Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ana Juras Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Održivi razvoj , D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama međupredmetne teme Održivi razvoj Nedostaje slovo t u riječi eme u prvoj rečenici prvog odjeljka. Treba glasiti "Odgojno-obrazovna očekivanja se u kurikulumu međupredmetne teme definiraju za svako organizacijsko područje na razini ciklusa." Kod točke 1. u odgojno-obrazovnom ciklusu, domene Djelovanje i Dobrobit, u stupcu Preporuka za ostvarenje očekivanja, svkakao je potrebno dodati temu Promet oko škole i kako učenici sudjeluju u tom prometu - sugerirati hodanje do škole ili biciklom do škole sa svrhom zdravijega načina života, smanjenja zagušenja prometom i na taj način povećati sigurnost učenika u prometu te smanjenja zagađenja zraka i emisija stakleničkih plinova. Djelomično prihvaćen Ispravljene su tipografske pogreške u tekstu, a prije donošenja kurikuluma međupredmetne teme Održivi razvoj tekst će biti lektoriran. U odgojno-obrazovnom očekivanju odr I.A.3. dopunjene su Preporuke: Tjelesna i zdravstvena kultura: vježbanje i boravak na svježem zraku, momčadske igre na otvorenom, hodanje i vožnja biciklom. U Preporukama je navedena i povezanost s Kurikulumom međupredmetne teme Zdravlje.
2 ŽELJKO ŠIMEK Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Održivi razvoj , A. Svrha i opis međupredmetne teme Drugi odjeljak: Umjesto "na prirodne sustave" predlažemo na "okoliš i klimu" zato jer gotovo svi propisi i međunarodni sporazumi na taj način komuniciraju utjecaj ljudske populacije. Umjesto "implementira principe održivog razvoja" treba "usvojiti načela održivog razvitka" jer ovaj pojam koristi Zakon o zaštiti okoliša i Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske. Ujedno u cijelom tekstu molimo uskladiti pojmove i koristiti one koje koristi Zakon o zaštite okoliša. Treći odjeljak: Izričaj "o raznolikosti" - čega?. Umjesto "održivosti resursa" treba "nužnosti održivog upravljanja prirodnim dobrima". Četvrti odjeljak: Umjesto "korištenje prirodnih zaliha" treba "korištenje prirodnih dobara i energije". Djelomično prihvaćen Zadržano je “na prirodne sustave” kako bi se sačuvala terminološka konzistentnost s dokumentima područja kurikuluma i predmetnim kurikulumima. Prihvaća se prijedlog i dio teksta glasi: “usvaja načela održivoga razvoja”. Prihvaća se prijedlog i prva rečenica trećeg odjeljka glasi: Međupredmetna tema Održivi razvoj pruža učeniku spoznaje o potrebama suvremenog doba na globalnoj i lokalnoj razini te spoznaje o raznolikosti prirode, nužnosti održivog upravljanja prirodnim dobrima, granici opterećenja, ljudskim potencijalima, osobnim i zajedničkim odgovornostima i pravima. Prihvaća se prijedlog i rečenica glasi: Primjenom praktičnoga rada učenike se potiče na ponašanja kao što su odgovorno korištenje prirodnih dobara i energije, korištenje lokalno proizvedene hrane, racionalno postupanje s otpadom, oporaba iskorištenih materijala, aktivan rad i suradnja u zajednici.
3 Prijatelji životinja ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU ODRŽIVI RAZVOJ ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Problematiziranje ključnih pitanja povezanih s odnosom prema prirodi i opstankom planeta može se izvrsno realizirati kroz nacrt Odluke o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Održivi razvoj, i to kroz sve odgojno-obrazovne cikluse i sve predložene domene. U osnovnoj školi ove teme mogu se ostvariti kroz nastavne predmete: Hrvatski jezik, Priroda, Priroda i društvo, Likovna kultura, Biologija, Strani jezici, Geografija, Kemija, Fizika, Povijest, Sat razrednika te izvanučioničku nastavu i izvannastavne aktivnosti, kao i druge međupredmetne teme. U srednjoj školi mogu se, osim kroz nabrojane predmete koji se nastavljaju i u srednjoškolskom obrazovanju, ostvariti i kroz predmete Politika i gospodarstvo, Etika i Filozofija. U tom smislu, pohvaljujemo predložene ključne sadržaje kao što su: odnos čovjeka prema prirodi, odnos prema životinjama, nenasilno rješavanje sukoba, empatija, obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, racionalno korištenje prirodnih resursa, ljudski utjecaj na prirodu i okoliš, zdrava ishrana i proizvodnja hrane, gospodarenje otpadom, razvrstavanje i recikliranje otpada, potrošačko društvo, zelena proizvodnja, prava životinja, (ne)zagađeni okoliš (voda, zrak, tlo), buka, svjetlosno zagađenje, pesticidi i umjetna gnojiva, klimatske promjene, efekt staklenika i globalno zatopljenje, kisele kiše, ozonske rupe, bioraznolikost, vrijednosti ekosustava, ekološki otisak i utjecaj socijalnih razlika na održivost, volontiranje i građanski aktivizam, solidarnost i ravnopravnost, (urbana) permakultura, načela održivoga razvoja, proizvodnja hrane i klimatske promjene, socijalna pravda itd. Predlažemo da se u 1. odgojno-obrazovnom ciklusu, u domeni Dobrobit, Odr. I.C.1., u preporukama za ostvarivanje očekivanja, u Izvanučioničku nastavu, osim posjeta skloništu za napuštene životinje, doda i posjet skloništu za životinje spašene s farma. To bi pridonijelo realizaciji ključnog sadržaja: odnos prema životinjama i empatija. Predlažemo da se u 2. odgojno-obrazovnom ciklusu, u domeni Dobrobit, Odr. II.C.1., u preporukama za ostvarivanje očekivanja, u Izvanučioničku nastavu, osim posjeta skloništu za napuštene životinje, doda i posjet skloništu za životinje spašene s farma. Također, u sklopu radionice na satu Prirode i društva može se govoriti o temeljnom pravu svih životinja na život, a da im ljudi ne nanose bol i patnju na način da ih drže zatočene, uzgajaju za razne svrhe (hrana, odjeća, obuća, pokusi…), zlostavljaju i ubijaju. To bi pridonijelo realizaciji ključnih sadržaja prava životinja. Predlažemo da se u 3. odgojno-obrazovnom ciklusu, u domeni Djelovanje, Odr. III.B.1., u preporukama za ostvarivanje očekivanja, realizira sadržaj volontiranje i građanski aktivizam kroz predmete Geografija tako da se učenici upoznaju ne samo s djelatnošću organizacija i udruga koje se bave zaštitom okoliša i poticanjem održivoga razvoja na svjetskoj, državnoj i lokalnoj razini već i udruga koje se bave zaštitom i pravima životinja. Također, smatramo da bi učenike trebalo na Satu razrednika osvješćivati i o volonterima i važnosti za razvoj demokratskog društva onih građanskih inicijativa i udruga koje se bave zaštitom i pravima životinja. Predlažemo da se u 4. odgojno-obrazovnom ciklusu, u domeni Djelovanje, Odr. IV.B.1., u preporukama za ostvarivanje očekivanja, doda, osim upoznavanje s organizacijama koje djeluju na zaštiti okoliša, i upoznavanje s organizacijama koje se bave zaštitom i pravima životinja. Predlažemo da se u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu, u domeni Povezanost, Odr. V.A.1., kroz stavove u kojima se kritički preispituje povezanost vlastitoga života s utjecajem na okoliš i druge ljude uvrsti i rasprava o utjecaju prehrane na okoliš, i to osobito s obzirom na aktualnost uništavanja prirode i okoliša ljudskim djelovanjem. To znači uključiti u nastavni program osnovnih i srednjih škola pojmove vegetarijanstvo i veganstvo te informirati učenike o utjecaju masovnog uzgoja životinja za hranu na okoliš i druge ljude. Konzumiranje mesa pomaže širenju svjetske gladi jer još uvijek nema dovoljno zemlje za sve životinje koje bi se trebale uzgajati da se mesom nahrani cijeli svijet. Prema podacima UN-a, u svijetu je 2017. bilo 821 milijun ljudi koji su umirali od gladi ili kronične pothranjenosti, iako žive u neposrednoj blizini polja punih soje i žitarica. Među njima je više od 15 milijuna djece, a 151 milijun djece mlađe od pet godina zaostaje u razvoju zbog neuhranjenosti. 80 posto te djece živi u državama koje zapravo imaju viška hrane, no žitarice završavaju u želucima životinja, a meso na tanjurima Europljana. Stočarstvo preuzima previše zemlje, koristi previše vode i uzrokuje propadanje šuma, života u divljini, izaziva kisele kiše, globalno zatopljenje i onečišćenje vode. Učenike je važno informirati i o utjecaju konzumacije mesa na zdravlje i upoznati ih s istraživanjima koja potvrđuju da su vegetarijanci, a osobito vegani, zdraviji od ostatka populacije i rjeđe obolijevaju i umiru od najčešćih bolesti današnjice. U 5. odgojno-obrazovnom ciklusu, u domeni Dobrobit, Odr. V.C.1., predlažemo da učenici na više predmeta računaju svoj osobni ekološki otisak, da usporede ekološki otisak svejeda s ekološkim otiskom vegetarijanaca i vegana te da na danu integrirane nastave iznesu svoje rezultate. U Odr. V.C.2. predlažemo da učenici sudjeluju i u humanitarnim aktivnostima i akcijama vezanima za zaštitu i prava životinja te da volontiraju u udrugama za zaštitu i prava životinja. Djelomično prihvaćen Dopunjena je preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnog očekivanja I.C.1. i glasi: Izvanučionička nastava: posjet npr. skloništu za napuštene životinje i doniranje hrane za životinje. Realizacija izvanučioničke nastave ovisi o mjestu u kojemu je sjedište škole i o dostupnosti skloništa, a navedeni primjer ne isključuje druga skloništa. U odgojno-obrazovnom očekivanju II.C.1. navedena je preporuka za ostvarivanje očekivanja: Priroda i društvo: radionica Sva živa bića imaju pravo na život, čime nije isključen prijedlog o pravima životinja. Radionica predviđa razgovor o pravima životinja. Preporuka za ostvarivanje očekivanja koja se odnosi na izvanučioničku nastavu dopunjena je i glasi: posjet skloništima za nezbrinute i ugrožene životinje i doniranje hrane koja je kupljena prikupljenim donacijama u školi i zajednici... Dopunjene su preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog očekivanja III.B.1. u nastavnom predmetu geografija i na satu razrednika i glase: Geografija: upoznavanje s djelatnošću organizacija i udruga koje se bave zaštitom okoliša, zaštitom i pravima životinja te poticanjem održivoga razvoja na svjetskoj, državnoj i lokalnoj razini. Sat razrednika: osvješćivanje toga što su volonteri i osvješćivanje važnosti građanskih inicijativa i udruga u razvoju demokratskog društva te građanskih inicijativa i udruga koje se bave zaštitom i pravima životinja. U odgojno-obrazovnom očekivanju IV.B.1. preporuka za ostvarivanje očekivanja u integriranoj nastavi dopunjena je i glasi: upoznavanje s organizacijama i udrugama koje djeluju na zaštiti prirode i okoliša. U odgojno-obrazovnom očekivanju V.A.1. preporuka za ostvarivanje očekivanja u integriranoj nastavi je debata o pozitivnim i negativnim ljudskim utjecajima, što uključuje i utjecaj prehrane na okoliš. Teme proizvodnje hrane, pothranjenosti, gladi, zdravlja i bolesti zastupljene su u predmetnom kurikulumu Geografije (SŠ GEO B.4.7. Učenik analizira utjecaj prirodno-geografskih i društveno-geografskih čimbenika na pojavu i širenje bolesti te na kvalitetu zdravlja na primjerima iz Hrvatske i svijeta. SŠ GEO C.4.1. Učenik istražuje važnost poljoprivrede te analizira neravnomjernu dostupnost hrane u svijetu.), odgojno-obrazovna očekivanja V.A.1. i V.B.1. kroz odgojno-obrazovne ishode nastavnoga predmeta Biologija (npr. SŠ BIO B.3.2., C.3.1., C.3.2., B.4.2., C.4.2., D.4.2.). Teme proizvodnje hrane, pothranjenosti, gladi, zdravlja i bolesti predviđene su kako unutar predmetnih kurikuluma, tako i kurikuluma više međupredmetnih tema. Svi sadržaji koji se uključuju u nastavni program osnovnih i srednjih škola moraju biti relevantni iz perspektive učenika, odnosno njihovih osobnih, trenutnih i budućih potreba i interesa te osiguravati cjeloviti razvoj djece i mladih osoba. Bez obzira radi li se o obveznim ili preporučenim sadržajima, važno je da predstavljaju ključne teme važne za postizanje dubinskog razumijevanja te da odražavaju raznolikost prethodnih iskustava, znanja i kulturnih vrijednosti učenika. U odgojno-obrazovnom očekivanju V.C.1. preporuka za ostvarivanje očekivanja u integriranoj nastavi (“učenici na više predmeta uočavaju stanje resursa u svome zavičaju, računaju svoj ekološki otisak te na danu integrirane nastave iznose svoje rezultate”) omogućuje autonomiju i učenicima i učiteljima za usporedbe rezultata dobivenih istraživanjem i računanjem. Ni preporuka ni ključni sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog očekivanja V.C.2. ne “propisuju” gdje učenici moraju volontirati jer bi propisivanje ugrozilo slobodu izbora učenika i autonomiju nastavnika.
4 IVANA LOVIĆ ŠTENC ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU ODRŽIVI RAZVOJ ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Nejasno mi je kako se ovom Odlukom može donijeti kurikulum za međupredmetnu temu kada taj isti kurikulum još nije prošao cijelu eksperimentalnu provedbu i kada djelatnici eksperimentalnih škola na njega još nisu dali svoje osvrte, savjete i dopune, a na koje bi se opet (možda) trebala provesti stručna ili barem javna rasprava. Zar se kurikulumi ne bi trebali donijeti tek nakon eksperimentalne provedbe i detaljne analize? Isti upit sam stavila na sve nastavne predmete razredne nastave te međupredmetne teme, obzirom da razredna nastava podrazumijeva njihovu integraciju i kompletnu provedbu. Potrebno je izraditi detaljnu analizu o novim sadržajnim promjenama u odnosu na postojeći Nastavni plan i program, planiranje integracije, organizaciju i ograničenost satnice te mogućnost cjelovite provedbe. Primljeno na znanje Temelj za donošenje kurikuluma međupredmetnih tema (i predmeta) stvoren je donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 68/2018.).