Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU RADA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU RADA, , VI. ZAPOŠLJAVANJE NA PRIVREMENIM, ODNOSNO POVREMENIM SEZONSKIM POSLOVIMA U POLJOPRIVREDI Članice Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima -charter HGK predlažu dopuniti naslov Glave VI. tako da glasi: „VI. ZAPOŠLJAVANJE NA PRIVREMENIM, ODNOSNO POVREMENIM SEZONSKIM POSLOVIMA U POLJOPRIVREDI I PRUŽANJA USLUGA U TURIZMU“. Također se predlaže dopuniti u članku 77. stavak 1. tako da glasi: „ (1) Privremeni, odnosno povremeni sezonski posao u poljoprivredi i turizmu, je posao u području: Održavanja, čišćenja, tehničke pripreme, … objekata za pružanje usluge smještaja (plovila, hotelske sobe, privatni smještaj, plovila za dnevni i/ili višednevni najam…), objekata za pripreme hrane, plažnih objekata ….“. Nadalje, predlaže se sve odredbe, tamo gdje je potrebno, dopuniti formulacijom poslodavca u turizmu i poslovima povremenog zaposlenika u turizmu. Uvjete zapošljavanja, postupak i grupe koje obuhvaćaju povremene zaposlenike, prihvaćaju onako kako su formulirane. Nije prihvaćen Intencija zakonodavca pri uređenju zapošljavanja na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, bila je da se zapošljavanje pojednostavi kako bi se prilagodilo nepredvidivim promjenama uvjeta rada u poljoprivredi. Poslovi u poljoprivredi velikim su dijelom uvjetovani vremenskim prilikama – kiši, snijegu, ledu, pa zbog vremenskih uvjeta, ponekad mogu trajati dan-dva, a ponekad i duže, ali s prekidima. Za poslove održavanja, čišćenja, tehničke pripreme objekata za pružanja usluge smještaja i druge navedene poslove, poslodavci imaju mogućnost zapošljavanja radnike temeljem radnog odnosa na određeno vrijeme, na način propisan Zakonom o radu.
2 Ured pučke pravobraniteljice V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 74. Sukladno stavku 1. ovog članka, nezaposlena osoba kojoj je na teret Zavoda izvršena isplata ili je ostvarila neka primanja na koja nije imala pravo, dužna ih je vratiti Zavodu zbog stjecanja bez osnove. Kako je moguće da do isplate nepripadajućeg iznosa dođe temeljem pogrešnog obračuna Zavoda, predlažemo da se za takve slučajeve doda odredba temeljem koje će nezaposlena osoba vratiti samo nepripadajući iznos koji joj je isplaćen, bez kamata. U protivnome se nezaposlenu osobu sankcionira radi pogreške Zavoda. Nije prihvaćen Rješenjem HZZ-a o povratu nepripadno isplaćene novčane naknade utvrđuje se iznos novčane naknade koji je stranka dužna vratiti HZZ-u bez utvrđivanja kamata. U slučaju da stranka ne izvrši povrat pokreće se sudski postupak zato što HZZ ne može u upravnom postupku odlučivati o imovini stečenoj bez osnove.
3 Nezavisni hrvatski sindikati V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 63. Odredbom članka 63. Prijedloga zakona utvrđuje se pravo nezaposlene osobe, koju je Zavod uputio na obrazovanje, na novčanu pomoć. No, za razliku od važećeg rješenja kojima je visina novčane naknade određena i iznosi 50% minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, Prijedlog zakona napušta navedeno rješenje te propisuje kako će novčana pomoć biti određena odlukom Upravnog vijeća Zavoda u dnevnom iznosu. Kako niti za ovo rješenje predlagatelj ne nudi pojašnjenje, to nije jasno zbog čega se napušta dosadašnje rješenje. Prihvaćen Prihvaća se.
4 Nezavisni hrvatski sindikati V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 55. Odredbom članka 55. Prijedloga zakona više se ne predviđa mogućnost da se nezaposlenim osobama koje imaju pravo na novčanu naknadu ukupni iznos naknade isplati jednokratno radi samozapošljavanja. Razloge napuštanja dosadašnjeg rješenja predlagatelj ne navodi, pa je u tom smislu potrebno pružiti dodatna pojašnjenja. Prihvaćen Prihvaća se.
5 Ured pučke pravobraniteljice V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 51. Predloženo zakonsko rješenje u čl. 51. djelomice preuzima tekst čl. 42. važećeg Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, br. 16/17) kojim se regulira utvrđivanje osnovice za određivanje visine novčane naknade za nezaposlenu osobu, što uključuje i slučajeve kada je nezaposlena osoba u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa ili službe, odnosno prestanku obavljanja djelatnosti, ostvarivala naknadu plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima. S tim u vezi, napominjemo da je Ured pučke pravobraniteljice sudjelujući u e-savjetovanju o Konačnom prijedlogu Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti početkom 2017. godine, u odnosu na članak 42. spomenutog Zakona, predložio da se jasno definira što točno ulazi u osnovicu za utvrđivanje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti za one nezaposlene osobe koje su u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa ostvarile naknadu plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima, a koje ne ulaze u tu osnovicu. Iako je cilj našeg prijedloga bio otklanjanje mogućnosti različitog tumačenja predmetnog članka u praksi, a time i lakšeg ostvarivanja prava nezaposlenih osoba, isti je odbijen, uz obrazloženje da je, što se tiče visine novčane naknade, intencija predložene odredbe da osobe koje su u tromjesečnom razdoblju prije prestanka radnog odnosa/samostalne djelatnosti ostvarivale naknadu plaće, ne budu u nepovoljnijem položaju u odnosu na one osobe koje su u istom razdoblju ostvarile plaću. Međutim, pojedine pritužbe i upiti nezaposlenih osoba upućeni pučkoj pravobraniteljici pokazuju da se u praksi i dalje događa upravo suprotno. Naime, kako u osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade ne ulaze naknade plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima, Hrvatski zavod za zapošljavanje u prosjek brutoplaće ne uračunava plaću ostvarenu u tromjesečnom razdoblju prije prestanka radnog odnosa ukoliko je u nekom od ta tri mjeseca makar i jedan dan osoba bila privremeno nesposobna za rad, već se u obzir uzimaju samo oni mjeseci, i to u kontinuitetu, u kojima nezaposlenoj osobi nije isplaćena naknada plaće. Ukoliko to nije slučaj, tada se osobama koje su bile privremeno nesposobne za rad u razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, neovisno o trajanju bolovanja, osnovica za utvrđivanje novčane naknade utvrđuje u visini minimalne plaće, a ne ranije ostvarene plaće i to ovisno o postotku vremena provedenog na radu. Primjena spomenutih odredbi u praksi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje potencijalno u nepovoljniji položaj dovodi prije svega osobe koje uslijed svog zdravstvenog stanja ili zdravstvenog stanja svoje djece nisu ostvarile plaću, već naknadu plaće, ali i osobe koje, dok su bile u radnom odnosu, nisu radile zbog drugih opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, iako im se to razdoblje računa u radni staž i za njega su ostvarile naknadu plaće, pri obračunu i isplati koje im se, isto kao i kod isplate same plaće, na odgovarajući način obračunavaju i uplaćuju i svi obvezni porezi i doprinosi. Na manjkavosti postojećeg zakonskog rješenja u rujnu ove godine upozorili smo Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava (dalje: MRMS), tražeći tumačenje oko primjene čl. 42. Zakona. U svom očitovanju u listopadu ove godine MRMS-a navodi, među ostalim, da je u tijeku izrada novog Zakona o tržištu rada koji će preuzeti sadržaj Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, kojim će se urediti „jasna i nedvosmislena predmetna odredba“, a sve u cilju da osobe koje su u tromjesečnom razdoblju prije prestanka radnog odnosa/samostalne djelatnosti ostvarivale naknadu plaće ne budu u nepovoljnijem položaju u odnosu na osobe koje su ostvarivale plaću. Smatramo međutim, kako članak 51. Nacrta prijedloga Zakona, osobito njegovi stavci 5.-7. ostavljaju mogućnost za različita tumačenja u praksi, izražavajući bojazan glede osiguravanja jednakog položaja nezaposlenih osoba koje su prije prestanka radnog odnosa ostvarivale naknadu plaće u odnosu na one koje su u istom razdoblju primale plaću. Nije prihvaćen Kako bi se predmetna odredba na nedvojben način primjenjivala, ista je dorađena u smislu preciziranja tromjesečnog razdoblja. Također, izričito je propisano da, ako je osoba ostvarivala naknadu plaće ili dr. novčane potpore u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, osnovica se utvrđuje prema prosjeku bruto plaće ostvarenom u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo ostvarivanju naknade plaće. Navedeno rješenje daleko je povoljnije za stranku, jer znači da će se tražiti tromjesečno razdoblje u kontinuitetu u kojem je osoba primala plaću te samo ako se ne može utvrditi takvo razdoblje, osnovnica će se utvrditi prema minimalnoj plaći koja će od 01.01.2019. godine iznositi bruto 3.750,00 kuna.
6 Ured pučke pravobraniteljice V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 48. Sukladno stavku 1. navedenog članka, pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao, između ostaloga, zbog toga što je otkazala radni odnos, odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza govora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca (točka 1.), zatim u slučaju pisanog sporazuma o prestanku radnog odnosa odnosno službe (točka 2.) kao i u slučaju redovnog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednim otkazom zbog teške povrede radne obveze odnosno službene dužnosti ili prestankom službe po sili zakona iz razloga uvjetovanih ponašanjem službenika (točka 5). Međutim, iz pritužbi koje zaprima Ured pučke pravobraniteljice, u pojedinim slučajevima se radnici pritužuju na pritiske koje trpe od strane poslodavca, a usmjerene na to da radnici sami otkažu ugovor o radu ili da pristanu na sporazumni prestanak radnog odnosa, iako to nije njihova želja, niti ima opravdanog razloga za takav prestanak radnog odnosa. Kao razlog takvog postupanja pojedinih poslodavaca, navode okolnost što radnici time gube ili minimaliziraju mogućnost uspješnog osporavanja zakonitosti prestanka njihovog radnog odnosa. Iako je formalnopravno svaka ugovorna strana slobodna sama odlučiti o sporazumnom prestanku ugovornog odnosa ili o jednostranom otkazu radnog odnosa, u praksi se pokazalo da pojedini radnici posustaju pred intenzivnim pritiscima poslodavca, a koji mogu imati štetne učinke ne samo na njihov radni odnos već i na kvalitetu privatnog života. Stoga predlažemo da se navedeno uzme u obzir prilikom regulacije prava na novčanu naknadu nezaposlene osobe kojoj je radni odnos prestao sporazumno ili otkazivanjem ugovora o radu. Pri tome se kao pokazatelj stvarne namjere poslodavca i radnika može koristiti okolnost pokretanja sudskog postupka od strane radnika, kojim se osporavaju učinci takvog prestanka radnog odnosa. U još nepovoljnijim situacijama nalaze se radnici koji ne znaju razlog prestanka radnog odnosa, jer ih je poslodavac odjavio kod nadležnih tijela osiguranja, bez postojanja odluke o otkazu, što sve upućuje na nezakonito postupanje poslodavca, čije štetne posljedice snose njegovi bivši radnici. Nadalje, mogući su slučajevi nezakonitog redovnog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednog otkaza ugovora o radu, kojeg će radnik osporavati pred nadležnim sudom. Sukladno Nacrtu prijedlogu Zakona, neovisno o ishodu sudskog postupka kojim se osporava nezakoniti otkaz ugovora o radu, odnosno prestanak službe, radnik za vrijeme trajanja sudskog postupka i do pravomoćne usvajajuće sudske odluke ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu. Ovakvim rješenjem će dijelu nezakonito otpuštenih radnika biti još više otežana njihova financijska situacija, potencijalno ih onemogućavajući na sudsku zaštitu njihovih prava. U situaciji redovnog, skrivljenog i izvanrednog prestanka radnog odnosa i njegovih financijskih reperkusija, smatramo da je potrebno uvesti mehanizme kojima bi se pravo na novčanu naknadu ipak osiguralo onim radnicima koji su pokrenuli sudski postupak radi osporavanja odluke o otkazu ugovora o radu te će ovisno o ishodu sudskog postupka radnik ili zadržati ili vratiti iznos isplaćen na ime novčane naknade. Nije prihvaćen Odlučivanje o načinu prestanka radnog odnosa kod poslodavca, kao i zakonitosti takve odluke, nije u nadležnosti HZZ-a, već nadležnih sudova. HZZ je dužan osigurati materijalno pravnu zaštitu svakoj nezaposlenoj osobi koja ispunjava zakonske uvjete te ukoliko se naknadno dokaže suprotno, HZZ će poduzeti odgovarajuće mjere.
7 Ured pučke pravobraniteljice V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 47. Spomenutim člankom propisuju se rokovi u kojima nezaposlena osoba ima obvezu prijaviti se Zavodu radi stjecanja prava na novčanu naknadu. Postupajući po pritužbama radnika kao i prema podatcima dostupnim iz medija, zamijetili smo da se u praksi nerijetko događa da poslodavac radnike za vrijeme trajanja njihove privremene nesposobnosti za rad i rodiljnog dopusta, odjavi kod nadležnih tijela osiguranja bez da ih je o tome obavijestio i bez uručenja pisane odluke o otkazu ugovora o radu, ili poslodavac bude brisan iz sudskog registra nakon zaključenog stečajnog postupka i/ili postupka likvidacije, a radnicima nije reguliran način prestanka radnog odnosa. Posljedice za radnike su drastične, što u konačnici za njih znači retroaktivna odjava kod nadležnih tijela osiguranja, nemogućnost prijavljivanja na Zavod radi stjecanja prava na novčanu naknadu zbog proteka propisanih rokova, te poziv radnicima na vraćanje nepripadajućih isplaćenih im naknada od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, uključivo i plaćanje troškova liječenja, ako ih bilo. Stoga predlažemo posebnim stavkom istoga članka propisati razumne rokove, u kojima bi radnici, koji su se u prethodno opisanim slučajevima našli bez svoje krivnje, mogli ostvariti pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Nije prihvaćen Smatramo da su rokovi za podnošenje zahtjeva za novčanu naknadu primjereni. Uz to ne treba zanemariti niti objektivni rok od 90 dana od dana prestanka radnog odnosa. Također, mišljenja smo da bi u takvim okolnostima radnici trebali i mogli imati saznanja o stanju kod poslodavca.
8 Ured pučke pravobraniteljice IV. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA, Članak 45. Sukladno predloženoj odredbi, stalni sezonac gubi pravo na novčanu pomoć iz članka 43. stavak 2. Nacrta prijedloga Zakona (novčana pomoć najduže za razdoblje od šest mjeseci produženog mirovinskog osiguranja), ukoliko bude pritvoren ili mu bude određen istražni zatvor. Ovakvom regulacijom se osobi uskraćuje pravo na novčanu pomoć neovisno o trajanju pritvora/istražnog zatvora te neovisno o ishodu postupka u smislu utvrđenja ili otklanjanja kaznene odgovornosti korisnika prava iz članka 43. stavak 2. Zakona. Smatramo da je ovakvo ograničenje korištenja prava u suprotnosti s presumpcijom nevinosti, kao jednim od temeljnih pravnih principa našeg zakonodavstva, te se isto treba regulirati po uzoru na članak 42. Nacrta prijedloga Zakona kojim nije predviđeno da pritvor ili istražni zatvor osoba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa bude razlogom gubitka prava na novčanu naknadu i naknadu troška polaganja stručnog ili majstorskoj ispita (već tek nastup na izdržavanje kazne zatvora duže od tri mjeseca). Nije prihvaćen Imajući u vidu da stalni sezonac može ostvariti pravo na novčanu pomoć u najdužem trajanju od 6 mjeseci, razumljivo je rješenje iz predložene odredbe.
9 Božica Horvat IV. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA, Članak 42. Tijekom prethodnog razdoblja koristilo se pravilo da osobi koja je privremeno nesposobna za rad duže od 30 dana također prestaje pravo na novčanu pomoć i naknadu troška polaganja stručnog i majstorskog ispita. Ako se ovo pravilo namjerava i dalje primjenjivati predlažem da se i ono navede u članku 42. i to na jasan način jer su tumačenja u praksi bila različita (30 radnih dana, 30 kalendarskih dana, 30 dana odjednom ili ukupno). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Božica Horvat IV. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA, Članak 42. Svi razlozi za prekidanje novčane pomoći navedeni u članku 42. opravdani su tijekom stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, međutim vrlo su restriktivni kad je riječ o osobama koje su završile stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i trebaju još samo položiti stručni ili majstorski ispit. Uvjeti za polaganje ispita vrlo su raznoliki ovisno o struci, u nekim slučajevima broj rokova tijekom godine je vrlo mali (na primjer samo 2) ili postoji ograničenje kada se najkasnije isti može položiti. Nepolaganjem stručnog ispita osoba se dovodi u situaciju da joj stečeno radno iskustvo postaje puno manje korisno, a njezina zapošljivost također može biti znatno otežana ako se kasnije ponovo nađe u evidenciji nezaposlenih osoba. Osobama iz točke 12 (koje koriste rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu), a žele pristupiti polaganju ispita, to bi svakako trebalo omogućiti jer se ovakvim pristupom otežava odluka mladih ljudi o roditeljstvu te produbljuje demografska kriza. Također, onemogućiti financiranje ispita osobama koje zasnuju drugi radni odnos znači poticati osobe da ostanu nezaposlene do polaganja ispita (pa takve osobe dok čekaju posao u struci ne prihvaćaju na primjer ni sezonske poslove za koje nedostaje radnika). I neke druge skupine navedene u ovom članku bit će puno teže zapošljive ako se jednog dana ponovo evidentiraju na Zavodu, a ne polože stručni ispit. Zato predlažem da se članak 42. dopuni tekstom koji bi otprilike mogao glasiti: "Iznimno od stavka 1. ovog članka, osobama iz stavka 1. točke 1 kojima poslodavac kod kojeg su zasnovale radni odnos ne plaća polaganje ispita prema posebnim propisima te osobama iz točke 7, 8, 9, 10 i 12 koje su završile stučno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa Zavod može na vlastiti zahtjev financirati naknadu troška polaganja stručnog i majstorskog ispita." Također predlažem da se osobama koje ostvare pravo na rodiljnu, roditeljsku, postvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada unutar ovog Zakona omogući "zamrzavanje" korištenja mjere te njezin nastavak uz suglanost poslodavca uz eventualno propisani rok u kojem se to može učiniti. Nije prihvaćen Cilj mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa je isključivo stjecanje radnog iskustva u zvanju za koje su se osobe obrazovale kako bi mogle pristupiti polaganju stručnog ispita. Stoga, pravo na novčanu pomoć i pravo na naknadu troška polaganja stručnog ispita nije moguće promatrati odvojeno jer bi se na taj način izgubio smisao i cilj ove mjere. Prema tome, i razlozi za prestanak prava na novčanu pomoć trebaju biti ujedno razlozi za prestanak prava naknadu troška polaganja stručnog ispita.
11 Ured pučke pravobraniteljice IV. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA, Članak 41. Sukladno stavku 1. navedenog članka, nezaposlena osoba uključena u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ostvaruje pravo na novčanu pomoć u visini minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, za dane provedene na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa (točka 1.) i na naknadu troška polaganja stručnog ili majstorskog ispita (točka 2.). Kako bi se u odnosu na nezaposlene osobe koje ostvaruju uvjete za uključivanje u ovu mjeru, otklonila mogućnost diskriminacije temeljem imovinskog stanja, predlažemo da se doda točka 3. ovom stavku temeljem koje nezaposlene osobe ostvaruju i pravo na trošak prijevoza od mjesta prebivališta/boravišta do mjesta rada. Naime, nezaposlenim osobama čije je mjesto prebivališta/boravišta udaljenije od mjesta rada, nametnut je veći financijski teret ukoliko same moraju snositi putni trošak puta do mjesta rada, a što je moguće da neki od njih ne mogu snositi. S druge strane, ukoliko se ovaj trošak prebacuje na teret poslodavca, to može dovesti do eliminacije upravo onih kandidata čiji putni trošak je veći zbog udaljenijeg mjesta prebivališta/boravišta do mjesta rada. Također, ukazujemo da odredba članka 41. stavak 1. točka 1. ima diskriminatorne učinke temeljem zdravstvenog stanja za nezaposlene osobe uključene u stručno osposobljavanje, s obzirom da iste ne ostvaruju pravo na novčanu pomoć u dane kada su privremeno odsutne zbog bolovanja. Prema stavku 3. istoga članka, u dijelu koji se tiče prava na naknadu troška polaganja stručnog ili majstorskog ispita nezaposlenoj osobi koju je Zavod uključio u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ista se obvezuje predujmiti trošak polaganja stručnog ili majstorskog ispita, nakon čega u roku od 30 dana od dana uplate troška polaganja, može podnijeti Zavodu zahtjev za naknadu troška. Time se neopravdano financijski opterećuju osobe na stručnom osposobljavanju. Kako predloženo zakonsko rješenje smatramo nepovoljnijim u odnosu na postojeći tekst čl. 8.a. Zakona o poticanju zapošljavanja, to predlažemo da osoba na stručnom osposobljavanju zahtjev za naknadu troška polaganja stručnog ili majstorskog ispita kao i do sada, podnosi Zavodu u roku od 30 dana od dana stjecanja statusa osiguranika mirovinskog osiguranja i bez predujma troška polaganja ispita. Nije prihvaćen Trošak prijevoza za vrijeme stručnog osposobljavanja obveza je poslodavca. Naime, prema nalazima Vanjske evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja 2010. – 2013. godine, kao i Evaluacije iskustava polaznika, mentora i poslodavaca uključenih u mjeru, preporučeno je uvesti određenu financijsku obvezu poslodavcima, a u svrhu odgovornije provedbe programa stručnog osposobljavanja. Isti zaključak, i to na prijedlog poslodavaca, donijela je i radna skupina za redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2017. godini. Na ovaj način poslodavci imaju veću razinu odgovornosti i uključenosti prilikom primanja osobe na stručno osposobljavanje. Cilj mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa je isključivo stjecanje radnog iskustva u zvanju za koje su se osobe obrazovale, dakle ne radi se o radnom odnosu temeljem kojega bi ova kategorija osoba bila izjednačena u svim pravima s osobama u radnom odnosu. Novčana pomoć pripada osobi isključivo za dane prisutnosti na stručnom osposobljavanju. S obzirom na okolnosti koje se mogu pojaviti tijekom osposobljavanja, smatramo da je primjerenije da se zahtjev za naknadu troškova polaganja stručnog ispita podnese neposredno prije polaganja samog ispita. Također, važno je da je u konačnici trošak ispita na teret sredstava HZZ-a, pa makar se sredstva za polaganje ispita i refundirala.
12 Božica Horvat IV. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA, Članak 41. Predlažem da se u stavku 1 uz novčanu pomoć i naknadu troška polaganja stručnog ili majstorskog ispita doda i trošak prijevoza, a da se troškovi doprinosa prebace na poslodavca (kako bi on i dalje financijski sudjelovao u mjeri). Troškovi doprinosa mnogo su ujednačeniji od troškova prijevoza, a prebacivanjem troškova prijevoza na poslodavca smanjenje su mogućnosti odabira kandidata koji dolaze iz manje razvijenih sredina u kojima nisu mogle pronaći priliku za stjecanje radnog iskustva. Osim toga, Ministarstvo i Zavod su povremeno preporučivali onima koji ne mogu obaviti stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa uz potporu Zavoda, da isto obave prema članku 59. Zakona o radu, no poslodavci u praksi nisu bili zainteresirani za sklapanje te vrste ugovora jer bi u tom slučaju morali sami plaćati doprinose. Na ovaj način izjednačio bi se status obje skupine kod poslodavaca, a sva financijska pomoć bi išla izravno nezaposlenoj osobi / korisniku mjere. Nije prihvaćen Trošak prijevoza za vrijeme stručnog osposobljavanja obveza je poslodavca. Naime, prema nalazima Vanjske evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja 2010. – 2013. godine, kao i Evaluacije iskustava polaznika, mentora i poslodavaca uključenih u mjeru, preporučeno je uvesti određenu financijsku obvezu poslodavcima, a u svrhu odgovornije provedbe programa stručnog osposobljavanja. Isti zaključak, i to na prijedlog poslodavaca, donijela je i radna skupina za redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2017. godini. Na ovaj način poslodavci imaju veću razinu odgovornosti i uključenosti prilikom primanja osobe na stručno osposobljavanje.
13 Božica Horvat IV. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA, Članak 41. Predlažem da se iz stavka 1, točke 1 briše tekst "za dane provedene na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa". Kao posljedica ove odredbe osobe koje su privremeno nesposobne za rad odnosno koriste bolovanje ne mogu primiti naknadu za te dane. S obzirom na to da je iznos naknade izuzetno nizak, ukidanje naknade u slučaju privremene nesposobnosti predstavlja velik financijski teret za osobe koje samostalno plaćaju stanarinu, režije i hranu. Kao posljedica toga mjera je teže dostupna osobama koje nemaju financijsku podršku roditelja i osobama koje ne mogu steći radno iskustvo u mjestu stanovanja pa se tijekom mjere moraju preseliti. Nije prihvaćen Cilj mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa je isključivo stjecanje radnog iskustva u zvanju za koje su se osobe obrazovale, dakle ne radi se o radnom odnosu temeljem kojega bi ova kategorija osoba bila izjednačena u svim pravima s osobama u radnom odnosu. Novčana pomoć pripada osobi isključivo za dane prisutnosti na stručnom osposobljavanju.
14 Ured pučke pravobraniteljice IV. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA, Članak 37. Nacrtom prijedloga Zakona kao jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja regulirano je stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Međutim od kada je ova mjera prvi puta uvedena, situacija na tržištu rada se znatno promijenila. Iseljenje većeg broja radno sposobnih građana u inozemstvo utjecalo je na smanjene raspoložive radne snage na teritoriju Republike Hrvatske, što pojedini poslodavci ističu kao problem u održavanju njihovog poslovanja. Nadalje, iz pritužbi dostavljenih Uredu pučke pravobraniteljice, zaključili smo kako stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa stavlja mlade radno sposobne osobe u nepovoljniji položaj na tržištu rada, obzirom na visinu novčane naknade koju primaju kao i njihov radnopravni status. S druge strane, osobe koje ne udovoljavaju uvjetima korištenje ove mjere, od kojih su se Uredu pučke pravobraniteljice najčešće obraćale osobe starije od 30 godina, isticale su kako zbog korištenja navedene mjere ne mogu zasnovati radni odnos, budući poslodavcima nisu dovoljno financijski konkurentni u odnosu na osobe na stručnom osposobljavanju. Stoga smatramo da Zakon o tržištu rada treba uskladiti s trenutnim stanjem na tržištu rada te veći naglasak staviti na pripravništvo, kao alternativu stjecanja znanja i vještina za rad te uvjeta za polaganje stručnog ispita. Nije prihvaćen Ovim zakonom ne uređuju se uvjeti i kriteriji za dodjeljivanje mjera aktivne politike zapošljavanja. Redefiniranjem mjera promijenjena je struktura korisnika mjera u odnosu na prethodne godine kada je dominirala mjera Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa koja je obuhvaćala preko 50% korisnika. Tako je u mjeru SOR u 2016. godini bilo uključeno 15.059 nezaposlenih osoba, u 2017. godini 9.947 nezaposlenih, a ove godine uključeno je 3.969 nezaposlenih osoba. Dakle, u fokusu je trajno zapošljavanje putem pripravništva, a ne privremeno.
15 Božica Horvat IV. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA, Članak 37. S obzirom na to da je u pojedinim strukama za polaganje stručnog ispita potrebno više od 12 mjeseci staža, ako se stavak 2. točka 2. neće mijenjati predlažem da se članak dopuni riječima: "Iznimno od stavka 2., točke 2., korištenje mjere može se odobriti osobi koja ima više od 12 mjeseci staža u stečenoj kvalifikaciji pod uvjetom da joj stečeni staž propisan posebnim propisima nije dovoljan za polaganje stručnog ispita u toj kvalifikaciji". Na ovaj način bi se u ravnopravnu poziciju dovele osobe koje imaju 13 ili 14 mjeseci staža, ali im je za polaganje stručnog ispita potrebno 24. Nije prihvaćen Navedene kategorije osoba imaju mogućnost zapošljavanja putem potpore i na taj način stjecanja uvjeta za polaganje stručnog ispita.
16 Božica Horvat IV. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA, Članak 37. Uzimajući u obzir najave da se Potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/Pripravništvo kao mjera želi što više poticati, a Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa ograničavati, uvjet o prethodnom radnom stažu za Stručno osposobljavanje ne bi smio biti fleksibilniji od onoga za Pripravništvo. Prema trenutnim i ovdje predloženim uvjetima osoba koja ima 1 mjesec radnog staža u stečenoj kvalifikaciji može koristiti mjeru Stručno osposobljavanje, ali ne može koristiti Pripravništvo. Predlažem da se uvjeti za korištenje ovih mjera izjednače ili čak postave na način da za korisnika (nezaposlenu osobu) pristup Pripravništvu bude fleksibilniji putem prilagodbe članka 37., stavka 2., točke 2 ili prilagodbe pravila za korištenje Pripravništva. Nije prihvaćen Nije predmet uređenja ovog Nacrta prijedloga zakona. Mjere aktivne politike zapošljavanja odnosno mjera potpore za zapošljavanje (potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo) uređuje se Uvjetima i načinima korištenja mjera koje donosi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
17 Božica Horvat IV. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA, Članak 36. Predlažem da se stavak 3, članka 36. briše jer je potpuno nejasna intencija zakonodavca koji dodjeljivanje potpora ne smatra upravnom stvari, osim ako za cilj ima korisnicima otežati pristup pravnoj zaštiti i otežati ispravljanje pogrešaka koje su u velikim sustavima neizbježne. Nije prihvaćen Mjere aktivne politike zapošljavanja nisu prava. Zakonom su jasno definirana prava, a korištenje mjere aktivne politike zapošljavanja je mogućnost i stoga se kod uključivanja u mjere aktivne politike zapošljavanja ne radi o upravnoj stvari. Nakon što osoba bude uključena u mjere aktivne politike zapošljavanja ostvarivat će određena prava. Napominjemo da je navedena odredba usuglašena s Ministarstvom uprave, koje je nadležno za tumačenje primjene Zakona o općem upravnom postupku.
18 Ured pučke pravobraniteljice IV. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA, Članak 36. Sukladno stavku 2. ovog članka, posebni uvjeti i način korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja, utvrđuju se ugovorom između Zavoda i korisnika sredstava. Ova odredba je vrlo općenito i široko postavljena te je u cilju ujednačenog i transparentnog načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja, potrebno precizirati o kojim posebnim uvjetima načina korištenja sredstava je riječ. Nadalje, stavkom 3. istog članka je regulirano da dodjeljivanje potpora za zapošljavanje i obrazovanje u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja, nije upravna stvar. Postupci koji se vode za ostvarivanje prava s osnove nezaposlenosti imaju sve karakteristike upravnog postupka te bi obzirom na sredstva namijenjena za provedbu aktivne politike zapošljavanja kao i važnost ovih mjera, o realizaciji ovog prava trebalo odlučivati u upravnom postupku donošenjem upravnog akta. Ujedno je isključenjem primjene Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09) dovedena u pitanje mogućnost učinkovitog korištenja raspoloživih pravnih lijekova na odluke o dodjeljivanju potpora za zapošljavanje i obrazovanje te je isključena mogućnost da sudovi odlučuju drugačije. Nadalje, smatramo kako bi odredba kojom se odluci o dodjeljivanju potpora za zapošljavanje i obrazovanje u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja niječe karakter upravnog akta, mogla voditi do kršenja članka 29. Ustava Republike Hrvatske (NN, br. 56/90-5/14, dalje: Ustav RH) kojim je zajamčena sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Njome je stranka (konkretno nezaposlena osoba) trajno onemogućena zaštititi svoje pravo podnošenjem žalbe odnosno sudske tužbe. Takvo je stajalište zauzeo i Ustavni sud RH u Odluci U-III/617/2006 (NN, br. 21/11) u kojoj ističe kako pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava RH, uvijek mora biti tumačeno u svjetlu vladavine prava kojoj je načelo pravne sigurnosti jedan od temeljnih aspekata naglašavajući kako ono zahtjeva da sve stranke imaju djelotvorno pravno sredstvo pred domaćim sudovima koje im omogućuje da brane svoja prava. Nije prihvaćen Mjere aktivne politike zapošljavanja nisu prava. Zakonom su jasno definirana prava, a korištenje mjere aktivne politike zapošljavanja je mogućnost i stoga se kod uključivanja u mjere aktivne politike zapošljavanja ne radi o upravnoj stvari. Nakon što osoba bude uključena u mjere aktivne politike zapošljavanja ostvarivat će određena prava. Napominjemo da je navedena odredba usuglašena s Ministarstvom uprave, koje je nadležno za tumačenje primjene Zakona o općem upravnom postupku. Uvjeti i načini korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja su javno dostupni na web stranici mjere.hr.
19 Božica Horvat IV. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA, Članak 36. Predlažem da se umjesto "uvjeta i načina korištenja sredstava" pravila o provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja urede Pravilnikom ili drugim aktom koji bi na prijedlog Upravnog vijeća Zavoda donosio ministar nadležan za rad. Na taj način bi se osigurala transparentnost (objava u Narodnim novinama) i sva važna pravila o mjerama bila bi dostupna i potencijalnim korisnicima i savjetnicima (koji također nemaju uvijek jednoznačne informacije) na jednom mjestu. Transparetna objava pravila vrlo je važna jer je Zavod mnogim mladim ljudima prvo javno tijelo s kojim se susreću nakon izlaska iz sustava obrazovanja i odnos na koji tamo nailaze bitno utječe na njihovu percepciju javnih i državnih službi. Pravilnik ili drugi sličan akt može se po potrebi mijenjati i više puta godišnje, a također se izbjegava razdoblje čekanja do donošenja novih uvjeta jer se stara verzija primjenjuje do donošenja nove. Nije prihvaćen Mjere aktivne politike zapošljavanja donose se sukladno potrebama tržišta rada te se iz tog razloga iste ne uređuju zakonom. S obzirom da fluktuacije na tržištu rada iziskuju hitne intervencije, promjenu uvjeta i kriterija za provedbu mjera najlakše je izvršiti kroz akte Upravnog vijeća. Uvjeti i načini korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja su javno dostupni na web stranici mjere.hr.
20 Božica Horvat IV. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA, Članak 34. Predlažem da se članak 34. dopuni tekstom: "Pri izradi prijedloga strateških planova i programa u obzir se uzimaju potrebe poslodavaca i nezaposlenih osoba iz evidencije Zavoda, relevantna istraživanja vezana za trendove na tržištu rada, rezultati vrednovanja te dostupna sredstva iz različitih izvora." Zavod ima razgranatu mrežu savjetnika koji su u kontinuiranom kontaktu s nezaposlenim osobama i povremenom kontaktu s poslodavcima te imaju informacije iz prve ruke o njihovim potrebama. Strateški dokumenti mogli bi biti kvalitetniji kad bi se njihova znanja i iskustva u većoj mjeri koristila prilikom izrade, a sami savjetnici bi se osjećali uključenije i angažiranije. Nije prihvaćen Pri izradi strateških planova i programa koji se odnose na mjere aktivne politike zapošljavanja uzimaju se u obzir svi relevantni faktori koji utječu na cjelokupno stanje na tržištu rada.
21 Božica Horvat III. PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE I POSREDOVANJE PRI ZAPOŠLJAVANJU, Članak 32. Smatram da bi na ovom ili drugom prikladnom mjestu, Zakon trebao definirati određena ograničenja kod objave potreba za radnikom kako bi se izbjegle situacije u kojima radnike putem Zavoda traže poslodavci koji na primjer ne isplaćuju plaće, ne uplaćuju doprinose ili ne ispunjavaju neke druge obveze. Nije prihvaćen Hrvatski zavod za zapošljavanje nije ovlašten utvrđivati ispunjava li poslodavac svoje obveze prema radnicima niti raspolaže navedenim podacima da bi iste mogao objavljivati kao službene podatke.
22 Nezavisni hrvatski sindikati II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 17. Odredbom članka 17. stavka 1. točke 11. propisuje se kako Zavod prestaje voditi nezaposlenu osobu u evidenciji kada ta osoba, između ostalog, ostvari prijevremenu starosnu mirovinu te starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Budući da prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predlaže omogućiti rad do polovice punog radnog vremena i onima koji ostvare prijevremenu mirovinu te starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, to je nejasno zbog čega se u Prijedlogu zakona predlažu ovakva rješenja. Ako osobe koje su ostvarile navedene mirovine imaju mogućnost koristiti mirovinu te istovremeno raditi do polovice punog radnog vremena, to je logično da im se mora omogućiti vođenje u evidenciji nezaposlenih osoba, odnosno osoba tražitelja posla. U protivnom, ovakvo rješenje ima za cilj brisanje iz evidencije određenog broja osoba, čime se ponovno postiže željeni statistički učinak. Nije prihvaćen Korisnici prijevremene starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika mogu se voditi u evidenciji tražitelja zaposlenja te koristiti usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
23 Ured pučke pravobraniteljice II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 14. Pozdravljamo predloženu zakonsku novinu da se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (dalje: Zavod), može prijaviti i državljanin treće zemlje koji može raditi u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad sukladno posebnim propisima, ukoliko ispunjava uvjete iz čl.10. Nacrta prijedloga Zakona. Kako međutim, Nacrt prijedloga Zakona ne regulira u kojem regionalnom/područnom uredu i/ili ispostavi Zavoda se državljani trećih zemalja prijavljuju i evidentiraju radi ostvarivanja prava, to je potrebno propisati. Nije prihvaćen Podrazumijeva se da se prijava u evidenciju HZZ-a vrši prema mjestu boravka.
24 Nezavisni hrvatski sindikati II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 11. Odredbom članka 11. stavka 1. točke 3. propisuje se kako se smatra da nezaposlena osoba aktivno traži posao ako podnosi molbe poslodavcima, javlja se na oglase i natječaje te provodi druge aktivnosti na koje ih je uputio Zavod. Dio rečenice provodi druge aktivnosti na koje ih je uputio Zavod predstavlja novinu u odnosu na važeći Zakon, no način na koji je propisan predstavlja općenitu i otvorenu formulaciju iz koje proizlazi kako će nezaposlena osoba biti brisana iz evidencije nezaposlenih ako odbije bilo koju aktivnost na koju je Zavod uputi, a ona odbije njeno pohađanje. Kako predlagatelj ne nudi pojašnjenje za ovu dopunu, to smo mišljenja kako ovako napisana ima za cilj omogućiti bolje statističke podatke o stanju nezaposlenosti, a ne istinsko praćenje nezaposlene osobe u cilju jačanja njezine zapošljivosti, zbog čega predlažemo ili njezino brisanje ili konkretizaciju. Prihvaćen Prihvaća se.
25 Ured pučke pravobraniteljice II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 10. Predloženim člankom definira se tko se smatra nezaposlenom osobom pa se tako, među ostalim, nezaposlenom prema čl. 10. st.1. t.5., smatra osoba koja nema registriran obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva. Naše iskustvo u radu s pritužbama, ukazuje na potrebu drukčijeg pristupa rješenju, smatrajući da sama činjenica da neka osoba ima registriran obrt, a nije počela s obavljanjem toga obrta, ne ostvaruje primanja odnosno dobit od registrirane djelatnosti, niti je kod nadležnih tijela osiguranja osigurana po nekoj drugoj osnovi, ne opravdava predloženo zakonsko rješenje. Nije prihvaćen Za primjenu ovoga Zakona relevantna je činjenica registracije obrta jer je istom osoba stekla status obrtnika te je na taj način osoba iznijela svoju namjeru bavljenja samostalnom djelatnošću, što će imati utjecaj na njezinu aktivaciju kao nezaposlene osobe (više neće biti aktivna u traženju posla i raspoloživa za rad što je osnovni uvjet za vođenje u evidenciji HZZ-a). Ostvarivanje dohotka iz obrta nije mjerodavno za odlučivanje o statusu nezaposlene osobe, kao ni za prestanak prava na novčanu pomoć. Jednako je rješenje određeno i u odnosu na registraciju trgovačkog društva.
26 Božica Horvat II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 10. Predlažem da se korisnicima obiteljskih mirovina omogući ulazak u evidenciju nezaposlenih osoba. Za mlade osobe koje izlaze iz sustava redovitog školovanja takva mirovina može biti jedini izvor prihoda dok traže posao, a nemogućnost ulaska u evidenciju onemogućuje im pristup mjerama aktivne politike zapošljavanja što ih dovodi u teži položaj u odnosu na ostale te odgađa njihov ulazak u svijet rada. Omogućavanjem njihovog ulaska u evidenciju te pristupom mjerama moglo bi se olakšati njihovo zapošljavanje, a time i smanjiti pritisak na mirovinski sustav. Nije prihvaćen Korisnici obiteljske mirovine kojima se ta mirovina isplaćuje ne mogu se voditi u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, međutim isti se mogu voditi u evidenciji tražitelja zaposlenja te koristiti usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
27 Ured pučke pravobraniteljice I. OPĆE ODREDBE, Članak 7. Radi preciznijeg definiranja i pojašnjenja, predlažemo nomotehnički urediti točke 5. i 6. stavka 1. spomenutog članka, tako da glase: 5) novčana pomoć osobama uključenim u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i 6) novčana pomoć osobama osiguranim na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovor o radu na određeno vrijeme za tane sezonske poslove. Nije prihvaćen Smatramo da je nepotrebno izvršiti izmjenu odredbe. Također, napominjemo da Ured za zakonodavstvo nije imao primjedbi
28 Božica Horvat I. OPĆE ODREDBE, Članak 7. Predlažem da se ovaj članak dopuniti tekstom: "Zavod informira nezaposlene osobe o pravima koje mogu ostvariti temeljem ovog Zakona te o promjenama u pravima tijekom vođenja u evidenciji." Naime, Zakonom se definiraju obveze koje nezaposlene osobe imaju prema Zavodu, ali ne i obveze koje Zavod ima prema njima. Dio nezaposlenih osoba nižeg je stupnja obrazovanja ili nisu u mogućnosti koristiti druge kanale informiranja o svojim pravima i nužno je da djelatnici Zavoda preuzmu odgovornost za njihovo informiranje. Na sličan način unutar Zakona treba urediti i obvezu Zavoda da nezaposlene osobe i ostale osobe o kojima vodi evidenciju informira o dostupnim radnim mjestima, promjenama u mjerama aktivne politike zapošljavanja koje se na njih odnose i drugim relevantnim promjenama. Nije prihvaćen Prema važećem Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i pripadajućim pravilnicima, Hrvatski zavod za zapošljavanje već obavlja sve predložene aktivnosti. Odnosi nezaposlene osobe i savjetnika za zapošljavanje uređeni su na način da oboje preuzimaju obveze potpisivanjem profesionalnog plana odnosno sporazuma za uključivanje na tržište rada.
29 Nezavisni hrvatski sindikati I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6. i 7. Iako je najavljeno ukidanje obveznog doprinosa za slučaj nezaposlenosti (što je Nezavisnim hrvatskim sindikatima neprihvatljivo) i to, kako se i u obrazloženju ovog Prijedloga zakona navodi, radi fiskalnog rasterećenja poslodavaca, a čijim ukidanjem razvidno više ne postoji sustav osiguranja za slučaj nezaposlenosti, to je neshvatljivo zbog čega predlagatelj i dalje u tekstu Prijedloga zakona koristi pojmove kao što su „svi radnici su obvezno osigurani za slučaj nezaposlenosti“ ili „na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti“. Budući da se promjenama u sustavu obveznih doprinosa predlažu izmjene u smislu ukidanja obveznog doprinosa za slučaj nezaposlenosti, to je nužno napraviti usklađenje s ovim Prijedlogom zakona te dosadašnju terminologiju uskladiti s novim okolnostima. Mišljenja smo kako se, nakon ukidanja obveznog doprinosa, neće moći govoriti o sustavu obveznog osiguranja, jer je on prestao postojati prestankom postojanja obveznog doprinosa za slučaj nezaposlenosti. Nije prihvaćen Usprkos tome što se ukida doprinos za zapošljavanje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti ostaje. Promjena se odnosi samo u odnosu na izvor financiranja. Naime, do sada su se prava za vrijeme nezaposlenosti financirala iz doprinosa za zapošljavanje, a sukladno ovom Nacrtu prijedloga zakona ista će se financirati iz općih prihoda državnog proračuna.
30 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU RADA, Iako se u manjkavom opisu savjetovanja uz Nacrt prijedloga Zakona navodi da se preuzimanjem sadržaja Zakona o posredovanu pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i dijela sadržaja Zakona o poticanju zapošljavanja, cjelokupno područje tržišta rada nastoji urediti na jedinstven način u cilju pravne sigurnosti i transparentnosti, smatramo da tomu nije tako, jer se se ne radi samo o preuzimanju sadržaja spomenutih zakona, nego i o predlaganju novih zakonskih rješenja, za koje uz tekst prijedloga Zakona nije dostavljeno obrazloženje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU RADA, I. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predlaže da se čl.11.st.2. Nacrta prijedloga Zakona o tržištu rada izmijeni na način da isti glasi: „Smatra se da je nezaposlena osoba raspoloživa za rad ako se odaziva na svaki poziv Zavoda radi pripreme za zapošljavanje i zaposlenja. Iznimno, nezaposlena trudnica se u razdoblju od 45 dana prije dana očekivanog poroda nije dužna odazvati na poziv Zavoda radi pripreme za zapošljavanje i zaposlenja, pri čemu ista ne gubi prava s osnova nezaposlenosti koja je ostvarivala do tada.“ Naime, nezaposleni roditelj ima pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja tih prava počevši od dana rođenja djeteta, sukladno čl.27.st.1. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17). Također, i majka koja je izvan sustava rada ima pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu, sukladno čl.31.st.1. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, a pod rodiljnom brigom o djetetu podrazumijeva se razdoblje od rođenja djeteta do navršenoga 6. mjeseca života djeteta, sukladno čl.31.st.2. istog Zakona. Dakle nezaposlena trudnica (odnosno ona koja prema propisima o zapošljavanju ima priznat status nezaposlene osobe, sukladno čl.7.st.1.t.5. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama) ne može, za razliku od zaposlene trudnice, prije dana rođenja djeteta ostvarivati prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Nezaposlena trudnica za vrijeme trudnoće, te ukoliko ispunjava ostale uvjete iz Nacrta prijedloga Zakona o tržištu rada, može ostvariti pravo na novčanu naknadu kao nezaposlena osoba. Pravo na novčanu naknadu, između ostaloga, prestaje ako nezaposlena osoba ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad te ne obavlja aktivnosti u dinamici utvrđenoj u profesionalnom planu, sukladno čl.57.st.1.t.17. Nacrta prijedloga Zakona o tržištu rada. Također, Zavod prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u evidenciji, ako ta osoba, između ostaloga, ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad te ne obavlja aktivnosti u dinamici utvrđenoj u profesionalnom planu, sukladno čl.17.st.1.t.22. Nacrta prijedloga Zakona o tržištu rada. Sukladno čl.11.st.2. Nacrta, „smatra se da je nezaposlena osoba raspoloživa za rad ako se odaziva na svaki poziv Zavoda radi pripreme za zapošljavanje i zaposlenja“. Dakle iz navedenog proizlazi kako bi se i trudnice za cijelo vrijeme trudnoće, pa tako i 28 odnosno 45 dana prije dana očekivanog poroda, sve do samog poroda, trebale odazivati na svaki poziv Zavoda radi pripreme za zapošljavanje i zaposlenja. Pravobraniteljica prije svega ponavlja svoje stajalište o tome kako žene i za vrijeme trudnoće imaju pravo zasnovati radni odnos i raditi. Također Pravobraniteljica ukazuje kako je suprotno stajalište i praksa - koje je tijekom ranijih godina zastupao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na način da je uskraćivao porodiljne naknade ženama koje su zasnovale radni odnos za vrijeme trudnoće temeljeći isto na nizu spolno/rodno uvjetovanih predrasuda i stereotipova o trudnim ženama prema kojima je svaki radni odnos zasnovan za vrijeme trudnoće a priori fiktivan - u izravnoj suprotnosti jamstvu zabrane diskriminacije temeljem spola. Štoviše, Zakon o radu (Narodne novine, broj 93/14, 127/17) jasno zabranjuje poslodavcima da isključuju trudnice i žene koje su nedavno rodile s hrvatskog tržišta rada temeljem njihove trudnoće odnosno majčinstva. Naime, isti Zakon, kao i Zakon o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17), brane poslodavcima da prilikom zapošljavanja ili odlučivanja o njihovim radnim pravima ispituju žene o njihovoj trudnoći i planovima vezanim uz istu. Međutim, isto tako Pravobraniteljica ukazuje kako zasigurno postoje trudnice koje se nalaze u rizičnim trudnoćama uslijed čega moraju mirovati, a posebice one u visokom stupnju trudnoće (28 odnosno 45 dana prije dana očekivanog poroda). Navedene kategorije trudnica uslijed navedenih objektivnih faktora nisu u mogućnosti odazivati se na „svaki poziv Zavoda“ radi pripreme za zapošljavanje i zaposlenja, sukladno čl.11.st.2. Nacrta. Pravobraniteljica ponavlja kako pri tom treba imati u vidu činjenicu da zaposlene trudnice ostvaruju pravo na obvezni rodiljni dopust koji započinje 28, odnosno 45 dana prije dana očekivanog poroda, sukladno čl.12.st.2.i st.4. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, za koje vrijeme ostvaruju pravo na rodiljnu naknadu. Međutim, nezaposlene trudnice, a sukladno Nacrtu prijedloga Zakona o tržištu rada (kao i sukladno važećem Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine, broj 16/17)) su u obvezi biti raspoložive za rad cijelo vrijeme trudnoće. Navedeno proizlazi iz činjenice da se, sukladno čl.56.st.1.t.7. Nacrta, isplaćivanje novčane naknade obustavlja korisniku za vrijeme ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada odnosno rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku brigu o novorođenom djetetu po posebnim propisima, a nezaposleni roditelj i roditelj (majka) izvan sustava rada imaju pravo na rodiljnu poštedu od rada, odnosno rodiljnu brigu o djetetu tek od dana rođenja djeteta, sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama. U kontekstu navedenog Pravobraniteljica ukazuje i na činjenicu da ukoliko nezaposlena osoba (pa tako i trudnica u visokom stupnju trudnoće) ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad te ne obavlja aktivnosti u dinamici utvrđenoj u profesionalnom planu, istoj će prestati pravo na novčanu naknadu, sukladno čl.57.st.1.t.17. Nacrta. Dakle, budući da će pravo na rodiljnu poštedu od rada odnosno brigu o djetetu ostvariti tek od dana rođenja djeteta, trudnici u visokom stupnju trudnoće (28 odnosno 45 dana prije dana očekivanog poroda) koja nije raspoloživa za rad, odnosno onoj koja se ne odazove na svaki poziv Zavoda radi pripreme za zapošljavanje i zaposlenja će kao nezaposlenoj osobi prestati pravo na novčanu naknadu. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi kako se trudnice koje su nezaposlene osobe na određeni način nalaze u nepovoljnijem položaju u odnosu na trudnice koje su zaposlene, i to u pogledu ostvarivanja prava na novčanu naknadu nezaposlenim osobama, odnosno prava na ostvarivanje rodiljne poštede od rada i brige o djetetu (koju mogu ostvariti tek od rođenja djeteta, za razliku od zaposlene trudnice kojoj obvezni rodiljni dopust započinje 45, odnosno 28 dana prije dana očekivanog poroda). U tom smislu Pravobraniteljica ukazuje kako je smisao zakonski propisanog perioda od 28, odnosno 45 dana obveznog rodiljnog dopusta prije samog poroda zaštita zdravlja ploda i žene koja ga nosi, stoga senzibilan pristup prema nezaposlenim trudnicama isključuje inzistiranje na javljanju na svaki poziv Zavoda u navedenom razdoblju, a u cilju održavanja standarda razine zaštite koja je već osigurana zaposlenim trudnicama. To u svakom slučaju ne znači da trudnica koja se želi javiti na poziv Zavoda radi pripreme za zapošljavanje i zaposlenja i u navedenom periodu to ne bi smjela, već isključivo da isto ne bi trebala biti njezina dužnost. II. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ukazuje i na neusklađenost pojedinih odredbi Nacrta prijedloga Zakona o tržištu rada sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola (Narodne novine, broj 92/14), Zakonom o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) i Zakonom o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, broj 85/08, 112/12). Naime, Pravobraniteljica ukazuje na čl.49.t.1. Nacrta prijedloga Zakona o tržištu rada koji propisuje: „Nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos odnosno služba pisanim sporazumom, iznimno pripada pravo na novčanu naknadu, ako je sporazum o prestanku radnog odnosa odnosno službe sklopljen: 1) zbog premještaja bračnog druga, odnosno izvanbračnog druga ili životnog partnera u drugo mjesto prebivališta u skladu s posebnim propisima.“ Čl.66.st.1. Nacrta prijedloga Zakona o tržištu rada glasi: „(1) Nezaposlena osoba kojoj Zavod nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta ili boravišta, a koja sama ili posredovanjem Zavoda nađe zaposlenje u drugom mjestu ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć te na naknadu putnih i selidbenih troškova za sebe, bračnog druga, odnosno izvanbračnog druga i djecu, od mjesta prebivališta ili boravišta do mjesta zaposlenja.“ Čl.79.st.4. Nacrta prijedloga Zakona o tržištu rada glasi: „(4) Član obitelji poslodavca fizičke osobe iz članka 77. stavka 2. ovoga Zakona je: supružnik, srodnici po krvi u ravnoj lozi i njihovi supružnici (djedovi i bake, roditelji, djeca, unuci i praunuci), srodnici po krvi u pobočnoj lozi i njihovi supružnici (braća i sestre te njihovi potomci, braća i sestre oca i majke te njihovi potomci), srodnici po tazbini i njihovi supružnici (roditelji supružnika, braća i sestre supružnika te njihovi potomci), pastorčad i posvojenici i njihovi supružnici, korisnik udomiteljstva kojem ta fizička osoba pruža uslugu udomiteljske skrbi, osoba koju je ta fizička osoba dužna uzdržavati te osoba s kojom je ta fizička osoba u izvanbračnoj zajednici.“ Pravobraniteljica upućuje na to da: Zakon o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) u čl.6.st.3. propisuje: „Zabranjuje se diskriminacija na temelju spolne orijentacije.“ Zakon o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, broj 85/08, 112/12) u čl.1.st.1. propisuje: „Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.“ Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (Narodne novine, broj 92/14) u čl.6.st.3. propisuje: „Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, izravne i neizravne, temeljem sklopljenog životnog partnerstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta.“ Imajući u vidu navedeno, Pravobraniteljica ukazuje kako bi se u čl.49.t.1. Nacrta prijedloga Zakona o tržištu rada, pored bračnog i izvanbračnog druga te životnog partnera, trebalo uvrstiti i neformalnog životnog partnera, a u čl.66.st.1. i čl.79.st.4. Nacrta prijedloga Zakona o tržištu rada, uz bračnog i izvanbračnog druga (odnosno supružnika) trebalo uvrstiti i životnog partnera te neformalnog životnog partnera. III. Nadalje, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predlaže da se izmijeni čl.35. Nacrta koji glasi: „Mjere aktivne politike zapošljavanja iz čl.34. ovog Zakona provode se na temelju programa koje donosi Zavod, a obuhvaćaju osobito: 1) programe poticanja zapošljavanja mladih nezaposlenih osoba za stjecanje radnog iskustva i povećanje razine zapošljivosti 2) programe poticanja zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih i drugih skupina teže zapošljivih nezaposlenih osoba 3) programe samozapošljavanja nezaposlenih osoba i programe održivosti poslovnih subjekata koji su koristile potporu za samozapošljavanje ...“ na način da se: a) u čl.35.t.1. Nacrta iza riječi zapošljivosti doda zarez te sljedeći tekst: „posebice programe poticanja zapošljavanja žena mlađe životne dobi za stjecanje radnog iskustva i povećanje razine zapošljivosti.“ Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2017. godine žene su činile 57,1% nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih, što znači da se stanje pogoršalo u odnosu na 2016. godinu (55,4%), dok su muškarci činili udio od 42,9% u usporedbi s 2016. godinom (44,6%). Kako bi promijenio postojeći nepovoljni trend za nezaposlene žene, potrebno je pojačati promicanje zaposlenosti žena te jačanja njihove povezanosti s tržištem rada, odnosno u tom smislu posebno poticanje žena mlađe životne dobi na uključivanje na tržište rada, a što bi dugoročno moglo dovesti do niza pozitivnih učinaka, kao što je to, npr., smanjenja jaza u plaćama i mirovinama. b) u čl.35.t.2. nakon riječi osoba doda zarez te sljedeći tekst: „posebice programe poticanja zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih i teže zapošljivih žena starijih od 50 godina.“ Naime, posebno zabrinjava stalno visoka stopa dugotrajne nezaposlenosti žena starije dobi, koje su raznim stjecajima okolnosti ostale nezaposlene, dok je za njihovo ponovno uključivanje u tržište rada potrebni posebni napori. Dakle, višegodišnja neuključenost žena u tržište rada predstavlja rizik s obzirom na to da se s protekom vremena sve više smanjuje mogućnost za zapošljavanje tih osoba. c) nakon točke 9. doda nova točka 10. koja glasi: 10. programe poticanja zapošljavanja žrtava obiteljskog nasilja. Naime, članak 20. Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Narodne novine, broj 03/18) uređuje - Opće usluge potpore, odnosno propisano je da će stranke (države) poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi žrtvama (nasilja) osigurale pristup uslugama koje olakšavaju njihov oporavak od nasilja. Te bi mjere trebale, između ostalog, uključivati usluge osposobljavanje i pomoć u pronalaženju zaposlenja. Nadalje, u području djelovanja III. ZBRINJAVANJE I POTPORA ŽRTVAMA NASILJA Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2017. do 2022. godine, predviđa mjeru broj 6. Planirati i programirati zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji te mjeru broj 7. Poticati poslodavce na zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2017. godini evidentirano je ukupno 249 nezaposlenih osoba identificiranih kao žrtve nasilja u obitelji, ali nema podataka koliko ih je zaposleno. IV. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predlaže i da se u čl.42. doda st.2. koji će glasiti: „Iznimno od stavka 1. ovog članka, osobama iz točke 12. koje su završile stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa Zavod može na vlastiti zahtjev financirati naknadu troška polaganja stručnog i majstorskog ispita.“ Nepolaganjem stručnog ili majstorskog ispita osoba se dovodi u situaciju da joj stečeno radno iskustvo postaje puno manje korisno, a njezina zapošljivost također može biti znatno otežana ako se kasnije ponovno nađe u evidenciji nezaposlenih osoba. S obzirom na navedeno, a budući da oko 97% korisnika/ca rodiljnih i roditeljskih prava predstavljaju žene/majke koje su često diskriminirane temeljem trudnoće i/ili majčinstva prilikom zapošljavanja, Pravobraniteljica predlaže, a imajući u vidu financijske troškove koje skrb o djetetu iziskuje, da se olakša njihova pozicija na tržištu rada na način da osobe koje kada ostvare pravo na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada, odnosno rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku brigu o novorođenom djetetu, ipak ne izgube pravo na naknadu troška polaganja stručnog ili majstorskog ispita. Nije prihvaćen Pravilnikom o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad predviđene su okolnosti zbog kojih nezaposlena osoba nije dužna izvršavati svoje obveze, odnosno biti aktivna u traženju posla. Navedene okolnosti podrazumijevaju i trudnoću i bolovanje zbog komplikacija u trudnoći. Vezano za komentar na članak 49.t.1,čl.66.st.1. i čl.79.st.4.: Odbijen. Mjere aktivne politike zapošljavanja koje se provode u okviru navedenih programa usmjerene su upravo na ranjive skupine na tržištu rada poput: žena, mlađih i starijih, žrtava nasilja i dr. Cilj mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa je isključivo stjecanje radnog iskustva u zvanju za koje su se osobe obrazovale kako bi mogle pristupiti polaganju stručnog ispita. Stoga, pravo na novčanu pomoć i pravo na naknadu troška polaganja stručnog ispita nije moguće promatrati odvojeno jer bi se na taj način izgubio smisao i cilj ove mjere. Prema tome, i razlozi za prestanak prava na novčanu pomoć trebaju biti ujedno razlozi za prestanak prava naknadu troška polaganja stručnog ispita. Polaznice stručnog osposobljavanja u slučaju rođenja djeteta ulaze u sustav rodiljnih i roditeljskih potpora pa iste tada više ne mogu ispunjavati obveze iz ugovora. Zbog nemogućnosti izvršavanja ugovornih obveza ugovor o stručnom osposobljavanju se raskida, a usporedno tome, polaznicama prestaje osnova za zdravstveno i mirovinsko osiguranje temeljem stručnog osposobljavanja. Dakle, raskidom ugovora polaznice su ponovno u statusu nezaposlene osobe, a po isteku prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora mogu nastaviti sa stručnim osposobljavanjem.
32 VLATKA KUČEVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU RADA, Uvidom u tekst prijedloga Zakona uočeno je da nigdje nije propisan način ostvarivanja prava na novčanu naknadu u slučaju kada osnivač trgovačkog društva više nema poslovnih udjela u istom, u kojem je osnivač i član uprave jedna osoba, pri čemu je član uprave bio u radnom odnosu u toj pravnoj osobi. Naime, propušteno je propisati u kojem trenutku se u opisanom slučaju stječe pravo na novčanu naknadu kao nezaposlena osoba. U tom smislu potrebno je nadopuniti članak 47. i članak 55., odnosno uskladiti odredbe predmetnih članaka sa odredbom članka 10. i članka 17. Prema važećem Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti osnivači trgovačkih društava, koji više nemaju poslovnih udjela, te koji su ujedno bili i zaposleni u toj pravnoj osobi, nisu u mogućnosti ostvariti pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, što ih u odnosu na ostale nezaposlene stavlja u diskriminirajući položaj, a što vjerujem, nije namjera. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga Zakona propisano je da pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba ako se prijavi Zavodu i podnese zahtjev u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, pod uvjetom da ista više nije upisana u Sudski registar nadležnog Trgovačkog suda kao osnivač, imatelj poslovnih udjela više od 25%, odnosno kao član uprave. Ukoliko je osoba nakon prestanka radnog odnosa i dalje upisana u Sudski registar nadležnog Trgovačkog suda kao član uprave pravo na novčanu naknadu stječe prestankom obavljanja samostalne djelatnosti s osnove člana uprave i to iz opravdanog razloga. Isto je propisano i važećim Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
33 Mandica Skuljan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU RADA, Osiguranje za slučaj nezaposlenosti iz članka 6. ovog nacrta, na temelju načela solidarnosti nije moguće ako se financijska sredstva za poslovanje Zavoda iz članka 89. ovog nacrta, osiguravaju u državnom proračunu iz općih poreza.Opće poreze u državni proračun plaćaju svi građani RH. Najobuhvatniji porez kojeg plaćaju je PDV, a njega plaćaju ne samo zaposleni radnici i njihovi poslodavci, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, već baš svi građani RH, kako oni radno aktivni, tako i svi ostali radno neaktivni, kao potrošači. Plaćaju ga mladi i stari, umirovljenici i osobe koje nemaju nikakva redovita primanja, bogati s puno financijske i materijalne imovine, siromašni bez ikakve imovine, socijalni slučajevi, i sve nezaposlene osobe, koje primaju naknadu od Zavoda i one koje ju ne ostvaruju. Kriteriji i uvjeti za ostvarivanje prava (materijalnih i nematerijalnih) iz ovog zakona morali bi biti utvrđeni na drugačiji način od dosadašnjeg, što u ovom nacrtu nije slučaj. Predloženi nacrt Zakona o tržištu rada samo je parcijalno i neznatno izmijeni tekst trenutnog, sada važećeg zakona, u kojem je jedan od temeljnih izvora financiranja poslovanja javnog zavoda ipak bio doprinos za slučaj nezaposlenosti, koji se ukida usvajanjem novog zakona o obveznim doprinosima, što je predlagateljima i te kako dobro poznato. S obzirom na novi način financiranja poslovanja Zavoda, i odredba o upravnoj stvari iz članka 36. nacrta, ne može ostati ista, kao u dosadašnjem zakonu, budući se sva prava, kako ona koja se priznaju nezaposlenim osobama, tako i ona koja se utvrđuju za zaposlene osobe i poslodavce, financiraju iz općih poreza, a ne više iz namjenski prikupljenih i osiguranih sredstava. Nije prihvaćen Usprkos tome što se ukida doprinos za zapošljavanje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti ostaje. Promjena se odnosi samo u odnosu na izvor financiranja. Naime, do sada su se prava za vrijeme nezaposlenosti financirala iz doprinosa za zapošljavanje, a sukladno ovom Nacrtu prijedloga zakona ista će se financirati iz općih prihoda državnog proračuna. Neovisno o izvoru financiranja zakonodavac ima pravo propisati uvjete za ostvarivanje prava kao i propisati koja se stvar smatra upravnom stvari u smislu Zakona o općem upravnom postupku.