Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Odluke o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Općina Tuhelj ODLUKU Unatoč brojnim nastojanjima Općine Tuhelj prema Vladi RH i Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU da prilikom definiranja kriterija obuhvata brdsko planinskog područja vodi računa o geomorfološkim obilježjima i demografskim kretanjima općine Tuhelj, prema nacrtu Odluke Vlade RH o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja Općina Tuhelj neće steći takav status. Naime, zbog konfiguracije terena, aktivnih klizišta i negativnog prirodnog prirasta, Općina Tuhelj smatra da je svakako trebala biti svrstana u brdsko-planinsko područje jer odgovara kriterijima i ciljevima koji se zakonom žele postići, a olakšice obuhvaćene novim zakonom omogućile bi razvoj kojim bi se pokušalo smanjiti raseljavanje stanovnika s tuheljskih brdskih krajeva. Općina ima sve uvjete za uvrštavanje u brdsko-planinsko područje, a osobito jer je većina svih obradivih površina na, iznad ili blizu 300 m nadmorske visine. Osim toga, teren je brdovit i bitno su otežani uvjeti obrade tla na 70 posto teritorija, što iziskuje veće troškove, potrebu za mehanizacijom s dva pogona te posebnim drugim strojevima, a sve na malim površinama. Nagibi su strmi, primjena mehanizacije je otežana radi nagnutosti terena, koji na većem dijelu Općine prelaze 24-25 stupnjeva, a zbog malih poticaja prirodni potencijali nisu dovoljno iskorišteni. Također je prisutan negativni prirodni prirast i raseljavanje ruralnih područja. Problematično je zahtjevno održavanje i izgradnja ukupne dužine nerazvrstanih cesta na području općine Tuhelj koja iznosi 90 km od čega je samo 60 km asfaltirano. Također, na području općine Tuhelj aktivno je 25 klizišta koja ugrožavaju stambene, gospodarske i komunalne objekte čija procijenjena vrijednost sanacije iznosi 3,5 milijuna kuna. Zbog velikog broja aktiviranih klizišta 2014. godine proglašena je i elementarna nepogoda. Prilikom donošenja Zakona nije bilo jasno definirano koje će jedinice lokalne samouprave ući u brdsko-planinska područja, nego je bio određen samo njihov broj, dok Odluku o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja donosi Vlada. Točka II. spomenute Odluke kaže kako je za utvrđivanje obuhvata brdsko-planinskog područja primijenjena multikriterijalna metoda odabira. Međutim, kriteriji kojim su pojedine jedinice lokalne samouprave obuhvaćene, dok druge nisu, nisu jasni ni transparentni. Naime, gledajući konfiguraciju cijele Krapinsko-zagorske županije većina jedinica lokalne samouprave trebala bi ostvarivati status brdsko - planinskog područja, a iz te je županije status ostvario tek jedan novi grad. Provedbom ovog Zakona događati će se paradoksi jer će susjedne kuće imati drugačiji status te će jedna kuća dobivati određene poticaje, dok će druga biti izostavljena. Iz tog razloga Općina Tuhelj smatra kako se pripadnost brdsko-planinskom području ne bi trebala određivati na nivou jedinice lokalne samouprave već se trebalo pokušati pronaći rješenje koje bi preciznije obuhvatilo područja koja po svojim obilježjima pripadaju u brdsko-planinska. S obzirom da bi cijela Krapinsko-zagorska županija zbog konfiguracije terena trebala imati status brdsko područja, obuhvat bi trebao biti temeljen na podjeli prema naseljima, a ne prema granicama jedinica lokalne samouprave, čime bi se postigla puno veća pravednost ovoga zakona. Određivanjem brdsko-planinskih područja na razini jedinica lokalne samouprave brojna naselja ostaju van tog statusa, iako bi prema svim kriterijima trebala biti obuhvaćena. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Člankom 7. Zakona definiraju se brdsko-planinska područja kao područja čija nadmorska visina, nagib, vertikalna raščlanjenost terena te njima uvjetovane pedološke, klimatske i druge prirodne osobitosti predstavljaju otežane uvjete za život i rad stanovnika. Istim člankom propisani su i kriteriji temeljem kojih se stječe status brdsko-planinskih područja, a to su geomorfološki, klimatski, demografski i infrastrukturni kriteriji. Navedeni kriteriji su bodovani na slijedeći način: Geomorfološki kriteriji – moguća ocjena 0 – 3; Demografski kriteriji moguća ocjena 0– 1; Klimatski kriteriji - moguća ocjena 0 – 1; Infrastrukturni kriteriji - moguća ocjena 0 – 1. Također, člankom 7. st. 5. Zakona propisuju se bodovi za uvrštenje u status brdsko-planinskog područja. S tim u vezi maksimalni broj bodova koji jedinica lokalne samouprave može ostvariti iznosi 6 bodova, a granica za uvrštenje u brdsko-planinsko područje iznosi 2,5 boda. Ukupan broj bodova koje je Općina Tuhelj ostvarila je 1,312 boda. Prema geomorfološkom kriteriju ostvareno je 0,069 od maksimalno 3 boda. Prema demografskom kriteriju ostvareno je 0,199 boda od maksimalno mogućih 1. Prema klimatskom kriteriju ostvareno je 0,491 od maksimalno mogućih 1 bod. Prema infrastrukturnom kriteriju ostvareno je 0,553 boda od mogućih 1. Status brdsko-planinskih područja utvrđen je temeljem metodologije definirane od UNEP – World Conservation Monitoring Centre (Kapos i dr. 2000) a koja je modificirana od strane EC (Schuler i dr.2004). Nadopuna se sastoji u tome da se u definiciju planina uključe ekonomski kriteriji, demografski kriteriji i infrastrukturni kriterij. Na temelju tih kriterija u Europi su definirana brdsko planinska područja na razini jedinica lokalne samouprave na način da se brdsko-planinskim područjem smatra ona JLS kod koje najmanje 50 % površine zadovoljava definirane kriterije. Republika Hrvatska je uvažavajući ovu metodologiju i iz potrebe za usklađenošću s ostalim članicama EU definirala svoja brdsko-planinska područja na razini jedinica lokalne samouprave kako bi izbjegla potencijalne poteškoće u povlaćenju sredstava za pomoć u razvoju istih.
2 OPĆINA GORNJA STUBICA ODLUKU Vezano na Odluka o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja smatramo da je navedenom Odlukom trebala biti obuhvaćena i Općina Gornja Stubica. Općina Gornja Stubica jedinica je lokalne samouprave koja obuhvaća površinu od 50 km2 i ima cca 5.180 stanovnika naseljenih po cijelom prostoru općine. Odnosno na području naše općine nema dijelova općine koja nisu naseljena, pa čak i oni najviši dijelovi koji se već nalaze u obuhvatu Parka prirode Medvednica. Zbog konfiguracije terena, aktivnih klizišta i negativnog prirodnog prirasta, Općina Gornja Stubica smatra da je svakako trebala biti svrstana u brdsko-planinsko područje jer odgovara kriterijima i ciljevima koji se zakonom žele postići, a olakšice obuhvaćene novim zakonom omogućile bi razvoj kojim bi se pokušalo smanjiti raseljavanje stanovnika s našeg područja. Općina ima sve uvjete za uvrštavanje u brdsko-planinsko područje, a osobito jer je većina svih obradivih površina na, iznad ili blizu 300 m nadmorske visine. Osim toga, teren je brdovit i bitno su otežani uvjeti obrade tla na 70 posto teritorija, što iziskuje veće troškove, potrebu za mehanizacijom s dva pogona te posebnim drugim strojevima, a sve na malim površinama. Nagibi su strmi, primjena mehanizacije je otežana radi nagnutosti terena, koji na većem dijelu Općine prelaze 24-25 stupnjeva, a zbog malih poticaja prirodni potencijali nisu dovoljno iskorišteni. Također je prisutan negativni prirodni prirast i raseljavanje ruralnih područja. Zbog konfiguracije terena vrlo je zahtjevno i održavanje i izgradnja nerazvrstanih cesta na području naše općine koja iznosi 175 km, od čega je asfaltirano samo 80 km. Isto tako na području naše općine postoji cca 30 tak aktivnih klizišta koja ugrožavaju stambene, gospodarske objekte i komunalnu infrastrukturu, te čak imamo i jednu obitelj koja je iseljena iz svog objekta zbog opasnosti od rušenja istoga. Prilikom donošenja Zakona nije bilo jasno definirano koje će jedinice lokalne samouprave ući u brdsko-planinska područja, nego je bio određen samo njihov broj, dok Odluku o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja donosi Vlada. Točka II. spomenute Odluke kaže kako je za utvrđivanje obuhvata brdsko-planinskog područja primijenjena multikriterijalna metoda odabira. Međutim, kriteriji kojim su pojedine jedinice lokalne samouprave obuhvaćene, dok druge nisu, nisu jasni ni transparentni. Uvidom u nacrt Odluke primjećuje se da su na popisu mnoge općine i gradovi koji svojim standardom mogu i bez ovog statusa pružiti puno bolje uvjete za život i funkcioniranje svog stanovništva od naše Općine, bilo da se radi o komunalnim, infrastrukturnim ili nekim drugim uvjetima. Naime, po nacrtu Odluke bi se dalo zaključiti da su uvjeti za život bolji u Općini Gornja Stubica nego u nekom od navedenih općina i gradova ili obrnuto, da je u nekim općinama i gradovima puno lošije živjeti nego u našoj općini, što u stvarnosti nikako nije tako. Neuvrštavanjem Općine Gornja Stubica u brdsko-planinsko područje direktno utječete na opstojnost ovog prostora i ljudi koji su godinama zapostavljani. Općina neće biti u mogućnosti koristiti sve pogodnosti i olakšice koje donosi ovaj status ( natječaji, poticaji, itd. ), a koje mogu bitno utjecati na kvalitetu života na ovom našem prostoru. Uvrštenjem u brdsko-planinsko područje omogućilo bi nam se korištenje mnogih pogodnosti i olakšica kako bi se smanjio općeprisutni negativni trend starenja i iseljavanja stanovništva te lakšu provedbu planiranih projekata za razvoj naše općine. Nikako nam nije cilj ovim putem analizirati druge JLS jer sigurni smo da svaka od njih ima svoje argumente za uvrštenje u brdsko-planinsko područje, već vas pozvati da još jednom proanalizirate parametre koji se odnose na Općinu Gornja Stubica kako bi bila uvrštena u brdsko-planinsko područje čime bi se osigurao ravnomjeran razvoj svih općina i gradova na području naše županije. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Člankom 7. Zakona definiraju se brdsko-planinska područja kao područja čija nadmorska visina, nagib, vertikalna raščlanjenost terena te njima uvjetovane pedološke, klimatske i druge prirodne osobitosti predstavljaju otežane uvjete za život i rad stanovnika. Istim člankom propisani su i kriteriji temeljem kojih se stječe status brdsko-planinskih područja, a to su geomorfološki, klimatski, demografski i infrastrukturni kriteriji. Navedeni kriteriji su bodovani na slijedeći način: Geomorfološki kriteriji – moguća ocjena 0 – 3; Demografski kriteriji moguća ocjena 0– 1; Klimatski kriteriji - moguća ocjena 0 – 1; Infrastrukturni kriteriji - moguća ocjena 0 – 1. Također, člankom 7. st. 5. Zakona propisuju se bodovi za uvrštenje u status brdsko-planinskog područja. S tim u vezi maksimalni broj bodova koji jedinica lokalne samouprave može ostvariti iznosi 6 bodova, a granica za uvrštenje u brdsko-planinsko područje iznosi 2,5 boda. Ukupan broj bodova koje je Općina Gornja Stubica ostvarila je 1,917 boda. Prema geomorfološkom kriteriju ostvareno je 0,660 od maksimalno 3 boda. Prema demografskom kriteriju ostvareno je 0,282 boda od mogućih 1. Prema klimatskom kriteriju ostvareno je 0,498 od mogućih 1 bod. Prema infrastrukturnom kriteriju ostvareno je 0,477 boda od mogućih 1.
3 OPĆINA ČAGLIN ODLUKU Općinsko vijeće Općine Čaglin je na svojoj 12. Sjednici vijeća razmatralo objavljeno savjetovanje o Odluci o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja. Smatramo da smo nepravedno izostavljeni s popisa iz navedenog nacrta Odluke jer prema kriterijima koji su određeni za bodovanje vjerujemo da ispunjavamo minimalne uvjete i možemo ostvariti potrebna 2,5 boda za uvrštavanje u brdsko-planinsko područje. Prema dobivenim informacijama Općina Čaglin je ostvarila samo 1,4 boda. Sigurni smo da smo po gotovo svim parametrima lošiji u odnosu na ostale JLS u Požeško-slavonskoj županiji, a koje su uvrštene u prijedlog za uvrštenje u brdsko-planinsko područje. Temeljem toga molimo da prije donošenja Odluke još jednom izanalizirate sve parametre koji se odnose na Općinu Čaglin. Neuvrštavanjem Općine Čaglin u brdsko-planinsko područje direktno utječete na opstojnost ovog prostora i ljudi koji su godinama zapostavljani. Ionako napušten i raseljen kraj postat će još pustiji jer općina neće biti u mogućnosti koristiti sve pogodnosti i olakšice koje donosi ovaj status ( natječaji, poticaji, itd. ), a koje mogu bitno utjecati na kvalitetu života u ovom siromašnom i nerazvijenom dijelu Slavonije. Uvidom u nacrt Odluke primjećuje se da su na popisu mnoge općine i gradovi koji svojim standardom mogu i bez ovog statusa pružiti puno bolje uvjete za život i funkcioniranje svog stanovništva od Općine Čaglin, bilo da se radi o komunalnim, infrastrukturnim ili nekim drugim uvjetima. Naime, po nacrtu Odluke bi se dalo zaključiti da su uvjeti za život bolji u Čaglinu nego u nekom od navedenih općina i gradova ili obrnuto, da je u nekim općinama i gradovima puno lošije živjeti nego u Čaglinu, što u stvarnosti nikako nije tako. Općina Čaglin je najnerazvijenija općina u Požeško-slavonskoj županiji s tendencijom starenja i opadanja broja stanovnika. Uvrštenjem u brdsko-planinsko područje omogućilo bi nam korištenje mnogih pogodnosti i olakšica kako bi se smanjio općeprisutni negativni trend starenja i iseljavanja stanovništva te lakšu provedbu planiranih projekata za razvoj Općine Čaglin. Nikako nam nije cilj ovim putem analizirati druge JLS jer sigurni smo da svaka od njih ima svoje argumente za uvrštenje u brdsko-planinsko područje, već vas pozvati da još jednom proanalizirate parametre koji se odnose na Općinu Čaglin kako bi bila uvrštena u brdsko-planinsko područje čime bi se osigurao ravnomjeran razvoj svih općina i gradova u Požeško-slavonskoj županiji. U protivnom, pojavit će se velika razlika u razvoju pojedinih JLS, a što je u suprotnosti s politikom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujmo na dostavljenom komentaru. Člankom 7. Zakona definiraju se brdsko-planinska područja kao područja čija nadmorska visina, nagib, vertikalna raščlanjenost terena te njima uvjetovane pedološke, klimatske i druge prirodne osobitosti predstavljaju otežane uvjete za život i rad stanovnika. Istim člankom propisani su i kriteriji temeljem kojih se stječe status brdsko-planinskih područja, a to su geomorfološki, klimatski, demografski i infrastrukturni kriteriji. Navedeni kriteriji su bodovani na slijedeći način: Geomorfološki kriteriji – moguća ocjena 0 – 3; Demografski kriteriji moguća ocjena 0– 1; Klimatski kriteriji - moguća ocjena 0 – 1; Infrastrukturni kriteriji - moguća ocjena 0 – 1. Također, člankom 7. st. 5. Zakona propisuju se bodovi za uvrštenje u status brdsko-planinskog područja. S tim u vezi maksimalni broj bodova koji jedinica lokalne samouprave može ostvariti iznosi 6 bodova, a granica za uvrštenje u brdsko-planinsko područje iznosi 2,5 boda. Ukupan broj bodova koje je Općina Čaglin ostvarila je 1,433 boda. Prema geomorfološkom kriteriju ostvareno je 0,159 od maksimalno 3 boda. Prema demografskom kriteriju ostvareno je 0,280 boda od mogućih 1. Prema klimatskom kriteriju ostvario je 0,407 od mogućih 1 bod. Prema infrastrukturnom kriteriju ostvareno je 0,587 boda od mogućih 1. Indeks razvijenosti je pokazatelj kojim se računa stupanj razvijenosti jedinica lokalne samouprave te je Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti Općina Čaglin razvrstana u treću četvrtinu ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave. Zakon o brdsko-planinskim područjima je zakon kojim se uređuju područja s razvojnim posebnostima, definicija brdsko-planinskih područja je u članku 7. Zakona. Općina Čaglin svojim kriterijima ne udovoljava minimalnim propisanim parametrima za uvrštavanje u brdsko-planinsko područje. Također, ovim Zakonom ne uređuje se problematika ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave već je cilj Zakona upravljanje razvojem brdsko-planinskih područja.
4 Marija Pepelko ODLUKU, III. Tragom dugogodišnjeg lektorskog iskustva primjećujem pravopisni propust u članku III. Polusloženice treba pisati bez razmaka ili praznina > Jedinice lokalne samouprave koje ostvaruju status brdsko-planinskog područja razvrstavaju se u... Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru.
5 Javna ustanova "Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije" ODLUKU, II. Klimatski uvjeti, za koje je predložena multikriterijalna metoda odredila raspon od 0-1 bodova, ujedno su za mnoge JLS-ove i generatori neodrživog troška osiguravanja, ne samo održive kvalitete života, već funkcioniranja života u onim JLS-ovima koje su smještene na višoj nadmorskoj visini. Ovdje prvenstveno mislimo na troškove čišćenja snijega, grijanja, održavanja infrastrukture i opskrbe, osiguravanja nesmetanog funkcioniranja javnih službi i društvenih funkcija. Predlažemo da se većim rasponom bodovanja (npr. 0-3) valoriziraju i uvaže klimatski kriteriji determinirani geografskim položajem jedinice lokalne samouprave s obzirom na ugroženost i opterećenost savladavanja te prilagodbi klimatskim uvjetima s mogućim temeljenjem na nadmorskoj visini. Primjerice, jedinice lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije, na području Gorskoga kotara, trebaju izdvajati znatno veća sredstva u zimskim periodima za održavanje cesta, komunalne infrastrukture i svega ranije navedenog u odnosu na one jedinice lokalne samouprave koje su smještene na nižim nadmorskim visinama. Iako ne spadaju u potpomognuta područja, navedenim uvjetima u kojima žive one de facto to moraju postati. Smatramo da bi JLS-ovi s područja Gorskog kotara (Čabar, Ravna Gora, Lokve, Delnice) koje Odluka o obuhvatu i razvrstavanju JLS-ova koje stječu status brdsko-planinskog područja svrstava u II. skupinu trebalo sagledavati kroz I. skupinu, onih najugroženijih područja. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Navedeni prijedlog se ne prihvaća. Klimatski kriterij (godišnja količina oborina, srednja godišnja temperatura zraka, dužina trajanja snijega) nose ukupno 1 bod. Novim Zakonom petnaest jedinica lokalne samouprave sa područja Primorsko-goranske županije steklo je status brdsko-planinskog područja što je povečanje od četiri jedinice lokalne samouprave u odnosu na stari Zakon o brdsko-planinskim područjima. Indeks razvijenosti je pokazatelj kojim se računa stupanj razvijenosti jedinica lokalne samouprave te se Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iste razvrstavaju prema stupnju razvijenosti. Stoga nije moguće da jedinice lokalne samoprave koje se nalaze izvan potpomognutih podučja, odnosno iz zadnje četvrtine iznadprosječno rangiranih jedinica budu uvrštene u prvu skupinu. Intenzitet pomoći koji će se usmjeriti prema pojedinoj skupini nužno ne ovisi o skupini u kojoj je jedinica lokalne samouprave uvrštena. Sukladno članku 7. stavak 8. jedinice lokalne samouprave koji imaju status potpomognutog područja koriste pravo koje je za njih povoljnije.
6 Grga K ODLUKU, III. Autori ovog prijedloga imaju zanimljivo obrazloženje: "primijenjena je multikriterijalna metoda odabira". Nije logično niti može biti opravdano da najrazvijenije JLS u RH: Čavle, Novi Vinodolski, Matulji, Dugopolje, Samobor i Stubičke Toplice budu svrstane u III. skupinu. Vjerojatni "multikriterij" je da tih nekoliko JLS ima znatno veći proračun nego svi ostali JLS iz ovog prijedloga zajedno, da su jedni od rijetkih JLS u RH koji imaju dobru demografsku sliku, a infrastruktura im kakvu ostali dijelovi RH mogu samo poželjeti. Niti klimatološki gledano nemaju planinsku već kontinentalnu i mediteransku klimu. Očito su geomorfološki toliko zasebni (kao i 85% RH) da ih "se moralo ugurati" pod planinska područja, a čudi me kako autori i za Osijek nisu primijenili "multikriterijalna metoda odabira" da se proglasi planinskim područjem. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujmo na dostavljenom komentaru. Status brdsko-planinskog područja stječe se temeljem geomorfoloških, demografskih, klimatskih i infrastrukturnih kriterija, a prvenstveno sa naglaskom na geomorfološke kriterije koji nose najveći broj bodova. Cilj Zakona je upravljanje razvojem brdsko-planinskih područja te pridonjeti njihovu gospoarskom i svekolikom razvoju. Temeljem članka 1. Zakona o brdsko-planinskim područjima, brdsko-planinska područja su određena kao područja s razvojnim posebnostima koja se podrobnije definiraju u članku 7. istog Zakona. Pitanje razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave definira se kroz indeks razvijenosti koji je predmet drugih propisa.
7 GRAD ZABOK ODLUKU Zbog konfiguracije terena, aktivnih klizišta i negativnog prirodnog prirasta, Grad Zabok smatra da je svakako trebao biti svrstan u brdsko-planinsko područje jer odgovara kriterijima i ciljevima koji se zakonom žele postići, a olakšice obuhvaćene novim zakonom omogućile bi razvoj kojim bi se pokušalo smanjiti raseljavanje stanovnika s brdskih krajeva. Grad Zabok ima uvjete za uvrštavanje u brdsko-planinsko područje. Teren je brdovit i bitno su otežani uvjeti obrade tla, što iziskuje veće troškove, potrebu za mehanizacijom s dva pogona te posebnim drugim strojevima, a sve na malim površinama. Nagibi su strmi, primjena mehanizacije je otežana radi nagnutosti terena, a zbog malih poticaja prirodni potencijali nisu dovoljno iskorišteni. Također je prisutan negativni prirodni prirast i raseljavanje ruralnih područja. Problematično je zahtjevno održavanje i izgradnja ukupne dužine nerazvrstanih cesta na području grada koja iznosi 130 km . Također, na području Grada Zaboka aktivna su klizišta koja ugrožavaju stambene, gospodarske i komunalne objekte. Prilikom donošenja Zakona nije bilo jasno definirano koje će jedinice lokalne samouprave ući u brdsko-planinska područja, nego je bio određen samo njihov broj, dok Odluku o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja donosi Vlada. Točka II. spomenute Odluke kaže kako je za utvrđivanje obuhvata brdsko-planinskog područja primijenjena multikriterijalna metoda odabira. Međutim, kriteriji kojim su pojedine jedinice lokalne samouprave obuhvaćene, dok druge nisu, nisu jasni ni transparentni. Gledajući konfiguraciju cijele Krapinsko-zagorske županije većina jedinica lokalne samouprave trebala bi ostvarivati status brdsko - planinskog područja, a iz te je županije status ostvario tek jedna nova jedinica lokalne samouprave. Provedbom ovog Zakona događat će se paradoksi jer će susjedne kuće imati drugačiji status te će jedna kuća dobivati određene poticaje, dok će druga biti izostavljena. Iz tog razloga Grad Zabok smatra kako se pripadnost brdsko-planinskom području ne bi trebala određivati na nivou jedinice lokalne samouprave već se trebalo pokušati pronaći rješenje koje bi preciznije obuhvatilo područja koja po svojim obilježjima pripadaju u brdsko-planinska. S obzirom da bi cijela Krapinsko-zagorska županija zbog konfiguracije terena trebala imati status brdsko-planinskog područja, obuhvat bi trebao biti temeljen na podjeli prema naseljima, a ne prema granicama jedinica lokalne samouprave, čime bi se postigla puno veća pravednost ovoga zakona. Određivanjem brdsko-planinskih područja na razini jedinica lokalne samouprave brojna naselja ostaju van tog statusa, iako bi prema svim kriterijima trebala biti obuhvaćena. GRAD ZABOK Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Člankom 7. Zakona definiraju se brdsko-planinska područja kao područja čija nadmorska visina, nagib, vertikalna raščlanjenost terena te njima uvjetovane pedološke, klimatske i druge prirodne osobitosti predstavljaju otežane uvjete za život i rad stanovnika. Istim člankom propisani su i kriteriji temeljem kojih se stječe status brdsko-planinskih područja, a to su geomorfološki, klimatski, demografski i infrastrukturni kriteriji. Navedeni kriteriji su bodovani na slijedeći način: Geomorfološki kriteriji – moguća ocjena 0 – 3; Demografski kriteriji moguća ocjena 0– 1; Klimatski kriteriji - moguća ocjena 0 – 1; Infrastrukturni kriteriji - moguća ocjena 0 – 1. Također, člankom 7. st. 5. Zakona propisuju se bodovi za uvrštenje u status brdsko-planinskog područja. S tim u vezi maksimalni broj bodova koji jedinica lokalne samouprave može ostvariti iznosi 6 bodova, a granica za uvrštenje u brdsko-planinsko područje iznosi 2,5 boda. Ukupan broj bodova koje je Grad Zabok ostvario je 0,807 boda. Prema geomorfološkom kriteriju ostvario je 0 od maksimalno 3 boda. Prema demografskom kriteriju ostvario je 0,100 boda od mogućih 1. Prema klimatskom kriteriju ostvario je 0,400 od mogućih 1 bod. Prema infrastrukturnom kriteriju ostvario je 0,307 boda od mogućih 1. Status brdsko-planinskih područja utvrđen je temeljem metodologije definirane od UNEP – World Conservation Monitoring Centre (Kapos i dr. 2000) a koja je modificirana od strane EC (Schuler i dr.2004). Nadopuna se sastoji u tome da se u definiciju planina uključe i ekonomski kriteriji, demografski kriteriji i infrastrukturni kriterij. Na temelju tih kriterija u Europi su definirana brdsko planinska područja na razini jedinica lokalne samouprave na način da se brdsko-planinskim područjem smatra ona JLS kod koje najmanje 50 % površine zadovoljava definirane kriterije. Republika Hrvatska je uvažavajući ovu metodologiju i iz potrebe za usklađenošću s ostalim članicama EU definirala svoja brdsko-planinska područja na razini jedinica lokalne samouprave kako bi izbjegla potencijalne poteškoće u povlaćenju sredstava za pomoć u razvoju istih.
8 GRAD SLUNJ ODLUKU, III. Predlaže se Grad Slunj razvrstati u I. skupinu brdsko-planinskih područja koju čine JLS sa statusom potpomognutog područja iz slijedećih razloga: - Grad Slunj razvrstan je u II skupinu potpomognutih područja (po indeksu razvijenosti) - Područje na kojem se prostire Slunj ima obilježja klasičnog dinarskog karaktera - Klimatski uvjeti najsličniji su uvjetima gorske Hrvatske (u posljednjih 10-tak godina klimatski uvjeti tijekom zimskih mjeseci u Slunju gotovo su identični onima u Gorskom kotaru). Najbolje to potvrđuju podaci o visinama snijega i količini snježnih padalina po kojima je Slunj tijekom posljednjih godina vrlo često na prvom mjestu u Hrvatskoj. - Demografski pokazatelji pokazuju stalni trend opadanja broja stanovnika još od perioda II svjetskog rata. U periodu nakon Domovinskog rata Slunj je sa 10096 stanovnika iz 1991. godine pao na 5076 2011. godine što je smanjenje za 49,75%. Prosječna starosna dob je 45,8 godina, a na jednom km2 živi 12,93 stanovnika. Situacija danas, u odnosnu na posljednje službene podatke iz 2011. godine dodatno je pogoršana. - Grad se prostire na 392,54 km2. Nerazvrstanih cesta na području Grada ima 229,48 km, od toga je 68,45 km asfaltirano dok su sve ostale makadamske ceste. Na području Grada izgrađeno je ukupno 11 km kanalizacijske mreže, na sustav odvodnje priključeno je 546 domaćinstava i 80 gospodarskih subjekata. Sustav odvodnje izgrađen je samo u dijelu naselja Slunj. Izgrađeno je 174 km glavnih vodoopskrbnih cjevovoda i 48 priključnih cjevovoda, 5 vodosprema i 3 precrpne stanice. Na sustav javne vodoopskrbe priključeno je 2241 domaćinstvo i 119 gospodarski subjekt). Javnim vodoopskrbnim sustavom još uvijek nije pokriveno cijelo područje Grada (procjenjujemo da oko 300 domaćinstava još uvijek nema uvjete za priključenje na sustav vodoopskrbe). Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Indeks razvijenosti je pokazatelj kojim se računa stupanj razvijenosti jedinica lokalne samouprave te se Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iste razvrstavaju prema stupnju razvijenosti. Zakon o brdsko-planinskim područjima definira u članku 7. Zakona brdsko-planinska područja kao područja čija nadmorska visina, nagib, vertikalna raščlanjenost terena te njima uvijetovane podeloške, klimatske i druge prirodne osobitosti predstavljaju otežane uvijete za život i rad stanovnika. Istim člankom propisani su i kriteriji temeljem kojih se stječe status brdsko-planinskih područja, a to su geomorfološki, klimatski, demografski i infrastrukturni kriteriji. Navedeni kriteriji su bodovani na slijedeći način: Geomorfološki kriteriji – moguća ocjena 0 – 3; Demografski kriteriji moguća ocjena 0– 1; Klimatski kriteriji - moguća ocjena 0 – 1; Infrastrukturni kriteriji - moguća ocjena 0 – 1. Također, člankom 7. st. 5. Zakona propisuju se bodovi za uvrštenje u status brdsko-planinskog područja. S tim u vezi maksimalni broj bodova koji jedinica lokalne samouprave može ostvariti iznosi 6 bodova, a granica za uvrštenje u brdsko-planinsko područje iznosi 2,5 boda. Ukupan broj bodova koje je Grad Slunj ostvario je 2,043. Prema geomorfološkom kriteriju ostvario je 0,591 od maksimalno 3 boda. Prema demografskom kriteriju ostvario je 0,366 boda od mogućih 1. Prema klimatskom kriteriju ostvario je 0,592 od mogućih 1 bod. Prema infrastrukturnom kriteriju ostvario je 0,557 boda od mogućih 1.
9 Grad Pregrada ODLUKU, II. Točka II. kaže kako je za utvrđivanje obuhvata brdsko-planinskog područja primijenjena multikriterijalna metoda odabira. Međutim, kriteriji kojim su pojedine jedinice lokalne samouprave obuhvaćene, dok druge nisu, nisu jasni ni transparentni. Prilikom donošenja Zakona nije bilo jasno definirano koje će jedinice lokalne samouprave ući u brdsko-planinska područja, nego je bio određen samo njihov broj. Gledajući konfiguraciju cijele Krapinsko-zagorske županije većina jedinica lokalne samouprave trebala bi ostvarivati status brdsko - planinskog područja, a iz te je županije status ostvario tek jedna nova jedinica lokalne samouprave. Provedbom ovog Zakona događat će se paradoksi jer će susjedna kućanstva imati drugačiji status te će jedno kućanstvo dobivati određene poticaje, dok će druga biti izostavljena jer je u drugoj JLS koja nema status brdsko-planinskog područja. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Člankom 7. Zakona definiraju se brdsko-planinska područja kao područja čija nadmorska visina, nagib, vertikalna raščlanjenost terena te njima uvjetovane pedološke, klimatske i druge prirodne osobitosti predstavljaju otežane uvjete za život i rad stanovnika. Istim člankom propisani su i kriteriji temeljem kojih se stječe status brdsko-planinskih područja, a to su geomorfološki, klimatski, demografski i infrastrukturni kriteriji. Navedeni kriteriji su bodovani na slijedeći način: Geomorfološki kriteriji – moguća ocjena 0 – 3; Demografski kriteriji moguća ocjena 0– 1; Klimatski kriteriji - moguća ocjena 0 – 1; Infrastrukturni kriteriji - moguća ocjena 0 – 1. Također, člankom 7. st. 5. Zakona propisuju se bodovi za uvrštenje u status brdsko-planinskog područja. S tim u vezi maksimalni broj bodova koji jedinica lokalne samouprave može ostvariti iznosi 6 bodova, a granica za uvrštenje u brdsko-planinsko područje iznosi 2,5 boda. Stjecanje statusa brdsko-planinskog područja je isključivo prema navedenim kriterijima s naglaskom na geomorfološki kriterij koji nosi najveći broj bodova. Geomorfološki kriteriji oslanjaju se na nadmorsku visinu, nagib terena i visinsku raščlanjenost reljefa. Kriteriji za utvrđivanje obuhvata su mjerljivi i precizni. Osam jedinica lokalne samouprave sa područja Krapinsko-zagorske županije steklo je status brdsko-planinskog područja, to su: Novi Golubovec sa ukupno 3,565 boda, Jesenje 3,367 boda, Lobor 3,289 boda, Đurmanec 3,033 boda, Stubičke Toplice 2,675, Budinšćina 2,611, Radoboj 2,591 te Hum na Sutli sa 2,501 boda.
10 Grad Pregrada ODLUKU, I. Pripadnost brdsko-planinskom području ne bi se trebala određivati na razini jedinice lokalne samouprave već bi se trebalo pokušati pronaći rješenje koje bi preciznije obuhvatilo područja koja po svojim obilježjima pripadaju u brdsko-planinska. S obzirom da cijela Krapinsko-zagorska županija ima takvu konfiguraciju da bi trebala imati status brdskog područja, obuhvat bi trebao biti temeljen na podjeli prema naseljima, a ne prema granicama jedinica lokalne samouprave, čime bi se postigla puno veća pravednost ovoga zakona. Određivanjem brdsko-planinskih područja na razini jedinica lokalne samouprave brojna naselja ostaju van tog statusa, iako bi prema svim kriterijima trebala biti obuhvaćena. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Status brdsko-planinskih područja utvrđen je temeljem metodologije definirane od UNEP – World Conservation Monitoring Centre (Kapos i dr. 2000) a koja je modificirana od strane EC (Schuler i dr.2004). Nadopuna se sastoji u tome da se u definiciju planina uključe i ekonomski kriteriji, demografski kriteriji i infrastrukturni kriterij. Na temelju tih kriterija u Europi su definirana brdsko planinska područja na razini jedinica lokalne samouprave na način da se brdsko-planinskim područjem smatra ona JLS kod koje najmanje 50 % površine zadovoljava definirane kriterije. Republika Hrvatska je uvažavajući ovu metodologiju i iz potrebe za usklađenošću s ostalim članicama EU definirala svoja brdsko-planinska područja na razini jedinica lokalne samouprave kako bi izbjegla potencijalne poteškoće u povlaćenju sredstava za pomoć u razvoju istih.
11 Grad Pregrada ODLUKU Kad se 2002. godine usvajao Zakon o brdsko planinskom području, Grad Pregrada tada nije uvršten na popis jedinica lokalne samouprave s brdsko - planinskim statusom. S obzirom na postojanje za to svih uvjeta, Grad Pregrada je poslao prijedlog Vladi RH te Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU da prilikom definiranja kriterija novog obuhvata brdsko planinskog područja vodi računa o geomorfološkim obilježjima, demografskim kretanjima, infrastrukturi i ostalim otegotnim obilježjima grada Pregrade. Zbog konfiguracije terena, aktivnih klizišta, infrastrukture i negativnog prirodnog prirasta, smatramo da je Grad Pregrada svakako trebao biti svrstan u takvo područje jer odgovara kriterijima i ciljevima koji se zakonom žele postići. Olakšice obuhvaćene novim zakonom omogućile bi razvoj kojim bi se pokušalo smanjiti raseljavanje stanovnika s pregradskih brdskih krajeva. Grad Pregrada ima sve uvjete za uvrštavanje u brdsko-planinsko područje, a osobito jer je većina svih obradivih površina na, iznad ili blizu 300 m nadmorske visine. Osim toga, teren je brdovit i bitno su otežani uvjeti obrade tla na 70 posto teritorija, što iziskuje veće troškove, potrebu za mehanizacijom s dva pogona te posebnim drugim strojevima, a sve na malim površinama. Nagibi su strmi, primjena mehanizacije je otežana radi nagnutosti terena, koji na većem dijelu Grada prelaze 24-25 stupnjeva, a zbog malih poticaja prirodni potencijali nisu dovoljno iskorišteni. Studijom određivanja područja pod utjecajem prirodnih ili drugih specifičnih ograničenja u poljoprivredi s kalkulacijama iz 2015. godine grad Pregrada određeno je kao područje s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi odnosno kao područje s biofizičkim ograničenjima. Studijom je analizirano 1.458 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta od čega je čak 88,5% odnosno 1.291 ha pogođeno određenim biofizičkim ograničenjem. Također je prisutan negativni prirodni prirast i raseljavanje ruralnih područja. Problematično je i zahtjevno održavanje i izgradnja ukupne dužina nerazvrstanih cesta na području grada Pregrade koja iznosi 256,69 km od čega je samo 99,5 km asfaltirano, što Grad Pregradu svrstava u jedinice lokalne samouprave koje imaju najveći postotak neasfaltiranih nerazvrstanih cesta na području Krapinsko-zagorske županije. Također, na području grada Pregrade aktivno je 35 klizišta koja ugrožavaju stambene, gospodarske i komunalne objekte čija procijenjena vrijednost sanacije iznosi 11 milijuna kuna. Zbog velikog broja aktiviranih klizišta 2014. te 2018. godine proglašena je i elementarna nepogoda. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Člankom 7. Zakona definiraju se brdsko-planinska područja kao područja čija nadmorska visina, nagib, vertikalna raščlanjenost terena te njima uvjetovane pedološke, klimatske i druge prirodne osobitosti predstavljaju otežane uvjete za život i rad stanovnika. Istim člankom propisani su i kriteriji temeljem kojih se stječe status brdsko-planinskih područja, a to su geomorfološki, klimatski, demografski i infrastrukturni kriteriji. Navedeni kriteriji su bodovani na slijedeći način: Geomorfološki kriteriji – moguća ocjena 0 – 3; Demografski kriteriji moguća ocjena 0– 1;Klimatski kriteriji - moguća ocjena 0 – 1; Infrastrukturni kriteriji - moguća ocjena 0 – 1. Također, člankom 7. st. 5. Zakona propisuju se bodovi za uvrštenje u status brdsko-planinskog područja. S tim u vezi maksimalni broj bodova koji jedinica lokalne samouprave može ostvariti iznosi 6 bodova, a granica za uvrštenje u brdsko-planinsko područje iznosi 2,5 boda. Ukupan broj bodova koje je Grad Pregrada ostvarila je 1,824 boda. Prema geomorfološkom kriteriju ostvareno je 0,654 od maksimalno 3 boda. Prema demografskom kriteriju ostvareno je 0,242 boda od mogućih 1. Prema klimatskom kriteriju ostvareno je 0,498 od mogućih 1 bod. Prema infrastrukturnom kriteriju ostvareno je 0,430 boda od mogućih 1. Cilj Studije Ministarstva poljoprivede ,,Određivanje područja pod utjecajem prirodnih ili drugih specifičnih ograničenja u poljoprivredi s kalkulacijama'' je izdvojiti područja s prirodnim i specifičnim ograničenjima u poljoprivredi kako bi se stvarali preduvjeti za provođenje održivog načina korištenja poljoprivrednog zemljišta te razvoj ruralnih sredina. Studija Ministarstva poljoprivrede je rađena isključivo za potrebe područja u poljoprivredi te nije mjerodavna za utvrđivanje obuhvata brdsko-planinskog područja sukladno Zakonu o brdsko-planinskom području.
12 Grad Lipik ODLUKU Donošenjem Zakona o brdsko-planinskim područjima utvrdili su se ciljevi i kriteriji odabira područja koji će biti uključeni u navedeno područje. S obzirom na sve okolnosti, povijesne činjenice te geografski položaj smatramo da Grad Lipik treba ostvariti status brdsko-planinskog područja. Područje grada Lipika se nalazi na brdovitom području sa umjereno raščinjenim reljefom. Područje koje se nalazi na višim dijelovima je slabije nastanjeno sa sve izraženijom emigracijom stanovništva. Klimatski utjecaj je znakovit zbog čestog pojava bujičnih poplava što dodatno osiromašuje već tako opustošeno područje. Broj stanovništva na području grada Lipika je od sredine prošlog stoljeća u padu. Nakon Domovinskog rata broj stanovništva se prepolovio, te dalje pada. Udio stanovništva starijeg od 65 se povećao, a sve je izraženiji trend odlaska mlađeg stanovništva s obiteljima, posebice u područjima na višim nadmorskim visinama u kojima su uvjeti života otežani. Velika je izraženost infrastrukturne nerazvijenosti jer je područna škola na višem predjelu grada zatvorena, a na području cijelog grada postoje samo tri ambulante opće medicine, od kojih niti jedna nije smještena na području s višom nadmorskom visinom. Prometna infrastruktura je posebno loša gdje je manji dio prometnica uvršten u državne i županijske prometnice, a veći dio prometnica je neasfaltiran. Povrh svega, važno je istaknuti da je Lipik, uz Vukovar i Pakrac, najveći stradalnik Domovinskog rata. Tijekom rata na području Lipika uništeni su mnogi objekti koji su bili svjedoci bogate lipičke povijesti i kulture, ali i društvene ustanove i proizvodni pogoni. Potpuno je uništena povijesna jezgra Lipika (Kursalon, Wandelbahn, stoljetni park), objekti Zdravstveno rekreacijskog centra s bazenima, proizvodni pogoni Staklane i Studenca, Dječji dom, Tijekom Domovinskog rata na području Lipika poginulo je 123 branitelja, a ubijeno je 19 civila. Procjenjuje se da je čak 98% stambenih jedinica srušeno ili teško oštećeno. Izravna ratna šteta na području Lipika se procjenjuje na 300 milijuna eura. Do Bljeska 1995. godine Lipik je bio podijeljen grad s crtom razgraničenja na jugoistočnim rubnim dijelovima grada. Sve je to utjecalo na otežanu i sporu obnovu ratnih oštećenja u Lipiku. Povijesna jezgra Lipika još uvijek nije obnovljena, a veći dio stanovništva koje je otišlo iz Lipika nije se vratilo. Gradska uprava Lipika ulaže velike napore za oporavak ovog područja. No bez posebne skrbi cilj koji je postavljen Zakonom o brdsko planinskim područjima, što područje Grada Lipika i je, neće biti ostvaren. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Člankom 7. Zakona definiraju se brdsko-planinska područja kao područja čija nadmorska visina, nagib, vertikalna raščlanjenost terena te njima uvjetovane pedološke, klimatske i druge prirodne osobitosti predstavljaju otežane uvjete za život i rad stanovnika. Istim člankom propisani su i kriteriji temeljem kojih se stječe status brdsko-planinskih područja, a to su geomorfološki, klimatski, demografski i infrastrukturni kriteriji. Navedeni kriteriji su bodovani na slijedeći način: Geomorfološki kriteriji – moguća ocjena 0 – 3; Demografski kriteriji moguća ocjena 0– 1; Klimatski kriteriji - moguća ocjena 0 – 1; Infrastrukturni kriteriji - moguća ocjena 0 – 1. Također, člankom 7. st. 5. Zakona propisuju se bodovi za uvrštenje u status brdsko-planinskog područja. S tim u vezi maksimalni broj bodova koji jedinica lokalne samouprave može ostvariti iznosi 6 bodova, a granica za uvrštenje u brdsko-planinsko područje iznosi 2,5 boda. Ukupan broj bodova koje je Grad Lipik ostvario je 1,379 boda. Prema geomorfološkom kriteriju ostvareno je 0,156 od maksimalno 3 boda. Prema demografskom kriteriju ostvareno je 0,238 boda od mogućih 1. Prema klimatskom kriteriju ostvareno je 0,442 od mogućih 1 bod. Prema infrastrukturnom kriteriju ostvareno je 0,543 boda od mogućih 1.
13 Božica Horvat ODLUKU, V. Predlažem da se prije članka koji se odnosi na objavu u Narodnim novinama i stupanje na snagu ove Odluke (ili na drugo priklanod mjesto) doda članak koji otprilike glasi: "Popis jedinica lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja s vrijednostima kriterija korištenih u izračunu objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva." Ovaj pristup Ministarstvo već primjenjuje kad je riječ o objavi tablica s izračunom stupnja razvijenosti (indeks razvijenosti), a pokazao se korisnim i transparentnim. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Studija će biti objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
14 Božica Horvat ODLUKU, III. Predlažem da se ovaj članak uobliči kao jedan ili dva članka način da se odvoji definiranje obuhvata i razvrstavanje po skupinama: "Jedinice lokalne samouprave koje ostvaruju status brdsko-planinskog područja su: (nabrojati sve jedinice) Jedinice sa statusom brdsko-planinskog područja razvrstavaju se u tri skupine: - I. skupinu koju čine jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja - II. skupinu koju čine jedinice lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti razvrstane u treću i četvrtu četvrtinu iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave III. skupinu koju čine jedinice lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti razvrstane u prvu i drugu četvrtinu iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave." Takvim pristupom izbjegla bi se obveza mijenjanja ove Odluke kod prestanka važenja Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/17) pa se članak IV. može brisati. Nova Odluka se u tom slučaju donosi samo ako je potrebna. Napominjem da i u trenutnom teksu svakako treba ujednačiti padež riječi 'skupina'. Trenutno uz I. stoji skupinU, a uz II. i III. skupinA. Djelomično prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Djelomično prihvaćeno, vezano uz ujednačavanje padeža.