisanju Prijedloga. Prijedlog je iznjedren sigurno uz nadilaženje mnogih različitih poteškoća, a ponajviše poteškoća u procjeni odabira primjerenih područja i sadržaja koji će ući u Prijedlog kurikuluma i objedinjavanja istih s onim što bi trebala biti nastava GK i GU, u vidu uvažavanja i ispunjavanja potrebama i prijedloga nas učitelja/profesora GK i GU i uz otklanjanje primjedbi i poteškoća koje muče nas učitelje/profesore GK i GU u konkretnom radu. Kao učiteljica GK u dvjema osnovnim školama, koja sudjelujem u eksperimentalnoj provedbi Škole za život, mislim da je ovaj Prijedlog u temelju vrlo dobro napravljen, jer je visoko, gotovo kao jedan glazbeno-pedagoški ideal, postavljen koncept nastave GK i GU, kojemu treba težiti, a omogućuje nam sljedeće: 1. široko polje djelovanja prema različitim mogućnostima i sposobnostima i učitelja i učenika; 2. mijenjanje pristupa u poučavanju; 3. promjenu vrednovanja; 4. idealnu uređenost i zastupljenost domena. No Prijedlog će tražiti i svojevrsne dopune za koje je potrebno vrijeme izvođenja nastave prema ovom Prijedlogu, kao i analiza, sinteza, praćenje, vrednovanje i evaluacija Prijedloga kurikuluma. Naslov ovog dokumenta je Prijedlog predmetnog kurikuluma GK i GU i ovo nije konačan tekst dokumenta. Zato vrlo pozitivno pristupam ovom dokumentu i veseli me što javnom on-line raspravom možemo zajednički pridonijeti izradi konačnog dokumenta tj. Kurikuluma predmeta GK i GU. A opet i to konačno i nije konačno, jer odgoj i obrazovanje su oduvijek, gledajući u formalnom i neformalnom obliku i kontekstu, kroz povijest pedagogije, bili promjenjivi. Budući da se nalazimo u vremenu jako brzih promjena, smatram da su danas i paradigme učenja i poučavanja potrebne promjena, a za te promjene je potrebno mijenjati sebe, mijenjati način promišljanja o učenju i poučavanju, mijenjati metode rada i dr., jednostavno mijenjati ono što nije dobro i što ne daje dobre rezultate. Zato pohvaljujem što kroz Prijedlog kurikuluma želimo pristupiti drugačijem poučavanju i to kroz postavljanje ishoda predmeta, ishoda domena, drugačije vrednovanje (formativno i sumativno) i dr. Na temelju proučavanja kurikuluma GK/GU i u drugim državama osobno smatram da ovakva vrsta dokumenta ne može riješiti problem satnice učitelja GK, pitanje posjeta kazalištima, koncertnim dvoranama, omogućiti jednake uvjete obrazovanja, riješiti osobni pristup poučavanju, detaljno razraditi vrednovanje, reformirati cijeli obrazovni sustav, riješiti pitanje tjednog zaduženja učitelja/profesora, stvoriti konkretne preduvjete rada svakog učitelja GK/GU, organizirati edukacije učitelja u području IKT, plesa i dr., smanjiti broj učenika u razredima, ozakoniti pristupačne pretplate i pojedinačne karte za glazbene događaje ili pak financirati odlaske na iste iz ruralnih i udaljenih mjesta i sl., ali može stvoriti preduvjete za nove akte ili pak novooblikovane pravilnike u kojima će se ta pitanja rješavati, kao npr. Pravilnik o praćenju i vrednovanju učenika, Pravilnik o tjednim zaduženjima učitelja, Državni pedagoški standard i dr. Zato smatram da je Prijedlog kurikuluma dobro postavljen, jer se bavi pitanjem postavke predmeta GK/GU u njegovoj biti i to tako da ne okrnjuje ono što je u suštini glazba, a taj dokument može biti daljnja okosnica za izradu Pravilnika i podakata koji će podržavati izvođenje Kurikuluma u konkretnosti svakodnevnog poučavanja. Što se tiče ovog Prijedloga kurikuluma po mojem mišljenju možda bi bilo dobro još promisliti o nekim korekcijama u tekstu, i to u sljedećem: 1) omogućavanju slobodnog izbora količine učenja pjesama/brojalica i glazbenih igara, jer možda je nepotrebno u dokumentu navoditi koliko pjesama/brojalica, glazbenih igara treba učenik izvoditi, jer svaki će učitelj prilagoditi količinu učenja pjesama/brojalica, glazbenih igara i aktivnosti mogućnostima učenika i iz učenika pokušati izvući ono najbolje što učenik može dati 2) definiranju slijeda upoznavanja glazbala unutar odgojno-obrazovnih ciklusa s obzirom na različita preseljenja učenika s jedne škole u drugu ili zasnivanja radnog odnosa učitelja na nekoj drugoj školi, kako bi praćenje sadržaja bilo ujednačeno Nadam se da ćemo samo zajedničkim pozitivnim pristupom promjenama stvoriti nešto dobro za buduće generacije učenika, što će ujedno biti motivirajuće za nas učitelje i na dobru usmjerenost razvoja predmeta GK i GU. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Izuzetno nam je drago što ste podijelili osobno iskustvo implementacije kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 32 | NERA ĐONLIĆ | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Poštovane kolegice i kolege, iznimno me raduje vidjeti ovoliki broj komentara na javnoj raspravi. Vaša uključenost pokazuje koliko nam je svima stalo do dobrobiti učenika i pozicije predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost u njihovom školovanju i životima. Najprije bih voljela objasniti što Kurikulum predmeta Glazbena kultura Glazbena umjetnost, nažalost, nije: 1. Kurikulum nije dokument koji propisuje satnicu predmeta. Ona je određena u nastavnom planu Nastavni plan https://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Nastavni_plan_i_program_za_osnovnu_skolu_-_MZOS_2006_.pdf Bez sumnje, smanjenje satnice za vrijeme ministrice Ljilje Vokić ima dalekosežne posljedice na cjelovit razvoj djeteta, a implicitno na kompletno hrvatsko društvo. Hoće li situacija biti bolja ukoliko budemo imali više sati redovne nastave? Sigurno hoće, nakon nekog vremena. Ali, Kurikulum predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost nije dokument koji propisuje satnicu predmeta. 2. Kurikulum nije dokument koji određuje tjednu normu učitelja. Tjedna norma učitelja određena je Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi te Pravilnikom o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi. 3. Kurikulum nije dokument koji organizira i propisuje načine i oblike financiranja osnovnih i srednjih škola. 4. Kurikulum predmeta Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti ne može raspisivati Kurikulum izborne nastave. Sati izborne nastave uređeni su Nastavnim planom i programom (https://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Nastavni_plan_i_program_za_osnovnu_skolu_-_MZOS_2006_.pdf posjet:15.12.2018.) Kurikulumski koncept podrazumijeva veliku slobodu učitelja (ali i odgovornost!). To je dokument u kojem se mogu postaviti odgojno-obrzovni ishodi, dati preporuke za njihovo ostvarenje i vrednovanje, predložiti odgovarajuće metode poučavanja i praćenja učeničkih postignuća, postaviti elemente vrednovanja, navesti izrijekom što je potrebno imati na raspolaganju da bi poučavanje glazbe bilo uspješno (odnosi se i na učionicu i na doživljaj glazbe u autentičnom okružju), navesti razne načine i oblike izvannastavnih i izbornih aktivnosti. Ali, nažalost, ne može propisati njihovu količinu. Izuzetno smo ponosni na dvije recenzije: prva je recenzija akademika Zorana Juranića, napravljena na molbu HAZU te objavljena kao komentar Vladimira Paara na javnoj raspravi u rujnu 2016. g. (javna rasprava o Prijedlogu kurikuluma Glazbene kulture i Glazbene umjetnost počela je 22. srpnja 2016. g.). Akademik Juranić pohvaljuje koncept prvim rečenicama recenzije: „Na prijedlog kurikuluma za glazbenu kulturu nemam bitnijih primjedbi. Sačinjen je sistematično i svrhovito, a podjela na tri domene – slušanje i upoznavanje glazbe, izražavanje glazbom i uz glazbu te glazba u kontekstu – omogućuje postupan i sveobuhvatan pristup glazbenoj umjetnosti na receptivnoj, kreativnoj i znanstveno-interdisciplinarnoj razini.“ Recenzija je dostupna na stranici e savjetovanja https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3752 (posjet: 15.12.2018.) Drugu recenziju je radio finski stručnjak Eija Kauppinen, iz Finnish National Agency for Education. Institucija je svojevrstan ekvivalent našoj Agenciji za odgoj i obrazovanje, što nam je bilo izrazito drago: ipak je takvo tijelo garancija stručnosti i visokih kompetencija. Finska recenzija nije zahtijevala nikakvu doradu dokumenata. Jedina primjedba išla je u prilog većeg uključivanja transverzalnih kompetencija u odgojno-obrazovne ishode Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti, koje su okarakterizirali izrazito „glazbenima“. Također, zanimljivo je citirati rečenicu iz finske recenzije: „We think it is a way to get teachers think by themselves, what is important and how to arrange all learning activities. I think that you provide much more detailed information than we do.“ (MZO, predmetni kurikulumi i recenzije, https://mzo.hr/sites/default/files/slike/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-kurikulum/Predmetni-kurikulumi/review_music_curriculum_finland.pdf (posjet: 15.12.2018.) U komentarima na javnu raspravu ne mogu ne primijetiti rečenice koje se copy/paste ponavljaju iz komentara u komentar. Teško za povjerovati da su različiti ljudi došli do identičnih zaključaka, identičnim riječima. Zar zaista ne možemo bolje od toga? S druge strane, raduje me što i u ovoj javnoj raspravi ima par dobrih prijedloga za koje se zbilja nadam da će ih nova stručna radna skupina uvažiti. Jer su dobri i progresivni. Jer unapređuju proces učenja i poučavanja. Jer našim učenicima nose dobrobit. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 33 | Snježana Stojaković | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Smatram da je kurikulum u osnovi kvalitetan, dobro osmišljen i primjenjiv u suvremenoj nastavi glazbene kulture. Golem trud, znanje i razumijevanje uloženi u njegovu izradu vidljivi su na svakoj stranici. 1. učitelj može slobodno birati sadržaje i metode rada te ih prilagođavati ih lokalnim uvjetima i učeničkim potrebama, 2. učitelj može sam odrediti koliko će vremena posvetiti pojedinoj temi, 3. kurikulum prepoznaje potrebe učenika i omogućuje im da aktivno sudjeluju u stvaranju i realizaciji ishoda, 4. stranica za edukaciju Loomen iznimno je kvalitetna te mi je u velikoj mjeri približila i pojasnila ciljeve kurikularne reforme, 5. kurikulum je pogodan za poticanje kreativnost i razvoj individualnih sposobnosti, kako kod učenika tako i kod učitelja, 6. sadržaji i ostvarivanje plana i programa više nisu u prvom planu; kurikulum pokušava iz svih sadržaja izvući ono što je učenicima najpotrebnije Smatram da kolege - sudionici ovog savjetovanja prema kurikulumu zauzimaju prilično kritičan stav ponajprije zato što im je on predstavljen kao gotov proizvod. Proučavajući kurikulum i istražujući dostignuća kolega na Loomenu osjetila sam potrebu da nove pristupe nastavi primijenim u svom radu u školi. Mislim da kroz sličan proces trebaju proći svi učitelji kako bi dobili priliku upoznati vrijednosti kurikuluma. Negativnom ozračju oko kurikuluma naročito je doprinijela medijska kampanja u kojoj su učitelji predstavljeni kao izvršitelji naredbi koji će, eto, tek sada, nakon silnih godina rada, dobiti priliku da nastavu vode na ispravan način. Kurikulum kakav smo dobili na uvid nije gotova stvar. Kurikulum je otvoren, kurikulum je proces i svaki učitelj može biti njegov sukreator. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 34 | Lidija Bernardica Matijević | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Srdačan pozdrav i svaka pohvala uvodnom dijelu u kojem se potvrđuje važnost glazbe u životu čovjeka. To treba uvijek nanovo davati do znanja (jer mnogi koji kreiraju zakone u našem društvu jednostavno zaboravljaju na to). * upotrebljavam dijakronijski model 70%, a 30% sinkronijski * predlažem elemente ocjenjivanja koji su u upotrebi jer su jasni i učenicima i roditeljima * potičem i želim dalje poticati praktično muziciranje (zbor, orkestar) * realnost u hrvatskom društvu upućuje na veliki problem u vezi opremljenosti učionica IKT-om (bez nade da će biti bolje) * IKT nikada ne može u potpunosti zavladati umjetnošću, pa čak ni u odgojnom razdoblju * tradicijska glazba ne smije biti zamijenjena glazbom drevnih civilizacija (osobito se ne treba tražiti alternativu za hrvatsku tradicijsku glazbu) * ishode treba još dublje razraditi (možda se to htjelo postići ovim e-savjetovanjima) * Ishodi trebaju odgovarati zahtjevima Državne mature (što za sada nije moguće jer su dosta velika odstupanja od modela do modela, odabira i inventivnosti nastavnika) * otvara mi se novo pitanje: koji nakladnik će obuhvatiti ova dva modela? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 35 | Ivica Kovačić | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Pozdrav svima! Kao učitelj glazbene kulture u potpunosti se slažem s mišljenjem i prijedlozima kolega učitelja sisačko-moslavačke županije iznesenim na ŽSV-u na kojem sam i prisustvovao. Osobno smatram da se u predmetnom kurikulumu za glazbenu kulturu radi o blagim promjenama koje trenutno ne donose nikakvu bitnu razliku što se samog predmeta tiče jer učitelji entuzijasti ionako na taj način već odavno rade. Stoga smatram da bi se svakako trebalo uvažiti mišljenje i prijedloge struke te krenuti s izradom novog predmetnog kurikuluma koji bi se temeljio na redovnoj nastavi glazbene kulture dva sata tjedno, te izvannastavne aktivnosti (zbora, tamburaša i sl.) u šest potpuno priznatih sati. U suprotnom je sasvim svejedno uče li se npr. trzalačka glazbala u šestom ili sedmom razredu i sl. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 36 | Linda Ahel | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Smatram da je u nastavi glazbene kulture najveći problem broj propisanih sati nastave glazbene kulture tjedno. Mišljenja sam da je, sajednim satom tjedno, predloženi predmetni dokument vrlo teško ostvariti. Svatko tko radi s učenicima i tko je upoznao (kroz rad u više škola) različite uvjete rada, svjestan je da se postavljeni ishodi u 35 sati godišnje ne mogu ostvariti. Posjeti kazalištu... kako? Tko snosi troškove? Što rade učenici koji nemaju kazalište u svojoj blizini, nemaju adekvatnu opremu u učionicama? Hoće li se u svakoj školi i svakom učeniku Republike Hrvatske osigurati jednaki uvjeti obrazovanja? Skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka, računalni programi za notografiju...u 35 sati uz sve ostalo? Uz to ne treba smetnuti s uma činjenicu da je i za to potrebna određena „oprema“ i kvalitetni programi koji nisu jeftini....ili se i dalje očekuje da učitelji sami iznalaze načine kako će to ostvariti? Za mnoge stvari nije predviđeno brojčano vrednovanje (mišljenja sam da se „pogrešni“ elementi ocjenjuju brojčano). Vrednovanje kao učenje, za učenje i naučenog je nejasno postavljeno te će pisano praćenje učenikova napretka dovesti do formalističkog pisanja tj. do novog administrativnog opterećenja učitelja. Predloženi elementi vrednovanja su u međusobnoj koliziji i preklapanju. Iz dokumenta proizlazi da za npr. jedno slušno djelo ocjenu učenik dobiva u dva elementa vrednovanja (element vrednovanja: slušanje glazbe - „Slušno identificiranje obilježja različitih vrsta glazbe“ i element vrednovanja: Glazba u kontekstu – „Razumijevanje obilježja različitih vrsta glazbe“)? Što se tiče same nastave predmeta Glazbena kultura i prijedloga Predmetnog kurikuluma, osim u samom pristupu poučavanju, vidljivo je da nema znatnih promjena (uz manje korekcije u izboru sadržaja po razredima u odnosu na postojeći Plan i Program) s obzirom na to da je satnica ostala ista. Promjene su u nazivima nastavnih područja koje se sada nazivaju domenama te elementima vrednovanja koji su također promijenili naziv. Naglasak se stavlja na mogućnost uporabe digitalnih alata u nastavi glazbe koji su svakako poželjni i dobrodošli, ali su i do sada također bili korišteni. „Škole su obvezne omogućiti proširenje učenja i poučavanja glazbe u vidu: izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula; izvanučioničke nastave; izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti; različitih vrsta projekata planiranih školskim kurikulumom. Ovi oblici rada okarakterizirani su principom dobrovoljnog uključivanja učenika. Oblikuju se u skladu s potrebama, željama i sklonostima učenika.“ Ako je dokumentom predviđena mogućnost izbornih predmeta već naveli na početku ovog onda tu mogućnost treba detaljnije razraditi. Zbog čega se Zbor (kojeg učenici pohađaju 2 sata tjedno, kao i ostale izborne predmete) ne bi ocjenjivao i unosio kao izborni predmet u svjedodžbe učenika? Bilo bi dobro, obzirom na različite uvjete u školama, omogućiti fleksibilnost u kreiranju izbornih predmeta i sadržaja tj. fleksibilnost u tjednim zaduženjima učitelja GK. Ako postoji interes učenika, roditelja pa i društvene zajednice u kojoj škola djeluje da u školi postoje brojne mogućnosti bavljenja glazbom, a škola ima i ljudske, prostorne i materijalne kapacitete, zašto ne omogućiti da učitelj Glazbene kulture u školi u kojoj radi, osim redovne nastave izvodi i izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti. Osim dopuštena tri izborna predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, do sada i informatika), izborni predmet treba postati svako ono područje za koje učenici pokazuju interes! Postoji još mnogo toga u ovom dokumentu što je nejasno, nedefinirano i neodređeno. Smatram ga izrazito ambicioznim, ali i apsolutno neodrživim s 35 sati godišnje i nejednakim uvjetima za svakog učenika. Svi smo svjesni da su promjene prijeko potrebne, ali ovim dokumentom nije promijenjeno ono što doista promijenjeno treba biti. „Kozmetičkim“ promjenama na brzinu, one izostaju... | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 37 | Ilena Lučić Špelić | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Želim naglasiti da je doista izrada Novog kurikuluma prilika da se redovna nastava Glazbene kulture odvija u dva sata tjedno. Također izborni predmet treba postati svako ono područje za koje učenici pokazuju interes te omogućiti izbornu nastavu zbora, orkestra, klape/vokalne skupine, instrumentalnog sastava i sl.. Ovdje treba, zapravo dozvoliti fleksiblinost učitelju da prema interesima i mogućnostima učenika kreira izbornu nastavu. Jer, fleksibilonost nije potrebna u npr. biranju redoslijeda sadržaja... redoslijed sadržaja treba točno odrediti. Za kvalitetan rad sa zborom ili orkestrom, jedan sat u satnici nije dovoljan, a učiteljima zbog tjednih zaduženja jer rade na više škola nije niti omogućeno. Nastavne domene različito su zastupljene u određenim ciklusima, a trebalo bi dopustiti učitelju „slobodu“ da, opet prema interesima i mogućnostima učenika, određuje zastupljenost domena. U domeni C preporuka je planirati školskim kurikulumom najmanje jedan glazbeni događaj, ali nije definirano tko će to financirati. Ako se spominje rasterećenje učitelja, upitno je kako će se to realizirati kad je potrebno pisano praćenje učenikova napretka kao vrednovanje. Elementi vrednovanja su nejasni, preklapaju se, te ih potrebno preciznije definirati. U svim predloženim elementima vrednovanja treba se dati mogućnost sumativnog i formativnog praćenja i vrednovanja. Naglasak se stavlja korištenje digitalnih alata u nastavi, a mnoge škole još uvijek, nažalost, nisu adekvatno opremljene. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 38 | Tina Pajdaš | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Pohvaljujem: 1. Vrednovanje Formativno vrednovanje – u glazbenoj kulturi bi definitivno trebao biti naglasak na takvoj vrsti vrednovanja, bez nabacivanja velike količine ocjena, bez stresnih raznoraznih sumativnih procjena. Važno je da učenik dobije povratnu informaciju o napretku ili još bolje , da sam preuzme odgovornost za svoj napredak i može procijeniti koliko je uspješan u nekoj aktivnosti. Sumativna procjena ne utječe na kvalitetu poučavanja ni na poboljšanje uspjeha kod učenika. Činjenica je da naglasak na formativnoj procjeni u konačnici dovodi do manjeg broja ocjena i više povratnih informacija u obliku zapisa. Elementi ocjenjivanja: Napokon je izbačen element koji već godinama nema apsolutno nikakvu funkciju, a to je intonacija, ritam i glazbeno pismo. 2.Rasprava, pisano mišljenje o doživljaju glazbenog dijela nakon nekog koncerta. Mislim da je važno danas poticati učenike da izraze svoje mišljenje riječju i pisano. Nakon nekoliko pokušaja ove godine bila sam vrlo iznenađena dječjim radovima , njihovim promišljanjima pa i kritičkom odnosom prema publici ili izvođačima. 3. Poticanje na odlazak na najmanje 1 koncert godišnje. 4. Domene: Na početku mi je naziv domene Glazba u kontekstu zvučala nedovršeno i nedorečeno. Vidim da se izvrsno dopunjuje s likovnom kulturom tj njihova domena glasi umjetnost u kontekstu. I glazba i likovna djela su nastala kroz kulturni, povijesni ili društveni kontekst i dobro je da ih učenici kroz kontekst i pokušaju razumjeti. 5. IKT – u nastavi. Nakon jedne godine rada s IKT –om u nastavi glazbene kulture mogu reći da je povremeno korištenje vrlo pozitivno, zanimljivo djeci. Uz neke alate učenici mogu dobiti informacije o razumijevanju sadržaja i vlastitom napretku. Promijenila bih: 1. Sukladno navedeno gornjem bilo bi mi draže kada bi postojala samo 2 elementa ocjenjivanja. Time bi se smanjila potreba za gomilanjem ocjena i ostavio prostor za povratne informacija drugačijeg tipa. Jedan element bi i dalje bio „Aktivnost u učenju glazbe“, a drugi „Slušanje i razumijevanje glazbe u kontekstu“. Sama bilješka uz ocjenu bi ionako opisala koju domenu smo ocjenili i koji sadržaj. 2. Nepotrebno je u dokumentu navoditi koliko učenik najmanje izvodi ili pjeva pjesama. Svaki učitelj će prilagoditi aktivnost mogućnostima razreda i ostalim aktivnostima koje izvodi (sviranje, tjeloglazbu. mali razredni orkestri…) 3. Još uvijek je prevelika količina sadržaja u svim razredima. Više sadržaja bih stavila pod preporučena, smanjila obavezna . Učitelj će na osnovu strukture razreda moći bolje procijeniti koje će sadržaje povećati, a koje izostaviti. 4. Učitelj glazbene kulture od 3. razreda OŠ. Neki sadržaji bi se bez problema mogli onda prebaciti na 4 razred jer bi za to imali uvjeta. Nadam se: 1. Da će ideju o odlasku na koncert financirati ministarstvo preko raznih projekata, a ne roditelj 2. Da će učitelji imati kvalitetnu edukaciju (IKT) 2. Da će ovaj kuirkulum pratiti i ostali dokumenti koji su uz njega usko vezani: -.Zakon o ocjenjivanju - Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Nastavni plan i program za osnovnu školu u kojem se definiraju nastavni programi tj obavezni nastavni predmeti te izborni predmeti. 3. Da je ovo samo početak putovanja i da će jednoga dana u kurikulumu glazbene kulture prevladavati glagol POTICATI, a ne razlikovati, analizirati, prepoznati, upoznati, objasniti…. 4- Da će učitelj moći slobodno birati sadržaje koje će raditi u kom razredu. Npr renesansu u 6 raz, a ne u 8. 5. Da će izvannastavne aktivnosti dobiti na većem značaju, da će biti organizirana izborna nastava glazbene kulture 6. Da učitelji neće morati raditi na 3. ili 4. škole. 7. Da školstvo jednoga dana neće imati veze s političkim strujanjima | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 39 | Sandra Milotić Macan | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | U potpunosti se slažem sa svime navedenim u iscrpnim i sveobuhvatnim izvješćima koja su priložila razna ŽSV učitelja glazbene kulture i glazbene umjetnosti. Posebno ću istaknuti da jedan sat nastave tjedno nije dovoljan za kvalitetnu realizaciju predloženog kurikuluma koji je vrlo ambiciozno osmišljen za postojeću satnicu. Smatram da bi redoslijed upoznavanja glazbala trebao biti jedinstven za sve škole. Potrebno je omogućiti profesorima glazbene kulture da predaju od 1. razreda OŠ. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 40 | Snježana Stojaković | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Zaključak učitelja glazbene kulture Grada Zagreba o Nacrtu odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Glazbena kultura za osnovne škole, donesen na Županijskom stručnom vijeću učitelja Glazbene kulture Grada Zagreba održanom 13. prosinca 2018.g. ŽSV Grada Zagreba prije svega želi zahvaliti autorima Prijedloga predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost na uloženom trudu i iskazanoj volji za promjenama u nastavi glazbene kulture. Primjedbe i prijedlozi za doradu: 1. Opće primjedbe: a. Kurikulum je preopširan, pisan nejasnim i nepreciznim stilom. Stil pisanja dijelom je i pretjerano stručan, imamo li u vidu da je za kurikulum zainteresirana šira javnost, a posebno roditelji učenika. b. Kurikularna reforma svedena je na reorganizaciju nastavnih sadržaja. Sadržaji nisu uopće mijenjani, premda razlozi za promjene postoje. 2. Domene su neusklađene s ciklusima. Veliki broj učitelja razredne nastave nije educiran za muziciranje s učenicima, koji u četvrti ili peti razred dolaze nespremni za oblik obrazovanja predložen kurikulumom. Predlažemo da nastavu glazbene kulture svakako drže učitelji-ce glazbene kulture od drugog ciklusa ili već od prvog ciklusa. 3. Način rada predložen kurikulumom sa sobom nosi povećanje obima administrativnih poslova za učitelje. Potrebno je ispočetka pisati planove i programe, pripreme za nastavne satove te se pripremati za novi način vrednovanje. 4. Kurikulum se uopće ne bavi još jednim važnim problemom školstva: prevelikim značajem brojčanih ocjena. To se posebno odnosi na osnovnu školu, u kojoj su zaključne ocjene iz predmeta 5. – 8. razreda gotovo jedini kriterij upisa u srednje škole. Posljedica je sljedeća: učenicima nije bitno stjecanje znanja i vještina nego ih zanima koji je najkraći put do odlične ocjene. 5. Predlažemo da se napravi prijedlog kurikuluma za rad s učenicima s teškoćama u razvoju. Na taj bi način olakšali pisanje programa učiteljima te bi im se pomoglo u radu. Kratke i neredovite edukacije nisu dostatne kako bi učitelje osposobilo za krajnje zahtjevan i odgovoran posao s djecom s teškoćama u razvoju. 6. Otvoreni model nastave – s učenikom u središtu i ocjenom koja je u svim elementima poticajna – kakav se predlaže u kurikulumu, u predmetu glazbena kultura primjenjuje se već odavno. 7. A domena a. Za ovu je domenu preporuka da se ne vrednuje brojčanom ocjenom, što smatramo potpuno neopravdanim. U nastavi glazbene kulture ocjena je poticajna, stoga je preporuka da se neki segmenti ne ocjenjuju pogrešna. Domena A zapravo je jedina koja se doista može brojčano ocijeniti. b. Opis domene potrebno je konkretizirati, jer je preopćenit i neprecizan. c. U kurikulumu nema ni riječi o elementima ocjenjivanja. Njih bi trebalo uskladiti s vrijednostima kurikuluma. d. Za peti i šesti razred predviđeno je previše sadržaja. Prijedlog: u petom razredu obrađivati gudaća glazbala i vokalna glazbu, u šestom puhaća glazbala i udaraljke, a u sedmom orkestar i glazbene forme. 8. B domena a. Očekivanja na području glazbenog stvaralaštva su nerealna. Nije precizirano što se vrednuje u području stvaralaštva. b. Preporuka za glazbeno opismenjavanje učenika također je nerealna i neostvariva s jednim satom nastave tjedno. c. Za razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ponuđena je samo razina „dobar“, što je nedovoljno. Nejasno je zašto ne bi bile navedene sve razine usvojenosti. 9. C Domena a. Predlažemo organizaciju posjeta kulturnim događajima koji bi bili besplatni i rezervirani samo za učenike. b. Smatramo da bi učitelji trebali imati više edukacija uživo, jer ih smatramo korisnijima od webinara i drugih oblika internetske edukacije. c. Izborna nastava treba biti predviđena kurikulumom. Potrebno je precizirati što sve može biti izborna nastava – svakako zbor, ali i drugi oblici glazbenih aktivnosti. Na taj bi se način omogućilo učiteljima da uz redovnu izvode i izbornu nastavu prema interesima učenika i potrebama zajednice. d. Tradicijsku glazbu učenici trebaju upoznavati od prvog razreda osnovne škole i nastaviti u srednjim školama. Županijsko stručno vijeće učitelja GK Grada Zagreba 19 članova Voditeljica Županijskog stručnog vijeća Grada Zagreba Snježana Stojaković | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. Ekspertna radna skupina ostala je pri predloženoj konceptualizaciji kurikularnih dokumenata. Za svaki odgojno-obrazovni ishod predložen je pokazatelj razine usvojenosti „dobar“ koji služi kao okvir prilikom procjene usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda. U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i sadržaji te razina usvojenosti „dobar“ određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnome kurikulumu, a preostale razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda, kao i predmetna i međupredmetna povezanost, razrađuju se u metodičkom priručniku pojedinoga predmetnoga kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 41 | sonja milović | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | - vraćanjem dva sata u nastavu GK i GU, vraćamo i ozbiljnost samom predmetu - jasnim definiranjem i konkretnim elementima vrednovanja, imamo realnija očekivanja, ostavljamo ozbiljniji dojam kod učenika, roditelja i ostalih kolega - s više sati izvannastavnih aktivnosti, kvalitetnije bi ostvarili sve ono što je često u nemogućim uvjetima ZAKLJUČAK: * 35 sati godišnje je premalo za kvalitetno ostvarivanje nastavnog plana i programa * elementi vrednovanja koji su i učiteljima/profesorima nejasni, nisu dobro rješenje za kvalitetno provođenje nastave | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 42 | Ružica Kapitan | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Još je Konfucije (551-479. p. n. e.) izjavio: „Želite li znati kakav je moral u zemlji i kako se njome upravlja, poslušajte njezinu glazbu.“ Poslušamo li glazbu koja se reproducira u Hrvatskoj putem medija ne možemo biti zadovoljni kakvu sliku ona stvara o nama kao društvu. Za ovakvo stanje glazbene ne/kulture društva često se krive nastavnici Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti, no koliko oni doista mogu utjecati na glazbeni ukus i preferencije mladih s obzirom na jedan sat tjedno redovne nastave glazbe u osnovnoj školi, odnosno jedan sat tjedno nastave glazbe tijekom dvije ili četiri godine gimnazije ovisno o planu i programu gimnazije. Što se tiče učenika srednjih škola koji ne polaze gimnazije, njihovo glazbeno obrazovanje završava osnovnom školom i na njih i da se želi više se ne može utjecati. Stoga je nužno povećati satnicu redovne nastave glazbe u općeobrazovnim školama kako bi se mogli kvalitetno ostvariti ciljevi i ishodi kurikuluma nastavnih predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost te također omogućiti organiziranje glazbenih izvannastavnih aktivnosti i izborne nastave glazbe. Naime, zbog stupanja na snagu Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi iz 2014., izvannastavnih glazbenih aktivnosti sve je manje jer se organiziranje takvih aktivnosti svelo na entuzijazam učitelja Glazbene kulture. Prema prijašnjem pravilniku učitelju Glazbene kulture priznavalo se šest sati tjedno za vođenje pjevačkoga zbora odnosno orkestra, tj. za vođenje troglasnog učeničkog pjevačkog zbora, odnosno orkestra, u opsegu od tri sata tjedno te vođenje jednoglasnog ili dvoglasnog učeničkog zbora, odnosno pripremnoga orkestra, u opsegu od dva sata tjedno. Zaduženje navedenim poslovima smjelo je iznositi najviše šest sati tjedno. Navedeni sati ulazili su u tjedno zaduženje učitelja kojim je on mogao ostvariti satnicu punog radnog vremena. Međutim, prema pravilniku iz 2014. god. učitelju Glazbene kulture navedeni sati ne priznaju se u tjedno zaduženje do pune satnice, već svega dva sata namijenjena izvannastavnim aktivnostima ulaze u tjedno zaduženje učitelja. Stoga je sužen prostor za organiziranje glazbenih izvanškolskih aktivnosti jer u malim školama učitelji ne mogu ostvariti punu normu i prisiljeni su raditi u dvije, pa čak i tri škole kako bi ostvarili puno tjedno zaduženje i organizirati izvannastavne aktivnosti sa svega jednim satom tjedno. Na taj način učenici su uskraćeni za bavljenje glazbom u okviru pjevačkih zborova, ansambala i orkestara i drugih izvannastavnih glazbenih aktivnosti. U manjim sredinama gore navedeno je neizmjerno važno jer ne postoje glazbene škole ili tečajevi sviranja, glazbene radionice i slično već je nastavnik glazbe jedini koji može organizirati kvalitetne glazbene izvannastavne aktivnosti. One nisu samo u svrsi poticanja razvoja glazbenih sposobnosti djece već imaju širu društvenu ulogu. Između ostalog, i kao protuteža masovnim medijima koji prezentiraju obilje glazbenog kiča i tako nepovoljno utječu na glazbeni ukus djece, ali posljedično i cijele nacije, i kao sredstvo za osmišljavanje organiziranog slobodnog vremena djece koje je u današnje doba neizmjerno važno. Različitih negativnih utjecaja na mlade (ulica, internet, televizija) sve je više i stoga je važno djecu usmjeriti i potaknuti na kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Navedeno bi trebalo imati u vidu i shodno tomu poduzeti određene korake u organiziranju smislenog slobodnog vremena djece, a glazbene izvannastavne aktivnosti zasigurno tome mogu doprinijeti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 43 | Deniza Gjini | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Svi moji stavovi su uvršteni u zajedničkom zaključku učitelja ŽSV Istarske županije, koji sam objavila u ime ŽSV! U nastavku, moje promišljanje koje imam potrebu podijeliti sa kolegama! Pozdravljam sav trud koji je uložen sa strane skupine za izradu dokumenta kurikuluma za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost! Međutim, bojim se da smo se ponovo izmakli od najbitnije činjenice, značenja riječi reforma (ponovna uspostava!) te konačnog cilja, koji bi se u obrazovnom sustavu trebao postići samim reformiranjem cijelog obrazovnog sustava. Da bi se jedna situacija ili stanje promijenilo, treba prethodnu dobru i detaljnu analizu na terenu duž cijele države, po županijama, detektiranje problema te pronalaženje najboljih i najučinkovitijih načina za rješavanje istih. Da li je to učinjeno? Nije! Pitam se, zašto?! Zašto u ovoj situaciji nisu uključeni voditelji ŽSV u timskom radu sa svim članovima ŽSV? Županijski voditelji su produžena ruka MZOS i AZOO, najbolja poveznica između navedenih institucija i učitelja. Od učitelja i voditelja cijeli je postupak sprovedbe reforme trebao krenuti! Kako? Prijedlog postupka u koracima: 1. Analiza situacije i problematike na terenu po ŽSV 2. Izvješća voditelja o problematici te prijedlozi rješenja sa strane ŽSV 3. Odabir radne skupine među voditeljima ili ostalim članovima ŽSV, i to javnim glasovanjem! 4. Iz svake županije izabrati jednoga člana! 5. Početak rada u rješavanju detektiranih problema 6. Uvođenje promjena u cilju poboljšanja i rasterećenja predmetnih kurikuluma 7. Razmatranje predloženih promjena po ŽSV te zaključci 8. Izrada dokumenta na osnovu prijedloga promjena sa strane skupine 9. Pripreme za uspostavu novog , boljeg sustava reforme 10. Uvođenje reforme Na žalost, kod nas je sve naopako. Mi volimo senzacionalizam, volimo napuhane termine, velike najave, natječaje, kao nekakve simbole transparentnosti, dok smo itekako svjesni da se natječajima vrlo lako i ponajviše manipulira! Nadasve, volimo raditi naopako, mi prvo uvodimo nešto, bez prethodne pripreme i stvaranja uvjeta, a i savjetovanja, pa tek poslije se savjetujemo i smišljamo kako nešto realizirati. Od početka školske godine očekujemo informacije, novosti, upute dok smo slagali program i rad ŽSV te iste već i održali, a onda, e - savjetovanje je sada, na kraju obrazovnog razdoblja, kada su učitelji preopterećeni i u stresu od obaveza, a nedavno smo bili pod pritiskom odgovora u roku od 48 sati sa strane radne skupine predmetnog kurikuluma. Dobili smo e-mail od radne skupine da pošaljemo određene podatke i termine za ŽSV, jer se tijekom zimskih praznika moraju odraditi određeni skupovi po ŽSV uz članove sadašnje radne skupine. Sve se radi na brzinu, površno, bez promišljanja o posljedicama, tako reći reda radi, bilo zato da se nešto tek odradi ili jer do tada se mora odraditi ili uvesti ovo ili ono, konstantno stvaranjem pritisaka na učitelje te nametanjima nekvalitetnih i površnih rješenja. Očigledno je pored svog truda radnih skupina, da se radi pod pritiscima za rokove s izradom kozmetičkih promjena, stvari su iste, samo malo drugačije upakirane. Postavlja se glavno pitanje: što je sa potrebama djeteta, lakšem i prihvatljivijem obrazovnom sustavu za dijete, za učitelja, za roditelja? Što je problematikom nastave glazbene kulture koja godinama muči i iscrpljuje učitelje popunjavanjem satnice radeći u više škola, dok su učenici iste željni? Pitamo li se ikada kako je moguće da pored 4 - 5 sati tjedno nastave hrvatskog jezika i matematike, plus sati dopunske i dodatne nastave, djeca nikada nisu bila nenačitanija, nepismenija, masovno odlaze na instrukcije, a prosječna ocjena na državnoj razini iz matematike je nešto iznad dovoljan 2?! Kako objašnjavate deficit učitelja matematike, fizike, kemije u našoj državi? Drage kolege, upravo zato nam je potrebna reforma, u njenom pravom smislu riječi! A i reformirani predmetni kurikulum, pozitivno izmijenjen u korist učenika i učitelja od satnice, sadržaja, aktivnosti, pa nadalje. Realizacija cijelog postupka uvođenja reforme, izrade predmetnog kurikuluma trebala bi teći u pozitivnom ozračju, jačanjem suradnje među učiteljima, uvažavanjem kompetencija učitelja, osvijestiti važnost uvođenja konkretnih i učinkovitih promjena na nužnosti nacionalne razine, osvijestiti da se radi na najvažnijem i najprioritetnijem procesu, odgojno obrazovnom boljitku i napredovanju mladih naraštaja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 44 | Deniza Gjini | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Županijsko stručno vijeće učitelja glazbene kulture Istarske županije Zajednički zaključci članova ŽSV Istarske županije, voditeljica: Deniza Gjini 1.BROJ SATI NASTAVE GLAZBENE KULTURE Smatramo da je u nastavi glazbene kulture najveći problem broj propisanih sati nastave glazbene kulture tjedno, time i godišnje. Dijelimo mišljenje da sa jednim satom tjedno predloženi predmetni dokument vrlo je teško ostvariti. Suočavamo se godinama, te se nosimo s problemom manjka broja sati realizacije nastave glazbene kulture, a ponajviše zbog potreba učenika. Žalosti nas činjenica da se uopće nije niti razmatrala, od bilo kojih struktura odgovornih i kompetentnih za povećanjem satnice, potreba koja se iskazuje još od godine kada se drugi sat nastave glazbene kulture i ukinuo. Važnost učenja glazbene kulture treba se iskazati kroz stvaranje dobrih uvjeta za realizaciju predmeta (povećati satnicu, prilagoditi nastavne sadržaje, stvaranje materijalnih uvjeta, opremanje učionica potrebnim didaktičkim materijalima, tehnološkom opremom, glazbalima, kabinetom za rad učitelja i opremu), a ponajviše dati više prostora učenicima za uživanje u glazbenim aktivnostima, sa više ponavljanja, izbornih sadržaja, poticanja njihove kreativnosti te rasterećenja u pravom smislu. Smatramo da se u 45 minuta nastave „svaštari“, prelijeće kroz aktivnosti, bez mogućnosti za realizaciju svega potrebitog i sadržaja za koje učenici iskazuju interes. Potrebno je omogućiti nastavu glazbe ili neke aktivnosti kao izborni predmet, omogućiti veći broj sati izvannastavnih glazbenih aktivnosti, omogućiti učiteljima glazbene kulture, napokon, dostojanstven rad u jednoj školi, s obzirom da mali broj sati učitelje dodatno iscrpljuje radeći u više škola( vrlo često putujući) vođenjem više zborova, orkestra i aktivnosti u više škola. Rad učitelja bi bio učinkovitiji, zadovoljstvo učenika puno veće ukoliko im se pruža mogućnost za kvalitetnu glazbenu naobrazbu te uživanje u glazbenim aktivnostima pogotovo u krajevima gdje ne postoje glazbene škole. Omogućiti učiteljima veći broj sati INA na osnovu broja djece, nije isto raditi sa 10 ili 20 ili 30 ili više učenika. 2. MEĐUPREDMETNA KOORELACIJA SA NASTAVNIM SADRŽAJIMA Mišljenje je članova vijeća da bi se obavezno trebalo voditi računa o međupredmetnoj koorelaciji nastavnih sadržaja po razredima. Smatramo da taj segment izostaje te da bi određene koorelirane cjeline, po ciklusima u predmetima, uvelike olakšalo učenicima usvajanje sadržaja iz više segmenata te učinilo gradivo zanimljivijim te bi se utjecalo i na bolju percepciju određenih sadržaja iz više područja. 3. PROBLEM GLAZBENOG ODGOJA U PREDŠKOLSKOJ DOBI TE U NIŽIM RAZREDIMA – RAZREDNOJ NASTAVI Suočavamo se godinama sa činjenicom da glazbeni odgoj kod djece predškolske dobi, kao i učenika u nižim razredima, nije vrlo često adekvatan, a mi učitelji, koji svakodnevno radimo sa učenicima, to najbolje vidimo i znamo. Dogodi se da pojedini odgajatelji i učitelji uspijevaju kvalitetno realizirati glazbeni odgoj i nastavu glazbene kulture, ali to je sve češće, na žalost, rijetkost. Prema toj činjenici postavlja se pitanje i potreba uvođenja predmetne nastave glazbene kulture već od prvog ciklusa, s time da nismo mišljenja da bi učiteljice trebale biti oštećene brojem sati, nego jednostavno zakonski im smanjiti satnicu, s obzirom da su preopterećene realizacijom više predmeta. Zahtjevi, ciljevi i ishodi, koji su postavljeni prijedlogom dokumenta u prvom ciklusu, nadilaze kompetencije učitelja razredne nastave. Trebamo osvijestiti još jedan veliki problem o kojemu se rijetko govori. Djeca nam iz predškolskih ustanova često dolaze sa oštećenim glasnicama, sve učestalije. Znaju minimalni broj dječjih pjesmica, vrlo često se tijekom boravka u ustanovi sluša neadekvatna vrsta glazbe uz koju djeca pjevaju i plešu (Rozga, Severina…). Raspon glasa je apsolutno nerazvijen. Vrlo često vidimo nastupe djece sa matricama ili čak sa kompletnom snimkom i snimljenom vokalnom dionicom na koju djeca pjevaju bez elemenata lijepog i pravilnog pjevanja. U nižim razredima se zna često održati neki drugi predmet koji je „važniji“ umjesto glazbene kulture, recimo: hrvatski, matematika, priroda! Nastava glazbene kulture bi kvalitetno bila izvedena pod voditeljstvom pofesora glazbene kulture od prvog ciklusa, a od 4.razreda treba obavezno! 4.PRIMJENA IKT U NASTAVI GLAZBENE KULTURE Pozdravljamo i podržavamo te smatramo neophodnim primjenu IKT u nastavi glazbene kulture. Prijedlog za kvalitetnu realizaciju: - stvoriti preduvjete - oprema - organizirati edukaciju i usavršavanje učitelja u tom segmentu 5. OSVRT NA POJEDINE ELEMENTE DOKUMENTA GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI - obavezno odrediti aktivnosti i sadržaje te odrediti ishode na osnovu istih - naziv C domene: Glazba u kontekstu? Nedefinirano. Prijedlog: Razumijevanje glazbe - prezahtjevna postignuća, pogotovo za iznimnu razinu, u svim domenama - nije potrebno odrediti broj skladbi kod slušanja i obrade istih. Neka učitelj prilagodi po sposobnostima i mogućnostima učenika, a na koncu i po afinitetima pojedinih razreda - zamijeniti korištenje nerazumljive terminologije i stranih izraza sa terminologijom i izrazima na hrvatskom jeziku - poraditi obavezno na objavljivanju metodičkih priručnika, sa predviđenim te dodatnim sadržajima - umjesto izraza klasična glazba koristiti izraz umjetnička glazba - organizirati edukaciju i stručno usavršavanje učitelja za ples - elementi vrednovanja po svim domenama trebali bi svakako proizlaziti iz realno postavljenih ishoda, ovisno o dobi učenika, razini usvojenosti gradiva te njihovim sposobnostima i mogućnostima. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 45 | Sandra Poštić | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Zaključak učitelja glazbene kulture Koprivničko- križevačke županije o Nacrtu odluke o donošenju kurikuluma na nastavni predmet Glazbena kultura za osnovne škole utvrđeno na Županijskom stručnom vijeću učitelja Glazbene kulture KKŽ održanog 13. prosinca 2018.g. S obzirom na svrhu i važnost glazbene kulture u razvoju i odrastanju mlade osobe, stvaranju kulturnog identiteta, glazbenog ukusa, poticanju kreativnosti i kritičkog mišljenja, razvoju socijalnih vještina, motorike, samopouzdanja, timskog rada i pozitivnog utjecaja na opće psihofizičko zdravlje, te odgajanju budućih sudionika kulturnog života svoje zajednice, a proučivši predložen dokument, stručno vijeće donijelo je sljedeće zaključke koji se odnose općenito na predmet Glazbena kultura: • Predlažemo da učitelj stručnjak obvezno predaje GK od 4. razreda, a po mogućnosti i od 3. razreda, jer je to razdoblje kad djeca upijaju kao male spužvice i neopterećeno uživaju u svakoj aktivnosti vezanoj uz glazbu • Smanjiti broj učenika u razredu na max. 20 • Vratiti u redovnu tjednu satnicu 2 sata glazbene kulture • Vratiti 6 sati izvannastavnih aktivnosti do pune satnice, a posebno da se to odnosi na zaposlene u više škola • Uvesti bodovanje prilikom upisa u srednju školu učenicima koji su sudjelovali na državnim natjecanjima i učenicima koji idu u Glazbenu školu • Uvesti državna natjecanja iz drugih segmenata glazbe: orkestri, razni instrumentalni ili vokalno instrumentalni sastavi, dječje glazbeno stvaralaštvo, glazbeno – scenska djela i dr. ( a ne samo zborovi ) • Uvesti izbornu nastavu GK po odobrenju Ministarstva, a shodno afinitetima učenika • Opremiti sve škole i stvoriti jednake uvjete za sve ( uz osnovnu opremu, posebno naglašavamo opremu kvalitetnijim glazbenim instrumentima ) • Omogućiti učenicima posjet kulturnom glazbenom događaju jednom godišnje, ali financiran od strane Ministarstva Zaključci koje je stručno vijeće donijelo, a odnose se na cjelokupni dokument, domene, ishode, sadržaje učenja i vrednovanje, te uvođenje IKT tehnologije: • Cjelokupni dokument je prilično nejasan, nekonkretan, kontradiktoran i previše je copy – paste dijelova koji su vrlo općeniti, površni, a opširni. Ostavlja dojam samo kozmetičkih promjena u nazivima, nešto malo rasterećenja sadržaja poučavanja, a sve ostalo je kao što je i bilo. • Domene A i C se preklapaju, te C domenu smatramo suvišnom s obzirom da se radi samo o proširenoj verziji A domene • Zastupljenost domene ne bi trebala biti određena prema ciklusima već prema afinitetima pojedinih razreda • U 7. razredu domena B bi još uvijek trebala imati veću zastupljenost od A i C domene ili barem ravnopravnu • Domena B je u 8. razredu gotovo nepotrebna, jer zbog količine sadržaja, a male satnice, nemoguće je vremenski posvetiti se B domeni • Razrada odgojno-obrazovnih ishoda na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda je u potpunosti nejasna, neprilagođena postojećem sustavu vrednovanja, te traži temeljitu izmjenu i razradu za sve razine usvojenosti znanja. • Prema dokumentu vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena. No, kasnije se u dokumentu ističe da se A i B domena ne vrednuju sumativno, već formativno, te se stoga postavlja pitanje što ćemo uopće vrednovati i ocjenjivati? Kasnije se spominje zaključno sumativno ocjenjivanje ishoda što je kontradiktorno sa cijelim dokumentom u kojem se inzistira na formativnom ocjenjivanju, I konačno, na kraju dokumenta se govori o Izvješćivanju. Hoćemo li umjesto ocjena pisati izvještaje o svakom učeniku i dodatno opteretiti učitelje papirologijom umjesto da sve raspoloživo vrijeme uložimo u što kvalitetniju nastavu? Dakle, tražimo sumativno ocjenjivanje za sve domene i sve ishode učenja. Jasno je da je ocjena iz glazbene kulture poticajna i motivacijska, stoga ne vidimo problem u sumativnom ocjenjivanju kao što smo to radili i do sad. Potrebno je jasno odrediti što se ocjenjuje i kriterije ocjenjivanja. • Uvođenje informacijsko – komunikacijske tehnologije u nastavu ili izvannastavne aktivnosti podržavamo, ali uz uvjet opremljenosti škole i stručne edukacije učitelja. No, također smatramo da sa uvođenjem IKT u nastavu GK treba biti vrlo oprezan, ne pretjerivati i promišljeno uvoditi digitalizaciju. Mišljenja smo da u glazbenoj kulturi definitivno prvo mjesto mora zauzimati aktivno učenje kroz pjevanje, sviranje, slušanje, pokret i ples. Mislimo da bi korisnije bilo opremiti škole glazbenim instrumentima, nego forsirati digitalizaciju koja je ionako teško provediva sa jednim satom tjedno. • Posebno mjesto u predmetu glazbena kultura trebala bi zauzimati tradicijska glazba Hrvatske. U vrijeme globalizacije, migracija, svakodnevnog serviranja „loše“ glazbe, smatramo da je na nama velika odgovornost prenijeti na učenike važnost i bogatstvo našeg tradicijskog naslijeđa. Svjesni smo da opsežnost i bogatstvo naše tradicije zahtijeva zapravo zaseban predmet, te bi to možda bio veliki i važan argument na inzistiranju još jednog sata tjedno kako bismo detaljno mogli obraditi svaku pojedinu regiju i tako usadili djeci osjećaj kulturnog identiteta i ljubav prema vlastitoj tradicijskoj baštini. • Podržavamo pokušaj rasterećenja sadržaja po razredima, ali ga smatramo nedovoljnim. Sadržaje treba jasno i precizno odrediti po razredima. Također mislimo da se podcjenjuju sposobnosti učenika 4. razreda, te smatramo da se dio sadržaja treba prebaciti u 4. razred. Stoga predlažemo sljedeće sadržaje po razredima: - 4. razred : gudačka glazbala, gudački kvartet, vrste zborova - 5. razred: trzalačka glazbala i glazbala s tipkama, glasovirska minijatura, solopjesma, pjevački glasovi - 6. razred: puhačka glazbala i udaraljke - 7. razred: prebacivanjem glasovirske minijature i solopjesme u 5. razred otvara se prostor za oratorij i kantatu u 7. raz. - Balet možda prebaciti iz 8. u 7. razred kako bi se u 8. razredu oslobodio prostor za popularnu glazbu, jer je sadržaj 8. razreda i ovako preopterećen Pohvaljujemo trud ekspertne skupine, a posebno zadržavanje na otvorenom modelu, jer on omogućuje i učitelju i učeniku da se kroz različite aktivnosti maksimalno izraze unutar predmeta glazbena kultura s naglaskom na interese, sposobnosti i afinitete učenika. Stručno vijeće glazbene kulture Koprivničko – križevačke županije broji 22 člana. Voditeljica stručnog županijskog vijeća glazbene kulture Koprivničko – križevačke županije Sandra Poštić, prof. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. Ekspertna radna skupina ostala je pri predloženoj konceptualizaciji kurikularnih dokumenata. Za svaki odgojno-obrazovni ishod predložen je pokazatelj razine usvojenosti „dobar“ koji služi kao okvir prilikom procjene usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda. U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i sadržaji te razina usvojenosti „dobar“ određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnome kurikulumu, a preostale razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda, kao i predmetna i međupredmetna povezanost, razrađuju se u metodičkom priručniku pojedinoga predmetnoga kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 46 | JadrankaRadonić Sirovica | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Zaključak učitelja glazbene kulture Požeško-slavonske županije o Nacrtu odluke o donošenju kurikuluma na nastavni predmet Glazbena kultura za Osnovne škole utvrđeno na Županijskom stručnom vijeću učitelja GK u Požeško-slavonskoj županiji dana 10. prosinca 2018.g. A. Svrha i opis predmeta - Predlažemo da se izradom novog kurikuluma redovna nastava Glazbene kulture odvija u dva sata tjedno. -Osim glazbenih izvannastavnih aktivnosti, novim kurikulom treba omogućiti izborne nastave (zbor,orkestar, klapu / vokalnu skupinu, instrumentalni sastav…) za ono područje za koje učenici pokazuju interes i motivaciju, a kurikulume izbornih predmeta odobravalo bi MZO. Izborna nastava i izvannastavne aktivnosti u manjim sredinama gdje nema glazbenih škola nadomjestila bi učenicima potrebe za glazbenom edukacijom ( sviranje, pjevanje, ples). - Predlažemo bodove za upis u srednju školu za učenike koji su bili na županijskim i državnim natjecanjima. Za kvalitetan rad sa zborom ili orkestrom, jedan sat u satnici nije dovoljan, a učiteljima koji rade na više škola nije niti omogućeno (prema tjednim zaduženjima). Stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u školama iz 2014. godine, sudjelovanje učenika u izvannastavnim aktivnostima provodi se prema tjednim zaduženjima učitelja, a ne prema interesima učenika. Učitelji glazbene kulture u osnovnoj školi mogu ostvariti punu satnicu samo u redovitoj nastavi i s dva sata razredništva čiji zbroj treba iznositi minimalno 16 sati tjedno. Ukoliko učitelj radi na više škola ili u manjim sredinama te ne ostvari tjedno zaduženje u okviru 16 sati, sukladno tome smanjuje se i mogućnost organiziranja izvannastavnih aktivnosti u školi, a što je prema prijašnjem Pravilniku bilo ostvarivo u okviru šest nastavnih sati za određenu vrstu aktivnosti za koju su učenici iskazivali interes. Omogućiti fleksibilnost u kreiranju izbornih predmeta i sadržaja tj. fleksibilnost u tjednim zaduženjima učitelja GK. Ukoliko postoji interes učenika, roditelja pa i društvene zajednice u kojoj škola djeluje da u školi postoje brojne mogućnosti bavljenja glazbom, a škola ima i ljudske, prostorne i materijalne kapacitete, zašto ne omogućiti da učitelj Glazbene kulture u školi u kojoj radi, osim redovne nastave izvodi i izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti, a ne zbog ispunjavanja forme raditi primjerice na tri škole. Stoga se predlaže da se nevezano za tjedna zaduženja učitelja otvori prostor u kojem će učenici moći sudjelovati u izvannastavnim glazbenim aktivnostima prema njihovim interesima i potrebama, što znači ako učitelj izvodi tjedno 16 sati redovne nastave da se omogući 6 dodatnih sati za aktivnosti koje će biti formirane prema interesima učenika. Isto vrijedi i za situaciju kada učitelji rade na više škola, to nikako ne smije biti razlog neorganiziranja i neodržavanja izvannastavnih glazbenih aktivnosti u školama kao što je to sada slučaj. U dva sata Glazbene kulture tjedno puno kvalitetnije bi se mogli ostvariti postavljeni ishodi. C. Struktura- domene predmetnog kurikuluma Nastavna područja/domene pod nazivima; slušanje glazbe, izražavanje glazbom i uz glazbu te glazba u kontekstu različito su zastupljena u određenim ciklusima. U svakom razredu različito iskazujemo domene npr. ako imamo razred koji lijepo pjeva, više ćemo pjevati, ako imamo plesače, više ćemo plesati itd. Trebamo biti fleksibilni prema mogućnostima i željama učenika i tako se njima prilagoditi. U domeni C Glazba u kontekstu Kazališne predstave, koncerti i nastupi dio su glazbene kulture koju trebamo razvijati još od vrtića. Predlažemo da MZO-a financira barem dva glazbena događaja godišnje jer velik broj roditelja ne može platiti. Predlažemo da od 1.razreda nastavu glazbene kulture vodi učitelj glazbene kulture i time bi se učenike kvalitetnije upoznalo sa glazbom i glazbenom kulturom. F. Učenje i poučavanje predmeta Za suvremenu nastavu glazbene kulture potrebna je adekvatno opremljena učionica (kvalitetan klavir, instrumenti za učenike, računalo s pristupom interneta, kvalitetni zvučnici, projektor, projektno platno-digitalna tehnologija).Oprema glazbenog kabineta mora biti standardizirana i istovjetna u svim školama. G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda Vrednovanje kao učenje, vrednovanje za učenje i vrednovanje naučenog je nejasno postavljeno. Elementi vrednovanja Glazba u kontekstu nejasna je jer se preklapa sa prvim elementom Slušanje glazbe. Predlažemo da se u svim predloženim elementima treba dati mogućnost i sumativnog i formativnog praćenja i vrednovanja. Što se tiče same nastave predmeta Glazbena kultura i prijedloga Predmetnog kurikuluma, osim u samom pristupu poučavanju, vidljivo je da nema znatnih promjena obzirom da je satnica ostala ista. Promjene su u nazivima nastavnih područja koje se sada nazivaju domenama te elementima vrednovanja koji su također promijenili naziv. Naglasak se stavlja na mogućnost uporabe digitalnih alata u nastavi glazbe koji su svakako poželjni i dobrodošli. Učitelji nazočni u raspravi: Miroslav Badrov, Tonica Jerković, Jadranka Radonić Sirovica, Ljuba Šolić, Andrea Sovčik, Mario Sovčik i Dana Stakor. Voditeljica županijskog stručnog vijeća Požeško-slavonske županije : Jadranka Radonić Sirovica | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 47 | Darija Kivač | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Kao prvo pozdravljam ideju promjene i mogućnost određene slobode nastavnicima, ali mislim da neki dijelovi ovog dokmenta nisu u skladu s time. Prvo i osnovno što treba imati na umu da je upravo naš predmet neophodan i nužan. Trenutna satnica predmeta je nedovoljna i kao takva nedaje nam previše prostora za rad i napredak. Naš predmet od velike je važnosti pogotovo u manjim sredinama gdje cijela zajednica ovisi on nama kao učiteljima glazbebe kulture. Prvi smo za prezentaciju škole, prvi smo koji radimo i nosimo projekte. Prvi smo od kojih se očekuje da smo uvijek spremni i dostupni, a trenutna satnica to ne omogućuje. Posebno je teško učiteljima koji rade na više škola. Očekivanja od nas su velika, a naše mogćnosti iscrpljenje postojećim stanjem. Treba hitno opremiti sve škole i kabinete odgovarajćom opremom, internetom i pogotovo povećati izvannastavne aktivnosti na najmanje 6 sati. Upravo na izvannastavnim aktivnostima s učenicima se najviše može napraviti. Učiteljima treba pružiti slobodu upravo u tom području kao i pokretanju izborne nastave. Mi koji smo u direktnom kontaktu s učenicima i zajednicom vidimo i osluškujemo njihove potrebe. Osim toga u dokumentu kroz domene stalno se spominje formativno ocjenjivanje, a kao sumativno na kraju godine- Smatram da mi kao društvo nismo spremni na taj iskorak, te da formativno ocjenjivanje kao takvo može samo naškoditi. Naše trenutno ocjenjivanje i je uglavnom poticajno, te mislim da se ono ne treba ukinuti. Nadalje, ukoliko sve domene pratimo formativno na temelj čega trebamo na kraju izvući zaključnu ocjenu. Ocjenjivanje kao takvo (sumativno) je nužno da ostane, jer formativno praćenje učenika nije dostatno. Ono je u sklopu sumativne ocjene kao objašnjenje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim komentarima. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 48 | Zvonimir Baljak | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Prije svega pozdravljamo reformu koja je u raznim oblicima, ovisno o kompetencijama učitelja, živa u nastavi glazbene kulture već duže vrijeme, konstantno se razvija i prilagođava vremenu u kojem živimo i najvažnije prati interese učenika 21.stoljeća. Hoćemo reći, imamo živo iskustvo da već godinama sustavno mijenjamo i poboljšavamo nastavu glazbene kulture koliko nam to dozvoljavaju često nepovoljni uvjeti poput premalene satnice, nedovoljne opremljenosti škole i sl. Učitelji entuzijasti često od kuće donose svoja pojačala, instrumente, zvučnike, laptope (čak i papir i fascikle) da bi osuvremenili svoju nastavu jer škole nemaju sredstava za financiranje i konstantno praćenje nastavnih trendova kojima težimo i za koje, što je najvažnije, učenici pokazuju interes (sviranje, pjevanje, skladanje, ples i sl.). Učitelji glazbene kulture rado i savjesno rade svoj posao, no u duhu reforme iznosimo što je sve potrebno da bi suvremena nastava glazbene kulture zaista nosila takav naslov. Da bi nastava glazbene kulture imala zaokružen smisao u suvremenoj školi neophodna su za to dva sata tjedno. Također je potrebno osigurati učenicima mogućnost odabira IZBORNOG PREDMETA (zbor, klapa, vokalna skupina, skladatelji, plesači, folklor, balet, slušaonica, glazbeni studio… mogućnosti su nebrojene) gdje bi se učenici napredno bavili stvaranjem, slušanjem i izražavanjem. Izborna nastava i izvannastavne aktivnosti također bi u manjim sredinama gdje nema glazbenih škola nadomjestile učenicima potrebe za glazbenom edukacijom (sviranje, pjevanje, ples). Učenici u manjim sredinama vrlo rado sudjeluju u glazbenim aktivnostima u vrlo velikom broju (posebice na područnim školama), a uglavnom nemaju mogućnosti pohađanja glazbenih škola u drugim gradovima. I ti učenici imaju pravo na jednakost obrazovanja. Dajmo priliku učenicima, tj., priznajmo učiteljima rad koji savjesno obavljaju gratis već godinama u duhu svojeg poziva. Prema do sada uočenim rezultatima učenika koji polaze 4 razred OŠ, tražimo da od 2 osnovne glazbenu kulturu predaje predmetni učitelj glazbene kulture. Vrlo su rijetke iznimke gdje učiteljice imaju kompetencije i bez straha , metodički ispravno, odrađuju nastavu glazbene kulture (same priznaju da im je to najteže, znamo i zašto). Ovo nije osuda učiteljica, one su vrijedne i savjesno rade svoj posao, međutim, kompetencije za učitelja GK stječu se od osme godine života pohađanjem osnovne glazbene, zatim srednje i na koncu akademije. To je vrlo složen proces usvajanja vještina koje nije moguće usvojiti na učiteljskoj akademiji odjednom. Postoje rijetke iznimke - učiteljice koje su završile dio glazbenog obrazovanja. Nadalje, ta dob u 2 razredu osnovne škole ključna je za prepoznavanje talenta kod učenika i usmjeravanja na glazbeno obrazovanje. To je jedan od vrlo važnih razloga zašto je učitelj glazbene kulture neophodan u toj dobi. U Zakonu o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama stoji da svi učenici imaju pravo na obrazovanje po istim uvjetima, to bi značilo da je svima učenicima koji žele sudjelovati u INA pjevački zbor to omogućeno. Međutim, u praksi nije tako. Učenici putnici su redovno zakinuti jer nemaju prijevoz kući nakon što završi nastava. Dalje, ukoliko MZO drži da učitelji trebaju pripremati učenike za natjecanja i smotre pjevačkih zborova i orkestara, krajnje je vrijeme da se rad u INA prizna pod redovnu nastavu, tj., da svih šest sati izvannastavnih aktivnosti bude priznat u prvi dio rješenja o tjednim zaduženjima – do 16 sati, do pune satnice. Razlog više za to je što svaki učitelj da bi pripremio učenike za iznimno zahtjevna natjecanja tog tipa mora imati barem 2 probe tjedno od po 2 školska sata, plus još svakodnevno vježbanje tik pred nastup. Drugačije nije moguće. Ponekad i puno više sati, jer ima puno nastupa kroz godinu (učitelji ne vode samo zbor/orkestar, tu su bendovi, skupine, ples, folklor…). Posebice je problem izražen kod učitelja koji rade na više škola (čak do četiri!!!!) i na svakoj imaju jedan sat tjedno za izvannastavne (ako uopće imaju), a zbor MORAJU VODITI NA SVAKOJ ŠKOLI!!! Te sate nitko ne priznaje, nigdje se ne pišu. A očekuje se. Apetiti su ogromni, svaki događaj učitelj glazbene kulture mora potkrijepiti, a za taj rad ne osiguravaju nam se niti osnovni uvjeti a kamoli uvjeti suvremene škole. Također je potrebno, ako se očekuje postojanje pjevačkog zbora/orkestra na OŠ, osigurati u tjednoj satnici škole jedan termin za zbor/orkestar u koji nitko ne smije ulaziti ostalim oblicima nastave (izborne, dodatne, izvanškolske…). Jer na trenutni način organiziranja i prioritetnosti nastave učitelji glazbene kulture prisiljeni su imati po nekoliko termina za zbor/orkestar tijekom tjedna i na svaki od njih dođe nekoliko učenika. Gotovo nikada svi učenici nisu prisutni što predstavlja nemoguće uvjete za rad. Na koncu demotivirajuće je, za sve sudionike (učitelj, učenik).. Za suvremenu nastavu glazbene kulture osim opremljenosti instrumentima i računalnom opremom neophodni su programi Sibelius i Cubase za koje je potrebno osigurati licence učiteljima i učenicima. Ishodi koji se očekuju u kurikulumu prezahtjevni su ukoliko bi se izvodila nastava 1 sat tjedno. Pogotovo ukoliko se očekuje i obilna uporaba modernih alata. Ključ je da se standardna nastava nije napustila, samo se još dodalo. Također, treba se osvrnuti na vrednovanje. Smatramo da vrednovanje po količini znanja nema mjesta u suvremenoj školi (učenik će moći otpjevati 10 pjesma, nabrojati 10 skladatelja… )Prema tome ova reforma nije ništa drugo nego pakiranje istog u celofan druge boje. Predlažem da se napusti vrednovanje prema količini usvojenih podataka. Da bi zaista imali suvremenu nastavu potrebno je postati suvremen čovjek. Svaki učitelj, pa tako i učitelj glazbene kulture u stanju je procijeniti koja je gornja granica mogućnosti svakog učenika. To treba biti uvjet za ocjenu odličan. Da učenik odradi najbolje što može. Na taj način će i onaj učenik sa slabije razvijenim vještinama imati mogućnost doživjeti odličan uspjeh koji će na njega i opću klimu u učionici djelovati poticajno (provjereno). Dakle, ishodi poučavanja i njihovo vrednovanje isključivo trebaju ovisiti o mogućnostima učenika. To bi napokon bila nastava po mjeri učenika. Učitelj je prijatelj. Ne kažnjava. Nagrađuje. (što bi trebao biti moto svih učitelja svih predmeta na svim razinama obrazovanja u suvremenom obrazovanju) Glazbena kultura podrazumijeva razvijanje vještina, kroz to znanja će biti usvojena prirodno. Ili neće. Ovisno o interesu učenika. No, kada učenici znaju da svi mogu dobiti pet, npr.nakon skupnog pjevanja pjesme ako se potrude najbolje što mogu, oni će zaista dati maksimum. (provjereno) Mogu se odrediti stvari koje će se možda učiti napamet. Osobno smatram da za to nema apsolutno nikakve potrebe. Doživljaj glazbe u OŠ je jedini važan. To smo se svi na koncu i složili (uključujući članove ekspertne skupine koja je oblikovala kurikulum), zato čudi što opet imamo jednake ishode i pragove vrednovanja koje vučemo iz prethodnih sistema. Također treba na ovom mjestu napomenuti da je zadnji čas za prilagodbu i povezivanje programa GK u OŠ i GU u SŠ. I u srednjoj školi učenici vole glazbu. Tada treba stvarati, pjevati, svirati.. Ići na koncerte. Doživjeti, iskusiti… Na taj način formirati glazbeni ukus. Kroz iskustvo vlastite kože. Također je neophodno sinkronizirati kurikulume svih predmeta U OŠ tako da se slični sadržaji uče u istim razredima. Uz trenutnu praksu korelacija je nedostižna. MZO mora u duhu reforme osigurati učenicima OŠ odlaske na dva glazbena događaja godišnje koji bi bili planirani školskim kurikulumom i na taj način bili obvezni za sve učenike. Također bi bilo vrlo prirodno u duhu želje za suvremenom nastavom osigurati svim učiteljima GK i GU vrlo pristupačne pretplate i pojedinačne karte za glazbene događaje, te financirati odlaske na iste iz provincijalnih sredina u svrhu konstantnog stručnog usavršavanja. Učitelji glazbene kulture vole i žele raditi. Još više, još produktivnije. Osigurajte nam za to potrebite uvjete. Učitelji glazbene kulture svjesni su koliko je uloga glazbe važna za razvoj djeteta i kasnije u životu čovjeka. Znanstvene studije od najranijih vremena idu tome u prilog. Prije svega OŠ je odgojno – obrazovna ustanova (nije znanstveno – vjerska u što ju pretvarate i što je samo po sebi kontradiktorno). Znamo koji su odgojni predmeti. Pametnom dosta. Pozivamo MZO na savjesnost i razum. O vašim konačnim zaključcima ovisi dobrobit učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim komentarima. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 49 | Marinela Božić | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Zaključak učitelja glazbene kulture Ličko - senjske županije o Nacrtu odluke o donošenju kurikuluma na nastavni predmet Glazbena kultura za osnovne škole utvrđeno na Županijskom stručnom vijeću učitelja GK dana 22. studenoga 2018.g. A. Svrha i opis predmeta Izradom novog kurikuluma predlažemo da se nastava Glazbene kulture odvija dva sata tjedno jer bi se na taj način mogli bolje ostvariti planirani ishodi. Osim glazbenih izvannastavnih aktivnosti, novim kurikulumom treba omogućiti izborne nastave npr. zbora, orkestra., a kurikulume izbornih predmeta odobravalo bi MZO . Za kvalitetan rad sa zborom ili orkestrom , jedan sat u satnici nije dovoljan, a učiteljima koji rade na više škola nije niti omogućeno (prema tjednim zaduženjima). Također većina učitelja u satnici ima 1 sat, a tjedno odrađuje i pet sati jer za pripremu priredbe i ostalih događanja jedan sat je nedovoljan. Stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u školama iz 2014. godine, sudjelovanje učenika u izvannastavnim aktivnostima provodi se prema tjednim zaduženjima učitelja, a ne prema interesima učenika. Učitelji glazbene kulture u osnovnoj školi mogu ostvariti punu satnicu samo u redovitoj nastavi i s dva sata razredništva čiji zbroj treba iznositi minimalno 16 sati tjedno. Ukoliko učitelj radi na više škola ili u manjim sredinama te ne ostvari tjedno zaduženje u okviru 16 sati, sukladno tome smanjuje se i mogućnost organiziranja izvannastavnih aktivnosti u školi, a što je prema prijašnjem Pravilniku bilo ostvarivo u okviru šest nastavnih sati za određenu vrstu aktivnosti za koju su učenici iskazivali interes. Trebalo bi omogućiti učiteljima da uz redovnu nastavu izvodi i izbornu nastavu prema interesima učenika te mogućnošću škole. Jer najmanje se uzima u obzir interes učenika. C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma Što se tiče Domene C (Glazba u kontekstu ) predlažemo financiranje od strane Ministarstva. Pošto smo mi iz županije koja ne obiluje koncertima i predstavama, bilo bi lijepo da Ministarstvo i o tome vodi računa te da se učenicima osigura ( po razredima ili paralelkama) barem jednom godišnje posjet kazalištu u Zagrebu, Rijeci.. Također vrijedi i za druge županije koja nemaju velika događanja i kulturna zbivanja. F) Učenje i poučavanje predmeta Škola za život trebala bi omogućiti barem osnovnu opremu instrumenata za učenike. Udaraljke, gitare… G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda Što se tiče elemenata vrednovanja Slušanje glazbe i Razumijevanje glazbe u kontekstu se javljaju nejasnoće. Učiteljima se ta dva elementa poklapaju te su im nejasna. Učitelji nazočni u raspravi i sastavljanju zaključka: Marinela Božić, Marija Frković, Maja Orešković Voditeljica Županijskog stručnog vijeća Ličko – senjske županije: Marinela Božić | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 50 | Pina Žilić | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | U Eksperimentalnom programu sudjelujem aktivno od samog početka te sam s veseljem dočekala sve izazove koje donosi promjena. Promjena je školstvu zaista bila neophodna te osobno želim doprinijeti da reforma što prije zaživi u našim školama. Glazbena kultura oduvijek je u „kulturnom“ društvu imala vrlo važan položaj i prije se osoba nije smatrala školovanom ako nije svirala barem jedan instrument. Kako danas živimo u sasvim drugačijem društvu te moramo osigurati povratak KULTURE u društvo kroz glazbenu kulturu u osnovnoj školi. Da bi nastava glazbene kulture imala zaokružen smisao u suvremenoj školi neophodna su za to dva sata tjedno. Također je potrebno osigurati učenicima mogućnost odabira IZBORNOG PREDMETA (zbor, klapa, vokalna skupina, skladatelji, plesači, folklor, balet, slušaonica, glazbeni studio… mogućnosti su nebrojene) gdje bi se učenici napredno bavili stvaranjem, slušanjem i izražavanjem. Izborna nastava i izvannastavne aktivnosti također bi u manjim sredinama gdje nema glazbenih škola nadomjestile učenicima potrebe za glazbenom edukacijom (sviranje, pjevanje, ples). Učenici u manjim sredinama vrlo rado sudjeluju u glazbenim aktivnostima u vrlo velikom broju (posebice na područnim školama), a uglavnom nemaju mogućnosti pohađanja glazbenih škola u drugim gradovima. I ti učenici imaju pravo na jednakost obrazovanja. Dajmo priliku učenicima, tj., priznajmo učiteljima rad koji savjesno obavljaju gratis već godinama u duhu svojeg poziva. Prema do sada uočenim rezultatima učenika koji polaze 4 razred OŠ, tražimo da od 2. razreda osnovne glazbenu kulturu predaje predmetni učitelj glazbene kulture. Vrlo su rijetke iznimke gdje učiteljice imaju kompetencije i bez straha , metodički ispravno, odrađuju nastavu glazbene kulture (same priznaju da im je to najteže, znamo i zašto). Ovo nije osuda učiteljica, one su vrijedne i savjesno rade svoj posao, međutim, kompetencije za učitelja GK stječu se od osme godine života pohađanjem osnovne glazbene, zatim srednje i na koncu akademije. To je vrlo složen proces usvajanja vještina koje nije moguće usvojiti na učiteljskoj akademiji odjednom. Postoje rijetke iznimke - učiteljice koje su završile dio glazbenog obrazovanja. Nadalje, ta dob u 2 razredu osnovne škole ključna je za prepoznavanje talenta kod učenika i usmjeravanja na glazbeno obrazovanje. To je jedan od vrlo važnih razloga zašto je učitelj glazbene kulture neophodan u toj dobi. U Zakonu o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama stoji da svi učenici imaju pravo na obrazovanje po istim uvjetima, to bi značilo da je svima učenicima koji žele sudjelovati u INA pjevački zbor to omogućeno. Međutim, u praksi nije tako. Učenici putnici su redovno zakinuti jer nemaju prijevoz kući nakon što završi nastava. Dalje, ukoliko MZO drži da učitelji trebaju pripremati učenike za natjecanja i smotre pjevačkih zborova i orkestara, krajnje je vrijeme da se rad u INA prizna pod redovnu nastavu, tj., da svih šest sati izvannastavnih aktivnosti bude priznat u prvi dio rješenja o tjednim zaduženjima – do 16 sati, do pune satnice. Razlog više za to je što svaki učitelj da bi pripremio učenike za iznimno zahtjevna natjecanja tog tipa mora imati barem 2 probe tjedno od po 2 školska sata, plus još svakodnevno vježbanje tik pred nastup. Drugačije nije moguće. Ponekad i puno više sati, jer ima puno nastupa kroz godinu (učitelji ne vode samo zbor/orkestar, tu su bendovi, skupine, ples, folklor…). Posebice je problem izražen kod učitelja koji rade na više škola (čak do četiri!!!!) i na svakoj imaju jedan sat tjedno za izvannastavne (ako uopće imaju), a zbor MORAJU VODITI NA SVAKOJ ŠKOLI!!! Te sate nitko ne priznaje, nigdje se ne pišu. A očekuje se. Apetiti su ogromni, svaki događaj učitelj glazbene kulture mora potkrijepiti, a za taj rad ne osiguravaju nam se niti osnovni uvjeti a kamoli uvjeti suvremene škole. Također je potrebno, ako se očekuje postojanje pjevačkog zbora/orkestra na OŠ, osigurati u tjednoj satnici škole jedan termin za zbor/orkestar u koji nitko ne smije ulaziti ostalim oblicima nastave (izborne, dodatne, izvanškolske…). Jer na trenutni način organiziranja i prioritetnosti nastave učitelji glazbene kulture prisiljeni su imati po nekoliko termina za zbor/orkestar tijekom tjedna i na svaki od njih dođe nekoliko učenika. Gotovo nikada svi učenici nisu prisutni što predstavlja nemoguće uvjete za rad. Na koncu demotivirajuće je, za sve sudionike (učitelj, učenik). Pina Žilić, učitelj glazbene kulture u OŠ Ludina i OŠ Zorke Sever | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Izuzetno nam je drago što ste podijelili osobno iskustvo implementacije kurikuluma. Također, zahvaljujemo na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 51 | Anita Habjanec | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Zaključak učitelja glazbene kulture Krapinsko- zagorske županije o Nacrtu odluke o donošenju kurikuluma na nastavni predmet Glazbena kultura za osnovne škole utvrđeno na Županijskom stručnom vijeću učitelja Glazbene kulture KZŽ održanog 11. prosinca 2018.g. • Vijeće smatra da je donošenje kurikuluma za nastavni predmet preuranjeno pošto eksperimentalna provedba još nije dovršena, djelatnici eksperimentalnih škola nisu dali svoja mišljenja, nije provedena stručna analiza učinjenoga • Vijeće predlaže da se izradom novog kurikuluma redovna nastava Glazbene kulture odvija u dva sata tjedno. • U Svrsi i opisu predmeta navodi se da važan dio procesa učenja i poučavanja glazbe predstavljaju izborna nastava, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, fakultativna nastava kao mogućnost je izostavljena. • Vijeće se slaže da izborni predmet treba postati svako ono područje za koje učenici pokazuju interes i motivaciju stoga smatra da osim glazbenih izvannastavnih aktivnosti, novim kurikulumom treba omogućiti izbornu nastavu npr. zbora, orkestra, vokalne skupine i sl. • U dijelu Organizacija odgojno-obrazovnih procesa navodi se da su škole obvezne omogućiti proširenje učenja i poučavanja glazbe u vidu izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta, ali bez prijedloga o kojem broju sati se radi. Vijeće smatra da se izborna ili fakultativna nastava treba provoditi s minimalno 2 školska sata u tjednom fondu nastavnih sati, ovisno o obliku nastave zaduženje može ići do 6 nastavnih sati tjedno. Isto tako smatra da u satnicu treba ući i rad s kombiniranim razrednim odjelima. • Prijedlogom predmetnog kurikuluma (poglavlje C. Struktura – domene predmetnog kurikuluma) predlaže se provođenje aktivnosti vezanih uz IKT kao onih koje bi bile organizirane kao izborna nastava i izvannastavna aktivnost, dok se pjevački zbor, skupno muziciranje, glazbene slušaonice ili bilo koji drugi oblik aktivnog muziciranja ne navodi. • Kako se informacijsko-komunikacijske tehnologije navode kao neizostavan dio suvremenog učenja i poučavanja glazbe, te kao objedinjujući element prisutan u svim domenama, adekvatno opremanje učionica digitalnom tehnologijom postaje nužnost. Oprema glazbenog kabineta mora biti standardizirana i istovjetna u svim školama. • Načini vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nisu precizno definirani u odnosu na sumativno i formativno vrednovanje, vijeće smatra da treba točno navesti što će se vrednovati brojčanim putem Županijsko stručno vijeće Krapinsko -zagorske županije broji 25 članova Voditeljica Županijskog stručnog vijeća Krapinsko- zagorske županije Anita Habjanec | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 52 | Sanja Vlačić | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Smatram da su elementi vrednovanja :aktivnosti u učenju glazbe i razumijevanje glazbe u kontekstu,nerazumljivi i višesmisleni.Elementi ocjenjivanja i vrednovanja bi trebali biti konkretni ,da ih se može razumjeti(sam nastavnik,a onda i svi ostali,od učenika do roditelja,koji konstantno traže pojašnjenja ocjenjivanja pojedinih predmeta pa tako i glazbene umjetnosti). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru koji je uvršten u novu inačicu kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 53 | Svjetlana Gvozdenović Glavaš | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Zaključak učitelja glazbene kulture Sisačko - moslavačke županije o Nacrtu odluke o donošenju kurikuluma na nastavni predmet Glazbena kultura za osnovne škole utvrđeno na Županijskom stručnom vijeću učitelja GK u SMŽ dana 11. prosinca 2018.g. Prije svega pozdravljamo reformu koja je u raznim oblicima, ovisno o kompetencijama učitelja, živa u nastavi glazbene kulture već duže vrijeme, konstantno se razvija i prilagođava vremenu u kojem živimo i najvažnije prati interese učenika 21.stoljeća. Hoćemo reći, imamo živo iskustvo da već godinama sustavno mijenjamo i poboljšavamo nastavu glazbene kulture koliko nam to dozvoljavaju često nepovoljni uvjeti poput premalene satnice, nedovoljne opremljenosti škole i sl. Učitelji entuzijasti često od kuće donose svoja pojačala, instrumente, zvučnike, laptope (čak i papir i fascikle) da bi osuvremenili svoju nastavu jer škole nemaju sredstava za financiranje i konstantno praćenje nastavnih trendova kojima težimo i za koje, što je najvažnije, učenici pokazuju interes (sviranje, pjevanje, skladanje, ples i sl.). Učitelji glazbene kulture rado i savjesno rade svoj posao, no u duhu reforme iznosimo što je sve potrebno da bi suvremena nastava glazbene kulture zaista nosila takav naslov. Da bi nastava glazbene kulture imala zaokružen smisao u suvremenoj školi neophodna su za to dva sata tjedno. Također je potrebno osigurati učenicima mogućnost odabira IZBORNOG PREDMETA (zbor, klapa, vokalna skupina, skladatelji, plesači, folklor, balet, slušaonica, glazbeni studio… mogućnosti su nebrojene) gdje bi se učenici napredno bavili stvaranjem, slušanjem i izražavanjem. Izborna nastava i izvannastavne aktivnosti također bi u manjim sredinama gdje nema glazbenih škola nadomjestile učenicima potrebe za glazbenom edukacijom (sviranje, pjevanje, ples). Učenici u manjim sredinama vrlo rado sudjeluju u glazbenim aktivnostima u vrlo velikom broju (posebice na područnim školama), a uglavnom nemaju mogućnosti pohađanja glazbenih škola u drugim gradovima. I ti učenici imaju pravo na jednakost obrazovanja. Dajmo priliku učenicima, tj., priznajmo učiteljima rad koji savjesno obavljaju gratis već godinama u duhu svojeg poziva. Prema do sada uočenim rezultatima učenika koji polaze 4 razred OŠ, tražimo da od 2 osnovne glazbenu kulturu predaje predmetni učitelj glazbene kulture. Vrlo su rijetke iznimke gdje učiteljice imaju kompetencije i bez straha , metodički ispravno, odrađuju nastavu glazbene kulture (same priznaju da im je to najteže, znamo i zašto). Ovo nije osuda učiteljica, one su vrijedne i savjesno rade svoj posao, međutim, kompetencije za učitelja GK stječu se od osme godine života pohađanjem osnovne glazbene, zatim srednje i na koncu akademije. To je vrlo složen proces usvajanja vještina koje nije moguće usvojiti na učiteljskoj akademiji odjednom. Postoje rijetke iznimke - učiteljice koje su završile dio glazbenog obrazovanja. Nadalje, ta dob u 2 razredu osnovne škole ključna je za prepoznavanje talenta kod učenika i usmjeravanja na glazbeno obrazovanje. To je jedan od vrlo važnih razloga zašto je učitelj glazbene kulture neophodan u toj dobi. U Zakonu o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama stoji da svi učenici imaju pravo na obrazovanje po istim uvjetima, to bi značilo da je svima učenicima koji žele sudjelovati u INA pjevački zbor to omogućeno. Međutim, u praksi nije tako. Učenici putnici su redovno zakinuti jer nemaju prijevoz kući nakon što završi nastava. Dalje, ukoliko MZO drži da učitelji trebaju pripremati učenike za natjecanja i smotre pjevačkih zborova i orkestara, krajnje je vrijeme da se rad u INA prizna pod redovnu nastavu, tj., da svih šest sati izvannastavnih aktivnosti bude priznat u prvi dio rješenja o tjednim zaduženjima – do 16 sati, do pune satnice. Razlog više za to je što svaki učitelj da bi pripremio učenike za iznimno zahtjevna natjecanja tog tipa mora imati barem 2 probe tjedno od po 2 školska sata, plus još svakodnevno vježbanje tik pred nastup. Drugačije nije moguće. Ponekad i puno više sati, jer ima puno nastupa kroz godinu (učitelji ne vode samo zbor/orkestar, tu su bendovi, skupine, ples, folklor…). Posebice je problem izražen kod učitelja koji rade na više škola (čak do četiri!!!!) i na svakoj imaju jedan sat tjedno za izvannastavne (ako uopće imaju), a zbor MORAJU VODITI NA SVAKOJ ŠKOLI!!! Te sate nitko ne priznaje, nigdje se ne pišu. A očekuje se. Apetiti su ogromni, svaki događaj učitelj glazbene kulture mora potkrijepiti, a za taj rad ne osiguravaju nam se niti osnovni uvjeti a kamoli uvjeti suvremene škole. Također je potrebno, ako se očekuje postojanje pjevačkog zbora/orkestra na OŠ, osigurati u tjednoj satnici škole jedan termin za zbor/orkestar u koji nitko ne smije ulaziti ostalim oblicima nastave (izborne, dodatne, izvanškolske…). Jer na trenutni način organiziranja i prioritetnosti nastave učitelji glazbene kulture prisiljeni su imati po nekoliko termina za zbor/orkestar tijekom tjedna i na svaki od njih dođe nekoliko učenika. Gotovo nikada svi učenici nisu prisutni što predstavlja nemoguće uvjete za rad. Na koncu demotivirajuće je, za sve sudionike (učitelj, učenik).. Za suvremenu nastavu glazbene kulture osim opremljenosti instrumentima i računalnom opremom neophodni su programi Sibelius i Cubase za koje je potrebno osigurati licence učiteljima i učenicima. Ishodi koji se očekuju u kurikulumu prezahtjevni su ukoliko bi se izvodila nastava 1 sat tjedno. Pogotovo ukoliko se očekuje i obilna uporaba modernih alata. Ključ je da se standardna nastava nije napustila, samo se još dodalo. Također, treba se osvrnuti na vrednovanje. Smatramo da vrednovanje po količini znanja nema mjesta u suvremenoj školi (učenik će moći otpjevati 10 pjesma, nabrojati 10 skladatelja… )Prema tome ova reforma nije ništa drugo nego pakiranje istog u celofan druge boje. Predlažem da se napusti vrednovanje prema količini usvojenih podataka. Da bi zaista imali suvremenu nastavu potrebno je postati suvremen čovjek. Svaki učitelj, pa tako i učitelj glazbene kulture u stanju je procijeniti koja je gornja granica mogućnosti svakog učenika. To treba biti uvjet za ocjenu odličan. Da učenik odradi najbolje što može. Na taj način će i onaj učenik sa slabije razvijenim vještinama imati mogućnost doživjeti odličan uspjeh koji će na njega i opću klimu u učionici djelovati poticajno (provjereno). Dakle, ishodi poučavanja i njihovo vrednovanje isključivo trebaju ovisiti o mogućnostima učenika. To bi napokon bila nastava po mjeri učenika. Učitelj je prijatelj. Ne kažnjava. Nagrađuje. (što bi trebao biti moto svih učitelja svih predmeta na svim razinama obrazovanja u suvremenom obrazovanju) Glazbena kultura podrazumijeva razvijanje vještina, kroz to znanja će biti usvojena prirodno. Ili neće. Ovisno o interesu učenika. No, kada učenici znaju da svi mogu dobiti pet, npr.nakon skupnog pjevanja pjesme ako se potrude najbolje što mogu, oni će zaista dati maksimum. (provjereno) Mogu se odrediti stvari koje će se možda učiti napamet. Osobno smatram da za to nema apsolutno nikakve potrebe. Doživljaj glazbe u OŠ je jedini važan. To smo se svi na koncu i složili (uključujući članove ekspertne skupine koja je oblikovala kurikulum), zato čudi što opet imamo jednake ishode i pragove vrednovanja koje vučemo iz prethodnih sistema. Također treba na ovom mjestu napomenuti da je zadnji čas za prilagodbu i povezivanje programa GK u OŠ i GU u SŠ. I u srednjoj školi učenici vole glazbu. Tada treba stvarati, pjevati, svirati.. Ići na koncerte. Doživjeti, iskusiti… Na taj način formirati glazbeni ukus. Kroz iskustvo vlastite kože. Također je neophodno sinkronizirati kurikulume svih predmeta U OŠ tako da se slični sadržaji uče u istim razredima. Uz trenutnu praksu korelacija je nedostižna. MZO mora u duhu reforme osigurati učenicima OŠ odlaske na dva glazbena događaja godišnje koji bi bili planirani školskim kurikulumom i na taj način bili obvezni za sve učenike. Također bi bilo vrlo prirodno u duhu želje za suvremenom nastavom osigurati svim učiteljima GK i GU vrlo pristupačne pretplate i pojedinačne karte za glazbene događaje, te financirati odlaske na iste iz provincijalnih sredina u svrhu konstantnog stručnog usavršavanja. Učitelji glazbene kulture vole i žele raditi. Još više, još produktivnije. Osigurajte nam za to potrebite uvjete. Učitelji glazbene kulture svjesni su koliko je uloga glazbe važna za razvoj djeteta i kasnije u životu čovjeka. Znanstvene studije od najranijih vremena idu tome u prilog. Prije svega OŠ je odgojno – obrazovna ustanova (nije znanstveno – vjerska u što ju pretvarate i što je samo po sebi kontradiktorno). Znamo koji su odgojni predmeti. Pametnom dosta. Pozivamo MZO na savjesnost i razum. O vašim konačnim zaključcima ovisi dobrobit učenika. U raspravi sudjelovali: Maja Ostojić, Pina Žilić, Irena Mikšić, Danijel Kolarec, Ljubica Vugić, Maja Štajcer – Vranješ, Maja Kovačić, Ivica Kovačić, Svjetlana Gvozdenović Glavaš. Voditeljica: Svjetlana Gvozdenović Glavaš, mag.mus. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 54 | Edin Pecman | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Dati mogućnost predmetnom nastavniku glazbenog da predaje od prvog razreda osnovne škole. Time bi se učenike kvalitetnije uvelo i uopće upoznalo s glazbom i kulturom općenito. Ili ono što sam već predložio da se otvori mogućnost izbornog predmeta u gimnazijama "Glazbeni praktikum" jer bi time budući učitelji razredne nastave bili adekvatnije pripremljeni za održavanje satova glazbene kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 55 | Robert Širol | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Poštovanje svima! Kao učitelj glazbene kulture koji sudjeluje u eksperimentalnom programu Škole za život u potpunosti se slažem s mišljenjem i prijedlozima kolega učitelja Primorsko-goranske županije iznesenim na ŽSV-u na kojem sam i prisustvovao. Osobno smatram da se u predmetnom kurikulumu za glazbenu kulturu previše pribjeglo kozmetičkim promjenama koje trenutno ne donose nikakvu bitnu promjenu što se samog predmeta tiče. Stoga smatram da bi se svakako trebalo uvažiti mišljenje i prijedloge struke te krenuti s izradom novog predmetnog kurikuluma koji bi uz ostalo omogućio i da se redovna nastava glazbene kulture odvija u dva sata tjedno. Lp. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 56 | Estera Cenger | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Predlažem 2 sata tjedno redovne nastave glazbene kulture da bi se što kvalitetnije realizirala nastava. Pošto radim na tri osnovne škole a svaka škola očekuje da ima pjevački zbor a po čl imamo pravo na dva sata predlažem da pj.zbor imam u svakoj školi u redovnoj nastavi, , a učenici koji sudjeluju na bilo kojim natjecanjima (smotra zborova...) da im se prizna bar 1 bod za upis u srednju školu. Problem je i pronaći termin za održavanje proba pj.zbora jer su satnice popunjene redovnom i izbornom nastavom, dopunskim i dodatnim predmetima. Ali kad bi zbor bila izborna nastava učenici bi bili motiviraniji zbog ocjene (nagrade) za uloženi trud. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 57 | Kristina Vladušić | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Analizom cjelokupnog Prijedloga predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, Županijsko stručno vijeće nastavnika Glazbene umjetnosti Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Karlovačke županije i Grada Zagreba, održano 10. prosinca 2018. uočilo je sljedeće: • Vidljivo je da je u izradi Prijedloga predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost uložen izuzetan trud. • U Svrsi i opisu predmeta navodi se da važan dio procesa učenja i poučavanja glazbe predstavljaju izborna nastava, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, ali se ne navodi fakultativna nastava kao mogućnost ravnopravna navedenima. Također Prijedlogom predmetnog kurikuluma (poglavlje C. Struktura – domene predmetnog kurikuluma) sugerira se isključivo provođenje aktivnosti vezanih uz informacijsko-komunikacijsku tehnologiju kao onih koje bi bile organizirane kao izborna nastava i izvannastavna aktivnost, dok se pjevački zbor, skupno muziciranje, komorna glazba, glazbene slušaonice ili bilo koji drugi oblik aktivnog muziciranja ne navodi. • Domene razrađene u poglavlju Opis domena nisu u potpunosti jasne i preklapaju se, pogotovo domena A: Slušanje i upoznavanje glazbe i Domena C: Glazba u kontekstu. Iz objašnjenja navedenih domena dolazimo do zaključka da se A domena odnosi na slušanje glazbenih djela pomoću isključivo audio zapisa, dok se u C domeni učenje ostvaruje u okruženju gdje se jasno mogu vidjeti uloge autora, izvođača i publike. Nadalje zaključujemo da se obje domene bave slušanjem glazbe: A domena isključivo strukturom djela a C domena širim kontekstom same umjetnosti i okruženja u kojem je nastala, te kao takve predstavljaju razdvajanje cjelovitog pristupa u učenju glazbe. Nastavnici kao iskusni metodičari prilikom slušanja glazbe koriste i vizualnu informaciju, a kasnije kroz razgovor zvučnoj i vizualnoj slici umjetničkog djela dodjeljuju i sve ostale informacije potrebne za doživljaj glazbe koji se navodi kao polazište domene C. Razdvajanje tog procesa na dvije različite domene smatramo nepotrebnim, bez obzira što se u četvrtom i petom obrazovnom ciklusu navodi da su ishodi domena A i C komplementarni i ostvaruju se integrativno. • Količina obaveznog sadržaja nije se smanjila u odnosu na postojeći program, pogotovo u dvogodišnjem programu, te i dalje predstavlja izrazito opsežan program koji nije moguće u potpunosti realizirati u fondu sati s kojim raspolažemo. Također, nedostatak uvida u prijedloge cjelovitih izvedbenih planova i programa za četverogodišnji i dvogodišnji program uvelike otežava mogućnost stjecanja kvalitetnog i konkretnog dojma o stvarnim promjenama koje ova reforma donosi. • Razrada odgojno-obrazovnih ishoda na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda je u potpunosti neprilagođena postojećem sustavu vrednovanja, te traži temeljitu izmjenu i razradu za sve razine usvojenosti znanja. Smatramo da ovakva razrada ishoda podcjenjuje nastavnike i definitivno nije prilagođena provođenju ispita državne mature. • Navođenje informacijsko-komunikacijske tehnologije kao neizostavnog dijela suvremenog učenja i poučavanja glazbe i objedinjujućeg elementa prisutnog u svim domenama poteže pitanje opremljenosti učionica i kvalitete eventualne postojeće opreme. Kao poseban nedostatak, s izuzetnim poštovanjem prema kolegama koji čine iznimku, treba navesti i nedovoljnu edukaciju učitelja i nastavnika. Edukacije provođene u sklopu projekta e-Škole loše su organizirane, nejasne i neučinkovite, a konkretna očekivanja od učitelja i nastavnika su neprecizno definirana i nejasna vezano uz ishode odgojno-obrazovnog procesa. • Organizacija odgojno-obrazovnih procesa navodi da su škole obvezne omogućiti proširenje učenja i poučavanja glazbe u vidu izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta, bez prijedloga ili naputka o kojem broju sati se radi. Smatramo da je ovdje nužno navesti da se izborna ili fakultativna nastava treba provoditi s minimalno 2 školska sata u tjednom fondu nastavnih sati. • Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda razrađeno je kroz 3 temeljna pristupa vrednovanja (Vrednovanje za učenje, Vrednovanje kao učenje i Vrednovanje naučenoga) koji su prisutni u sve tri domene (Slušanje i upoznavanje glazbe, Izražavanje glazbom i uz glazbu i Glazba u kontekstu), a vrednuju se kroz 3 elementa vrednovanja (Slušanje glazbe, Aktivnosti u učenju glazbe i Razumijevanje glazbe u kontekstu). Iz prethodne rečenice vidimo koliziju u terminologiji, dok su sama objašnjenja poprilično zbunjujuća, ne pružaju jasne informacije ni nama učiteljima i nastavnicima, pa si možemo samo zamisliti kakav će kaos stvoriti u viđenju naših učenika. Predlažemo ostaviti postojeće kriterije ocjenjivanja (Usvojenost nastavnih sadržaja, Poznavanje glazbene literature i Samostalni rad i aktivnost) koji također mogu biti razrađeni kroz navedene domene, a 3 temeljna pristupa vrednovanju već obuhvaćaju. • Preporučeni pristupi te metode i tehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnom kurikulumu nisu precizno definirani u odnosu na sumativno i formativno vrednovanje. Ako se u nastavi glazbe neće brojčano ocjenjivati: poznavanje notnog pisma, razina glazbene izvedbe, verbalne informacije o glazbi koje nisu povezane sa slušnim iskustvom učenika i izvješćivanje, što će se konkretno moći/smjeti/trebati vrednovati brojčanim putem, te kroz koje pristupe i elemente vrednovanja. Prijedlozi Županijskog stručnog vijeća nastavnika glazbene umjetnosti Zagrebačke, Krapinsko – zagorske, Karlovačke županije i Grada Zagreba: • Dodati Prijedlogu predmetnog kurikuluma aktivnosti koje bi bile organizirane kao izborna nastava ili fakultativna nastava: pjevački zbor, skupno muziciranje, komorna glazba, glazbena slušaonica, odlasci na koncerte • Navesti da se izborna ili fakultativna nastava treba provoditi s minimalno 2 školska sata u tjednom fondu nastavnih sati, ovisno o obliku nastave fond sati može ići do 6 nastavnih sati tjedno • Jasnije objasniti i organizirati domene • Smanjiti količinu obveznih sadržaja • Izraditi konkretne prijedloge cjelovitih izvedbenih planova i programa za četverogodišnji i dvogodišnji program za svaki model poučavanja zasebno: sinkronijski i dijakronijski, a u skladu s odgojno - obrazovnim ciljevima učenja i poučavanja i strukturom domena predmetnog kurikuluma. Navedene planove i programe dati na uvid svim kolegama u naredna dva mjeseca, kako bi se svi stigli kvalitetno pripremiti i isplanirati svoju nastavu na vrijeme • Razraditi odgojno-obrazovne ishode za sve razine usvojenosti znanja, te ih prilagoditi državnoj maturi (prilažemo dosadašnje kriterije vrednovanja Županijskog stručnog vijeća nastavnika glazbene umjetnosti Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Karlovačke županije i Grada Zagreba koje smatramo da su kvalitetno razrađeni) • Zadržati postojeće elemente ocjenjivanja te ih prilagoditi domenama i pristupima vrednovanja • Organizirati kontinuiranu edukaciju nastavnika u korištenju informacijsko-komunikacijske tehnologije u živo, te adekvatno opremiti učionice za provođenje suvremene nastave • Navesti što će se konkretno moći/smjeti/trebati vrednovati brojčanim putem, te kroz koje pristupe i elemente vrednovanja • Nastavu glazbene umjetnosti u 4. razredu planirati unutar 32 umjesto 35 sati • Tražimo stručnu recenziju za sve cikluse koju će provesti stručni kadar Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti koji nisu uključeni u rad Stručne radne skupine koja je sudjelovala u izradi dokumenta predmetnih kurikuluma • Pohvaljujemo mogućnost izbora sinkronijskog ili dijakronijskog modela nastave Glazbene umjetnosti ZAKLJUČAK: Trenutni obrazovni sustav naše zemlje vrlo je cijenjen u Europi i svijetu, te je postojeća baza prepoznata kao kvalitetna. Glazba je u našem društvu ukorijenjena i tradicionalno se podučava dugi niz godina. U duhu vremena u kojem živimo i sveprisutnosti informacijsko – komunikacijskih tehnologija u svakodnevnom okruženju, smatramo da je postojećem kurikulumu potrebno osuvremenjivanje i oplemenjivanje, ali ne pod cijenu guranja našeg predmeta u kategoriju isključivo odgojnog. Glazbena umjetnost je predmet od velike važnosti za kvalitetan, skladan i cjelovit razvoj svakog pojedinca, ona učenicima pruža bazu činjeničnog znanja, razvija kritičko mišljenje i kao takva ne smije biti pretvorena u predmet od manje važnosti. Također se to odnosi i na aktivnosti iz spektra aktivnog bavljenja glazbom (poput pjevačkog zbora ili bilo kojeg oblika komornog ili skupnog muziciranja), koje u školskom kurikulumu trebaju zauzimati važnije mjesto jer doprinose razvoju općih kompetencija učenika, ovisno o njegovim osobnim ambicijama, jednako kao i bavljenje sportom, natjecanjima ili projektima za darovite učenike. Temeljitom analizom Prijedloga predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost smatramo da je Prijedlog neprihvatljiv od strane struke u kontekstu naše zemlje, te da vrijednosti našeg sustava nisu prepoznate od strane Stručne radne skupine koja je sudjelovala u izradi dokumenta predmetnih kurikuluma. U duhu svega navedenog tražimo stručnu recenziju Prijedloga predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost od strane neovisnog stručnog kadra koji nije uključen u rad Stručne radne skupine koja je sudjelovala u izradi dokumenta predmetnih kurikuluma, niti u izradi udžbenika za novi predmetni kurikulum. Županijsko stručno vijeće nastavnika Glazbene umjetnosti Zagrebačke, Krapinsko- zagorske, Karlovačke županije i Grada Zagreba broji 56 članova. Voditeljica Županijskog stručnog vijeća nastavnika Glazbene umjetnosti Zagrebačke, Krapinsko- zagorske, Karlovačke županije i Grada Zagreba Kristina Vladušić | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. Ekspertna radna skupina je ostala pri predloženoj konceptualizaciji kurikularnih dokumenata. Za svaki odgojno-obrazovni ishod predložen je pokazatelj razine usvojenosti „dobar“ koji služi kao okvir prilikom procjene usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda. U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i sadržaji te razina usvojenosti „dobar“ određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnome kurikulumu, a preostale razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda, kao i predmetna i međupredmetna povezanost, razrađuju se u metodičkom priručniku pojedinoga predmetnoga kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 58 | Edin Pecman | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Općenito smatram da se cijeli taj kurikulum i općenito reforma donosi na brzinu bez dodatne i detaljne stručne analize. Naime smatram da bi trebali dati stručno mišljenje profesori koji rade po eksperimentalnom programu. Trebamo njihova iskustva. Oni su ti koji nam mogu realno dati stanje sa terena. Sa cijelom reformom treba čekati da završi nastavna godina, napraviti detaljnu stručnu analizu, te procijeniti koliko je kvalitetna reforma. Nema smisla mijenjati i donositi novi kurikulum u vrijeme trajanja eksperimentalnog procesa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 59 | Edin Pecman | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Osobno bi volio još napomenuti i to da bi bilo vrlo korisno uvesti izborni predmet "Glazbeni praktikum" u srednjim školama. (gimnazijski program). Netko će reću da je to nepotrebno, međutim ja smatram da nije. "Glazbeni praktikum" kao kolegij moraju proći svi studenti učiteljkog fakulteta. 80% studenata nije nikad učilo svirati glasovir, a niti ne poznaju ni glazbeno pismo, pa možemo zamisliti koliko može biti težak taj kolegij. Osnove glazbenog pisma i osnove sviranja glasovira uvelike bi doprinjelo kvaliteti same glazbene naobrazbe, a to bi učenicima i koristilo u životu. Zato smatram da bi trebalo dati na prijedlog uvođenje izbornog predmeta "Glazbeni praktikum". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 60 | Edin Pecman | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Kao voditelj ŽSV-a Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije za GU donosim sljedeće zaključke i prijedloge koji su usuglašeni na našem vijeću. Vijeće broji 32 člana. Za srednje škole: GU u srednjim školama također apeliramo da elementi ocjenjivanja ostanu nepromjenjeni jer osim što je to nejasno roditeljima nejasnoća se javlja i kod mladih profesora koji su tek izašli iz fakulteta (akademije). Također ishodi su prezahtjevni, pa i njih treba smanjiti. Ishodi i podcjenjuju nastavnike i nisu prilagođeni državnoj maturi. Smatramo i da sadržaja za dvogodišnji program ima previše te ga treba smanjiti i prilagoditi. Prijedlog kurikuluma je neprihvatljiv od strane struke u hrvatskom kontekstu, te vrijednosti našeg sustava nisu prepoznate od strane Ekspertne skupine. Također napominjemo da su elementi vrednovanja u koliziji i preklapaju se. Također nije precizirano što se vrednuje formativno a što sumativno. Za IKT OBAVEZNO i adekvatno opremiti učionice (internet, računalo, platno, projektor, kvalitetna glazbena linija, glazbeni programi poput sibelius, cubase i dr.) i još veća edukacija nastavnika kroz programe. Također predlažemo za srednje škole izborni predmet glazbeni praktikum. Naime ima učenika koji nakon srednje škole planiraju upisati učiteljski fakultet za zvanje učitelja razredne nastave gdje imaju kolegij glazbeni praktikum. U srednjoj školi izborni predmet "Glazbeni praktikum" uvelike bi pomogao i dao im osnove poznavanja glazbenog pisma i osnove sviranja glasovira te olakšao kasniji studij. Time bi nam kasnije učenici iz razredne nastave u 4. razredu OŠ dolazili sa puno većim znanjem pa bi time i kvaliteta nastave bila na još većem nivou. Za osnovne škole: A. Svrha i opis predmeta Veliki broj istraživanja (u Hrvatskoj i svijetu) pokazao je kako glazba i opće glazbeno obrazovanje imaju utjecaja na razvoj čovjeka. Ukidanjem jednog sata tjedno nastave glazbene kulture u općeobrazovnoj osnovnoj školi koju pohađaju svi učenici i koja je za većinu učenika jedini sustavni oblik glazbenog obrazovanja u koji su uključeni tijekom svog školovanja, učinjena je velika šteta brojnim generacijama hrvatskih učenika. Posljedice ponajbolje vide učitelji s višegodišnjim iskustvom. Izrada novog kurikuluma je prilika da se isprave propusti te da se redovna nastava Glazbene kulture odvija u dva sata tjedno što bi trebalo biti utvrđeno kurikulumskim dokumentom. Stoga se predlaže dodavanje jednog sata redovne nastave Glazbene kulture u funkciji rasterećenja učenika, bolje rečeno vraćanje još jednog sata glazbene kulture u općeobrazovnoj školi. I u ovom nacrtu Kurikuluma izbornost je predviđena, ali tek deklarativno. Naime, osim dopuštena tri izborna predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, do sada i informatika), izborni predmet treba postati svako ono područje za koje učenici pokazuju interes, a odgovorna tijela bi trebala pronaći način kako to provesti. Vezano uz glazbeno područje, osim glazbenih izvannastavnih aktivnosti, novim kurikulumom treba dopustiti mogućnost izborne nastave npr. zbora, orkestra, klape/vokalne skupine, instrumentalnog sastava i sl., a kurikulume izbornih predmeta odobravalo bi MZO (kao što je i postojala mogućnost ranije). Naime, za kvalitetan rad sa zborom ili orkestrom , jedan sat u satnici nije dovoljan, a učiteljima koji rade na više škola nije niti omogućeno (prema tjednim zaduženjima). Stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u školama iz 2014. godine, sudjelovanje učenika u izvannastavnim aktivnostima dovodi se u loš položaj jer se ono organizira i provodi prema tjednim zaduženjima učitelja, a ne prema interesima učenika. Učitelji glazbene kulture u osnovnoj školi mogu ostvariti punu satnicu samo u redovitoj nastavi i s dva sata razredništva čiji zbroj treba iznositi minimalno 16 sati tjedno. Ukoliko učitelj radi na više škola ili u manjim sredinama te ne ostvari tjedno zaduženje u okviru 16 sati, sukladno tome smanjuje se i mogućnost organiziranja izvannastavnih aktivnosti u školi, a što je prema prijašnjem Pravilniku bilo ostvarivo u okviru šest nastavnih sati za određenu vrstu aktivnosti za koju su učenici iskazivali interes. Mišljenja smo da se i pitanje redovne, izborne nastave i izvannastavnih glazbenih aktivnosti trebaju utvrditi kurikulumom što nedostaje u ovom prijedlogu. „Prema prijašnjem pravilniku, učitelju glazbene kulture priznavalo se šest sati tjedno za vođenje pjevačkoga zbora odnosno orkestra, tj. za vođenje troglasnog učeničkog pjevačkog zbora, odnosno orkestra u opsegu od tri sata tjedno te vođenje jednoglasnog ili dvoglasnog učeničkog zbora, odnosno pripremnoga orkestra, u opsegu od dva sata tjedno. Zaduženje navedenim poslovima smjelo je iznositi najviše šest sati tjedno. Navedeni sati ulazili su u tjedno zaduženje učitelja kojim je on mogao ostvariti satnicu punog radnog vremena (npr. deset sati nastave glazbene kulture i šest sati glazbenih izvannastavnih aktivnosti). Međutim, prema Pravilniku iz 2014. god. učitelju glazbene kulture navedeni sati ne priznaju se u tjedno zaduženje do pune satnice, već svega dva sata namijenjena izvannastavnim aktivnostima ulaze u tjedno zaduženje učitelja. Stoga učitelji u maloj školi, u kojoj izvode npr. deset sati redovne nastave, ne mogu ostvariti punu normu i prisiljeni su raditi u dvije, pa čak i tri škole kako bi ostvarili puno tjedno zaduženje Dakle, obzirom na različite uvjete u školama, omogućiti fleksibilnost u kreiranju izbornih predmeta i sadržaja tj. fleksibilnost u tjednim zaduženjima učitelja GK. Ukoliko postoji interes učenika, roditelja pa i društvene zajednice u kojoj škola djeluje da u školi postoje brojne mogućnosti bavljenja glazbom, a škola ima i ljudske, prostorne i materijalne kapacitete, zašto ne omogućiti da učitelj Glazbene kulture u školi u kojoj radi, osim redovne nastave izvodi i izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti, a ne zbog ispunjavanja forme raditi primjerice na tri škole. Stoga se predlaže da se nevezano za tjedna zaduženja učitelja otvori prostor u kojem će učenici moći sudjelovati u izvannastavnim glazbenim aktivnostima prema njihovim interesima i potrebama, što znači ako učitelj izvodi tjedno 16 sati redovne nastave da se omogući 6 dodatnih sati za aktivnosti koje će biti formirane prema interesima učenika. Isto vrijedi i za situaciju kada učitelji rade na više škola, to nikako ne smije biti razlog neorganiziranja i neodržavanja izvannastavnih glazbenih aktivnosti u školama kao što je to sada slušaj. U dva sata Glazbene kulture tjedno puno kvalitetnije bi se mogli ostvariti postavljeni ishodi (naime, neki su ishodi prezahtjevni obzirom na sadašnji broj sati GK). C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma Nastavna područja/domene pod nazivima; slušanje glazbe, izražavanje glazbom i uz glazbu te glazba u kontekstu različito su zastupljena u određenim ciklusima. U domeni C Glazba u kontekstu (u svim razredima) preporuka je planirati školskim kurikulumom najmanje jedan glazbeni događaj. Apsolutno podržavamo prijedlog, ali uz financiranje od strane MZO-a. Vodeći računa o socijalnom statusu velikog broja učenika u Hrvatskoj čiji mnogi roditelji ne mogu financirati odlazak u kazalište, na koncert, pogotovo u manjim i ruralnim sredinama, kao što su se preko EU fondova osigurala sredstva za IKT, predlažemo da MZO kandidira projekt financiranja odlaska hrvatskih učenika na kulturna događanja u autentičnom okružju (ne samo projekt „Ruksak pun kulture“ koji je je ograničen) na natječaje europskih fondova kako bi svaki učenik u Hrvatskoj mogao besplatno otići u kazalište/koncert barem jednom godišnje. Ishodi domene A Slušanje glazbe u 4.r. su teže ostvarivi i prezahtjevni ukoliko se u prva tri razreda u razrednoj nastavi ne radi na odgovarajući način (kao što je to često bio slučaj do sada). U C domeni Glazba u kontekstu (6. i 7.r.), ishod „Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom“ je upitan. Znaju li učenici u 6. i 7. r. pisati osvrt, članak? Je li to usklađeno s ishodima Hrvatskog jezika? (osvrt je pisana forma sa svojim sastavnicama). Napisati mišljenje ili osvrt nije isto. F) Učenje i poučavanje predmeta Materijali i izvori: „Za učenje i poučavanje glazbe potrebna je specijalizirana učionica (kabinet), koja je uz standardna sredstva i pomagala opremljena: uređajima za reprodukciju audio zapisa i videozapisa (hi-fi linija, računalo s pristupom internetu, kvalitetni zvučnici i projektor, glasovirom i/ili nekim drugim glazbalom; dječjim instrumentarijem; sredstvima za primjenu IKT-a u nastavi glazbe )“. Mnoge škole nisu adekvatno opremljene. Ako se to propisuje dokumentom, onda treba i osigurati materijalnu opremljenost (a ne prepuštati samim školama tj. ravnateljima ili jedinicama lokalne samouprave kako se to do sada činilo). Organizacija odgojno-obrazovnog procesa: „Škole su obvezne omogućiti proširenje učenja i poučavanja glazbe u vidu: izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula; izvanučioničke nastave; izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti; različitih vrsta projekata planiranih školskim kurikulumom. Ovi oblici rada okarakterizirani su principom dobrovoljnog uključivanja učenika. Oblikuju se u skladu s potrebama, željama i sklonostima učenika.“ Ako je dokumentom predviđena mogućnost izbornih predmeta, (kao što predlažemo i što smo već naveli na početku ovog mišljenja), onda tu mogućnost treba detaljnije razraditi u kurikulumskom dokumentu. G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda Vrednovanje kao učenje, za učenje i naučenog je nejasno postavljeno te nam se čini da će pisano praćenje učenikova napretka dovesti do novog „birokratskog“, formalističkog pisanja odnosno do novog administrativnog opterećenja učitelja. Predloženi elementi vrednovanja su u međusobnoj koliziji i preklapanju. Iz dokumenta proizlazi da za npr. jedno slušno djelo ocjenu učenik dobiva u dva elementa vrednovanja (element vrednovanja: slušanje glazbe - „Slušno identificiranje obilježja različitih vrsta glazbe“ i element vrednovanja: Glazba u kontekstu – „Razumijevanje obilježja različitih vrsta glazbe“)? U domeni B Izražavanje glazbom i uz glazbu, nije predviđeno sumativno (brojčano) vrednovanje, ali je predviđen je element „Aktivnosti u učenju glazbe“ pa nije jasno kako će se to vrednovati. Hoće li ta „rubrika“ u imeniku ostajati „prazna“? („To se posebno odnosi na odgojno-obrazovne ishode vezane uz poznavanje glazbe (domena A Slušanje glazbe) te pjevanje i ostale aktivnosti (domena B Izražavanje glazbom i uz glazbu) gdje će se naglasak staviti na sustavno praćenje učenika tijekom godine, bez sumativne procjene na kraju određene nastavne cjeline/razdoblja.“) Predlažemo da se u svim predloženim elementima treba dati mogućnost i sumativnog i formativnog praćenja i vrednovanja. Naziv elementa vrednovanja „Razumijevanje glazbe u kontekstu“ je nejasan (a zasigurno će to biti i učenicima i roditeljima), ali je i cijeli element nedefiniran obzirom da se preklapa s prvim elementom (Slušanje glazbe). Ovaj element bi imao smisla uz dva sata glazbene kulture tjedno (uz odlaske na koncerte, predstave i sl.). Također, kako vrednovati i je li uopće moguće vrednovati nečije mišljenje (element vrednovanja: Razumijevanje glazbe u kontekstu). „Zaključna ocjena ne bi trebala biti aritmetička sredina pojedinačnih brojčanih ocjena prikupljenih prilikom vrednovanja naučenoga“. U ovom slučaju treba prilagoditi i Pravilnik o ocjenjivanju i e-imenike jer praksa pokazuje da, ako učitelj zaključi manju ocjenu od aritmetičke sredine, često dovodi do problema, pozivanja inspekcije i sl. Što se tiče same nastave predmeta Glazbena kultura i prijedloga Predmetnog kurikuluma, osim u samom pristupu poučavanju, vidljivo je da nema znatnih promjena (uz manje korekcije u izboru sadržaja po razredima u odnosu na postojeći Nastavni plan i program) obzirom da je satnica ostala ista. Promjene su u nazivima nastavnih područja koje se sada nazivaju domenama te elementima vrednovanja koji su također promijenili naziv. Naglasak se stavlja na mogućnost uporabe digbeno pedagoške i odgojno obrazovne prakse. italnih alata u nastavi glazbe koji su svakako poželjni i dobrodošli, ali su i do sada također bili korišteni. Donošenje kvalitetnog kurikuluma koji će većini učenika omogućiti jedini sustavni oblik glazbenog obrazovanja, a s kojim će i učenici i učitelji, roditelji i društvena zajednica biti zadovoljna, treba biti prioritet strukturama sustava odgoja i obrazovanja koje propisuju i donose odluke pa se nadamo da će se uvažiti i naša mišljenja i prijedlozi u cilju unaprjeđenja glazbene naobrazbe. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 61 | Nikolina Brajkovic Draguljic | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Zaključak učitelja glazbene kulture Bjelovarsko-bilogorske županije o Nacrtu odluke o donošenju kurikuluma na nastavni predmet Glazbena kultura za osnovne škole utvrđeno na Županijskom stručnom vijeću učitelja GK u BBŽ dana 4. prosinca 2018.g. A. Svrha i opis predmeta Predlažemo da se izradom novog kurikuluma redovna nastava Glazbene kulture odvija u dva sata tjedno. Osim tri izborna predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika), izborni predmet treba postati svako ono područje za koje učenici pokazuju interes i motivaciju.Zašto učenici nebi dobili ocjenu iz zbora koji pohađaju tri put tjedno i idu na županijska i drzavna natjecanja? Također predlažemo bodove za upis u srednju skolu za učenike koji su bili na županijskim i državnim natjecanjima. Osim glazbenih izvannastavnih aktivnosti, novim kurikulumom treba omogućiti izborne nastave npr. zbora, orkestra, klape/vokalne skupine, instrumentalnog sastava i sl., a kurikulume izbornih predmeta odobravalo bi MZO . Za kvalitetan rad sa zborom ili orkestrom , jedan sat u satnici nije dovoljan, a učiteljima koji rade na više škola nije niti omogućeno (prema tjednim zaduženjima). Stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u školama iz 2014. godine, sudjelovanje učenika u izvannastavnim aktivnostima provodi se prema tjednim zaduženjima učitelja, a ne prema interesima učenika. Učitelji glazbene kulture u osnovnoj školi mogu ostvariti punu satnicu samo u redovitoj nastavi i s dva sata razredništva čiji zbroj treba iznositi minimalno 16 sati tjedno. Ukoliko učitelj radi na više škola ili u manjim sredinama te ne ostvari tjedno zaduženje u okviru 16 sati, sukladno tome smanjuje se i mogućnost organiziranja izvannastavnih aktivnosti u školi, a što je prema prijašnjem Pravilniku bilo ostvarivo u okviru šest nastavnih sati za određenu vrstu aktivnosti za koju su učenici iskazivali interes. Omogućiti fleksibilnost u kreiranju izbornih predmeta i sadržaja tj. fleksibilnost u tjednim zaduženjima učitelja GK. Ukoliko postoji interes učenika, roditelja pa i društvene zajednice u kojoj škola djeluje da u školi postoje brojne mogućnosti bavljenja glazbom, a škola ima i ljudske, prostorne i materijalne kapacitete, zašto ne omogućiti da učitelj Glazbene kulture u školi u kojoj radi, osim redovne nastave izvodi i izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti, a ne zbog ispunjavanja forme raditi primjerice na tri škole. Stoga se predlaže da se nevezano za tjedna zaduženja učitelja otvori prostor u kojem će učenici moći sudjelovati u izvannastavnim glazbenim aktivnostima prema njihovim interesima i potrebama, što znači ako učitelj izvodi tjedno 16 sati redovne nastave da se omogući 6 dodatnih sati za aktivnosti koje će biti formirane prema interesima učenika. Isto vrijedi i za situaciju kada učitelji rade na više škola, to nikako ne smije biti razlog neorganiziranja i neodržavanja izvannastavnih glazbenih aktivnosti u školama kao što je to sada slučaj. U dva sata Glazbene kulture tjedno puno kvalitetnije bi se mogli ostvariti postavljeni ishodi. C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma Nastavna područja/domene pod nazivima; slušanje glazbe, izražavanje glazbom i uz glazbu te glazba u kontekstu različito su zastupljena u određenim ciklusima. U svakom razredu različito iskazujemo domene npr.ako imamo razred koji lijepo pjeva,više ćemo pjevati, ako imamo plesače, više ćemo plesati itd. Trebamo biti fleksibilni prema mogućnostima i željama učenika i tako se njima prilagoditi. U domeni C Glazba u kontekstu Kazališne predstave,koncerti i nastupi dio su glazbene kulture koju trebamo razvijati jos od vrtića.Predlažemo da MZO-a financira barem dva glazbena događaja godišnje jer velik broj roditelja ne može platiti. Predlažemo da od 4.razreda nastavu glazbene kulture vodi prof.glazbene kulture obavezno,a također predlažemo da od 1.-3. također nastavu vodi stručnjak. F) Učenje i poučavanje predmeta Škola za Život nadamo se da će omogućiti opremljenost digitalnom tehnologijom kako bi mogli to primjenjivati u nastavi.Puno škola nema adekvatnu opremu te ne može održavati digitalnu nastavu.Osnovna oprema bi bila:Kvalitetan klavir,dječji instrumentarij,bubnjevi,gitare, uređajima za reprodukciju audiozapisa i videozapisa (hi-fi linija, računalo s pristupom internetu, kvalitetni zvučnici i projektor, Ako se to propisuje dokumentom, onda treba i osigurati materijalnu opremljenost (a ne prepuštati samim školama tj. ravnateljima ili jedinicama lokalne samouprave kako se to do sada činilo). G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda Vrednovanje kao učenje, vrednovanje za učenje i vrednovanje naučenog je nejasno postavljeno.Elementi vrednovanja Glazba u kontekstu nejasna je jer se preklapa sa prvim elementom Slušanje glazbe. Predlažemo da se u svim predloženim elementima treba dati mogućnost i sumativnog i formativnog praćenja i vrednovanja. Što se tiče same nastave predmeta Glazbena kultura i prijedloga Predmetnog kurikuluma, osim u samom pristupu poučavanju, vidljivo je da nema znatnih promjena obzirom da je satnica ostala ista. Promjene su u nazivima nastavnih područja koje se sada nazivaju domenama te elementima vrednovanja koji su također promijenili naziv. Naglasak se stavlja na mogućnost uporabe digitalnih alata u nastavi glazbe koji su svakako poželjni i dobrodošli. Učitelji nazočni u raspravi i sastavljanju zaključka: Majda Skračić,Slavica Dvoraček,Dubravka Đerđ,Jasminka Crnković,Krešo Taritaš.Ksenija Zimet,Dana Stakor,Vesna Štefanac,Veronika Špiranec,Branko Medved,Ljubomir Stamenić,Nikša Kasaš,Božica Palfi Voditeljica županijskog stručnog vijeća Bjelovarsko-bilogorske županije Nikolina Brajković Draguljić | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 62 | Renata Grgić | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Poštovanje svima! Slažem se s učiteljima Primorsko-goranske županije u potpunosti. Apsolutno povećanje (odnosno vraćanje satnice na dva sata tjedno), jer na jednom školskom satu nije moguće kvalitetno ostvariti ishode nastave, pogotovo u današnje vrijeme. Također satnica izvannastavnih glazbenih aktivnosti treba ući u tjedno zaduženje učitelja i biti povećana-barem prema naklonostima i željama učitelja, odnosno prema sklonostima i mogućnostima učenika u pojedinoj školi (pjevački zbor, klapa, orkestar i drugo). Na taj način bi se učiteljima omogućio rad i popunjavanje satnice na jednoj školi, jer rad na više škola uvelike onemogućuje kvalitetu nastave i ostalih glazbenih aktivnosti. Isto tako, predlažem jedan zajednički nacrt, plan ili što već-na razini države, koji će biti smjernica pri vrednovanju učeničkih postignuća, kao i predložak pripreme za nastavni sat sa svim potrebnim podacima u dijelu koji se odnosi na ishode i ciljeve za svaku nastavnu cjelinu. Predlažem i određenu vrstu nagrada, kao motivaciju učiteljima koji postižu rezultate u svom radu kako u nastavi, tako i u izvannastavnim aktivnostima. Učenici vole glazbene aktivnosti, a ovaj sadašnji model ne omogućuje dovoljno prostora za aktivno bavljenje glazbom u školi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 63 | Edin Pecman | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Osobno se slažem sa svime što je detaljno napisalo vijeće kolegice Natalije Banov. Povećanje satnice za još jedan sat bi bilo idealno, i izvannastavne aktivnosti (zbor, orkestar, klape, i dr.) da uđe u sastavni dio satnice. Vezano za srednje škole isto da izvannastavne uđu u satnicu, i nikako da je učenicima da na izbor između likovnog i glazbenog u trećem i četvrtom razredu, kao što je bio prijedlog na prijašnjoj kurikularnoj reformi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 64 | HELGA DUKARIĆ DANGUBIĆ | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Ako | Nije prihvaćen | Poštovana, iz Vašeg komentara nije vidljiv prijedlog vezan uz kurikulum nastavnog predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 65 | NATALIJA BANOV | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Mišljenje učitelja GK Primorsko-goranske županije o Nacrtu odluke o donošenju kurikuluma na nastavni predmet Glazbena kultura za osnovne škole utvrđeno na Županijskom stručnom vijeću učitelja GK u PGŽ dana 4. prosinca 2018.g. A. Svrha i opis predmeta Veliki broj istraživanja (u Hrvatskoj i svijetu) pokazao je kako glazba i opće glazbeno obrazovanje imaju utjecaja na razvoj čovjeka. Ukidanjem jednog sata tjedno nastave glazbene kulture u općeobrazovnoj osnovnoj školi koju pohađaju svi učenici i koja je za većinu učenika jedini sustavni oblik glazbenog obrazovanja u koji su uključeni tijekom svog školovanja, učinjena je velika šteta brojnim generacijama hrvatskih učenika. Posljedice ponajbolje vide učitelji s višegodišnjim iskustvom. Izrada novog kurikuluma je prilika da se isprave propusti te da se redovna nastava Glazbene kulture odvija u dva sata tjedno što bi trebalo biti utvrđeno kurikulumskim dokumentom. Stoga se predlaže dodavanje jednog sata redovne nastave Glazbene kulture u funkciji rasterećenja učenika, bolje rečeno vraćanje još jednog sata glazbene kulture u općeobrazovnoj školi. Gergorić (u članku Implementacija građanskog odgoja i obrazovanja u nastavu Glazbene kulture, 2015.) naglašava kako nastava Glazbene kulture kao dio umjetničkog kurikuluma u suvremenoj školi ima značajnu ulogu u razvijanju građanske kompetencije učenika, razvijajući pritom emocionalne, estetske, društvene, moralne i duhovne vrijednosti te interkulturalnu osjetljivost učenika. Brđanović (2015.) u članku Devetogodišnja osnovna škola - prilika za novu kvalitetu obaveznog glazbenog obrazovanja ističe kako prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2014. godine, samo 5% osnovnoškolaca pohađa glazbenu školu, a 95% učenika nema takvu priliku. Mogućnost razvijanja kompetencija učenika prema njihovim interesima i potrebama, u ovom slučaju glazbenih, trebalo bi biti omogućeno u svjetlu nastupajućih promjena. Također, sva relevantna istraživanja u svijetu pokazuju da je za razvoj pojedinih sposobnosti najvažnija mogućnost izbora onog područja za koju učenici pokazuju interes i motivaciju. Sučić (2016.) u istraživanju Poli-art modela integrirana kurikuluma umjetničkih područja u osnovnim i srednjim školama utvrđuje veliki interes učenika koji bi se željeli aktivno baviti glazbom kada bi im to bilo omogućeno u školama koje pohađaju. I u ovom nacrtu Kurikuluma izbornost je predviđena, ali tek deklarativno. Naime, osim dopuštena tri izborna predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, do sada i informatika), izborni predmet treba postati svako ono područje za koje učenici pokazuju interes, a odgovorna tijela bi trebala pronaći način kako to provesti. Vezano uz glazbeno područje, osim glazbenih izvannastavnih aktivnosti, novim kurikulumom treba dopustiti mogućnost izborne nastave npr. zbora, orkestra, klape/vokalne skupine, instrumentalnog sastava i sl., a kurikulume izbornih predmeta odobravalo bi MZO (kao što je i postojala mogućnost ranije). Naime, za kvalitetan rad sa zborom ili orkestrom , jedan sat u satnici nije dovoljan, a učiteljima koji rade na više škola nije niti omogućeno (prema tjednim zaduženjima). Stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u školama iz 2014. godine, sudjelovanje učenika u izvannastavnim aktivnostima dovodi se u loš položaj jer se ono organizira i provodi prema tjednim zaduženjima učitelja, a ne prema interesima učenika. Učitelji glazbene kulture u osnovnoj školi mogu ostvariti punu satnicu samo u redovitoj nastavi i s dva sata razredništva čiji zbroj treba iznositi minimalno 16 sati tjedno. Ukoliko učitelj radi na više škola ili u manjim sredinama te ne ostvari tjedno zaduženje u okviru 16 sati, sukladno tome smanjuje se i mogućnost organiziranja izvannastavnih aktivnosti u školi, a što je prema prijašnjem Pravilniku bilo ostvarivo u okviru šest nastavnih sati za određenu vrstu aktivnosti za koju su učenici iskazivali interes. Mišljenja smo da se i pitanje redovne, izborne nastave i izvannastavnih glazbenih aktivnosti trebaju utvrditi kurikulumom što nedostaje u ovom prijedlogu. „Prema prijašnjem pravilniku, učitelju glazbene kulture priznavalo se šest sati tjedno za vođenje pjevačkoga zbora odnosno orkestra, tj. za vođenje troglasnog učeničkog pjevačkog zbora, odnosno orkestra u opsegu od tri sata tjedno te vođenje jednoglasnog ili dvoglasnog učeničkog zbora, odnosno pripremnoga orkestra, u opsegu od dva sata tjedno. Zaduženje navedenim poslovima smjelo je iznositi najviše šest sati tjedno. Navedeni sati ulazili su u tjedno zaduženje učitelja kojim je on mogao ostvariti satnicu punog radnog vremena (npr. deset sati nastave glazbene kulture i šest sati glazbenih izvannastavnih aktivnosti). Međutim, prema Pravilniku iz 2014. god. učitelju glazbene kulture navedeni sati ne priznaju se u tjedno zaduženje do pune satnice, već svega dva sata namijenjena izvannastavnim aktivnostima ulaze u tjedno zaduženje učitelja. Stoga učitelji u maloj školi, u kojoj izvode npr. deset sati redovne nastave, ne mogu ostvariti punu normu i prisiljeni su raditi u dvije, pa čak i tri škole kako bi ostvarili puno tjedno zaduženje“ (Šulentić Begić, Begić, Grundler.: Glazbene aktivnosti učenika kao protuteža negativnim utjecajima današnjice 2016., 4.). Dakle, obzirom na različite uvjete u školama, omogućiti fleksibilnost u kreiranju izbornih predmeta i sadržaja tj. fleksibilnost u tjednim zaduženjima učitelja GK. Ukoliko postoji interes učenika, roditelja pa i društvene zajednice u kojoj škola djeluje da u školi postoje brojne mogućnosti bavljenja glazbom, a škola ima i ljudske, prostorne i materijalne kapacitete, zašto ne omogućiti da učitelj Glazbene kulture u školi u kojoj radi, osim redovne nastave izvodi i izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti, a ne zbog ispunjavanja forme raditi primjerice na tri škole. Stoga se predlaže da se nevezano za tjedna zaduženja učitelja otvori prostor u kojem će učenici moći sudjelovati u izvannastavnim glazbenim aktivnostima prema njihovim interesima i potrebama, što znači ako učitelj izvodi tjedno 16 sati redovne nastave da se omogući 6 dodatnih sati za aktivnosti koje će biti formirane prema interesima učenika. Isto vrijedi i za situaciju kada učitelji rade na više škola, to nikako ne smije biti razlog neorganiziranja i neodržavanja izvannastavnih glazbenih aktivnosti u školama kao što je to sada slušaj. Uz ovaj dokument predlaže se prilagoditi i ostale pravilnike koji će biti usklađeni s realnim situacijama i potrebama (posljednje „birokratsko krojenje“ zaduženja učitelja dovelo je do smanjenja kvalitete i mogućnosti rada u izvannastavnim glazbenim aktivnostima zbog nemogućnosti realizacije učiteljske norme). U dva sata Glazbene kulture tjedno puno kvalitetnije bi se mogli ostvariti postavljeni ishodi (naime, neki su ishodi prezahtjevni obzirom na sadašnji broj sati GK). C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma Nastavna područja/domene pod nazivima; slušanje glazbe, izražavanje glazbom i uz glazbu te glazba u kontekstu različito su zastupljena u određenim ciklusima. Mišljenja smo da ne bi trebao biti stavljen naglasak na pojedine domene već dopustiti fleksibilnost prema interesima i mogućnostima učenika (ako učenici iskazuju interes za domenu izražavanje glazbom ili uz glazbu u 8.r. npr., ne treba onda naglašavati A domenu –slušanje glazbe, kako je predviđeno ovim dokumentom). Uočljivo je također da je izražavanje glazbom i uz glazbu najzastupljenije u prvom ciklusu, a najmanje u trećem ciklusu. Naime, zamišljeno je da učenici s najnižim stupnjem razvijenih vještina po pitanju domene izražavanje glazbom i uz glazbu (što bi trebalo uključivati pjevanje, sviranje, ples) najviše pjevaju, sviraju, plešu i ostalo, a oni koji bi navedene vještine trebali imati razvijenije u drugom i trećem ciklusu, to čine u puno manjoj mjeri jer to kurikulumom nije predviđeno. Stoga se učiteljima predlaže mogućnost fleksibilnosti u zastupljenosti domena i mogućnost njihova prožimanja prema interesima učenika u kreiranju nastavnih planova i izvođenju nastave. U domeni C Glazba u kontekstu (u svim razredima) preporuka je planirati školskim kurikulumom najmanje jedan glazbeni događaj. Apsolutno podržavamo prijedlog, ali uz financiranje od strane MZO-a. Vodeći računa o socijalnom statusu velikog broja učenika u Hrvatskoj čiji mnogi roditelji ne mogu financirati odlazak u kazalište, na koncert, pogotovo u manjim i ruralnim sredinama, kao što su se preko EU fondova osigurala sredstva za IKT, predlažemo da MZO kandidira projekt financiranja odlaska hrvatskih učenika na kulturna događanja u autentičnom okružju (ne samo projekt „Ruksak pun kulture“ koji je je ograničen) na natječaje europskih fondova kako bi svaki učenik u Hrvatskoj mogao besplatno otići u kazalište/koncert barem jednom godišnje. Ishodi domene A Slušanje glazbe u 4.r. su teže ostvarivi i prezahtjevni ukoliko se u prva tri razreda u razrednoj nastavi ne radi na odgovarajući način (kao što je to često bio slučaj do sada). U 5.r. u domeni A 5.3. (Slušanje glazbe) jasnije definirati sadržaje: navedene su sve skupine glazbala uz ishod - „opisuje zvuk i izgled većine glazbala te ih pridružuje odgovarajućim skupinama“ uz preporuku da „učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu“. Dakle, u predloženim sadržajima nije precizirano na koji način učenici upoznaju sve skupine glazbala (što nije moguće sve u petom razredu) te bi i to trebalo jasnije precizirati i definirati. S druge strane učitelj bira redoslijed. Mišljenja smo da redoslijed treba točno odrediti jer, u slučaju preseljenja učenika iz škole u školu, može se dogoditi da dijete ne upozna neku skupinu glazbala jer učitelji imaju različit izbor (a i u udžbenicima je različit pristup u upoznavanju glazbala kao što je vidljivo sada u eksperimentalnim ŠzŽ). U C domeni Glazba u kontekstu (6. i 7.r.), ishod „Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom“ je upitan. Znaju li učenici u 6. i 7. r. pisati osvrt, članak? Je li to usklađeno s ishodima Hrvatskog jezika? (osvrt je pisana forma sa svojim sastavnicama). Napisati mišljenje ili osvrt nije isto. F) Učenje i poučavanje predmeta Materijali i izvori: „Za učenje i poučavanje glazbe potrebna je specijalizirana učionica (kabinet), koja je uz standardna sredstva i pomagala opremljena: uređajima za reprodukciju audio zapisa i videozapisa (hi-fi linija, računalo s pristupom internetu, kvalitetni zvučnici i projektor, glasovirom i/ili nekim drugim glazbalom; dječjim instrumentarijem; sredstvima za primjenu IKT-a u nastavi glazbe )“. Mnoge škole nisu adekvatno opremljene. Ako se to propisuje dokumentom, onda treba i osigurati materijalnu opremljenost (a ne prepuštati samim školama tj. ravnateljima ili jedinicama lokalne samouprave kako se to do sada činilo). Organizacija odgojno-obrazovnog procesa: „Škole su obvezne omogućiti proširenje učenja i poučavanja glazbe u vidu: izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula; izvanučioničke nastave; izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti; različitih vrsta projekata planiranih školskim kurikulumom. Ovi oblici rada okarakterizirani su principom dobrovoljnog uključivanja učenika. Oblikuju se u skladu s potrebama, željama i sklonostima učenika.“ Ako je dokumentom predviđena mogućnost izbornih predmeta, (kao što predlažemo i što smo već naveli na početku ovog mišljenja), onda tu mogućnost treba detaljnije razraditi u kurikulumskom dokumentu. G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda Vrednovanje kao učenje, za učenje i naučenog je nejasno postavljeno te nam se čini da će pisano praćenje učenikova napretka dovesti do novog „birokratskog“, formalističkog pisanja odnosno do novog administrativnog opterećenja učitelja. Predloženi elementi vrednovanja su u međusobnoj koliziji i preklapanju. Iz dokumenta proizlazi da za npr. jedno slušno djelo ocjenu učenik dobiva u dva elementa vrednovanja (element vrednovanja: slušanje glazbe - „Slušno identificiranje obilježja različitih vrsta glazbe“ i element vrednovanja: Glazba u kontekstu – „Razumijevanje obilježja različitih vrsta glazbe“)? U domeni B Izražavanje glazbom i uz glazbu, nije predviđeno sumativno (brojčano) vrednovanje, ali je predviđen je element „Aktivnosti u učenju glazbe“ pa nije jasno kako će se to vrednovati. Hoće li ta „rubrika“ u imeniku ostajati „prazna“? („To se posebno odnosi na odgojno-obrazovne ishode vezane uz poznavanje glazbe (domena A Slušanje glazbe) te pjevanje i ostale aktivnosti (domena B Izražavanje glazbom i uz glazbu) gdje će se naglasak staviti na sustavno praćenje učenika tijekom godine, bez sumativne procjene na kraju određene nastavne cjeline/razdoblja.“) Predlažemo da se u svim predloženim elementima treba dati mogućnost i sumativnog i formativnog praćenja i vrednovanja. Naziv elementa vrednovanja „Razumijevanje glazbe u kontekstu“ je nejasan (a zasigurno će to biti i učenicima i roditeljima), ali je i cijeli element nedefiniran obzirom da se preklapa s prvim elementom (Slušanje glazbe). Ovaj element bi imao smisla uz dva sata glazbene kulture tjedno (uz odlaske na koncerte, predstave i sl.). Također, kako vrednovati i je li uopće moguće vrednovati nečije mišljenje (element vrednovanja: Razumijevanje glazbe u kontekstu). „Zaključna ocjena ne bi trebala biti aritmetička sredina pojedinačnih brojčanih ocjena prikupljenih prilikom vrednovanja naučenoga“. U ovom slučaju treba prilagoditi i Pravilnik o ocjenjivanju i e-imenike jer praksa pokazuje da, ako učitelj zaključi manju ocjenu od aritmetičke sredine, često dovodi do problema, pozivanja inspekcije i sl. Što se tiče same nastave predmeta Glazbena kultura i prijedloga Predmetnog kurikuluma, osim u samom pristupu poučavanju, vidljivo je da nema znatnih promjena (uz manje korekcije u izboru sadržaja po razredima u odnosu na postojeći Nastavni plan i program) obzirom da je satnica ostala ista. Promjene su u nazivima nastavnih područja koje se sada nazivaju domenama te elementima vrednovanja koji su također promijenili naziv. Naglasak se stavlja na mogućnost uporabe digitalnih alata u nastavi glazbe koji su svakako poželjni i dobrodošli, ali su i do sada također bili korišteni. Donošenje kvalitetnog kurikuluma koji će većini učenika omogućiti jedini sustavni oblik glazbenog obrazovanja, a s kojim će i učenici i učitelji, roditelji i društvena zajednica biti zadovoljna, treba biti prioritet strukturama sustava odgoja i obrazovanja koje propisuju i donose odluke pa se nadamo da će se uvažiti i naša mišljenja i prijedlozi u cilju unaprjeđenja glazbeno pedagoške i odgojno obrazovne prakse. U nadi pronalaženja pozitivnih rješenja pozivamo se na kurikulumska promišljanja iz vremena kasne antike u kojem je umjetnost jedna od sedam vještina septem artes liberales koje su mladi trebali razvijati, a među kojima je, uz vještine gramatike, aritmetike, retorike, dijalektike, geometrije, astronomije ravnopravno stajala i glazba, a danas u doba napredne tehnologije naglasak se ponovo treba staviti na dugoročno povijesno gledište, a to je da su područja STEM-a i umjetnosti prirodno povezana. Dakle, sa STEAM-om (prirodoslovlje, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika) u bolje sutra! „Glazba daje dušu svemiru, krila umu, let mašti i život svemu što postoji.“ (Platon) Učitelji nazočni u raspravi i sastavljanju mišljenja: Linda Ahel, Ljiljana Anić, Marko Anić, Danijela Antolić, Andrej Babić, Natalija Banov, Branislavka Blizanac, Maja Bolić, Sanela Božić Puškarić, Marina Dadić, Helga Dukarić Dangubić, Marko Fabris, Vedran Gergorić, Davide Gugić, Ilena Lučić Špelić, Žaklina Majetić Mufić, Ivana Marčelja, Vedran Mijić, Ilgen Pavačić, Bojana Perhat, Anita Pregelj, Robert Širol, Anita Stupac Butorac, Magdalena Tomić Mijatović, Danijela Vuk Voditeljica županijskog stručnog vijeća Primorsko-goranske županije, Natalija Banov | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 66 | Slavica Dvoraček | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Povećanje satnice izvannastavne aktivnosti od velike je važnosti za kvalitetu i uspješne nastupe na smotrama koje imaju zahtjevne propozicije i zadane skladbe što djeluje obeshrabrujuće na učenike. Ako je učitelj zaposlen na dvije ili tri škole, nemoguće je s jednim satom zbora pokriti potrebe svih škola. Potrebno je povećanje satnice izvannastavnih aktivnosti do 6 sati različitih aktivnosti (zbor, orkestar, folklor, rock-band...) koji bi ušli u redovnu satnicu, a da učenici za to dobiju zaključnu ocjenu. Učenici ulože puno dodatnog truda u rad na satovima izvannastavnih aktivnosti pa bi shodno tome trebali za nastup na županijskoj i državnoj razini natjecanja dobiti bod za upis u srednju školu. Potreban je kvalitetan udžbenik za rad sa zborom A i B kategorije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 67 | Nikša Kasaš | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Za eksperimentalni program najvažnije je prvo osigurati opremljenost škola i učionica. Nemoguće je adekvatno obavljati nastavu glazbene kulture bez primjerene zvučne opreme, računala, projektora i internetske veze, a činjenica je da veliki broj škola nema niti jedno od toga, a kamo li sve. Ista stvar je i sa glazbalima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnom komentaru. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |
| 68 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Nejasno mi je kako se ovom Odlukom može donijeti kurikulum za nastavni predmet kada taj isti kurikulum još nije prošao cijelu eksperimentalnu provedbu i kada djelatnici eksperimentalnih škola na njega još nisu dali svoje osvrte, savjete i dopune, a na koje bi se opet (možda) trebala provesti stručna ili barem javna rasprava. Zar se kurikulumi ne bi trebali donijeti tek nakon eksperimentalne provedbe i detaljne analize? Isti upit sam stavila na sve nastavne predmete razredne nastave te međupredmetne teme, obzirom da razredna nastava podrazumijeva njihovu integraciju i kompletnu provedbu. Potrebno je izraditi detaljnu analizu o novim sadržajnim promjenama u odnosu na postojeći Nastavni plan i program, planiranje integracije, organizaciju i ograničenost satnice te mogućnost cjelovite provedbe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju. S poštovanjem, članovi RS-a za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. |