Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Nacrtu Pravilnika o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 15. | Predlažemo Predlagatelju da pozorno prouči dosadašnje dokumente jer su brojna pitanja bila bolje riješena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | JOSIP MATKOVIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 14. | Nepotrebno je i bez utemeljenja stavak 3 da članovi povjerenstva budu u pravilu zaposlenici agencija. Ti zaposlenici nemaju ništa bolje predispozicije za taj posao od drugih. | Nije prihvaćen | Odbija se. Zaposlenici Agencije nadležne za obrazovanje su stručnjaci za pojedine predmete te su im ove aktivnosti u djelokrugu rada. Po potrebi moguće je angažirati i vanjske stručnjake. |
| 3 | UDRUGA NAKLADNIKA I KNJIŽARA | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 14. | - nisu postavljeni rokovi za predaju i odobrenje drugih obrazovnih materijala niti je najavljena planirana dinamika odobravanja materijala - s obzirom da je radna bilježnica / zbirka zadataka / testovi za provjeru znanja (drugi obrazovni materijali) usko vezani za udžbenik, postavlja se pitanje kako će članovi povjerenstva za udžbenik dobiti cjelovitu sliku udžbeničkog kompleta, ako nisu u poziciji da procjenjuju u isto vrijeme i radnu bilježnicu / zbirku zadataka i obrnuto. Primjerice, u prirodoslovnim predmetima ostvarivanje brojnih odgojno-obrazovnih ishoda potrebno je ostvariti kroz pokuse / praktične radove koje prate radni listić koji su u radnim bilježnicama. Član povjerenstva za udžbenik koji u sada prezentiranim aktivnostima procjenjuje samo udžbenik neće / ne može dobiti uvid u cjelovitost sadržaja udžbenika jer nema na uvid u radnu bilježnicu / zbirku zadataka koji dopunjuju sadržaje udžbenika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Drugi obrazovni materijal može se predavati kontinuirano, dok za udžbenika postoji Zakonom definiran javni poziv. Pomoćna nastavna sredstva i do sada su se procjenjivala neovisno od udžbenika, tako će biti sada biti i za ostale obrazovne materijale. |
| 4 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 14. | Budući da se drugi obrazovni materijali izrađuju kao dopunska nastavna sredstva određenom udžbeniku iznimno je važno da prilikom odabira udžbenika učitelji imaju informaciju i o statusu odobrenja tih materijala. Dakle, potrebno je uskladiti rokove kako bi oba kataloga došla u škole u isto vrijeme. Slažemo se i postavljamo pitanje koje u svom komentaru navodi Alfa d.d.: Ako će rokove i ostalo propisati Pravilnik koji mora donijeti Agencija, tada bi to u ovom Pravilniku trebalo biti navedeno. Ako je tomu tako, kada se očekuje taj Pravilnik? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakonom nije predviđen javni poziv za predavanje drugih obrazovnih materijala već se radi o kontinuiranom procesu prijave materijala u virtualni repozitorij, a kao preduvjet je odobrenje agencije koje je agencija dužna izdati u roku od 30 dana. |
| 5 | Alfa d.d. | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 14. | U ovom članku nedostaju jasni rokovi. Naime, ako će Agencija za odgoj o obrazovanje zaprimati druge obrazovne materijale na odobrenje paralelno kada se udžbenici predaju na odobrenje u Ministarstvo, tada to treba formulirati; ako će se drugi obrazovni materijali moći predavati na odobrenje u Agenciju 365 dana u godini tada to treba navesti. Ovako nema jasne smjernice o rokovima. Zakon je propisao da je Agencija dužna izdati rješenje u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za objavu, na temelju mišljenja povjerenstva koje je imenovao ravnatelj agencije nadležne za obrazovanje. Kada će biti rokovi za podnošenje zahtjeva, budući da su isti sada jednom godišnje, od 1. do 30. rujna, što u kontekstu novog statusa i odobravanja drugih obrazovnim materijala nije održivo. Ako će rokove i ostalo propisati Pravilnik koji mora donijeti Agencija, tada bi to u ovom Pravilniku trebalo biti navedeno. Ako je tomu tako, kada se očekuje taj Pravilnik? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakonom nije predviđen javni poziv za predavanje drugih obrazovnih materijala već se radi o kontinuiranom procesu prijave materijala u virtualni repozitorij, a kao preduvjet je odobrenje agencije koje je agencija dužna izdati u roku od 30 dana. |
| 6 | Bojan Pavelić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 14. | Izbaciti stavak 3. - ne vidim razlog zašto bi članovi povjerenstva bili u pravilu zaposlenici agencija. | Nije prihvaćen | Odbija se. Zaposlenici Agencije nadležne za obrazovanje su stručnjaci za pojedine predmete te su im ove aktivnosti u djelokrugu rada. Po potrebi moguće je angažirati i vanjske stručnjake. |
| 7 | Alenka Taslak | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 13. | Također smatram kako je rok od 15 dana za procjenu udžbenika prekratak, ako se posao želi kvalitetno odraditi (nemojmo smetnuti s uma da učitelji imaju i vijeća, roditeljske sastanke, natjecanja i druge obveze koje se vremenski mogu "preklopiti" s ovih 15 dana. U tom slučaju to više nije ni 15 dana, nego manje.) Podržavam Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju koji je mišljenja kako bi članovi povjerenstva trebali obrazložiti svoje mišljenje te donijeti zajedničko stručno mišljenje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Rok od 15 dana je realan za procjenu udžbenika. Do sada je 15 dana bio rok za udžbenik i dopunsko nastavno sredstvo. |
| 8 | JOSIP MATKOVIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 13. | 15 dana prekratak je rok da članovi Povjerenstva donesu stručno mišljenje za udžbenike, prije svega ako su zaposleni. Znamo koliko svakodnevnih obveza i priprema uključuje nastava. I stoga predlažem da rok bude 30 radnih dana (naglašavam riječ "radnih"). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Rok od 15 dana je realan za procjenu udžbenika. Do sada je 15 dana bio rok za udžbenik i dopunsko nastavno sredstvo. |
| 9 | UDRUGA NAKLADNIKA I KNJIŽARA | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 13. | Uz sve vrijedne komentare na ovaj članak dodajemo i pitanje što ako članovi imaju suprotna pojedinačna mišljenja i zahtjeve? Što Nakladnik i autor čine? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Autori odnosno nakladnik odgovaraju na komentare stručnog povjerenstva i obrazlažu koje su komentare uvažili, a one koje nisu uvažili obrazlažu zašto nisu uvažili. Nakon toga članovi stručnog povjerenstva zajedno razmatraju komentare i odgovore te donose konačno mišljenje. |
| 10 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 13. | Članak 13 opisuje recenzijski postupak tipičan za znanstvene časopise u kojima se objavljuju radovi u kojima autori iznose nova znanstvena postignuća, a recenzenti jesu ili bi trebali biti vrhunski stručnjaci. Udžbenik nije znanstveni rad nego javno dobro. U njemu nisu nove znanstvene spoznaje nego je sadržaj udžbenika primjereno oblikovanje onoga što čini znanje vrijedno znanja. Udžbenik treba pokazati umijeće autora da transponira znanstvene spoznaje, teorije i sl. (vidjeti članak 3, stavak 1) u udžbenički medij koji učenicima služi za učenje, a učiteljima može biti pomoć u procesu poučavanja. Stoga su kriteriji procjene udžbenika drukčiji od procjene znanstvenog članka. Ti kriteriji trebaju biti usmjereni prema procjeni kvalitete primjerenosti udžbeničkoga sadržaja korisnicima i primjenjivosti udžbenika u praksi. Postupak procjene je tim složeniji zato što članovi stručnog povjerenstva pripadaju različitim stručnim i znanstvenim zajednicama pa je za donošenje odluke nužan njihov dogovor, a ne nadglasavanje. Osim toga, pitanje jest hoće li se članovi povjerenstava birati prema izvrsnosti ili prema slučaju (ovisno o brojnosti odaziva stručnjaka na javni poziv). Zbog svih tih razloga članak 13 treba kompletno promijeniti od drugog do 5. stavka. Predlažemo da se stavci 2,3 i 4 promijene u sljedećem smislu: Članovi stručnog povjerenstva na zajedničkom sastanku obrazlažu svoja mišljenja i donose zajedničko stručno mišljenje o udžbeniku koje Ministarstvo upućuje podnositelju u pisanom obliku elektroničkom poštom. Na temelju zajedničkog dogovora članovi stručnog povjerenstva sastavljaju prijedloge vezane za poboljšanje kvalitete udžbenika koje Ministarstvo šalje podnositelju u pisanom obliku putem elektroničke pošte. Nakon što podnositelj primi zajedničko stručno mišljenje i prijedlog za poboljšanje kvalitete udžbenika započinje rok od 15 dana u kojemu prema mišljenju i prijedlozima treba dostaviti dorađeni udžbenik Ministarstvu uz komentare na zajedničko mišljenje i prijedloge. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Stručno povjerenstvo dat će zajedničko mišljenje, no prethodno će se očitovati pojedinačno. |
| 11 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 13. | (1) Komentar: ako autori u udžbeniku moraju realizirati odgojno-obrazovne ishode i očekivanja međupredmetnih tema, tada bi i članovi povjerenstva osim predmetnog kurikuluma trebali proučiti i sve pripadajuće kurikulumske dokumente o čemu govore prvi članci Pravilnika. Predlažemo formulaciju: Zadaća stručnog povjerenstva je utvrđivanje usklađenosti udžbenika za osnovnu i srednju školu s odredbama Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, predmetnim kurikulumom, pripadajućim kurikulumskim dokumentima te standardima i zahtjevima propisanim ovim Pravilnikom. | Prihvaćen | Prihvaća se. Dodano je proširenje u navedeni stavak. |
| 12 | Srpsko narodno vijeće | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 13. | Zakonom o udžbenicima (članak 9, stavka 4) predviđa se da udžbenici budu spremni do 1. lipnja i obavljeni na stranicama Ministarstva. Smatramo da bi se rok trebao produžiti za udžbenike nacionalnih manjina. Obično se radi o jednome udžbeniku za jedan predmet (nema konkurencije više njihmeđu kojima treba odabrati), a svaki iziskuje vrijeme kako bi se kvalitetno preveo sadržaj prethodno odobrenih udžbenika na hrvatskom jeziku i pismu, proširio odgovarajućim sadržajima relevantnim za određenu manjinu (dodatak udžbeniku na koji nacionalne manjine imaju pravo), uredio i lektorirao. Inače se dodatak udžbeniku za nacionalne manjine koji bi naknadno trebao nadopuniti prevedeni udžbenik (za Prirodu i društvo, Geografiju, Povijest, Likovnu i Glazbenu kulturu) nigdje u Standardu ne spominje. Treba razriješiti taj problem - vremenski (da se sve pravovremeno odradi) i stručno (da se dodani sadržaj komplementira što kvalitetnije s onim općim). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Dodatak udžbeniku ubraja se u druge obrazovne materijale koji se kontinuirano mogu prijavljivati u virtualni repozitorij, a njihovu procjenu vrši agencija nadležna za obrazovanje u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Na ovaj način omogućeno je predaja takvih materijala kroz cijelu godinu, pa i nakon 1. lipnja. |
| 13 | Srpsko narodno vijeće | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 13. | Komentar na članak 13, stavka 3: Ako ne postoji odgovarajući udžbenik za nacionalne manjine odnosno ako nije izrađen autorski udžbenik nego se uvozi iz države u kojoj je nastava na tom jeziku i pismu dio dominantnoga obrazovanja, tada nije moguće ništa mijenjati u njemu. Dolazi u tome obliku u kojem jest (izdavačima se ne isplati promjena jer se radi o maloj nakladi). Moguće je samo dati mišljenje koliko odgovara nastavnome planu i programu, kurikulu danoga predmeta. Zato treba osigurati autorske udžbenike, tiskane u RH, usklađene s ishodima i ciljevima hrvatskoga obrazovnog sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pitanje koje ste postavili regulira Zakon o udžbenicima u članku 11, a stavci 3. i 4. govore upravo o tome. |
| 14 | VALENTINA LUGOMER | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 13. | 15 dana prekratak je rok za procjenu udžbenika ako su osobe koje su u stručnom povjerenstvu zaposlene. Radi objektivnosti procjene, isti bi tim trebao procjenjivati sve ponuđene užbeničke komplete, stoga bi rok za procjenu trebao biti barem 40 dana. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Rok od 15 dana je realan za procjenu udžbenika. Do sada je 15 dana bio rok za udžbenik i dopunsko nastavno sredstvo. |
| 15 | Lucija Kalin | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 13. | Povjerenstvo ostale radne materijale treba biti istog sastava kao i za udžbenike. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Druge obrazovne materijale ne treba pregledavati isto povjerenstvo, kao što do sada nije pregledavalo isto povjerenstvo dopunska i pomoćna nastavna sredstva. |
| 16 | MILJENKO HAJDAROVIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 13. | Stručno povjerenstvo može razmatrati znanstvenu utemeljenost činjenica, ispunjavanje ciljeva i ishoda, te propisanih standarda. Povjerenstvo ne može komentirati subjektivni dojam dizajna udžbenika. Povjerenstvo također mora pojasniti traženje uključivanja određenih činjenica (faktografije) koje u udžbeniku nisu uključene, ali se unatoč tome zadovoljavaju ishodi predmetnog kurikuluma. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. U članku je navedeno koje su zadaće članova povjerenstva. Nije predviđeno da članovi povjerenstva komentiraju subjektivni dojam dizajna udžbenika. Svi komentari članova povjerenstva prema nakladniku/autorima trebaju biti elaborirani. |
| 17 | Alenka Taslak | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | Dijelim mišljenje kolega kako bi učitelj / nastavnik kao član povjerenstva trebao imati bar 10 godina radnog iskustva u struci. | Nije prihvaćen | Odbija se. Najmanje pet godina iskustva u nastavi je dovoljna kvalifikacija za člana povjerenstva. |
| 18 | Iva Palčić Strčić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | (8) Uskladiti sa Zakonom (Članak 7., stavak (6)). Može biti tajan do donošenja konačne odluke. Nakon toga više ne smije biti tajan. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 19 | JOSIP MATKOVIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | Povećati potreban staž učitelja odnosno nastavnika pojedinog predmeta člana Povjerenstva s pet na deset godina iskustva u nastavi u osnovnoj ili srednjoj školi. | Nije prihvaćen | Odbija se. Najmanje pet godina iskustva u nastavi je dovoljna kvalifikacija za člana povjerenstva. |
| 20 | Martina Jakovčić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | Članak 12., stavak 2. (1) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka ima tri člana, a to su: – metodičar za nastavni predmet ili područje za koje je udžbenik namijenjen, koji se dokazao stručnim i znanstvenim radovima - znanstvenik, odnosno stručnjak za nastavni predmet ili područje za koje je udžbenik namijenjen, koji se dokazao odgovarajućim zvanjem, stručnim i znanstvenim radovima – učitelj odnosno nastavnik nastavnog predmeta u osnovnoj ili srednjoj školi s najmanje pet godina iskustva u nastavi, koji se ističe rezultatima u odgojno-obrazovnom radu i ugledom među sustručnjacima | Nije prihvaćen | Odbija se. Ovaj članak propisuje tko može biti član povjerenstva. Predložena formulacija obuhvaća sugeriranu. |
| 21 | Darija Sever | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | 5 godina radnoga iskustva ne daje dovoljan uvid u različite tipove i vrste udžbenika. Mentori i savjetnici bi trebali biti članovi povjerenstava jer su već napredovanjem u zvanju istakli svoj viši stupanj stručnosti, a ovakvo imenovanje je i jedna od pretpostavki za dalje napredovanje. | Nije prihvaćen | Odbija se. Najmanje pet godina iskustva u nastavi je dovoljna kvalifikacija za člana povjerenstva. |
| 22 | Darija Sever | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | Članak 12. (2) .... - učitelj ili nastavnik nastavnoga predmeta određenoga obrazovnog programa s najmanje 10 g godina iskustva u nastavi i zvanjem mentora ili savjetnika. | Nije prihvaćen | Odbija se. Najmanje pet godina iskustva u nastavi je dovoljna kvalifikacija za člana povjerenstva. |
| 23 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | (8) Komentar: ako je sastav stručnog povjerenstva tajan, onda bi i udžbenici koje vrednuju trebali biti pod zaporkom, bez navođenja imena autora, naziva nakladnika odnosno bez impresuma; tako bi se u potpunosti očuvalo načelo tajnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U situaciji kada udžbenici imaju dosta sadržaja u elektroničkom obliku, anonimiziranje servera i digitalnih sadržaja predstavljalo bi dodatni (nepotrebni) trošak za nakladnike. |
| 24 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | (4) Prema kojem će se kriteriju i u slučaju kakve potrebe uključiti navedeni stručnjaci? Ili bi stručnjaci tog profila trebali biti u svim povjerenstvima (ukupno 6 članova) ili bi tri člana stručnog povjerenstva koje predlaže stavak 2 članka 12 trebali uz svoje imati i kompetencije članova koji uskaču prema potrebi. Smatramo važnijim da se uvede stavak koji govori o tome da Ministar može imenovati supra-povjerenstvo koje će prema zahtjevu podnositelja ili u slučaju da se članovi povjerenstva ne mogu dogovoriti oko zajedničkog stava procijeniti vrijednost udžbenika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. U članak vezan uz rad povjerenstva (članak 13) dodana je odredba vezana uz izmjenu člana stručnog povjerenstva. Dodatni, neovisni stručnjaci, uključuju se po potrebi. Primjerice, udžbenici moraju biti lektorirani, ako povjerenstvo smatra da je potrebno dodatno mišljenje stručnjaka za jezikoslovlje, on će se uključiti. |
| 25 | Srpsko narodno vijeće | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | Komentar na članak 12, stavku 4: Među neovisne stručnjake kojima se moguće obratiti uvrstiti i pedagoge/-inje i psihologe/-inje. Udžbenici bi, uz to, trebali proći i etičko povjerenstvo koje bi sagledalo jesu li i na koji način vrijednosti utkane u članak 5 ostvarene u udžbenicima te evaluirati sadržaje s obzirom na to kako doprinose emocionalnoj, kognitivnoj i društvenoj dobrobiti djeteta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ne predviđa se etičko povjerenstvo koje bi pregledavalo sve udžbenike, no ako se pojave sporni elementi za koje je potrebno tumačenje, ministar se može posavjetovati sa stručnjacima. |
| 26 | Kristina Lučić Andrijanić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | (2) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka ima tri člana, a u povjerenstvu mora biti: – metodičar, znanstvenik, odnosno stručnjak za nastavni predmet ili područje za koje je udžbenik namijenjen, – učitelj ili nastavnik nastavnog predmeta određenoga obrazovnog programa s najmanje deset godina iskustva u nastavi, a najmanje u zvanju mentora. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložena formulacija već je obuhvaćena pravilnikom. |
| 27 | NATALIJA BANOV | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | (2) U Povjerenstvu MORA biti metodičar predmeta. Ostali navedeni najčešće djelomično ili uopće ne poznaju metodiku predmeta, a radi se o odobravanju UDŽBENIKA za učenike, a ne neke stručne knjige. - Predlažem da učitelj ili nastavnik nastavnog predmeta koji će biti član Povjerenstva treba imati najmanje 10 godina radnog iskustva i da mora imati napredovanje barem u zvanje mentora. (6) Smatram da bi sve udžbenike za isti predmet istog razreda trebalo procjenjivati ISTO POVJERENSTVO. Inače, postoji mogućnost da se dobiju neujednačeni udžbenici za isti uzrast (ovisno o sastavu pojedinog Povjerenstva). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tamo gdje je to moguće metodičar je u povjerenstvu, a petogodišnje iskustvo je dovoljna kvalifikacija za člana povjerenstva. Vezano uz isto povjerenstvo, tamo gdje je to moguće isto povjerenstvo će pogledati paralelne udžbenike, no u nekim predmetima postoji mnogo paralelnih udžbenika (čak i preko 10) što bi bilo preveliko opterećenje za povjerenstvo koje ne bi moglo u zakonski predviđenom roku dati svoje mišljenje. |
| 28 | Alfa d.d. | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | Posljednja iskustva s radom pojedinih povjerenstava, u kojim je bilo članova, čak iz akademske zajednice, koji su formalno zadovoljili kriterije, ali svojom prosudbom materijala pokazali da nisu kompetentni za navedeni zadatak, držimo važnim da Pravilnik daje podnositelju mogućnost žalbe na odabir/izuzeće člana/članova povjerenstva. Bilo je situacija u kojima su su bili nekompetentni i/ili su primjerice izjavili/potpisali da nisu autori/recenzenti udžbenika, a zapravo su bili te samim time nisu bili objektivni u postupku procjene. U protivnom jedina opcija koju propisuje Zakon je ustavni spor. Predlažemo da pravilnik ponudi mogućnost medijacije s ciljem konstruktivnog rješavanja i izbjegavanja ustavnog spora. Stranke u mirenju odnosno medijanti (u ovom slučaju članovi povjerenstva i autori/nakladnik) uz pomoć treće nepristrane osobe koju imenuje nadležno ministarstvo postižu prihvatljiv sporazum. Mišljenja smo da bi bilo nužno da učitelj ili nastavnik, kao član povjerenstva nastavnog predmeta ima najmanje 10 godina iskustva u nastavi. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članak je dodan stavak vezan uz razrješenje i imenovanje zamjenskog člana povjerenstva. |
| 29 | Sandra županović | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | Struka prije metodike. Što će metodičar raditi ako struka nije rekla svoje? Obavezno u povjerenstvu mora biti znanstvenik, odnosno stručnjak za nastavni predmet ili područje za koje je udžbenik namijenjen. Postojeći udžbenici zahtijevaju ozbiljnu stručnu reakreditaciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. U povjerenstvu trebaju biti i metodičari/znanstvenici i praktičari. |
| 30 | Bojan Pavelić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | Stavak 2, podstavak 2 - prijedlog : - učitelj ili nastavnik nastavnog predmeta određenog obrazovnog programa s najmanje 15 godina iskustva u nastavi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. 5 godina iskustva dovoljan je preduvjet za člana povjerenstva. |
| 31 | ANTE GAŠPARDI | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | Kako je uopće moguće da stručno povjerenstvo za udžbenike može imati članove koji nikad nisu bili autori nekog odobrenog udžbenika? Pokušavam zamisliti učitelja sa 5 godina staža u nastavi kako stručno promišlja o radu kolege s 20-30 godina staža, savjetnika i sl. i njegovo mišljenje unutar povjerenstva npr. bude presudno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Autori udžbenika u sukobu su interesa. |
| 32 | Nikola Bijelić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | (2) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka ima tri člana, a u povjerenstvu MORA biti: – metodičar, znanstvenik, odnosno stručnjak za nastavni predmet ili područje za koje je udžbenik namijenjen, – učitelj ili nastavnik nastavnog predmeta određenoga obrazovnog programa s najmanje pet godina iskustva u nastavi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predložena formulacija obuhvaćena je formulacijom iz pravilnika. |
| 33 | ANITA KRAJAČ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | Poštovani, slažem se da bi isto povjerenstvo trebalo procjenjivati sve udžbenike za isti predmet istog razreda. Svakako u povjerenstvu treba biti metodičar predmeta kako bi udžbenik bio primjeren uzrastu i dobi učenika, a ne da to ispadne kao neka stručna literatura. Ne bi bilo loše da učitelj ili nastavnik u povjerenstvu ima najmanje 10 godina radnog staža u struci. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tamo gdje je to moguće metodičar je u povjerenstvu, a petogodišnje iskustvo je dovoljna kvalifikacija za člana povjerenstva. Vezano uz isto povjerenstvo, tamo gdje je to moguće isto povjerenstvo će pogledati paralelne udžbenike, no u nekim predmetima postoji mnogo paralelnih udžbenika (čak i preko 10) što bi bilo preveliko opterećenje za povjerenstvo koje ne bi moglo u zakonski predviđenom roku dati svoje mišljenje. |
| 34 | NEVIA GRBAC | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | (2 ) - Mislim da u Povjerenstvu MORA biti metodičar predmeta. Ostali navedeni najčešće djelomično ili uopće ne poznaju metodiku predmeta, a radi se o odobravanju UDŽBENIKA za učenike, a ne neke stručne knjige. - Predlažem da učitelj ili nastavnik nastavnog predmeta koji će biti član Povjerenstva treba imati najmanje 10 godina radnog iskustva i da mora imati napredovanje barem u zvanje mentora. (6) Smatram da bi sve udžbenike za isti predmet istog razreda trebalo procjenjivati ISTO POVJERENSTVO. Inače, postoji mogućnost da se dobiju neujednačeni udžbenici za isti uzrast (ovisno o sastavu pojedinog Povjerenstva). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tamo gdje je to moguće metodičar je u povjerenstvu, a petogodišnje iskustvo je dovoljna kvalifikacija za člana povjerenstva. Vezano uz isto povjerenstvo, tamo gdje je to moguće isto povjerenstvo će pogledati paralelne udžbenike, no u nekim predmetima postoji mnogo paralelnih udžbenika (čak i preko 10) što bi bilo preveliko opterećenje za povjerenstvo koje ne bi moglo u zakonski predviđenom roku dati svoje mišljenje. |
| 35 | Sonja Eberling | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | (6) Smatram da bi ISTO POVJERENSTVO moralo procjenjivati SVE UDŽBENIKE iz predmeta ZA ISTI RAZRED (npr. isto Povjerenstvo za sve udžbenike osmog razreda OŠ). Inače, postoji mogućnost da se dobiju neujednačeni udžbenici za isti uzrast (ovisno o sastavu pojedinog Povjerenstva). | Nije prihvaćen | Odbija se. Zbog velikog broja naslova za isti razred i predmet isto povjerenstvo ne može uvijek pregledati sve udžbenike u zakonski predviđenom roku. |
| 36 | Sonja Eberling | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | (2) Smatram da u Povjerenstvu MORA biti metodičar predmeta. Znanstvenik, odnosno stručnjak za predmet najčešće djelomično ili uopće ne poznaje metodiku predmeta. Predlažem povećati godine iskustva u nastavi (barem 10). U prvih 5 godina rada učitelj je prvu godinu „utrošio“ na stažiranje, još najmanje pola godine na polaganje stručnog ispita. Predlažem dodati uvjet da učitelj mora biti najmanje u zvanju mentora. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tamo gdje je to moguće metodičar je u povjerenstvu, a petogodišnje iskustvo je dovoljna kvalifikacija za člana povjerenstva. Vezano uz isto povjerenstvo, tamo gdje je to moguće isto povjerenstvo će pogledati paralelne udžbenike, no u nekim predmetima postoji mnogo paralelnih udžbenika (čak i preko 10) što bi bilo preveliko opterećenje za povjerenstvo koje ne bi moglo u zakonski predviđenom roku dati svoje mišljenje. |
| 37 | IVICA BORIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 12. | Smatram da bi se u povjerenstvu za izbor udžbenika svakako trebao naći stručnjak iz područja digitalne tehnologije, koji bi utjecao na izbor elektroničkog dijela udžbenika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Stručnjak za digitalnu tehnologiju svakako će procijeniti udio elektroničkog dijela udžbenika. |
| 38 | UDRUGA NAKLADNIKA I KNJIŽARA | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 11. | Cijeli članak treba preispitati prije konačne inačice. Postavlja se i pitanje - Kako se izračunava cijena za isključivo elektronički udžbenik? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Najviša cijena udžbenika definirana je zakonom i ona vrijedi za 100% tiskani, 100% elektronički i bilo kakvu kombinaciju između elektroničkog i tiskanog oblika. |
| 39 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 11. | (4) Na temelju kojih kriterija se imenuju spomenuti stručnjaci? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Neovisni stručnjaci se biraju u skladu sa svojim stručnim znanjem i iskustvom, kako u segmentu digitalne tehnologije, tako i u segmentu jezikoslovlja, vizualnog dizajna i sl. |
| 40 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 11. | Cijeli je članak potrebno odgovorno i stručno revidirati te uskladiti sa Zakonom o udžbenicima. Predviđena cijena ne potiče kvalitetno digitalno izdavaštvo, a određivanje cijene samo prema količini pojedinih elemenata, a ne prema zahtjevnosti i kvaliteti još je jedna potvrda da se trenutno udžbenička problematika promatra samo kvantitativno, a ne i kvalitativno. | Prihvaćen | Prihvaća se. Članak je dorađen i usklađen sa Zakonom. |
| 41 | Srpsko narodno vijeće | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 11. | Kao i za udžbenike radnoga karaktera, treba definirati za koje je nastavne predmete predviđena upotreba elektroničkih udžbenika ili je to ostavljeno izdavačima/-icama? Ako bi se točno definiralo koji predmeti za koje uzraste mogu imati kakav elektronički dodatak, spriječilo bi se samovoljom tržišta uvrštavanje elektroničkoga dijela uz svaki predmet u svrhu podizanja cijene udžbenika. Isto tako, u nižim razredima OŠ iznimno je važno poduprijeti razvoj motoričkih sposobnosti kod djece, čemu doprinosi upotreba papira i olovke. Dijete od 1. do 4. razreda uspostavlja odnos između govorenoga i pisanog jezika, između slova i glasa kao dva ostvaraja fonološkoga sustava nekoga jezika, zbog čega bi barem ta razina trebala biti izuzeta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon i Pravilnik ostavljaju mogućnost kreiranja udžbenika u 100% tiskanom, 100% elektroničkom i bilo kojem kombiniranom obliku. Cilj je dati mogućnost odabira bez definiranja razreda i predmeta za koji se pojedini oblik preferira. Kod razredne nastave naglasak je na razvoju motoričkih sposobnosti, te su tamo zbog toga tiskani udžbenici radnog karaktera. |
| 42 | Alfa d.d. | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 11. | (1) Ovo je u neskladu sa Zakonom o udžbenicima, koji navodi (članak 3., stavak 4): „Elektronički udžbenik ili elektronički dio udžbenika mora sadržavati barem jednu od sljedećih triju značajki: dinamičko predočavanje, simulaciju (virtualni pokus) i interakciju (na relacijama učenik – sadržaj, učenik – nastavnik i/ili učenik – učenik).“ Osim što je neusklađenost problem o kojem se treba očitovati, sam izmijenjeni koncept je problematičan. Multimedija kao zbirni naziv za svaku vrstu sadržaja koja uključuje neku kombinaciju slike (statične i/ili pokretne), teksta (statičnog i/ili dinamičkog), zvuka i/ili dodatnih pomoćnih elemenata (opcije, oznake, titlovi i sl.) nepotrebno je i proizvoljno rastavljen na „medijsko“ i „multimedijsko“, jer sve zapravo spada u kategoriju ranije predloženog pojma „dinamičko predočavanje“ (bez obzira je li riječ o zvuku, animaciji ili videu), dakle onoga što diferencira statični i fiksni oblik tiskanog naspram dinamičkog digitalnog. | Prihvaćen | Prihvaća se. Članak 11 dorađen je i usklađen s elementima navedenim u Zakonu. |
| 43 | Mladen Tomorad | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 11. | Poštovani, na ovo javno savjetovanje javljam se iz razloga što su zakonski akti koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja predlaže i donosi tijekom prosinca 2018. u suprotnosti s predviđenim Kurikulumom reformom nastavnog predmeta povijesti. Zakon o udžbenicima ograničio je opseg stranica koje neki udžbenik može imati u tiskanom obliku njegovom težinom. Ovim pravilnikom upotpunosti ste onemogućili provođenje Kurikuluma nastavnog predmeta povijesti u srednjim školama i gimnazijama koji ste objavili sredinom studenoga 2018. godine. Naime, srednjoškolski i gimnazijski kurikulum povijesti predviđa mogućnost izbora 6 od ponuđenih 15 izbornih tema. Ako pretpostavimo da jedna nastavna tema obuhvaća oko 30-40 stranica udžbenika (tekst, didaktički dio, slike, karte, izvori, pojmovnici …) dolazimo do brojke od 450-600 stranica udžbeničkog materijala u jednoj nastavnoj godini od kojih se u nastavi koristi između 180-240 stranica (ovisno o opsegu konačnih tema i pojedinih udžbenika). Uz to kurikulum predviđa i mogućnost dodatnih nepredviđenih tema za koje su se neki nastavnici i znanstvenici zalagali tijekom javne rasprave (Uvod u povijest i Prapovijest). Ako se predviđenim temama dodaju još i ove dvije opseg udžbenika raste za još otprilike 50-60 stranica. Sve ovo upotpunosti je protivna zakonu o udžbenicima iz prosinca 2018. koji ograničava opseg udžbenika gramažom. Kako bi se ipak moglo omogućiti izbornost do ovog novog pravilnika postojala je mogućnost da se veći dio izbornih sadržaja ponudi u elektroničkom obliku. Ovaj pravilnik onemogućuju i tu mogućnost. Dakle ovakav oblik pravilnika omogućuje objavljivanje udžbenika koji će obuhvatiti svega šest tema i onemogućiti bilo kakvu izbornost. Koje će to teme biti teško je reći i vjerojatno će ovisiti o pojedinim izdavačima, ali još je važnije da nastavnici neće imati mogućnost izbora ako im udžbenici neće nuditi takvu mogućnost. Ako izdavači žele objaviti udžbenik sa svim ponuđenim temama oni to neće biti u mogućnosti napraviti zbog predviđenih stavki ovog pravilnika koji su upotpunosti suprotni kurikulumu nastavnog predmeta povijesti. Naime članak 11.1 (A) medijske elemente (zvučne zapise i animacije), B) multimedijske elemente (video zapisi i animacije sa zvukom) i/ili C) interaktivne elemente (interakcija na relaciji učenik – sadržaj kroz simulacije, virtualne pokuse, didaktičke igre, interaktivne karte, interaktivni video, elemente koji omogućavaju interakciju s fizičkom okolinom (proširena stvarnost) i dr.).) upotpunosti onemogućuje da se veći dio ponuđenih izbornih tema ponude kao elektronički dio udžbenika zbog toga što ti sadržaji sadrže tekst i sliku kao osnovni dio, a ne neke multimedijske sadržaje. Zbog svega gore navedenog MZO je upotpunosti onemogućio provođenje kurikuluma nastavnog predmeta povijesti u srednjim školama zbog onemogućavanja izbornosti nastavnih tema koje nastavnici obrađuju tijekom jedne nastavne godine. Predviđeni pravilnik upotpunosti negira reformu nastavnog predmeta povijesti pa je potrebno napraviti korake kako bi se ovaj propust ispravio. Predlažem da se u članak 11 ubaci da elektronički dio udžbenika može biti tekst i slika kao njegov osnovni dio te da se u članak 9. pod stavak 6 ubaci da udžbenik povijesti u gimnazijama može imati više od 1 sveska. Na taj način se otvara mogućnost da se veći dio nastavnog materijala nastavnog predmeta povijesti ponudi u elektroničkom obliku ili da se barem izvori ponude u elektroničkom obliku. Ukoliko ovi prijedlozi budu prihvaćeni nesmetano će se omogućiti provođenje kurikuluma nastavnog predmeta povijesti u srednjim školama te nastaviti njegova predviđena reforma. doc. dr. sc. Mladen Tomorad Odsjek za povijest Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Tiskani i elektronički dio udžbenika ravnopravni su, a elektronički dio može sadržavati sadržaje koji nisu u tiskanom dijelu, bez ikakvog ograničenja. Nema nikakve kolizije s člankom 11, a vjerujemo kako se sadržaj Povijesti može osim tekstom upotpuniti i drugim sadržajima koji ne mogu egzistirati u tiskanom obliku. |
| 44 | MILJENKO HAJDAROVIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 11. | Ovakim reduciranjem tj. minimaliziranjem cijene "elektroničkog" udžbenika Ministarstvo definitivno ne potiče digitalizaciju. Kvalitetni sadržaji i interaktivni sadržaji su skuplji za razvoj od samog tiska udžbenika. Na ovaj se način neće dostići adekvatna kvaliteta već će digitalno i dalje biti ukras uz tiskana izdanja kao što je slučaj do sada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak je dorađen. |
| 45 | Adam Vuk | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Želi li predlagatelj sintagmom "udžbenici s pretežno odgojnom komponentom" poručiti da postoje predmeti koji "pretežno" nemaju odgojnu komponentu. Skandalozno i nimalo odgojno. Udžbenik je primarni izvor znanja. Kako bi učiteljice i učitelji trebali s djecom raditi na ostvarivanju ishoda zadanih kurikulom ako nemaju jedan cjelovit izvor na koji se mogu osloniti? Hoće li djeca sa sobom morati nositi na stotine radnih listića, uručaka, kopija i sl? Tko je ikada radio s djecom, zna da takav način rada ne vodi nikamo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 46 | Vladimir Jandrasek | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Iz nekih tumačenja Ministarstva saznali smo da u Glazbenoj kulturi više nije naglasak na udžbeniku, nego na drugim obrazovnim materijalima. Ni do sada naglasak u nastavi Glazbene kulture nije bio na udžbeniku nego na dječjoj aktivnosti, ali je udžbenik bio od velike pomoći u realizaciji nastave, tim više jer je među učiteljima moguće zapaziti razlike u glazbenim znanjima, sposobnostima i vještinama. Autori Pravilnika to ne prepoznaju, ali zato predviđaju odobravanje udžbenika Glazbene kulture za 4. razred u kojemu predaju stručnjaci za glazbenu kulturu! Budući da je udžbenik glazbene kulture multimedijskog tipa, nudi papirnati dio, nosače zvuka i digitalnu nadogradnju, nejasno je kojom se to vrstom „drugih obrazovnih materijala“ namjerava zamijeniti. Znamo da velika većina učitelja koristi udžbenik u nastavi Glazbene kulture i praksa pokazuje da djeca uz udžbenik brzo i s lakoćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela. Udžbenik svojim oblikovanjem doprinosi zanimljivosti i raznolikosti nastave Gk, omogućuje ponavljanje (pjevanje) pjesama i slušanje glazbenih primjera kod kuće, učenici na jednom mjestu imaju pregled obrađenog sadržaja, grafičko oblikovanje pomaže u razumijevanju glazbenih sadržaja, zapisani glazbeni pojmovi pomažu u upoznavanju glazbenog jezika… Udžbenici prikazuju glazbene sadržaje jednostavno, razumljivo, primjereno sposobnostima i dobi učenika. Nude veliki izbor glazbenih sadržaja i aktivnosti pregledno i sistematično, čime potiču na pjevanje, slušanje, sviranje, ples, stvaralaštvo i učenje općenito. Unatoč tome što je informatička tehnologija bliska našim učenicima i sve više nastavnih aktivnosti se prezentira kroz taj medij, tiskani udžbenik za Glazbenu kulturu u „nižim“ razredima postoji još uvijek u mnogim zemljama čije je obrazovni sustav napredniji od hrvatskog (Slovenija, Njemačka, Francuska, Finska, Velika Britanija…) i gdje se glazbeni jezik u nižim razredima proučava temeljitije nego što to predviđa kurikulum Glazbene kulture. U srednjem vijeku glazba je uz matematiku i astronomiju predstavljala osnovu svjetovnog obrazovanja. Pokušava li u 21. stoljeću netko minorizirati ulogu glazbe u životima naše djece? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 47 | Jelena Ivaci | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Poštovani, nije razumljivo izbacivanja udžbenika za glazbenu kulturu od 1. – 3. razreda kada su ista nastavna područja za predmet glazbene kulture zastupljena su u svih osam razreda. Metodički oblikovani glazbeni sadržaji u udžbeniku približavaju učenicima specifični jezik glazbe. Udžbenik učenicima olakšava učenje i u školi i kod kuće. Udžbenik uz tekstove pjesama i brojalice nudi primjere za slušanje, glazbene igre, notne zapise, ilustracije i fotografije za lakše i bolje razumijevanje glazbe te je poticaj za učenje i kreativnost. Predlažem da se stavak 1. članka 10. u potpunosti izostavi i ostavi mogućnost korištenja udžbenika u nastavi glazbene kulture u svih osam razreda osnovne škole. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 48 | Iva Palčić Strčić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Izbaciti stavak (1). Ne postoji istraživanje niti naputak metodičara i drugih relevantnih stručnjaka koji bi opravdali izbacivanje udžbenika Glazbene kulture od 1.-3.razreda osnovne škole. Postavlja se pitanje što će učitelji koristiti kao zamjenu. Hoće li učitelji biti prepušteni YouTube kanalima ili kopiranju zvučnih zapisa i samim time kršenju autorskih prava? | Nije prihvaćen | Odbija se. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 49 | Lorena Lacković | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Članak 10., stavak 1. Svi smo svjesni autorskih prava i njihova kršenja. Ukoliko nema udžbenika, nema ni materijala iz kojeg će učitelji/učiteljice raditi na pjesmama i skladbama.Uzimanje skladbi i pjesama s interneta kršenje je autorskih prava. Drugi problem koji se javlja jest problem usvajanja nastavnog sadržaja. Kako će učenici usvojiti pjesmu ili nazive glazbenih djela i autora ako navedeno nemaju ispred sebe u pisanom obliku? Djeca uz udžbenik brzo i s lakoćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore jer su udžbenici grafički odlično osmišljeni i poticaj su za učenje, ples i stvaralaštvo, a omogućavaju i korelaciju s ostalim predmetima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 50 | Dora Borecki | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Članak 10. stavak 1. Djeca uz udžbenik brzo i s lakćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore jer su udžbenici grafički odlično osmišljeni i poticaj su za učenje, ples i stvaralaštvo, a omogućavaju i korelaciju s ostalim predmetima. Ukoliko učitelji kopiraju pjesme s interneta ili nekih drugih izvora, krše autorska prava autora pjesama. Čak da se i tijekom ostalih nastavnih sati pjevaju i slušaju glazbena djela, kolika je vjerojatnost da će učenici usvojiti predviđene pjesme i djela ako nemaju pomoć u udžbeniku u obliku zapisa riječi pjesama ili naziva glazbenih djela i njihovih autora? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 51 | Helena Kovač | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Članak 10. Djeca uz udžbenik brzo i s lakoćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore jer su udžbenici grafički odlično osmišljeni i poticaj su za učenje, ples i stvaralaštvo, a omogućavaju i korelaciju s ostalim predmetima. Ukoliko učitelji kopiraju pjesme s interneta ili nekih drugih izvora, krše autorska prava autora pjesama. Čak da se i tijekom ostalih nastavnih sati pjevaju i slušaju glazbena djela, kolika je vjerojatnost da će učenici usvojiti predviđene pjesme i djela ako nemaju pomoć u udžbeniku u obliku zapisa riječi pjesama ili naziva glazbenih djela i njihovih autora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 52 | Snježana Bakarić Palička | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Smatram da je udžbenik glazbene kulture neophodan za rad i od 1. do 3. razreda jer osim riječi pjesama nudi i pomno birane ilustracije koje potiču na kreativnost, jezično i glazbeno izražavanje. Smatram da je u udžbenik moguće protkati i ishode međupredmetnih korelacija, posebice osobni i socijalni razvoj te učiti kako učiti. Mišljenja sam da će ukidanjem udžbenika dosta vremena učenici provoditi prepisujući riječi pjesama, a samim tim nastava neće biti usmjerena ka ostvarivanju ishoda kurikuluma glazbene kulture, već na stvaranje pjesmarice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 53 | Sanja Šarić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Smatram da je udžbenik za nastavu glazbene kulture potreban i učenicima i učiteljima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Učenicima olakšava učenje i u školi i kod kuće. Dijete može pratiti tekst pjesme za vrijeme pjevanja, ali isto tako i prisjetiti ga se ukoliko ga zaboravi. Udžbenici su grafički odlično osmišljeni. Potiču djecu na učenje, ples i stvaralaštvo. Učitelje ne dovode u neugodne situacije jer nisu primorani kopirati pjesme s interneta ili nekih drugih izvora te time ne krše autorska prava pjesama. Udžbenici omogućavaju korelaciju i s ostalim predmetima te je naučeno dugotrajnije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 54 | Tamara Jurkić Sviben | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Škola je odgojno-obrazovna ustanova i cjelokupni proces obrazovanja integrirano obuhvaća i odgojne i obrazovne komponente koje ne bi trebale biti djeljive za pojedine predmete. Nije prihvatljivo da se glazbena, likovna, tehnička i tjelesna kultura izdvajaju u predmete s „pretežito odgojnom komponentom“ jer učenici u sklopu tih predmeta i usvajaju nove sadržaje koji trebaju na odgovarajući metodičko oblikovani način biti izneseni, odnosno realizirani u udžbeniku. S obzirom na postavljene ciljeve i krajnje ishode nastave Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole, nije prihvatljivo da se učenike prepusti (samo) inicijativi nastavnika u odabiru osnovnih materijala za usvajanje glazbenih sastavnica u prva tri razreda. Učenici trebaju suvremen i interaktivan udžbenik koji će ih poticati na pjevanje, slušanje, (zašto ne i sviranje?) i glazbeno istraživanje. Udžbenik služi kao radni materijal, prvenstveno kao vizualno uporište sa smjernicama za pjevanje i slušanje. Sadrži osnovne glazbene primjere u vizualnom (metodički prilagođenom obliku s obzirom na stupanj poznavanja kretanja melodije) koje onda nastavnici mogu nadopunjavati ostalim materijalom i svojom kreativnošću obogatiti nastavni sat ili projektnu nastavu iz Glazbene kulture. Udžbenik može biti u papirnatom obliku i/ili digitalan, ali svakako nije primjereno njegovo ukidanje. Stoga predlažem da treba ostaviti mogućnost korištenja udžbenika u svim razredima (od 1. do 8.) s tim da se ide prema oblikovanju multimedijskog udžbenika. Predlažem da se stavak 1 Članka 10. u potpunosti izostavi i tako ostavi mogućnost korištenja udžbenika u nastavi glazbene kulture u svih osam razreda osnovne škole. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 55 | UDRUGA NAKLADNIKA I KNJIŽARA | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | (1) Upozoravamo i apeliramo da se s obzirom na suvremene neuroznanstvene, psihološke i pedagoške spoznaje uloži dodatni napor i pokuša naći kvalitetno rješenje po pitanju statusa "predmeta s pretežnom odgojnom komponentom". Glazba je vrijedno područje znanstveno-spoznajnog, umjetničkog, estetskog, psihomotornog i sredstvo socijalizacije djeteta. Nastava glazbene kulture bez udžbenika kojeg nadopunjuju drugi obrazovni materijali neminovno će biti manje kvalitetna u budućnosti ili će učitelji morati ulagati znatniji napor da se valjano pripreme za nastavu. Nema nikakvog opravdanja za ovo ukidanje udžbenika. Ovakva se odluka ne smije donositi bez uključivanja struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 56 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Ukidanje udžbenika glazbene kulture od 1. do 3. razreda smatramo pogreškom koju će Predlagatelj ispraviti u konačnom prijedlogu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 57 | Borna Nemet | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Nastava glazbene kulture u kurikulu primarnog obrazovanja, precizirana je kao obvezni predmet. Budući da se radi o primarnom obrazovanju, odnosno razdoblju početne čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti koje se temelje na usvojenim predvještinama, mjesto glazbenog kurikula u okviru početne edukacije je neupitno. Osnovnoškolsko formalno obrazovanje određuje predmet Glazbena kultura satnicom od jednoga sata tjedno. Navedena vremenska dimenzija za nastavu glazbene kulture podložna je, također, raspravi i uvažavanju struke ( metodika glazbene kulture). Članak 10. na kojeg se odnose ove primjedbe i zahtjevi, predviđa izostavljanje korištenja udžbenika s pretežito odgojnom komponentom. Očito su autori ovog pravilnika nedovoljno upućeni u glazbeno obrazovanje koje predstavlja jednu od podloga razvoja odgojnog, ali i umjetničkog i logičkog senzibiliteta. Predlažu se ove promjene: Za nastavu glazbene kulture u primarnom obrazovanju, potrebno je odobriti udžbenike od 1. do 3. razreda osnovne škole. Uvrstiti u Članak 10.(1) Obrazloženje: Interdisciplinarno sagledavanje uvođenja učenika u glazbenu kulturu pretpostavlja metodički predložak ( logografska metoda) kako bi dijete lakše memoriralo i senzibiliziralo umjetničke sadržaje. Diana Atanasov Piljek, viši predavač kolegija Metodika glazbene kulture u Zagrebu Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 58 | Lucija Jurković | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Djeca uz udžbenik brzo i s lakoćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore jer su udžbenici grafički odlično osmišljeni i poticaj su za učenje, ples i stvaralaštvo, a omogućavaju i korelaciju s ostalim predmetima. Svaka promjena nije nužno napredak. Iako se čini da se učenicima 'olakšavaju' školske torbe, isto tako se otežava rad učiteljima, a samim time i učenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 59 | Katarina Cvetko | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Djeca uz udžbenik brzo i s lakoćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore jer su udžbenici grafički odlično osmišljeni i poticaj su za učenje, ples i stvaralaštvo, a omogućavaju i korelaciju s ostalim predmetima. Ukoliko učitelji kopiraju pjesme s interneta ili nekih drugih izvora, krše autorska prava autora pjesama. Čak da se i tijekom ostalih nastavnih sati pjevaju i slušaju glazbena djela, kolika je vjerojatnost da će učenici usvojiti predviđene pjesme i djela ako nemaju pomoć u udžbeniku u obliku zapisa riječi pjesama ili naziva glazbenih djela i njihovih autora - pitaju se učiteljice zagrebačke OŠ Matije Gupca i OŠ Svibovec u Varaždinskoj županiji. Također, kako će učitelji pripremati nastavne materijale ako sve škole nemaju mogućnost ispisa toliko primjeraka materijala za svaki nastavni sat? Bi li oni trebali donositi materijale o svome trošku? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 60 | Tina Turajlić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Djeca uz udžbenik brzo i s lakćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore jer su udžbenici grafički odlično osmišljeni i poticaj su za učenje, ples i stvaralaštvo, a omogućavaju i korelaciju s ostalim predmetima. Kako će učitelj realizirati nastavu ako se ne koristi osnovno nastavno sredstvo? Iako je za glazbenu edukaciju vrlo važno slušanje, percepcija zvuka, odnosno auditivni podražaji, ne može se zanemariti važnost vizualnih podražaja. Udžbenik je nastavno sredstvo koje osigurava vizualne podražaje, a oni su od iznimne važnosti za spoznaju kompleksnosti glazbe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 61 | Davorka Hadjina | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Djeca uz udžbenik brzo i s lakćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore jer su udžbenici grafički odlično osmišljeni i poticaj su za učenje, ples i stvaralaštvo, a omogućavaju i korelaciju s ostalim predmetima. Ukoliko učitelji kopiraju pjesme s interneta ili nekih drugih izvora, krše autorska prava autora pjesama. Čak da se i tijekom ostalih nastavnih sati pjevaju i slušaju glazbena djela, kolika je vjerojatnost da će učenici usvojiti predviđene pjesme i djela ako nemaju pomoć u udžbeniku u obliku zapisa riječi pjesama ili naziva glazbenih djela i njihovih autora ? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 62 | Ana Đuksi | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Djeca uz udžbenik brzo i s lakćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore jer su udžbenici grafički odlično osmišljeni i poticaj su za učenje, ples i stvaralaštvo, a omogućavaju i korelaciju s ostalim predmetima | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 63 | Marina Jonjić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Smatram da je za kvalitetno odvijanje nastave glazbene kulture potreban udžbenik od 1.-8. razreda, a ne samo od 4.-8. razreda. Izraz "udžbenik s pretežno odgojnom komponentom" je potpuno neprihvatljiv i treba ga u potpunosti izostaviti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 64 | Kristina Lučić Andrijanić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Slažem se da se ovim Pravilnikom dodatno ruši status predmeta glazbene, likovne, tehničke i tjelesne i zdravstvene kulture. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. |
| 65 | Kristina Lučić Andrijanić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Članak 10. treba u potpunosti izbaciti jer su svi predmeti odgojno-obrazovni i kao takvi trebaju biti ravnopravni. Radim u glazbenoj školi i za predmet Povijest glazbe nemam udžbenik. Ne moram niti govoriti koliko vremena i truda moram uložiti na pripremu sata. A tek koliko vremena učenici potroše na zapisivanje u bilježnice jer printanje moje skripte nije uvijek moguće. Nastava Glazbene kulture jednostavno nije moguća bez udžbenika u sklopu kojih su i zadaci u stilu radnih listića, npr. aktivno slušanje glazbenog djela. Kako će učitelji ostvariti ishode iz novog kurikuluma bez udžbenika od 1.-3. razreda? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 66 | Katarina Jerkić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Ako od 1.-3. razreda ne postoji udžbenik, nadam se da će postojati dovoljno drugih obrazovnih materijala jer će ovakvo izvođenje nastave biti učiteljima biti otežano, a učenicima učenje onemogućeno (učenici uvijek moraju imati dostupne slušne primjere i pjesme koje obrađuju na nastavi). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 67 | Valentina Rak | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Djeca uz udžbenik brzo i s lakoćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore jer su udžbenici grafički odlično osmišljeni i poticaj su za učenje, ples i stvaralaštvo, i omogućavaju i korelaciju s ostalim predmetima. Što je s učiteljima i njihovim pripremama sata kada ne bude udžbenika? Odakle da nabavljaju materijal potreban za učenje i obradu novih pjesama? Trebaju li ih pronalaziti na internetu ili možda kopirati iz starih udžbenika (ako se ondje nalaze preporučene pjesme) ? U prvom slučaju krše se autorska prava, a u drugom slučaju dolazi do nepotrebnog gomilanja materijala koji je u suštini udžbenik u formi hrpe papira. Mnogo škola u Republici Hrvatskoj i danas ne posjeduje printer, a kamoli druge uređaje kojima bi mogli organizirati nastavu u skladu s ovim zahtjevima. Što onda? Učitelj bi o svom trošku trebao pripremati materijale, ili bi od učenika trebao tražiti novac za papir i printanje? Svaka promjena nije nužno napredak, iako se čini da se učenicima "olakšavaju" školske torbe, isto tako se otežava rad učiteljima, a samim time i učenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 68 | Dora Turčin | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Djeca uz udžbenik brzo i s lakćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore jer su udžbenici grafički odlično osmišljeni i poticaj su za učenje, ples i stvaralaštvo, a omogućavaju i korelaciju s ostalim predmetima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 69 | NATALIJA BANOV | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | (1) Mišljenja sam da treba ostaviti uporabu udžbenika glazbene kulture od 1. do 3. r. Naime, dosadašnja praksa pokazuje da djeca uz udžbenik brzo i s lakoćom usvajaju pjesme, prepoznaju glazbena djela (i autore), pojedina glazbala, uče nove glazbene igre, brojalice te druge glazbene pojave (npr. uče o glazbenim ili plesnim školama, o kazalištu, glazbenim manifestacijama, događajima i sl.) jer su isti grafički odlično osmišljeni te su ujedno poticaj za učenje, ali i druge oblike aktivnosti (ples, stvaralaštvo, slikanje i crtanje itd.) tj. korelaciju s ostalim nastavnim predmetima u punom smislu te riječi. Osim toga Glazbena kultura je redovni nastavni predmet od 1. razreda i kao takav od učitelja zahtjeva ozbiljan i profesionalan odnos prema njemu kao i prema ostalim nastavnim predmetima. Dajući predmetu glazbene kulture samo odgojnu funkciju, u potpunosti se negira novi kurikulum glazbene kulture u kojima ciljevi, a time i ishodi predmeta nisu samo odgojni, već u velikoj mjeri i obrazovni! Novi Zakon o udžbenicima zapravo negira novi predmetni kurikulum Glazbene kulture. Zar to nije jasno onima koji pišu, ali i donose propise i zakone! U ovoj su situaciji, narodski rečeno, "sami sebi su skočili u usta". Zato nikako ne bi trebalo stajati niti u jednom dokumentu da je glazbena kultura predmet s "pretežno odgojnom komponentom"! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 70 | Zvonimir Čičak | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Članak 10, stavak 1 je promašen u potpunosti. Iz kojeg točno pomoćnog nastavnog sredstva učenici trebaju usvojiti riječi pjesama? Udžbenik je primarni izvor znanja u svim školama. Njegova uloga je bitna koliko i uloga nastavnika u nastavnom procesu. Također, tiskano izdanje udžbenika je popraćeno i elektroničkom građom, primjerice: kasetom, CD-om, CD-ROM-om, DVDROM-om… što omogućava lakše stjecanje potrebnih znanja i kompetencija te ishoda učenja. Osim što kvalitetnim izborom udžbenika nastavnik za učenika bira najbolji primarni i obvezni izvor znanja, osigurava kvalitetnu provedbu svojega posla. Reprezentativni tekst, metodički oblikovana pitanja i zadatci, isticanje ključnih pojmova, dodatne informacije znače kvalitetnije organiziranu nastavu. Kvalitetnija nastava osigurava ispunjavanje svih zacrtanih ciljeva koji se stavljaju pred svaki školski predmet pa tako i pred Glazbenu kulturu. Smatram da se svim učenicima trebaju i moraju osigurati primarni izvori znanja. Udžbenici na svojim stranicama imaju jasno istaknute nove pojmove; strukturirani su u skladu sa spoznajama i metodologijom matične znanosti, aktualnim didaktičkim spoznajama i zahtjevima metodike pojedinih nastavnih predmeta. Dakle, on je podloga komunikacijskoj, iskustvenoj, projektnoj, problemskoj nastavi. Također dio vezan za digitalizaciju obrazovanja - u drugim zemljama postoje i negativna iskustva s digitalizacijom obrazovanja. Radi se o skupom eksperimentu koji bi, nakon što se iskoriste sredstva iz Europskih fondova, mogao pasti na teret roditelja, obzirom da se Vlada nije obvezala financirati troškove elektroničkih knjiga i opreme. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 71 | Ružica Ambruš-Kiš | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Treba doista biti hrabar, da ne rabim grublji izraz, pa u današnje vrijeme bazirajući se na suvremenim neuroznanstvenim, psihološkim i pedagoškim spoznajama (čl. 3 ovoga pravilnika) dijeliti predmete u školi na odgojne i obrazovne. Ovakav stav prema edukaciji (namjerno izostavljam izraz odgoj i obrazovanje, jer je ta pedagoška floskula donijela puno štete našem obrazovnom sustavu u prošlosti očito pretpostavljajući da se može odgajati bez da se obrazuje i obratno). Glazba je najdragocjenije područje znanstveno-spoznajnog, umjetničkog, estetskog, etičkog, psihomotornog i sredstvo socijalizacije djeteta. Ishodi kurikuluma Glazbene kulture i umjetnosti u cijeloj obrazovnoj vertikali holistički obrazuju dijete i ne nalazim koji su to pretežno odgojni ishodi u predmetu Glazbena kultura i umjetnost. Molim predlagatelja da izdvoji ishode s pretežno odgojno komponentom! Također pitam je li moguće da Hrvatski jezik s 5 sati nastave tjedno i Matematika s 4 sata tjedno manje odgajaju djecu, nego predmet Glazbena kultura s 1 satom tjedno? Istodobno ističem katastrofalnu činjenicu da se u Zakon o udžbenicima ista sintagma u čl. 3 s podjelom na „predmete s pretežno odgojno komponentom“ ubacila nakon javne rasprave. To smatram krajnje nepoštenim, neetičkim i neodgojnim od strane predlagatelja Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. |
| 72 | Karla Hršak | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Članak 10. Spominjete predmete s pretežnom odgojnom komponentom te navodite da za iste nisu potrebni udžbenici u nižim razredima OŠ. Moje pitanje je: Mislite li da se samo na tim predmetima odgajaju djeca, da je to posao samo predmeta Likovne kulture, Glazbene kulture te Tjelesne i zdravstvene kulture. Što ostali predmeti, kao što su Matematika, Hrvatski jezik, Priroda i društvo, nemaju odgojne komponente? U nižim razredima osnovne škole su najviše zastupljene odgojno-obrazovne znanosti, a manje matične znanosti. S obzirom na to, potrebni su udžbenici svih predmeta, pa tako i Likovne i Glazbene kulture, a prvenstveno su potrebni i vrsni metodičari, kako bi umjeli svoje znanje, na prihvatljiv i djeci blizak način prenijeti i približiti. Koja će pomoćna, nastavna, neobavezna sredstva biti udžbenici iz koje ćemo čitati tekst novih preporučenih pjesama te u koji ćemo upisativati analize skladbe? Gdje će učitelji nabavljati te materijale i tko će to financirati? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 73 | Valentina Petrač | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | (1) Za nastavu glazbene kulture odobravaju se udžbenici za 4.-8. razred osnovne škole. PRIMJEDBA Kako će se odvijati nastava glazbene kulture od 1. do 3. razreda bez udžbenika? Udžbenik je nastavno sredstvo koje učeniku u nastavi glazbene kulture olakšava usvajanje teksta pjesme te omogućava vizualizaciju pjevanih glazbenih fraza. Čak je i učeniku, koji još nije svladao čitanje, potrebno predočiti tekst koji izgovara odnosno pjeva, kako bi mogao aktivno sudjelovati u globalnom pamćenju riječi i tako napredovao i u području početnog čitanja. Bez udžbenika, učitelji će biti osuđeni na pronalaženje odgovarajućih pjesama i umnožavanje istih sve u svrhu provođenja kvalitetne i svrhovite nastave glazbene kulture, stoga nema smisla udarati temelje udžbeničke prakse u nastavi glazbene kulture, budući da se dosad nije pokazala neuspješnom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 74 | Anja Filjar | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Što se tiče članka 10. stavka 1 za nastavne sadržaje nastave glazbene kulture u 1., 2. i 3. razredu osnovne škole potreban je udžbenik kao i za 4., 5., 6., 7. i 8. razred jer on učenicima olakšava stjecanje potrebnih znanja i kompetencija te ishoda učenja te su u svim razredima zastupljena gotovo ista nastavna područja i zbog toga je udžbenik u nastavni glazbene kulture potreban od 1. do 8. razreda osnovne škole. Kako će učenici naučiti tekst pjesme ako pred sobom nemaju odgovarajuće nastavno sredstvo, u ovom slučaju udžbenik? Hoće li učitelji trebati sami financirati printanje tekstova pjesama i materijala potrebnih za svaki sat glazbene kulture? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 75 | Lucija Kalin | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Korištenje udžbenika s pretežno odgojnom komponentom Članak 10. (1) Za nastavu glazbene kulture odobravaju se udžbenici za 4.-8. razred osnovne škole. 1. primjedba Škola je odgojna ustanova, te "Udžbenici s pretežno odgojnom komponentom", što bi trebali biti? U svim nastavnim predmetima učitelji djecu odgajaju, spremaju za život (ili bi to trebali raditi). 2. primjedba: Zašto se izostavljaju udžbenici za GK od 1. do 3. razreda? Iz kojeg točno pomoćnog nastavnog sredstva učenici trebaju usvojiti riječi pjesama? I pjevanje se uči, zar ne? Glazbena djela se uče slušajući, zar ne? Ukoliko učitelji kopiraju pjesme s interneta ili nekih drugih izvora, krše autorska prava autora pjesama. Čak da se i tijekom ostalih nastavnih satova pjevaju i slušaju glazbena djela, kolika je vjerojatnost da će učenici usvojiti predviđene pjesme i glazbena djela, ukoliko nemaju pomoć u udžbeniku, u obliku zapisa riječi pjesama ili naziva glazbenih djela i njihovih autora. Iz dosadašnje dugogodišnje prakse, djeca uz udžbenik brzo i s lakoćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore, jer su isti grafički odlično osmišljeni, te poticaj za učenje. Poticaj je i za ples i za smišljanje novih pjesama (stvaralaštvo), te poticaj za slikanje i crtanje...korelacija s ostalim nastavnim predmetima u punom smislu te riječi. Osim toga Glazbena kultura je redovni nastavni predmet od 1. razreda i kao takav od učitelja zahtjeva ozbiljan i profesionalan odnos prema njemu, kao i prema ostalim nastavnim predmetima. Nadam se da je prijedlog 1. stavka, članka 10. omaška predlagača. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 76 | Dubravka Mihalić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Korištenje udžbenika s pretežno odgojnom komponentom Članak 10. (1) Za nastavu glazbene kulture odobravaju se udžbenici za 4.-8. razred osnovne škole. 1. primjedba Škola je odgojna ustanova, te "Udžbenici s pretežno odgojnom komponentom", što bi trebali biti? U svim nastavnim predmetima učitelji djecu odgajaju, spremaju za život (ili bi to trebali raditi). 2. primjedba: Zašto se izostavljaju udžbenici za GK od 1. do 3. razreda? Iz kojeg točno pomoćnog nastavnog sredstva učenici trebaju usvojiti riječi pjesama? I pjevanje se uči, zar ne? Glazbena djela se uče slušajući, zar ne? Ukoliko učitelji kopiraju pjesme s interneta ili nekih drugih izvora, krše autorska prava autora pjesama. Čak da se i tijekom ostalih nastavnih satova pjevaju i slušaju glazbena djela, kolika je vjerojatnost da će učenici usvojiti predviđene pjesme i glazbena djela, ukoliko nemaju pomoć u udžbeniku, u obliku zapisa riječi pjesama ili naziva glazbenih djela i njihovih autora. Iz dosadašnje dugogodišnje prakse, djeca uz udžbenik brzo i s lakoćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore, jer su isti grafički odlično osmišljeni, te poticaj za učenje. Poticaj je i za ples i za smišljanje novih pjesama (stvaralaštvo), te poticaj za slikanje i crtanje...korelacija s ostalim nastavnim predmetima u punom smislu te riječi. Osim toga Glazbena kultura je redovni nastavni predmet od 1. razreda i kao takav od učitelja zahtjeva ozbiljan i profesionalan odnos prema njemu, kao i prema ostalim nastavnim predmetima. Nadam se da je prijedlog 1. stavka, članka 10. omaška predlagača. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 77 | ANTE GAŠPARDI | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Za nastavu glazbene kulture odobravaju se udžbenici za 4.-8. razred osnovne škole. Po kojem to kriteriju nisu potrebni za 1-3? Daje se naslutiti da će nastava glazbene kulture u spomenutim razredima biti na margini obrazovanja, a radi se o predmetu kroz cijelo osnovnoškolsko obrazovanje kao i hrvatski, engleski,matematika... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 78 | Željka Lupret | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Svrha glazbenog od 1. do 3. razreda nije da učenici napamet uče tekst pjesama, već da razvijaju elemente glazbenog sluha (osjećaj za ritam, intonaciju, izražajnost u dinamici, tempu itd.). Dakle, udžbenici su im potrebni kako bi za vrijeme pjevanja mogli pratiti tekst pjesme te će se izbacivanjem udžbenika to onemogućiti i prisiljavati učenike na "bubanje" teksta pjesama napamet. S pomoću udžbenika učenici mogu i kod kuće pjevati pjesme naučene u školi. Ukoliko se izbace udžbenici, učiteljice i učitelji će biti prisiljeni printati i kopirati tekstove pjesama, a mnoge škole nemaju papir pa se učiteljice i učitelji moraju snalaziti o vlastitom trošku. Ovim člankom donose se nove poteškoće i za učenike i za učitelje, a prednosti nema. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 79 | Marija Banić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Poštovani, smatram da učenici trebaju imati udžbenik za nastavu glazbene kulture od 1.do 8. razreda jer ćemo u protivnom morati dodatno kopirati učenicima pjesme koje želimo da uvježbaju kod kuće, a sve škole nemaju projektore u učionicama i nisu u mogućnosti tijekom obrade projicirati tekst pjesme koju obrađuju te će im tekst trebati i tijekom obrade. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 80 | MILJENKO HAJDAROVIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Ovim se pravilnikom nastavlja degradacija glazbene, likovne i tehničke kulture u osnovnoj školi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pravilnik ne degradira navedene predmete, već se potiče korištenje različitih drugih obrazovnih materijala u nastavi spomenutih predmeta. |
| 81 | VESNA SVALINA | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 10. | Pitanje je zašto su udžbenici za nastavu glazbene kulture potrebni od 4.-8. razreda, a ne i u 1., 2. i 3. razredu, iako su u svih osam razreda osnovne škole zastupljena gotovo ista nastavna područja? Udžbenik glazbene kulture ne treba izbacivati, nego ga treba osuvremeniti, što je u današnje vrijeme svakako moguće. Treba ostaviti mogućnost korištenja udžbenika u svim razredima (od 1. do 8.) s tim da se ide prema oblikovanju multimedijskog udžbenika. Predlažem da se stavak 1 Članka 10. u potpunosti izostavi i tako ostavi mogućnost korištenja udžbenika u nastavi glazbene kulture u svih osam razreda osnovne škole. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 82 | Institut za cjeloživotno učenje | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 9. | Prema kojim je kriterijima određeno da udžbenici stranih jezika smiju biti radni u svim razredima osnovne i srednje škole, a za Hrvatski jezik samo od 1. do 4. razreda osnovne škole? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakonom je definirano da se pravilnikom određuju udžbenici radnog karaktera u razrednoj nastavi. |
| 83 | Slavenka Halačev | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 9. | Komentar na članak 9. Ukidanje udžbenika glazbene kulture od 1. do 3. razreda osnovne škole imat će dugoročne posljedice na kvalitetu rada u tom predmetu. Udžbenik glazbene kulture, poput obveznih i radnih udžbenika iz hrvatskoga, matematike, prirode i društva te stranog jezika donosi metodički strukturirane sadržaje u riječi i slici, što znači tekstove pjesama, glazbene zadatke, ilustracije i fotografije s glazbenim sadržajima neophodnim za razumijevanje glazbe. Prateći digitalni glazbeni i vizualni sadržaji kao što su snimljene pjesme, primjeri iz glazbene literature, video prikazi plesova, galerije slika, pojmovnici, notni zapisi…. pridonose da sat glazbene kulture bude zabavan i radostan, a po važnosti ravnopravan matematici, hrvatskome te prirodi i društvu. Ukidanjem udžbenika glazbene kulture u nižim razredima učitelji će biti usmjereni prema bespućima interneta, učenici će zapisivati tekstove pjesama ili će im učitelji dijeliti fotokopije, spremati ih u mape ili lijepiti u bilježnice i sl. Učitelji neće imati niti vremena niti mogućnosti za pripremu svega onoga što su u strukturiranom obliku imali u tiskanom udžbeniku s digitalnim obogaćenjem te metodički osmišljenim dodatnim materijalima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 84 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 9. | (2) Udžbenici iz stavka 1. ovog članka u svom sastavu sadrži radne materijale za ostvarenje svih predviđenih ishoda i očekivanja međupredmetnih tema za pojedini razred. Komentar: nejasno je što se misli pod „radni materijali koji bi trebali biti u sastavu udžbenika“; pretpostavljam da se misli na radne stranice. Treba izbaciti stavak 2 jer prvi stavak podrazumijeva radne stranice. ILI treba zdravorazumski reći da udžbenik ima stranice koje služe učenicima za pisani rad. (3) Postavlja se pitanje prema kojim kriterijima i spoznajama udžbenici stranih jezika mogu biti radni u svim razredima, a udžbenik hrvatskog jezika samo od 1. do 4. razreda osnovne škole? Predlažemo formulaciju: Udžbenik s radnom namjenom ili svrhom može se koristiti za nastavu svih jezika u svim razredima osnovne i srednje škole. (4) Komentar: što znači da udžbenik „ima u svom sastavu dovoljno zadataka“? Znači li to da udžbenici drugih predmeta (fizike, kemije, geografije, hrvatskog jezika...) ne moraju imati dovoljno zadataka? Predlažemo brisanje stavka. (5) Predlažemo formulaciju: Sadržaji jezika i književnosti u udžbeniku hrvatskog jezika mogu biti integrirani u jednom svesku, ili odvojeni u dva sveska. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon predviđa da se pravilnikom određuju koji će udžbenici biti radnog karaktera u razrednoj nastavi. Iznimke su definirane Zakonom, a ne ovim pravilnikom. Vezano uz stavak 4, radi se o udžbeniku koji je do sada imao integriranu zbirku zadataka. To se i sada očekuje. |
| 85 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 9. | (1) Komentar: udžbenik ne može imati karakter, pa ni radni, nego udžbenici iz nekih predmeta mogu imati radnu namjenu ili svrhu. Predlažemo formulaciju: Udžbenici za Hrvatski jezik, Matematiku te Prirodu i društvo su radni ILI imaju radnu namjenu. | Nije prihvaćen | Odbija se. Terminologija koja se koristi u Pravilniku mora odgovarati terminologiji Zakona, a u ovom slučaju radi se o udžbenicima s radnim karakterom. |
| 86 | Srpsko narodno vijeće | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 9. | Ako se previđaju udžbenici radnoga karaktera za Hrvatski jezik i za strane jezike, treba predvidjeti i upotrebu takvih udžbenika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina za sva tri modela. Zakon o udžbenicima (članak 10, stavka 4) kaže da su radni udženici iznimka inače planiranoj višegodišnjoj upotrebi udžbenika (što bi trebalo financijski rasteretiti roditelje i omogućiti dijeljenje knjige s narednim generacijama). Bilo bi jednostavnije propisati zbirku zadataka i/ili radnu bilježnicu, a u udžbeniku strukturirati zadatke tako da se pišu u bilježnici ili drugdje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakonom je definirano da se pravilnikom određuju udžbenici radnog karaktera u razrednoj nastavi |
| 87 | VALENTINA LUGOMER | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 9. | U ovom se članku stranim jezicima daje prednost pred hrvatskim jezikom. Usvajanje standardnoga hrvatskoga književnoga jezika iziskuje jednak ili veći broj sati vježbe u odnosu na usvajanje stranih jezika. Ako za predmet Hrvatsko jezik ne bude omogućeno tiskanje RB, udžbenik bi morao biti radni. Nadalje, udžbenički komplet za nastavu Hrvatskoga jezika mora sadržavati i radnu bilježnicu jer se jezik usvaja vježbom, dakle mora biti predviđen i treći svezak za RB. U slučaju da se radi o integriranom udžbeniku koji obuhvaća sva četiri nastavna područja toga predmeta, morao bi se moći izdati u četiri sveska (udžbenik i RB bilježnica za 1. obrazovno razdoblje i udženik i RB za 2. razdoblje) zbog broja sati koji obuhvaća (140 ili 175 sati godišnje) kako bi učenička torba bila lakša. Tu treba dodati, kao za matematiku, da udžbenički komplet mora sadržavati dovoljan broj primjera za uvježbavanje spoznaja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Udžbenik za Hrvatski jezik u višim razredima nije radnog karaktera, no može se (kao i do sada) koristiti radna bilježnica ili neki drugi radni materijal. Udžbenik za matematiku u višim razredima osnovne škole također nije radnog karaktera. |
| 88 | Mladen Tomorad | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 9. | Predlažem da se u članak 9 pod stavak 6 ubaci da udžbenik povijesti u gimnazijama može imati više od 1 sveska. Na taj način se otvara mogućnost da se veći dio nastavnog materijala nastavnog predmeta povijesti ponudi u elektroničkom obliku ili da se barem izvori ponude u elektroničkom obliku. Ukoliko ovi prijedlozi budu prihvaćeni nesmetano će se omogućiti provođenje kurikuluma nastavnog predmeta povijesti u srednjim školama te nastaviti njegova predviđena reforma. doc. dr. sc. Mladen Tomorad Odsjek za povijest Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 8 kaže kako su udžbenici u pravilu u jednom svesku, što znači da može biti i više svezaka tamo gdje je to opravdano. Udžbenika povijesti svakako može imati uz tiskani i elektronički dio. |
| 89 | VESNA SVALINA | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 9. | Predlažem da u Članku 9. stavku 1 tekst glasi ovako: (1) Udžbenik radnog karaktera može se koristiti za Hrvatski jezik, Matematiku, Prirodu i društvo i Glazbenu kulturu u 1.-4. razredu osnovne škole. Obrazloženje: Stjecanje glazbenih znanja je specifično te se i sadržaji u udžbenicima za Glazbenu kulturu trebaju prezentirati na specifičan način. To ne znači da udžbenik za Glazbenu kulturu nije potreban, nego da ga treba oblikovati drugačije od udžbenika koji se koriste u ostalim predmeta u razrednoj nastavi (u nastavi Hrvatskog jezika, Matematike i Prirode i društva). Za nastavu Glazbene kulture potreban je multimedijski udžbenik koji uključuje tekst i snimke glazbe. Takav udžbenik potrebno je osigurati učenicima svih razreda osnovne škole - od 1. do 8. razreda. | Nije prihvaćen | Odbija se. Pravilnik ne predviđa udžbenik za Glazbenu kulturu u 1. - 3. razredu. Za predmet Glazbena kultura predviđaju se drugi obrazovni materijali koji mogu biti radnog karaktera. |
| 90 | Iva Palčić Strčić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | (4) Izraz učenici s poteškoćama zamijeniti izrazom učenici s teškoćama. | Prihvaćen | Prihvaća se. Ispravljeno je. |
| 91 | JOSIP MATKOVIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | Nema potrebe propisivati obvezu da tiskani dio udžbenika mora biti u jednom svesku. Dapače, baš zbog rasterećenja učeničkih torbi poželjno je da se objave u više svezaka, osobito kod predmeta s većom satnicom (Hrvatki jezik, Matematika). Treba to ostaviti na procjenu nakladnicima uz poštivanje Zakona o udžbenicima. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak je obrisan. |
| 92 | Darija Sever | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | Pravilnik treba naglasiti da je u osnovnoj školi primaran tiskani udžbenik. Njihov sadržaj mora biti u skladu sa svim ishodima. Digitalni dio udžbenika može i mora sadržavati multimedijalne sadržaje (npr. za Hrvatski jezik), digitalne sadržaje i alate za uvježbavanje gradiva i sl.) Postotak digitalnih sadržaja za učenike trebao bi se kretati od 1. do 8. r. u postotcima od 0% (1.r. OŠ) do 25% (8.r. OŠ) s varijacijama za određene predmete: Hrvatskom jeziku primaran je tiskovni medij, ali za STEM predmetima moguć je i veći postotak digitalnih sadržaja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakon i pravilnik nude mogućnost različitih omjera tiskanog i elektroničkog dijela. |
| 93 | IGOR SOLDIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | Zašto bi udžbenik trebao biti u jednom svesku? Zbog težine torbi poželjno je da se udžbenici iz pojedinih predmeta tiskaju u više svezaka... | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak je obrisan. |
| 94 | UDRUGA NAKLADNIKA I KNJIŽARA | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | Članak je u svim bitnim elementima prilično neprecizan. (7) S obzirom na novu odredbu Zakona o gramaži udžbenika ovaj stavak je nepotreban i treba ga izbaciti. (9) Tiskani dio udžbenika objavljuje se, u pravilu, u jednom svesku. S obzirom na prirodu predmeta i obrazovnog razdoblja preporučamo da nema ovakve odredbe te svaki Nakladnik samostalno može odlučiti kako će objaviti udžbenike za određene razrede poštujući Zakonske odredbe. Objavljivanje udžbenika u više svezaka, u okviru Zakonom propisane cijene, najkvalitetnije je rješenje za rasterećenje težine školske torbe. (11) Poštujući sve navedene zahtjeve, trajnost udžbenika svakako ovisi i o korisniku i njegovim navikama. Zadana gramatura papira - 60g/m2 - je zahtjevna pogotovo kada govorimo o radnim udžbenicima u razrednoj nastavi gdje se očekuje izdržljiviji papir s obzirom na prirodu njihova korisnika. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 7 je revidiran, stavak 9 je obrisan, vezano uz stavak 11, zadana je minimalna gramatura, dakle može biti i drugačija. |
| 95 | Alfa d.d. | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | (7) Ovo su nasumično izabrane dimenzije koje nepotrebno ograničavaju slobodu izdavača da sam bira dimenzije izvedene iz formata A4 ili B5, jer se to tiče isključivo izdavača i dogovora s tiskarama. Popis je nepotreban i nema nikakvu vrijednost, poput nasumičnog biranja brojeva u nekom rasponu. Preuzet je iz dosadašnjeg udžbeničkog standarda koji je također imao taj problem, dakle samo se prenosi ono što ranije nije dobro promišljeno. Trebalo bi ga ukloniti, jer je već dovoljna napomena da mora biti izveden iz A4 ili B5 formata (ili točno ti formati). Puno bi važnija bila napomena da dimenzije moraju biti prikladne za korištenje u nastavi i kod kuće, za prijenos u školskoj torbi i prilagođen zahtjevima koncepta i sadržaja udžbenika, i da je to stavka za procjenu udžbenika. Eventualno bi se mogla dodati minimalna i maksimalna vertikalna, odnosno horizontalna dimenzija. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak je revidiran na način da je zadano da su dopušteni formati između standardnog A4 i B5. |
| 96 | ADELA PAPIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | Smatram da je potrebno naglasiti da tiskani udžbenik mora sadržavati sve ishode. U trenutnim eksperimentalnim udžbenicima pojedinih izdavača su čitave cjeline prebačene u digitalni udžbenik a u tiskanom ih nema. Tiskani udžbenik bi trebao dati osnove za zadovoljavajuću razinu usvojenosti svih ishoda, a digitalni proširenje sadržaja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakon i pravilnik omogućavaju različite modele tiskanog i elektroničkog udžbenika koji zajedno čine cjelinu i obuhvaćaju sve ishode. |
| 97 | ADELA PAPIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | Stavak 9: Zašto bi udžbenik trebao biti u jednom svesku? Zbog težine torbi poželjno je da se udžbenici iz pojedinih predmeta (hrvatski jezik - gramatika i književnost, matematika - 1. i 2. polugodište) tiskaju u 2 sveska. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak se briše. |
| 98 | Hrvoje Šlezak | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | U stavku 7. u kojem se navode mjere izvedbenih formata potrebno je dodati mjernu jedinicu mm jer ovako nije jasno o čemu se radi. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Stavak je revidiran na način da se više ne nabrajaju eksplicitno formati već raspon formata. |
| 99 | Bojan Pavelić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | Stavak 9: (izbaciti riječ u pravilu) Tiskani dio udžbenika objavljuje se u jednom svesku, osim udžbenika radnog karaktera za hrvatski jezik, matematiku i prirodu i društvo od 1.do 4.r OŠ. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Stavak se briše. |
| 100 | Ivo Elezović | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | Stavkom 7 ste izbacili A4 i B5 kao prihvaćene formate. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Hvala na sugestiji, cijeli stavak je revidiran i uključuje standardne A4 i B5 formate. |
| 101 | ANITA KRAJAČ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | Poštovani, u stavku jedan trebalo bi navesti o kojim je standardnim formatima riječ. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zbog brzog razvoja tehnologije ne navode se točni formati. |
| 102 | IGOR SOLDIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | Koja je to optimalna čitljivost teksta za određenu dob učenika odnosno fazu obrazovanja? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Stručnjaci koji rade na razvoju udžbenika znaju to procijeniti, a svoje mišljenje daje i stručno povjerenstvo. |
| 103 | MILJENKO HAJDAROVIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | Stavak (5) nejasno je zašto bi LMS paket trebao biti prenosiv na druge LMS sustave? Potpunu integraciju na taj način ionako nije moguće postići. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak se briše. |
| 104 | MILJENKO HAJDAROVIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 8. | Stavak 1- što su standardni formati i nema li potrebe uključiti ih u ovaj propis? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zbog razvoja tehnologije ne navodimo formate. |
| 105 | Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 7. | Stavak 7 - audio zapisi u nastavi stranih jezika imaju posebnu funkciju poticanja razvijanja vještine slušanja s razumijevanjem stoga sadržaj audio zapisa (transkript) ne smije biti vidljiv tijekom slušanja. Transkripti se objavljuju najčešće na kraju udžbenika, a u digitalnom obliku kao zasebni dokumenti. U ovom stavku treba posebno istaknuti ulogu transkipata u nastavi stranih jezika. Isto vrijedi i za video materijal. Ako se u nastavi stranih jezika rabi video materijal njegova se funkcija gubi ako postoje titlovi. Dakle, stavak br. 7 ne može u ovom obliku biti primjenjiv na audio i video zapise u nastavi stranih jezika jednako kao i u drugim predmetima. Molimo specificirati, ili unijeti ograničenje u vidu sljedeće formulacije, "izuzev u materijalima za nastavu stranih jezika koji podliježu posebnim metodičko-didaktičkim zakonitostima" | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Cilj je omogućiti učenicima s teškoćama lakšu prilagodbu elektroničkog dijela, nije nužan preduvjet. Stavak je dorađen. |
| 106 | Iva Palčić Strčić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 7. | (5) Stavak je loše definiran. Potrebno je konzultirati stručnjake. Učenici oštećenog vida (ako je oštećenje vida prisutno od rođenja ili ranog djetinjstva) imaju suženo iskustvo u prepoznavanju pojmova. Stoga im detaljan opis slike koji uključuje npr. boje ili oblik ne predstavlja iskustveno blizak opis. (6) Izraz poteškoće zamijeniti u cijelom pravilniku s izrazom teškoće (osim u Članku 12. gdje je ispravno korišten izraz). "..izbor fonta, slobodne desne margine, razmaka između slova, kontrasta i sl. kao i formatiranje teksta u kraćim odlomcima kako bi se održala pažnja čitatelja." - pretpostavljam da se ne misli na razmak između slova nego između redova. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Spomenuti stavci su dorađeni. |
| 107 | Martina Jakovčić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 7. | „Statični (slike, grafike, ilustracije, fotografije i sl.) i dinamični elementi (multimedija, animacije, simulacije, audio i video zapisi, interaktivni elementi i sl.) su kvalitetni, jasni, sadržajno povezani, referirani u tekstu udžbenika, opisani nazivom, i, prema potrebi, popratnim tekstom. Zvuk koji prati sadržaj je jasan, a odgovarajući zvučni zapisi kvalitetni, jezično i pravogovorno pravilni“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Spomenuti elementi su uglavnom referirani i u tekstu udžbenika. |
| 108 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 7. | (5) Komentar: pod opisom slike valjda se misli na zvučni ili govorni opis slike?! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Stavak je revidiran i pojašnjen. |
| 109 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 7. | (1) Komentar: pretpostavljamo da se iskazom „Elementi vizualnog dizajna potiču učenika na daljnje korištenje i učenje pazeći pritom da količina i vrsta primijenjenih statičnih i multimedijalnih elemenata doprinosi razumijevanju sadržaja i ne ometa pažnju korisnika“ željelo reći da vizualni dizajn ne smije zamarati, opterećivati, otežavati učenikovu recepciju, da statični i dinamični vizualni elementi moraju biti uravnoteženi te da ne smije biti vizualnih distraktora. Dio rečenice „te su izrađeni prema standardima struke i primjereni razvojnoj dobi učenika kojem su namijenjeni“ je nepotreban jer se podrazumijeva da sve što se radi mora biti primjereno razvojnoj dobi učenika. Ovako izgleda da samo ovaj stavak poštuje razvojne karakteristike korisnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Slažemo se s komentarom, vjerujemo da je sve sadržano u formulaciji koja je predložena u pravilniku. |
| 110 | Hano Uzeirbegović | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 7. | Stavak 3 bi se terbao izbaciti jer bi se multimedijski sadržaj sadržaj isporučivao sa elektroničkim udžbenikom. Ukoiko stavak 3 ostaje potebno je naglasiti koji su preglednici podržani za te multimedijske sadržaje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovaj članak odnosi se i na tiskani i na elektronički dio udžbenika. |
| 111 | MILJENKO HAJDAROVIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 7. | Stavak 7 - jesu li titlovi potrebni za video isječak koji sadrži hrvatsku naraciju? Kod manjih i slabijih uređaja prikazivanje tj. vidljivost titlova će biti problematično. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Tamo gdje je moguće potiče se prilagodba elektroničkog dijela učenicima s teškoćama. Stavak je revidiran. |
| 112 | MILJENKO HAJDAROVIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 7. | Stavak 2 u je u ovom obliku potpuno nejasan. Što znači optimiziran za web u današnje vrijeme? To prije svega ovisi o uređaju korisnika, brzini i propusnosti internetskog prometa. Ovako opisno definiran stavak se može proizvoljno tumačiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zbog razvoja tehnologije ne propisuju se detalji, no udžbenici koje korisnici neće moći lako koristiti na standardnim uređajima zasigurno neće biti odabrani i korišteni. |
| 113 | Adam Vuk | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 6. | Stavak 6. nema smisla ako se u obzir uzme činjenica da su za dostizanje razine A1 u osnovnoj školi potrebne četiri školske godine, a za razinu A2 još dodatne četiri školske godine. Znači li to da će na svakome udžbeniku od 1. do 4. razreda OŠ (prvi strani jezik), odnosno od 4. do 8. razreda OŠ (drugi strani jezik) pisati razina A1. Ako bi na udžbeniku iz stranoga jezika za npr. prvi razred OŠ stajala oznaka A1, time bi se sugeriralo da će učenik tim udžbenikom svladati razinu A1, a to jednostavno nije moguće. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak 6 se briše. |
| 114 | Alenka Taslak | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 6. | Podržavam Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika koje je istaknulo dva razloga zboj kojih je isticanje znanja prema ZEROJ-u problematično. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak 6 se briše. |
| 115 | Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 6. | Stavak 6 - pitanje isticanja jezičnog znanja prema ZEROJ-u problematično je iz dva razloga: a) U dokumentu Odluke o kurikulumu za njemački jezik u osnovnoj i srednjoj školi koji je bio na javnoj raspravi u prosincu 2018., nije bilo riječi o ZEROJ-u, na taj smo nedostatak ukazali. Stoga iznenađuje da se u ovom dokumentu ZEROJ uzima u obzir kao standard. Ako je kurikulum za svaki od stranih jezika dorađen u smislu povezivanja ishoda sa deskriptorima ZEROJ-a, onda razine prema ZEROJ-u ima smisla tražiti i uoznačvanju udžbenika. No, ako ZEROJ nije uveden u kurikulum, onda ga se ne može uzeti ni kao referentni standard u ovom dokumentu. b) Drugi je problem, kao što je navedeno u jednom od komentara, da se razine prema ZEROJ-u ne mogu vezivati za svaki razred, već za određeni ciklus. Stoga je potrebno još jednom razmotriti treba li na koricama udžbenika za svaki razred navoditi razinu prema ZEROJ-u. Udžbenici za prvi strani jezik bi tako od 1. do 4. razreda mogli ponavljati istu oznaku, tj. A1, jer u specifičnostima zadane satnice i načina rada tek u 4. razredu možemo govoriti o ostvarenosti razine A1. Takva informacija nije osobito korisna, a ne postoji standardizacija dodatnih opisa samo za hrvatski sustav koja bi omogućavala raščlambu te razine na četiri godine. Isti problem postoji i za razinu A2 od 5. - do 8. razreda. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak 6. se briše. |
| 116 | Iva Palčić Strčić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 6. | (6) izbaciti stavak ZEROJ se ne spominje u kurikulumu. Trebao bi se i tamo navoditi ako se pravilnikom želi da se u udžbenicima istakne razina jezičnog znanja i vještina. S obzirom da u kurikulumu nisu navedeni preporučeni vokabular i gramatičke strukture, nego su oni prepušteni učitelju uz napomenu da se obrađuju sukladno razvojnoj dobi učenika, pitanje je kako se ta razina može istaknuti u udžbenicima ako nije definirana po ciklusima unutar kurikuluma. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak 6. se briše. |
| 117 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 6. | (1) Prema kojem pravopisu? (4) Riječ uzrast ispraviti u dobi. (6) Stavak treba izbaciti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Stavak 6. se briše, u stavku 4. izbačena je riječ uzrast. |
| 118 | Srpsko narodno vijeće | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 6. | Komentar koji se odnosi na stavku 3) odnosno na terminologiju upotrijebljenu u udžbeniku: Bilo bi uputno dati prednost internacionalnoj terminologiji odnosno terminologiji temeljenoj na grčkim i latinskim korijenima ili korijenima iz jezika u kojem teorijska razrada nastaje. To čini pojmove raspoznatljivim i referentnim kada se usporede različiti udžbenici i tekstovi na različitim jezicima (da bi djeci koja npr. slušaju nastavu Hrvatskoga jezika i književnosti te Srpskoga, Mađarskoga ili Talijanskoga jezika i književnosti u manjinskome programu ili Engleskoga i Njemačkog kao drugoga ili trećeg stranog jezika termini bili usporedivi, usvojiviji jer su građeni na sličnim osnovama). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nazivi koji nisu jezično normirani trebaju se koristiti u obliku koji preporuča i primjenjuje struka. |
| 119 | Alfa d.d. | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 6. | (6) Razine jezičnoga znanja u ZEROJ-u nisu određene nakon svakog razreda, nego nakon ciklusa od 1. do 4. razreda te 5. do 8. Slijedom toga kako navesti razinu za primjerice 5. ili 6. razred? Misli li se da se samo naznači u udžbeniku za koji je to ciklus A1 ili A2 ovisno o godini učenja? Naime, glede razina jezične kompetencije koje bi učenici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja/odsječaka osnovnoškolskog školovanja, a temeljem smjernica Zajedničkog europskog referntnog okvira za jezike koje navodite, a koji razlikuje sveukupno šest razina komunikacijske uporabe stranog jezika: U području elementarne razine to su razine A1 (pripremna razina/ Breakthrough) i A2 (temeljna razina/Waystage), u području samostalne uporabe jezika razine B1 (prijelazna razina/Threshold) i B2 (samostalna razina/Vantage) te u području kompetentne uporabe jezika razine C1 (napredna razina/Effective Operational Proficiency) i C2 (vrsna razina/Mastery). Slijedom toga navodi se sljedeće: Prvi strani jezik U uvjetima osnovnoškolskog učenja stranih jezika u Hrvatskoj učenici nakon prve četiri godine učenja stranog jezika (1.-4. razred) mogu postići razinu A1 (pripremna razina), a nakon 8. godine učenja (po završetku 8. razreda) razinu A2 (temeljna razina). Drugi strani jezik Učenici koji učenje stranog jezika započinju u 4. razredu (drugi strani jezik) u načelu mogu postići tzv. razinu A1+ što znači da u prethodno navedenim područjima jezične djelatnosti stječu razinu višu od razine A1, ali zbog ograničenog broja sati, osim u iznimnim slučajevima, ne uspijevaju u svim vještinama doseći razinu A2. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak 6. se briše. |
| 120 | Srpsko narodno vijeće | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 5. | Ovaj se Standard odnosi i na udžbenike u upotrebi u manjinskoj nastavi, pa posljednju natuknicu usmjerenu prema otvaranju djece i mladih u dominantnome obrazovanju manjinskim sadržajima (u mišljenju Povjerenstva trebalo bi biti jasno kako će se "upoznavanje i poštovanje" realizati kao odgojno-obrazovna komponenta u udžbeniku koji procjenjuje), treba nadopuniti i "kulturnim i društvenim razvojem djece i mladih pripadnika manjina u sustavu odgoja i obrazovanja". | Prihvaćen | Prihvaća se. Dodana je natuknica. |
| 121 | Srpsko narodno vijeće | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 5. | U nabrajanju što udžbenik promiče navodi se da će to biti "međukulturno razumijevanje, rasna, nacionalna, etnička (...) ravnopravnost pojedinaca i društvenih skupina....", a red iznad se, među temeljne i univerzalne vrijednosti, spominju "domoljublje, nacionalni identitet". Zašto je "nacionalno" dvaput navedeno? Ne nabraja se "rasni, etnički, spolni, rodni, vjerski identitet" jer se valjda podrazumijevaju kroz drugu natuknicu. Jedini identitet koji su autori/-ice teksta smatrali važnim izdvojiti i podići na razinu vrijednosti, etičkoga zahtjeva je "nacionalni" (iako "identitet" nije istoga reda kao "sloboda", "dostojanstvo", "emancipacija"..., on je nadogradnja i interpretacija vrijednosti). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ne vidimo koliziju između prve i druge natuknice. |
| 122 | Srpsko narodno vijeće | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 5. | U vrijednosti koje udžbenik promiče valja dodati interkulturalnost. U društvenohumanističkim udžbenicima treba naglasiti dijeljena iskustva naroda na ovim prostorima, ispreplesti različite kulturne utjecaje u sadržaje koji se obrađuju (posebno važno u kontekstu dominantnoga obrazovanja kako bi se odgajao pozitivan odnos prema manjinama i njihovome doprinosu društvu). Pritom, to nije pokriveno narednom natuknicom "međukulturno razumijevanje", dapače, s njom je u tenziji, jer "među-" podrazumijeva odvojenost, zasebnost, dok interkulturalnost ukazuje na to kulturni i jezični utjecaji nadilaze propisane kategorije i da je sveukupno stvaralaštvo, nasljeđe na ovim prostorima rezultat suradnje, zajedničkoga napora, što treba poticati i kod djece. | Nije prihvaćen | Odbija se. Međukulturno ne podrazumijeva odvojenost. |
| 123 | Srpsko narodno vijeće | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 5. | Nadopuna popisa: Uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju, treba nadopisati i pravne dokumente koji se odnose na zaštitu dobrobiti djece i mladih poput Europske konvencije o pravima djeteta. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 124 | Katarina Jerkić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 5. | Nadam se da će ove kriterije ispuniti i udžbenici iz vjeronauka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pravilnik se odnosi na sve udžbenike. |
| 125 | IGOR SOLDIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 5. | - ravnopravnost spolova na primjeren način koristeći se u jednakom omjeru ilustracijama likova obaju spolova i služeći se imenicama obaju rodova, osobito u imenovanju zvanja i zanimanja, ne narušavajući pritom komunikacijsku razinu i prirodnost hrvatskog jezika. Na koji način će se ovo provjeravati? Hoće li netko brojati ilustracije i imenice kako bi utvrdilo je li se poštovala ravnopravnost? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Skrećemo pažnju na komentar Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u ovom e savjetovanju. |
| 126 | IGOR SOLDIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 5. | Nevjerovatno - spominje se rodna ravnopravnost, a nitko od udruga koje su se borile protiv Istanbulske konvencije nije reagirao. Kud ide ovaj svijet? :) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Skrećemo pažnju na komentar Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u ovom e savjetovanju. |
| 127 | Danijela Baćilo | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 5. | Poštovane autorice i autori Pravilnika, evo nekoliko zapažanja: kao roditelj znam da se udžbenici likovne i glazbene kulture vrlo rijetko koriste, bilo bi korisnije novac uložiti u opremu školskih kabineta projektorima i platnom ili u nastavničke digitalne sadržaje, ova je napomena važna ne budu li udžbenici besplatni za sve. Udžbenici moraju biti popraćeni metodičkim priručnicima otvorenog tipa da bi nastavnici mogli prilagoditi sadržaj i razinu konkretnom razredu i dinamici rada. Nastavnicima ih treba pravovremeno dostaviti kako bi mogli pripremiti rad na vrijeme. Udžbenici bi za djecu s posebnim potrebama u integriranim razredima trebali biti rađeni tako da bar djelomično sadržajno prate udžbenik za ostale učenike, ali na njima prikladnoj razini i oblicima. U kontekstu digitalizacije i učeničkog rada, valja promisliti kako će djeca koja kod kuće nemaju "flat" internet isti koristiti za rješavanje nekih "online" kvizova ili igrica, istraživati neku materiju, sudjelovati u skupnom radu ako su putnici i poslije 7. sati idu kući i ne mogu koristiti računalo u knjižnici? Također, kako će e-knjigu na uređaj preuzeti djeca koja kod kuće nemaju uređaj? Povjerenstvo bira udžbenike, no tijekom ili na kraju godine nastavnicima mora biti omogućeno iznošenje mišljenja i zamjedaba o udžbenicima, za poboljšanje istih ili kao argument za odustajanje od rada na njima jer ne bi trebalo automatski obvezno koristiti isti udžbenik u iduće četiri godine kao do sada. Uz udžbenike treba predvidjeti objavljivanje s njima povezanih tekstova: obogaćivanje tekstova na stranicama eLektire jer mnogih tekstova nema, mnoge su knjižnice siromašne, na toj stranici nema objavljenih neknjiževnih, kao ni stručnih tekstova. Svakako treba spomenuti da za mnoge predmete još nema službeno odobrenih udžbenika, dok neki imaju preporuku, ali nisu odobreni. Srdačan pozdrav i puno uspjeha u budućem radu i u novoj 2019. autorima želi Danijela Baćilo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru. Povjerenstva odobravaju udžbenike, no učitelji su ti koji ih odabiru i koji odlučuju koji udžbenik je najprikladniji za njihove učenike. Vjerujemo kako će Zakon o udžbenicima riješiti neke od problema koje ste naveli. |
| 128 | JOSIP MATKOVIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 4. | Nepotrebno je navoditi ishode u tiskanom dijelu udžbenika. Pitanje je koliko će ih učenika pročitati, pa i razumjeti. Ishodi se mogu navesti u priručniku za nastavnike, a i bez toga, svaki bi nastavnik trebao proučiti novi kurikulum svog predmeta i međupredmetnih tema. Za udžbenik je važno da sadrži zadatke i sadržaje za ostvarivanje ishoda. Ide se na rasterećivanje udžbenika, čemu ih onda trpati ishodima. | Nije prihvaćen | Odbija se. Stavak je revidiran, no svakako je potrebno u navesti očekivane odgojno-obrazovne ishode. |
| 129 | Iva Palčić Strčić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 4. | Poštovani, (5) U kurikulumu, koji se nedavno našao na e-savjetovanju, ishodi su definirani samo na razini dobar. U istom kurikulumu razina dobar nije precizirana kao ocjena dobar, a opisivači za istu razinu koriste različite izraze: uz čestu pomoć, uz povremenu pomoć. Ti opisivači mogu navoditi na različite razine usvojenosti jer nije isto ako učenik usvaja sadržaje uz povremenu pomoć učitelja ili ako ih usvaja uz čestu pomoć. Stoga je potrebno prvo u kurikulumu definirati razine usvojenosti od najniže do najviše. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Razine usvojenosti (ostvarenosti) ishoda definiraju se metodičkim priručnicima. |
| 130 | Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 4. | Stavak 4, članak 4 - gledano iz perspektive metodike i didaktike stranih jezika, a smatramo da su temeljna metodička načela relevantna i za druge predmete, smatramo da su preporučene aktivnosti i metode vrednovanja elementi namijenjeni nastavnicima te slijedom toga trebaju biti razređeni u priručnicima za nastavnike, a ne u udžbenicima. Smatramo da udžbenike ne treba opterećivati metajezikom vezanim za metodičko-didaktička pitanja. Mišljenja smo da ishode treba navesti na učenicima primjeren jednostavan način kako bi na početku nove nastavne cjeline imali perspektivu čime će se u predstojećoj cjelini baviti i koje bi sadržaje i vještine trebali tijekom rada na određenoj cjelini usvojiti. U opisivanju međupredmetnih tema potrebna je još veća pozornost kako definiranje međupredmetnih ishoda ne bi bilo suviše apstraktno. U stranim jezicima postoji dodatan problem, osobito kod početničkog učenja, da učenici ne raspolažu vokabularom kojim bi se mogle na jednostavan način opisati međupredmetne teme. Glede pitanja vrednovanja, naglašavamo mogućnost integeriranja obrazaca za samovrednovanje u svaku cjelinu kako bi učenici osvijestili svoj napredak i razinu ovladanosti pojedinm sadržajima unutar svake cjeline. U području stranih jezika smovrednovanje već tradicionalno ima važnu ulogu, a ako ga se pravilno integrira u nastavni proces može bitno pridonijeti samoodgovornom i samostalnom učenju. Predlažemo preciznije specificirati u stavku 5 "vrednovanje kao učenje", tj. samovrednovanje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Stavak 4. u kojem se definira navođenje ishoda je dorađen. Kao što je u komentaru i navedeno već sad se u udžbenicima nalaze aktivnosti za vrednovanje. |
| 131 | Alenka Taslak | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 4. | Također smatram da je navođenje ishoda u tiskanoj varijanti udžbenika nepotrebno. Možda ishode ispisati posebno u digitalnoj varijanti kao dodatak? Idemo na rasterećenje. | Nije prihvaćen | Odbija se. Stavak je revidiran, no svakako je potrebno u navesti očekivane odgojno-obrazovne ishode. |
| 132 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 4. | (4) Komentar: Nejasan je početak rečenice jer se ne razumije na što ili na koga se odnose pojmovi „uz sadržaje“, „preporučene aktivnosti“ i „metode vrednovanja“. Znači li da ćemo u udžbeniku, na ionako ograničenoj masi, morati ispisivati odgojno-obrazovne ishode, odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetnih tema i slične mudrolije kako bismo dokazali da smo primijenili kurikulum? To je bila moda u vrijeme HNOS-a kada su svi udžbenici konfekcijski počinjali sa Što ćeš učiti i Što ćeš naučiti i sl. što nije koristilo nikome jer su u većini slučajeva ta postignuća bila prepisana iz nastavnog plana i programa, a nisu bila oblikovana na djeci i roditeljima razumljiv jezik. U dobrome udžbeniku ishodi moraju biti vidljivi iz konteksta, a ne iz popisa. Stavak treba izbaciti jer ne služi ničemu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Stavak je revidiran u početnom dijelu rečenice. No svakako je potrebno u navesti očekivane odgojno-obrazovne ishode. |
| 133 | UDRUGA NAKLADNIKA I KNJIŽARA | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 4. | (3) Ako se udžbenik sastoji od tiskanoga i elektroničkog dijela znači li to da se pojedini ishodi mogu nalaziti samo u tiskanom, a ostali samo u elektroničkom dijelu udžbenika? Ako je tako na koji će se način učenicima omogućiti pristup obveznim sadržajima koji će se nalaziti u elektroničkom obliku? (4) S obzirom da se radi o informacijama koje nisu namijenjene učenicima, već učiteljima predlažemo brisanje ovog stavka. (5) Rečenica je prepisana iz nekog drugog konteksta i ne govori o vrednovanju učeničkih znanja, vještina i kompetencija koje su stekli usvajanjem udžbeničkog sadržaja; stavak treba izbaciti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 4 je jasnije artikuliran. Sugestija da se stavak 5 briše nije uvažena. |
| 134 | Srpsko narodno vijeće | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 4. | U Priručniku za nastavnike trebaju biti navedene konkretne smjernice i sugestije kako ispreplesti gradivo pojedinih predmeta. U kurikulima je naznačeno koji sadržaji se u kojim predmetima mogu doraditi, ali ne piše kako. Priručnik treba ponuditi tehnike i metode. To je posebno važno u manjinskome obrazovanju kako bi se ugrađeni sadržaji iz različitih društvenohumanističkih predmeta adekvatno povezali ne samo sa zajedničkim dijelom kurikuluma (vertikalno) nego i manjinski sadržaji međusobno (horizontalno) (Geografija s Poviješću, Hrvatski s Likovnim). Ostaje nerazriješeno i kako će se omogućiti kvaliteta međupredmetne povezanosti. Povjerenstva su predmetno orijentirana. Čine ih metodičar/-ka, znanstvenik/-ica i nastavnik/-ica toga konkretnoga predmeta, hoće li biti predviđena kakva savjetovanja, sastanci ili dogovori među povjerenstvima kako bi npr. povjerenstvo koje provjerava udžbenike iz Sociologije sagledalo udžbenik interdisciplinarno i međupredmetno s povjerenstvom zaduženim za Politiku i gospodarstvo? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Kako ste i naveli u komentaru navedene stvari bit će objašnjene u metodičkim priručnicima koji su u izradi. |
| 135 | VALENTINA LUGOMER | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 4. | Ishodi proizlaze iz sadržaja, tema, načina i strategija učenja i poučavanja, stoga udžbenik i pripadajući nastavni materijali trebaju biti takvi da vode ishodima. Same ishode ne treba popoisvati u udžbenicima, nego ih treba popisati u Kriterijima vrednovanja i ocjenjivanja, i to na državnoj razini, a ne na razini škola, te bi taj dokument trebao biti dostupan javnosti na stanicama AZOO. Sam udžbenik trebao bi sadržavati sadržaje i zadatke koji omugućuju ostvarivanje ishoda. | Nije prihvaćen | Odbija se. Stavak je revidiran, no svakako je potrebno u navesti očekivane odgojno-obrazovne ishode. |
| 136 | ANITA KRAJAČ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 4. | Poštovani, smatram da je navođenja ishoda u udžbenike nepotrebno. To je važnije navesti u priručnik za nastavnike. Učenicima je bitno da sadržaj bude pristupačan i zanimljiv, a autori koji ga kreiraju trebaju uključiti zadane ishoda koje učenik treba usvojiti. | Nije prihvaćen | Odbija se. Stavak je revidiran, no svakako je potrebno u navesti očekivane odgojno-obrazovne ishode. |
| 137 | Leopoldina Vitković | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 4. | Smatram da je navođenje ishoda u udžneniku nepotrebno | Nije prihvaćen | Odbija se. Stavak je revidiran, no svakako je potrebno u navesti očekivane odgojno-obrazovne ishode. |
| 138 | MILJENKO HAJDAROVIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 4. | Ako uzmemo da je udžbenik prije svega namijenjen učenicima postavljam pitanje što će učeniku npr. 5. razreda značiti da mu na nekoliko stranica ispišemo ishode predmeta i međupredmetnih tema? Gotovo sam siguran da ih neće pročitati i još manje razumjeti. Udžbenici moraju biti kreirani tako da ispunjavaju tražene ishode, ali je njihovo ispisivanje učenicima nebitno. Učiteljima i roditeljima je predmetni kurikulum ionako dostupan. Uz to moram naglasiti da je suludo tražiti smanjenje opsega stranica za 30% i pritom tražiti da stranice koristimo za nizanje ishoda. | Nije prihvaćen | Odbija se. Stavak je revidiran, no svakako je potrebno u navesti očekivane odgojno-obrazovne ishode. |
| 139 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 3. | (2)Komentar: u predmetnim kurikulumima nisu navedena načela, zato taj pojam treba izbaciti; ciljevi i ishodi nazivaju se odgojno-obrazovnim pa to treba ubaciti; dokument o ključnim ( ne temeljnim) kompetencijama za cjeloživotno učenje jest preporuka Europskog parlamenta i savjeta donesena 18. prosinca 2006. godine koja je namijenjena kreatorima obrazovnih politika u svakoj državi; uostalom, te su preporuke razrađene u međupredmetnim temama pa ih je bespotrebno navoditi u stavku 2. Udžbenik nije „usklađen“ s ciljevima…. jer se ciljevi ostvaruju, realiziraju, opredmećuju, konkretiziraju, provode i sl. Predlažemo formulaciju: U udžbeniku se realiziraju, ostvaruju, konkretiziraju…..ciljevi i odgojno-obrazovni ishodi predmetnoga kurikuluma i pripadajućih kurikulumskih dokumenata. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ciljevi i odgojno-obrazovni ishodi ne realiziraju se u udžbeniku već u učionici. |
| 140 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 3. | (1) Udžbenik je temeljen na znanstvenim i općeprihvaćenim teorijama, činjenicama i tumačenjima zakonitosti pojava i procesa, kao i na suvremenim znanstvenim spoznajama iz područja odgoja i obrazovanja, učenja i poučavanja, kao i razvoju struke. Komentar: „…… tumačenjima zakonitosti pojava i procesa“ – misao je nezavršena, mora se znati čemu ili kome pripadaju pojave i procesi. Komentar: „kao i na suvremenim znanstvenim spoznajama iz područja odgoja i obrazovanja, učenja i poučavanja, kao i razvoju struke“ – čemu se pozivati na suvremene znanstvene spoznaje kad je poznato da svaka suvremena znanstvena spoznaja ima svoj rok trajanja i zamjenjuje je nova suvremena znanstvena spoznaja; osim toga, tko jamči da je ono što je suvremeno uvijek i dobro; ignorantski je govoriti o suvremenim znanstvenim spoznajama iz područja odgoja i obrazovanja, učenja i poučavanja jer su odgoj, obrazovanje, učenje i poučavanje predmet proučavanja edukacijske psihologije, didaktike, pedagogije, sociologije obrazovanja i sl. pa suvremene znanstvene spoznaje proizlaze iz tih znanosti, a ne iz prakse. Komentar: „kao i razvoju struke“ – na koju se struku misli, je li to učiteljska struka ili neka struka iz koje je izveden nastavni predmet; to treba izbaciti jer nema smisla Usputno, oba su stavka prepisana iz postojećeg Udžbeničkog standarda i dodana je formulacija „kao i razvoju struke“ koja je nejasna. Predlažemo formulaciju: Sadržaj udžbenika svakog nastavnog predmeta utemeljen je na spoznajama znanosti prema kojima je nastavni predmet oblikovan. U oblikovanju udžbenika primijenjene su spoznaje iz znanosti i znanstvenih disciplina koje proučavaju odgoj i obrazovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Razvoj struke odnosi se prvenstveno na udžbenike za strukovne predmete koji moraju biti usklađeni s razvojem struke. |
| 141 | Institut za udžbenike i nastavnu tehnologiju | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 3. | (3) Ovo je modificirani stavak iz postojećeg Udžbeničkog standarda, a dodani su mu pojmovi koji su trenutačno "u modi" i sugestivno se mogu koristiti u populističke svrhe, primjerice, „metakognicija“, „vještina rješavanja problema i donošenja odluka“, „kreativnost i inovativnost“; ti su pojmovi povezani u nespojive parove jer kritičko mišljenje i metakognicija nemaju ničega zajedničkog, kreativnost i inovativnost imaju sličnosti samo u zvučnosti, a vještina rješavanja problema i donošenja odluka nisu nužno povezane. Pojam funkcionalno znanje je kolokvijalni pojam kojim autori pravilnika žele reći da netko umije primijeniti usvojeno znanje, a formulacija „udžbenik pridonosi stjecanju funkcionalnog znanja“ je besmislena. Predlažemo formulaciju: (3)Udžbenikom se stječu znanja, vještine i kompetencije te primjenjuju različite strategije učenja. (Objašnjenje: znanje između ostaloga podrazumijeva i metakogniciju; vještine su između ostaloga rješavanje problema i donošenje odluka, a kompetencije se odnose na ključne kompetencije). | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Posjedovanje udžbenika automatski ne znači stjecanje znanja, vještina i kompetencija. Udžbenik pridonosi stjecanju znanja. |
| 142 | UDRUGA NAKLADNIKA I KNJIŽARA | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 3. | (2) u predmetnim kurikulumima nisu navedena načela; ishodi su odgojno-obrazovni | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U tekst su ubačeni odgojno-obrazovni ishodi. |
| 143 | Institut za cjeloživotno učenje | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 1. | Hrvatska ima najmanju satnicu likovne kulture, glazbene i tehničke kulture u odnosu na ostale članice EU. Obrazovno napredne zemlje već duže vrijeme ulažu u umjetničke predmete svjesni da bez kvalitetnog razvoja tog dijela osobnosti nema ni inovacija. Dakle, ne STEM - nego STEAM! Kultura ne smije biti nešto što se razvija usput, kultura nije nešto što se kvalitetno usvaja samo ako učitelj želi i ako učenici pokazuju sklonost. Na koji bi način ukidanje udžbenika za glazbenu kulturu u nižim razredima osnovne škole trebalo unaprijediti nastavu tog predmeta? Predlažemo izmjenu ovog stavka i mogućnost odobravanja udžbenika za sve razrede osnovne i srednjih škola. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 144 | UDRUGA NAKLADNIKA I KNJIŽARA | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 1. | Formulacija "predmet s pretežno odgojnom komponentom" ušla je u Zakon o udžbenicima nakon javne rasprave pa koristimo ovu prigodu istaknuti kako takva formulacija ne postoji ni u jednom ozbiljnom dokumentu koji se bavi odgojem i obrazovanjem. Zar je moguće da Predlagatelj uistinu smatra da u školi smiju postojati predmeti koji ne obrazuju ili predmeti koji ne odgajaju? I bez te se formulacije Pravilnikom moglo odrediti za koje se predmete i razrede ne izrađuju udžbenici kao što se definiralo i do sada. Sintagmu "oblik udžbenika" valja zamijeniti primjerenijom kako se ne bi pomislilo da se Pravilnikom definira je li udžbenik pravokutan, okrugao... Predlažemo "vrsta udžbenika". | Nije prihvaćen | Odbija se. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. Sintagma oblik udžbenika definirana je također spomenutim Zakonom tako da se ona primjenjuje i na Pravilnik. |
| 145 | Katarina Jerkić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 1. | Definirati druge obrazovne materijale. | Nije prihvaćen | Odbija se. Predmet pravilnika nije definiranje drugih obrazovnih materijala. |
| 146 | Kristina Lučić Andrijanić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 1. | Izbaciti "korištenje udžbenika za predmete s pretežno odgojnom komponentom". Svi predmeti trebaju biti ravnopravni. | Nije prihvaćen | Odbija se. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. |
| 147 | Kristina Lučić Andrijanić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 1. | (1) Ovaj Pravilnik je provedbeni propis koji donosi ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar) kojim se utvrđuju se znanstveni, pedagoški, psihološki, didaktičko-metodički, etički, jezični, likovno-grafički i tehnički zahtjevi kao i oblik udžbenika za pojedini razred i razinu obrazovanja, te udio cijene elektroničkog dijela udžbenika u ukupnoj cijeni udžbenika koji se sastoji od tiskanog i elektroničkog dijela. | Nije prihvaćen | Odbija se. Zakon o udžbenicima definira sve komponente Pravilnika, između ostalog i korištenje udžbenika za predmete s pretežno odgojnom komponentom. |
| 148 | Katarina Jerkić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 1. | Niti u jednom dokumentu ne postoje predmeti s pretežno odgojnom komponentom. Izbaciti tu dubioznu formulaciju. | Nije prihvaćen | Odbija se. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. |
| 149 | IGOR SOLDIĆ | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 1. | Koji su to predmeti s "pretežno odgojnom komponentom"? Pripadaju li tu i neki izborni predmeti ili samo GK, LK, TK i TZK? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. |
| 150 | VESNA SVALINA | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 1. | Odgoj i obrazovanje predstavljaju dva ravnopravna aspekta u okviru odgojno-obrazovnog procesa. Obrazovanjem se zadovoljavaju spoznajni, doživljajni i psihomotorni interesi pojedinca, dok se odgojem razvijaju međuljudski odnosi i komunikacija te se prihvaćaju općeljudske i društvene norme. U svim nastavnim predmetima učenici se i odgajaju i obrazuju te nije dobro praviti razliku između pojedinih nastavnih predmeta po zastupljenosti obrazovne i odgojne komponente. Zato predlažem da se izostavi rečenica u kojoj se posebno izdvaja skupina predmeta koju se naziva "predmetima s pretežno odgojnom komponentom" te da tekst Članka 1, stavka 1 glasi ovako: "(1) Ovaj Pravilnik je provedbeni propis koji donosi ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar) kojim se utvrđuju se znanstveni, pedagoški, psihološki, didaktičko-metodički, etički, jezični, likovno-grafički i tehnički zahtjevi kao i oblik udžbenika za pojedini razred i razinu obrazovanja te udio cijene elektroničkog dijela udžbenika u ukupnoj cijeni udžbenika koji se sastoji od tiskanog i elektroničkog dijela. | Nije prihvaćen | Odbija se. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. |
| 151 | Hrvoje Šlezak | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 1. | Što su i koji predmeti s "pretežno odgojnom komponentom"? Temeljem kojih pokazatelja i/ili kriterija se takvi predmeti izdvajaju? Svrstavaju li se ovom formulacijom takvi predmeti među manje važne ili predmete drugog reda? Odgoj i obrazovanje su dvije jednako važne komponente svakog predmeta koje se ne smiju razvajati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. |
| 152 | Hrvoje Šlezak | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala, Članak 1. | U stavku 1. valja izbrisati drugu riječ "se" u izrazu "...kojim se utvrđuju se znanstveni..." | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 153 | Matea Marković | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Učenici uz udžbenik brzo i s lakoćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore jer su udžbenici grafički odlično osmišljeni i poticaj su za učenje, ples i stvaralaštvo, a omogućavaju i korelaciju s ostalim predmetima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 154 | Angelina J.Vuk | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Djeca uz udžbenik s lakoćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela te autore jer su udžbenici odlično grafički osmišljeni i poticaj su za učenje, ples, stvaralaštvo,a omogućuju i međupredmetnu povezanost. (Angelina J.V.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 155 | Vladimir Resnik | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Članak 8. (4) U navedenom tekstu nije jasno je li elektronički dio udžbenika namijenjen za učenike s poteškoćama ili za sve učenike. Članak 9. Nije navedeno da udžbenici za strani jezik u višim razredima osnovne škole i srednjoj školi mogu biti dvogodišnji Članak 11. (2) Cijena elektroničkog dijela udžbenika ne bi trebala ovisiti o količini zastupljenih značajki već o njihovoj kvaliteti. Nije skroz jasna cijena elektroničkog dijela udžbenika. Dodaje li se ona u navedenom postotku na cijenu udžbenika ili je u navedenom postotku sastavni dio cijene odnosno na koji način će biti izražena u katalogu odobrenih udžbenika? S obzirom da će prema pravilniku elektronički dio imati svoju cijenu i postojati mogućnost kupnje samo tog dijela, onda to treba tretirati kao zaseban proizvod jer mora sadržavati bar kod, isbn, itd., Također pdv za tiskani i elektronički treba biti isti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Vezano uz članak 8. cilj je da se u redoviti udžbenici u elektroničkom dijelu budu izrađeni na način pristupačan učenicima s teškoćama, tamo gdje je to moguće i na način koji je moguć. Vezano uz članak 9. usvojen je komentar. Članak 11. je redefiniran nakon javnog savjetovanja. |
| 156 | Snježana Bakarić Palička | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Kako je s usvajanjem Zakona o udžbenicima geografski atlas postao drugi obrazovni materijal, predlažem da se Pravilnikom definira geografski atlas kao zasebna kategorija, jer on po svojoj namjeni to nije. Geografski atlas, uz udžbenik, neophodno je sredstvo za provođenje nastave geografije. Također je važno napomenuti da se geografski atlas koristi svih četiri godine osnovnog i četiri godine srednjoškolskog obrazovanja te ne bi smio ulaziti u "košaricu" dozvoljene cijene i mogućnosti izbora škole i roditelja za njegovu uporabu. | Nije prihvaćen | Odbija se. Pravilnikom se ne definiraju drugi obrazovni materijali, pa tako niti geografski atlas kao zasebna kategorija. Geografski atlas je važno višegodišnje nastavno sredstvo i svakako će se i dalje koristiti u nastavi geografije u osnovnim i srednjim školama. |
| 157 | Institut za cjeloživotno učenje | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Podržavamo komentar gospođe Slavenke Halačev Prema Zakonu o udžbenicima neobvezni se udžbenici koriste u glazbenoj, likovnoj i tehničkoj kulturi zato što se smatraju predmetima s pretežito odgojnom komponentom. Do početka osamdesetih godina ti su se predmeti nazivali odgojima, a s promjenom naziva bitno se promijenio i njihov sadržaj. Primjerice, naziv predmeta Glazbena kultura u hrvatskom školstvu potječe iz 1984. godine kada je nastava bila dva sata tjedno i kada su se učenici notno opismenjavali, usvajali temeljna muzikološka znanja, pjevali, svirali, slušali glazbu, igrali se glazbenih igara i bavili se glazbenim stvaralaštvom i sl. Drugim riječima, dulje od trideset godina nastava glazbe ima i obrazovne sadržaje, a odgojnih sadržaja ima onoliko koliko ih imaju i svi ostali predmeti s obveznim udžbenicima. Udžbenici glazbene kulture značajno su podigli kvalitetu učiteljeva rada jer su mu omogućili učinkovitu pripremu i djelotvornu nastavu. Sadržaj udžbenika učitelja fokusira na bitno, daje mu metodičku sigurnost, a zahvaljujući vlastitom metodičkom znanju i umijeću učitelj može ponuđeni udžbenički sadržaj modificirati prema potrebama svojih učenika. Udžbenik glazbene kulture učenicima daje strukturirane sadržaje u riječi i slici, što znači tekstove pjesama, glazbene zadatke, ilustracije i fotografije s glazbenim sadržajima neophodnim za razumijevanje glazbe. Prateći digitalni glazbeni i vizualni sadržaji kao što su snimljene pjesme, primjeri iz glazbene literature, video prikazi plesova, galerije slika, pojmovnici, notni zapisi…. pridonose da sat glazbene kulture bude zabavan i radostan, a po važnosti ravnopravan matematici, hrvatskome te prirodi i društvu. Ukidanjem udžbenika glazbene kulture u nižim razredima učitelji će biti usmjereni prema bespućima interneta, učenici će zapisivati tekstove pjesama ili će im učitelji dijeliti fotokopije koje će učenici spremati u mape ili lijepiti u bilježnice i sl. Učitelji neće imati niti vremena niti mogućnosti za pripremu svega onoga što u strukturiranom obliku imaju u tiskanom udžbeniku s digitalnim obogaćenjem te metodički osmišljenim dodatnim materijalima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 158 | Slavenka Halačev | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Prema Zakonu o udžbenicima neobvezni se udžbenici koriste u glazbenoj, likovnoj i tehničkoj kulturi zato što se smatraju predmetima s pretežito odgojnom komponentom. Do početka osamdesetih godina ti su se predmeti nazivali odgojima, a s promjenom naziva bitno se promijenio i njihov sadržaj. Primjerice, naziv predmeta Glazbena kultura u hrvatskom školstvu potječe iz 1984. godine kada je nastava bila dva sata tjedno i kada su se učenici notno opismenjavali, usvajali temeljna muzikološka znanja, pjevali, svirali, slušali glazbu, igrali se glazbenih igara i bavili se glazbenim stvaralaštvom i sl. Drugim riječima, dulje od trideset godina nastava glazbe ima i obrazovne sadržaje, a odgojnih sadržaja ima onoliko koliko ih imaju i svi ostali predmeti s obveznim udžbenicima. Udžbenici glazbene kulture značajno su podigli kvalitetu učiteljeva rada jer su mu omogućili učinkovitu pripremu i djelotvornu nastavu. Sadržaj udžbenika učitelja fokusira na bitno, daje mu metodičku sigurnost, a zahvaljujući vlastitom metodičkom znanju i umijeću učitelj može ponuđeni udžbenički sadržaj modificirati prema potrebama svojih učenika. Udžbenik glazbene kulture učenicima daje strukturirane sadržaje u riječi i slici, što znači tekstove pjesama, glazbene zadatke, ilustracije i fotografije s glazbenim sadržajima neophodnim za razumijevanje glazbe. Prateći digitalni glazbeni i vizualni sadržaji kao što su snimljene pjesme, primjeri iz glazbene literature, video prikazi plesova, galerije slika, pojmovnici, notni zapisi…. pridonose da sat glazbene kulture bude zabavan i radostan, a po važnosti ravnopravan matematici, hrvatskome te prirodi i društvu. Ukidanjem udžbenika glazbene kulture u nižim razredima učitelji će biti usmjereni prema bespućima interneta, učenici će zapisivati tekstove pjesama ili će im učitelji dijeliti fotokopije koje će učenici spremati u mape ili lijepiti u bilježnice i sl. Učitelji neće imati niti vremena niti mogućnosti za pripremu svega onoga što u strukturiranom obliku imaju u tiskanom udžbeniku s digitalnim obogaćenjem te metodički osmišljenim dodatnim materijalima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 159 | UDRUGA NAKLADNIKA I KNJIŽARA | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Kako bismo izbjegli brojne komentare lektorskog tipa ističemo da Pravilnik treba valjano lektorirati. | Prihvaćen | Prihvaća se. Nakon javnog savjetovanja Pravilnik je lektoriran. |
| 160 | UDRUGA NAKLADNIKA I KNJIŽARA | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Naslov Pravilnika treba korigirati jer ne sadrži naznaku da se njime definira i "udio cijene elektroničkog dijela udžbenika u ukupnoj cijeni udžbenika koji se sastoji od tiskanog i elektroničkog dijela". | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Naslov pravilnika je pojednostavljen, a što sve Pravilnik regulira navedeno je u članku 1. stavku 1. |
| 161 | Matea Sarčak | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Djeca uz udžbenik brzo i s lakćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore jer su udžbenici grafički odlično osmišljeni i poticaj su za učenje, ples i stvaralaštvo, a omogućavaju i korelaciju s ostalim predmetima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 162 | Udruga autora udžbenika | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Udruga autora udžbenika Savska cesta 77 ZAGREB Ministarstvo znanosti i obrazovanja Zagreb, Donje Svetice 28 Primjedbe na prijedlog Pravilnika o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala Primjedbe se daju u okviru e-savjetovanja što ga je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja i koje traje do 21. siječnja 2019. godine. Članak 1, stavak 2: Riječ kurikulumom zamijeniti oblikom kurikulom jer je to pravilan oblik (Hrvatski pravopis, 2013.) To vrijedi i za sve ostale slučajeve u prijedlogu Pravilnika gdje se navode ti oblici: članak 3 i dalje. (Cijeli tekst potrebno je pomno lektorirati.) Članak 4, stavak 1: Umjesto kurikulumskim staviti kurikulnim Isto promijeniti i u stavcima 4 i 5. Članak 6, stavak 4 Umjesto uzrastu učenika kojemu je udžbenik namijenjen staviti dobi učenika kojoj je udžbenik namijenjen Obrazloženje: pojam uzrast odnosi se samo na stupanj tjelesnog razvitka, dok dob obuhvaća osobu u cjelini. Članak 7, stavak 4 Umjesto Korisnik intuitivno… treba stajati Korisnik se intuitivno… Obrazloženje: koristiti se je uvijek povratni glagol. Članak 8, stavak 6 Umjesto: Ako elektronički dio udžbenika koristi komunikaciju… treba stajati Ako se elektronički dio udžbenika koristi komunikacijom… (vidi prethodnu primjedbu) Članak 9, Stavak 1 Umjesto …u 1.-4. razredu… treba staviti …od 1. do 4. razreda… Stavak 5 Iz teksta izbaciti … u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi… Obrazloženje: Treba omogućiti da u svim razredima osnovne i srednje škole, zbog opsega sadržaja (velika satnica) iz hrvatskoga jezika, udžbenik bude u dva sveska jer će jedan integrirani svezak za cijelu godinu, odnosno za književnost i jezik, biti prevelik i pretežak, a i nepotrebno je da ga učenik nosi cijele godine u školu. Na primjer, već udžbenik za prvi razred osnovne škole sadrži građu za početno čitanje i pisanje formalnih (tiskanih) slova te čitanku za uvježbavanje čitanja i učenje početnih pojmova iz književnosti i jezika. Kad nauči slova, učeniku više ne treba prvi već samo drugi dio udžbenika, pa ga s prvim dijelom više ne treba opterećivati, a to se može postići podjelom udžbenika na dva sveska (to je omogućeno i za eksperimentalne udžbenike). Slično je i u ostalim nižim razredima osnovne škole te u srednjoj školi. Članak 12, stavak 2 Predlažemo da članak glasi ovako: (1) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka ima tri člana, a to su: – metodičar, znanstvenik, odnosno stručnjak za nastavni predmet ili područje za koje je udžbenik namijenjen, a koji su se stručno potvrdili odgovarajućim zvanjima ili stručnim i znanstvenim radovima – učitelj odnosno nastavnik nastavnog predmeta u osnovnoj ili srednjoj školi s najmanje pet godina iskustva u nastavi i evidentnim ugledom u odgojno-obrazovnoj praksi. Obrazloženje: Promjene se predlažu zato što izraz mogu biti ostavlja prostor voluntarizmu, tj. imenovanju članova koji ne moraju imati navedene uvjete. Dodatci u oba stavka preciziraju da članovi povjerenstva trebaju biti već istaknuti u struci jer im jedino to daje kompetencije da procjenjuju udžbenike. Upit o tim kompetencijama trebao bi biti sastavni dio javnog poziva kojim se traže članovi povjerenstava i bitno utjecati na izbor. Zagreb, 19. siječnja 2019. Za Udrugu autora udžbenika: Prof. dr. sc. Ante Bežen, predsjednik Doc. dr. sc. Martina Kolar Billege, tajnica | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zahvaljujemo na komentarima, tekst je lektoriran i uređen nakon javnog savjetovanja. Komentar vezan uz članak 12 se ne prihvaća, članovi povjerenstva moraju biti kompetentni, imati znanstveno, metodičko ili praktično znanje i iskustvo u području. |
| 163 | MARTINA GOLAC VUGRIN | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Djeca uz udžbenik brzo i s lakćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore jer su udžbenici grafički odlično osmišljeni i poticaj su za učenje, ples i stvaralaštvo, a omogućavaju i korelaciju s ostalim predmetima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 164 | Karla Kolobarić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Djeca uz udžbenik brzo i s lakćom usvajaju pjesme i prepoznaju glazbena djela i autore jer su udžbenici grafički odlično osmišljeni i poticaj su za učenje, ples i stvaralaštvo, a omogućavaju i korelaciju s ostalim predmetima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 165 | Anamarija Jurak | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Članak 10.-Kako će se realizirati nastava Glazbene kulture bez udžbenika? Kako će se učenicima približiti nova pjesma bez predočenog notnog zapisa u crtovlju s tekstom pjesme? To stvara dodatne novčane troškove za roditelje-morat` će plaćati papir na kojem će se printati notni zapisi u crtovlju s tekstom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 166 | Maristella Kovač | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Gdje ćemo pronaći materijale s pjesmama i skladbama koje su preporučene kurikulom? Gdje će djeca upisivati analizu skladbe odnosno čitati tekst pjesme ? Kako će djeca zadržati fokus bez vizualizacije osobito kod nižih razreda? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 167 | Valentina Horvatović | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Zašto je uvriježeno pravilo da su likovni, glazbeni i tjelesni odgojni nastavni predmeti? Zar se iz nastavnog predmeta Glazbena kultura ne uči ništa? Odakle će djeca naučiti tekst pjesme propisane od strane Ministarstva? Mislite li da bi to trebali financirati učitelji iz svojih osobnih resurasa svake godine nanovo ili bi Ministarstvo omogućilo sredstva za te materijale, odnosno tekstove pjesama koje djeca trebaju naučiti?! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 168 | Karla Vrančić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Može li mi netko reći zašto su udžbenici glazbene, likovne i tehničke kulture udžbenici s pretežno odgojnom komponentom? Podrazumijeva li se da udžbenici matematike, hrvatskog jezika ili prirode i društva nemaju ili ne trebaju imati odgojno komponentu, a udžbenici glazbene, likovne i tehničke kulture nisu radni? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018) u članku 3. stavak 2. kaže: „U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura.“ Dakle radi se o terminu koji se koristi u Zakonu kako bi se zajedničkim imenom nazvalo predmete u kojima u nastava nije naglasak na udžbeniku već drugim obrazovnim materijalima. Ovom formulacijom se ne umanjuje obrazovna komponenta navedenih predmeta, kao niti odgojna komponenta predmeta koji nisu u ovoj skupini. Sukladno tome članak 16. stavak 9 kaže da u ukupnu cijenu predviđenu za druge obrazovne materijale ne ulaze materijali za predmete s pretežno odgojnom komponentom, što dodatno naglašava važnost korištenja različitih drugih obrazovnih materijala u navedenim predmetima. Metodičke preporuke su da se nastava Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole velikim dijelom odvija integrativno, uz naglasak na korelaciju s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Zbog toga je od velike važnosti svim učiteljima, a posebno učiteljima razredne nastave ponuditi kvalitetne izvore i alate (repozitorije pjesama i glazbenih djela, u tiskanom i/ili digitalnom obliku, glazbala primjerena dobi učenika, interaktivne sadržaje i sl.) kao i suvremena metodička rješenja. To nikako ne znači da učenici ne bi trebali koristiti nikakve materijale u školi i/ili kod kuće. |
| 169 | Dunja Klarić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Članak 9 - radni karakter udžbenika Potrebno je naglasiti da takav udžbenik nije za višegodišnje korištenje ili je radni udžbenik potrebno organizirati u 2 sveska tj. udžbenik koji nije radan i radna bilježnica koja je (iako zaseban svezak) sastavni dio radnog udžbenika. | Nije prihvaćen | Odbija se. Sintagma "radni karakter" koristi se u Zakonu, stoga se primjenjuje i na Pravilnik. |
| 170 | Nataša Ostojić | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Predlažem da se umjesto zadane najveće propisane mase tiskanih udžbenika razmisli o tome da se udžbenici podijele, npr. na dva polugodišta ili, još bolje, prema nastavnim cjelinama. Torbe učenika će biti znatno lakše. Ovako su udžbenici, npr. za matematiku, ostali osakaćeni za važne dijelove, kao što je: uvodno ponavljanje gradiva, veći dio zadataka za ponavljanje na kraju cjeline, rješenja zadataka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon propisuje najveću dopuštenu masu koji udžbenik može imati. Pravilnik dozvoljava udžbenike u više svezaka, kao što je to bila praksa i do sada kod udžbenika za Hrvatski jezik i Matematiku u osnovnoj školi. |
| 171 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | Pravilnik o udžbeničkom standardu te načinu rada, postupku i kriterijima odabira članova stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i povjerenstava za procjenu drugih obrazovnih materijala | Nacrt ovog propisa po pitanju načela ravnopravnosti spolova zadržava iste standarde koji su sadržani u Udžbeničkom standardu (NN 65/13). U članku 5. među etičkim zahtjevima navodi se da udžbenik promiče: - spolnu i rodnu ravnopravnost pojedinaca i društvenih skupina te osvješćuje pravo na različitost; - ravnopravnost spolova na primjeren način koristeći se u jednakom omjeru ilustracijama likova obaju spolova i služeći se imenicama obaju rodova, osobito u imenovanju zvanja i zanimanja, ne narušavajući pritom komunikacijsku razinu i prirodnost hrvatskog jezika. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova nema primjedbi na tekst ovog propisa i smatra da je on u skladu s člankom 14. st. 2. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08 i 69/17), prema kojem sadržaji vezani za pitanja ravnopravnosti spolova predstavljaju integralni dio predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te visokoškolskog obrazovanja, kao i cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja, te uključuju pripremu oba spola za aktivno i ravnopravno sudjelovanje na svim područjima života. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru. |