Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruženje obrtnika Sisak Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu Predmet:Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu – primjedbe, dostavljaju se Predlažemo kroz ove izmjene omogućiti obrtnicima da nakon odlaska u mirovinu mogu nastaviti biti vlasnici obrta.Nakon što 40 godina plaćamo doprinose za mirovinsko osiguranje, imamo pravo na mirovinu. U pravilu, mirovina nije dovoljna za pristojan život. No, za razliku od radnika; obrtnicima nije dozvoljeno primati mirovinu i biti i nadalje radno aktivan. Zato predlažemo iza članka 37. dodati novi članak 37.a koji glasi: „Ostvarivanjem prava na mirovinu obrtnik može nastaviti obrt kao umirovljenik, ako u obrtu zaposli poslovođu koji vodi obrt u ime i za račun obrtnika. Na vođenje obrta umirovljenika putem poslovođe na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članak 28. i 29. ovoga Zakona.“ Nije prihvaćen Posebni propisi iz područja rada, mirovinskih odnosa, zapošljavanja i slično reguliraju ovu materiju koja ne može biti predmetom ovog Zakona.
2 Udruženje obrtnika grada Zagreba Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu Predmet: Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o obrtu Upravni odbor Udruženja obrtnika grada Zagreba na svojoj 8. sjednici održanoj 27.02.2019. godine, jednoglasno je utvrdio slijedeće predmetne prijedloge vezane za izmjenu i dopunu Zakona o obrtu. Udruženje obrtnika grada Zagreba nema primjedbi vezano za predložene izmjene i dopune Zakona o obrtu, ali smatramo kako treba iskoristiti ovu izmjenu i dopunu Zakona o obrtu kako bi se u zakon ugradile još neke izmjene i dopune. U Zakon o obrtu dio V. ORGANIZIRANOST OBRTA, čl.79 st.1. iza točke 10. treba dodati novu točku 11. koja glasi: 11. vođenje registra majstora OBRAZLOŽENJE: Smatramo kako bi Hrvatska obrtnička komora trebala po uzoru na druge domaće komore (arhitekata, liječnika, javnih bilježnika i sl.) i druge države (Njemačka, Slovenija itd.) imati zakonom propisanu ovlast vođenja registra majstora po djelatnostima i strukama. Registar bi sačinjavali podatci o svim majstorima koji su ikada u sustavu Hrvatske obrtničke komore položili majstorski ispit. Za uvođenje jednog ovakvog registra ima više razloga: 1) Na ovaj način bi se ojačao dignitet obrtničke struke i položaj samih majstora. U trenutku kada se Zakon o obrtu mijenja radi unapređenja strukovnog obrazovanja i privlačenja učenika u obrtnička zanimanja, smatramo kako je važno učiniti i taj dodatni korak radi unapređenja statusa obrtničkih zanimanja. Polaganje majstorskog ispita predstavlja krunu obrazovanja obrtnika i stoga je nužno na svaki način valorizirat majstorski status koji je trenutačno neadekvatno promoviran, uređen, a onda i posljedično nedovoljno shvaćen u profesionalnoj i široj javnosti. 2) U ovom trenutku podatci o majstorima obrtnicima vode se interno u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Posljedično, građani koji koriste usluge obrtnika, a i poslovni partneri istih, ne mogu na jednostavan i brz način provjeriti da li njihov pružatelj usluga ili kooperant ima položen majstorski ispit. U takvim neuređenim okolnostima oni koji su ulagali u svoje obrazovanje, znanje i stručnost ne uspijevaju na tržištu ostvariti bolji položaj od onih koji isto nisu učinili. Majstori obrtnici su onemogućeni kapitalizirati učinjena ulaganja u znanje. Opisana situacija “potkopava“ samu ideju stručnosti i cjeloživotnog obrazovanja. 3) Uvođenje Registra majstora predstavlja jednu od mjera nužnih za konačno razrješenje problema neregistriranog obavljanja djelatnosti. U sinergiji s drugim potrebitim mjerama, uvođenje registar majstora potpomoći će razotkrivanje onih koji neovlašteno obavljaju određenu djelatnost, a onda posljedično oštećuju državu za porez i davanja za osiguranja utemeljena na načelu solidarnosti. 4) Kada zaživi Registar majstora, sustav organiziranosti obrta će dobiti alat s kojim može raditi na daljnjem unapređenju obrtništva u Republici Hrvatskoj. Istovremeno bi se dodatno ojačao odnos između obrtnika i Hrvatske obrtničke komore, a što je temeljna pretpostavka jačanja i razvoja obrtništva u Republici Hrvatskoj. Ovo je naročito važno u kontekstu nadolazećih izmjena Zakona o građenju temeljem kojih će majstori (obrtnici) u okvirima svoje majstorske kompetencije moći djelovati kao voditelji manje složenih radova. Kako bi navedena izmjena u stvarnosti mogla zaživjeti nužno je uspostaviti registar majstora i Hrvatskoj obrtničkoj komori pribaviti javnu ovlast vođenja istog, baš kao što su komore inženjera građevine i arhitekata ovlaštene voditi registre ovlaštenih voditelja radova U Zakon o obrtu dio II. OBAVLJANJE OBRTA, čl. 23 treba dodati stavak 3. koji glasi: 3) Iznimno, stavak 2. ovog članka se ne primjenjuje ukoliko obrtnik koji sam udovoljava zahtjevima iz članka 9. stavka 1. i 2. ima registriran obrt na mjestu svog stanovanja, a on osobno obrt obavlja u prostoru u kojem ima registriran izdvojeni pogon. OBRAZLOŽENJE: Smatramo kako bi u Zakon o obrtu trebalo unijeti ovu dodatnu izmjenu kako bi se zakon prilagodio situaciji koju često susrećemo u praksi, te na taj način olakšati poslovanje obrtnicima. Obrtnici često kao sjedište obrta prijavljuju svoju kućnu adresu, dok im je na drugom mjestu adresa izdvojenog pogona na kojoj faktično obavljaju svoju obrtničku djelatnost. Besmisleno je zahtijevati od obrtnika da u opisanoj situaciji zapošljavaju voditelja podružnice s odgovarajućim stupnjem obrazovanja, kada u dotičnoj podružnici već djeluje sam obrtnik koji ispunjava zakonom propisane uvjete. S druge strane obrtnicima često nije praktično niti promijeniti adresu obrta iz razloga što je radionica koja predstavlja izdvojeni pogon u pravilu zakupljeni prostor, što posljedično znači da se adresa radionice može i učestalo mijenjati. S druge strane kućna adresa na kojoj obrtnik ima prijavljen obrt u pravilu ostaje nepromijenjena. U Zakon o obrtu dio III. DOMAĆA RADINOST I SPOREDNO ZANIMANJE, čl. 50. st.3. treba brisati, a u čl.49. treba na mjesto st. 2. dodati novi stavak koji glasi: 2) Djelatnosti koje spadaju pod vezane i povlaštene obrte sukladno ovom Zakonu čl.6. st.1. toč.2. i 3. ne mogu se obavljati kao domaća radinost ili sporedno zanimanje. Dosadašnji stavci 2.,3.,4.,5.,6.,7.,8. i 9. trebaju postati 3.,4.,5.,6.,7.,8.,9. i 10.. OBRAZLOŽENJE: Zakonodavac je zbog značaja i osjetljivosti određenih obrta iste podigao na razinu vezanih i povlaštenih obrta. Kada je naknadno zakonodavac stvorio institut Domaće radinosti i sporednog zanimanja trebao je imati na umu poseban značaj vezanih i povlaštenih obrta te iste zaštititi od nelojalne konkurencije. Vezani obrti ne samo da moraju udovoljiti zahtjevu iz čl.6. st.1. toč. 2. Zakona o obrtu, već moraju ispunit i niz drugih zakonskih zahtjeva uključujući minimalne tehničke uvjete. U praksi ostaje nejasno moraju li osobe koje nastupaju na tržištu kao domaća radinost i sporedno zanimanje učiniti isto. Prilikom registracije domaće radinosti i sporednog zanimanja se za prethodno navedenu problematiku razvila i neujednačena praksa, što je štetno samo po sebi i protivno načelu pravne sigurnosti. Svakako treba naglasiti da postojeća situacija šteti tržišnom položaju dokazanih i stručnih obrta, također krajnjim korisnicima usluga koji nisu svjesni navedene problematike. Također smatramo kako bi trebalo iskoristiti ovu izmjenu i dopunu Zakona o obrtu kako bi se zaštitio položaj obrta koji obavljaju stare zanate i deficitarne djelatnosti. Zakonom o obrtu treba definirati pojam starih zanata i deficitarnih djelatnosti. Daljnjim zakonskim izmjenama u sferi poreznog zakonodavstva potrebno je osigurati porezno poticanje takvih obrta te u financijskom smislu olakšati njihovo poslovanje. Također, prilikom idućih izmjena Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora potrebno je osigurati zaštićeni položaj ovakvih obrta, pogotovo ako se više desetljeća nalaze u zakupu poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne ili područne samouprave. Nije prihvaćen Glavni cilj ovih izmjena i dopuna Zakona je uređenje obrazovanja u sustavu vezanih obrta, s naglaskom na naukovanje. Predmetne izmjene ne smiju prijeći 50% od ukupnog sadržaja Zakona pa smo se ograničili na predložene izmjene u suradnji sa HOK-om, kroz njihovo aktivno sudjelovanje u osnovanoj radnoj skupini. Instituti sporednog zanimanja i domaće radinosti odgovarajuće su definirani odredbama važećeg Zakona i nije ih potrebno dalje razrađivati niti dodatno ograničavati. Porezne olakšice, poticaji, financijsko poslovanje i slično ne mogu biti predmetom ovog Zakona već zakona iz područja financija i poreza.
3 HOK Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, Članak 31. uz članak 31. Članak 31. predlažemo izmijeniti tako da glasi: „Iza članka 88. dodaje se članak 88a. koji glasi: „88a. (1) Pri Hrvatskoj obrtničkoj komori osniva se i djeluje Centar za mirenje. (2) Centar za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori je u svom radu nezavisan i provodi mirenja sukladno Zakonu o mirenju, temeljem zakona, Statuta i drugih akata Hrvatske obrtničke komore.“ " Obrazloženje: Centar za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori bavi se kao i Sud časti alternativnim rješavanjem sporova, ali je bitno različit po načinu postupanja od Suda časti koji je javna ovlast Komore. Centar za mirenje ne donosi odluke, kao što ih ne donosi ni sam izmiritelj kao osoba koja vodi postupak mirenja. Postupak je uređen Zakonom o mirenju, a mirenje se provodi temeljem zakona, Statuta i drugih akata HOK-a, uključivo i Pravilnika čije donošenje predlažemo da bude u ovlasti Upravnog odbora Komore. Stoga predlažemo gore navedenu izmjenu Djelomično prihvaćen Obzirom na opis djelovanja Centra za mirenje i odsustva donošenja odluka odgovarajuće se ispravlja odredba navedenog članka. Što se tiče prijedloga za brisanje Pravilnika iz odredbe, ne postoji opravdani razlog da se u navedenom članku izrijekom ne pozove na Pravilnik o mirenju kao jednom od akata temeljem kojeg Centar za mirenje postupa.
4 HOK Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, Članak 30. uz članak 30. U članku 30. predlaže se brisati stavke 3. i 4. Obrazloženje: Stavak 3., kojim se u članku 81. stavku 2. predlaže dodati novi podstavak 15. i propisati ovlast Skupštine Hrvatske obrtničke komore za donošenje Pravilnika o mirenju Centra za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, predlažemo brisati iz razloga što Centar za mirenje, za razliku od Suda časti, nema javne ovlasti već rješava sporove u postupku u kojem dobrovoljno sudjeluju stranke u sporu, u skladu sa Zakonom o mirenju. U tom postupku Centar za mirenje ne donosi odluke u postupku rješavanja sporova, već pruža organizacijsku i logističku podršku strankama i izmiritelju. Stoga nema potrebe da Pravilnik kao opći akt Komore donosi Skupština koja je najviše tijelo. Bolje rješenje bilo bi da Pravilnik Centra za mirenje donosi Upravni odbor HOK-a, jer bi se na taj način postigla fleksibilnost i jednostavnije usklađivanje sa stvarnim potrebama gospodarskih subjekata. Ako se prihvati brisanje stavka 3., stavak 4. postaje nepotreban. Nije prihvaćen Skupština HOK-a kao najviše tijelo upravljanja ovlaštena je za donošenje općih i drugih akata dok ih Upravni odbor može samo provoditi, odnosno sudjelovati u postupku donošenja kroz davanje prijedloga. Stoga je nemoguće delegirati donošenje Pravilnika na Upravni odbor.
5 HOK Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, Članak 30. U članku 81. stavku 2. podstavku 11. Zakona o obrtu, iza riječi „ustroju“ predlaže se dodati riječi „i odluku o osnivanju, spajanju, razdvajanju i prestanku rada udruženja obrtnika“ obrazloženje: Ovlast Skupštine vezano za udruženja obrtnika osim osnivanja treba se odnositi i na donošenje odluka o prestanku njihova rada kao i o promjenama u smislu razdvajanja i spajanja udruženja obrtnika. U tom smislu potrebno je predloženu izmjenu podstavka 11. dopuniti na odgovarajući način. Prihvaćen Prihvatljivo je da se ovlast Skupštine za osnivanje udruženje obrtnika odnosi i na promjene u smislu razdvajanja i spajanja.
6 HOK Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, Članak 6. Protivimo se dodavanju predloženog stavka 4. obrazloženje: Odredbom članka 37. Zakona o obrtu između ostalog je propisano da obrtnik ostvarivanjem prava na mirovinu može obrt prenijeti na svog bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi pri čemu isti preuzimaju cjelokupnu poslovnu aktivnost obrta Drugim riječima preuzimanje cjelokupne aktivnosti obrta predstavlja prijenos gospodarske cjeline. Međutim, ako se „gospodarska cjelina“ kao pravna kategorija čiji prijenos ne podliježe poreznoj obvezi izričito isključi iz navedene odredbe Zakona, tada se otvara mogućnost oporezivanja ove vrste prijenosa obrta što nije bila intencija zakonodavca. Stoga, se protivimo predloženom zakonskoj odredbi. Prihvaćen Opći porezni zakon i pripadajući Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona propisuju što se smatra gospodarskom cjelinom u slučaju obrta pa je ovakva odredba u suprotnosti sa istima.
7 HOK Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu Predložene izmjene i dopune Zakona o obrtu smatramo pozitivnim korakom i nastojanjem da se Zakon o obrtu bude učinkovitiji i lakše provediv u praksi te bolje usklađen s potrebama obrtnika. To se posebno odnosi na uređenje obrazovanja za vezane obrte, odnosno reguliranje naukovanja i naučničkih ispita, licenciranja i programa stjecanja osnovnih znanja o poučavanju učenika i pedagoških kompetencija te majstorskih ispita. Primljeno na znanje Načelna primjedba kojom se prihvaćaju predložene izmjene i dopune Zakona, a koje su izrađene uz suradnju HOK-a posebice u dijelu obrazovanja za vezane obrte.
8 HOK Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu Smatramo potrebnim zakonom omogućiti obrtniku da uz korištenje starosne mirovine nastaviti voditi vlastiti obrt. obrazloženje: Na ovaj način bi se izjednačio s radnikom koji može nastaviti s radom uz korištenje starosne mirovine. Nije prihvaćen Uređenje radnih odnosa, mirovinskih i ostalih prava nije i ne može biti predmetom Zakona o obrtu.
9 HOK Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu Predlažemo dopunu stavka 6. članka 68. Zakona, tako da stavak 6. glasi: „(6) Hrvatska obrtnička komora vodi evidenciju o polaganju majstorskih ispita. Evidencija sadrži Registar majstora. Registar majstora je javan. Oblik i način vođenja Registra majstora te mogućnost njegovog korištenja propisuje Hrvatska obrtnička komora.“ obrazloženje: Položeni majstorski ispit potvrda je dostignutog najvišeg stupnja stručnih znanja stečenih kroz rad i cjeloživotno obrazovanje i osobitih vještina u obavljanju obrtničkog zanimanja. Na taj način služi kao svojevrsna garancija kvalitete obrtničkih proizvoda i usluga. Majstorski ispit je i jedan od uvjeta za prenošenje znanja i vještina na nove generacije mladih u procesu strukovnog obrazovanja za obrtnička zanimanja. Zbog toga majstore treba dodatno isticati i promovirati na način da su potrošačima javno dostupni podaci o majstorima, kako bi bili bolje informirani o očekivanoj kvaliteti proizvoda ili usluge koju žele kupiti odnosno naručiti. Nije prihvaćen HOK vodi evidenciju o polaganju majstorskih ispita, o čemu uvijek može izdati potvrdu ili uvjerenje dok se u ovom Ministarstvu obavlja priznavanje majstorskog statusa pod određenim uvjetima, o čemu se jednako tako vodi interna evidencija. Nepotrebno je i u neskladu sa opredjeljenjem za minimaliziranje administriranja i donošenja brojnih provedbenih propisa.
10 HGK Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, Članak 21. Predlažemo stavak 4. izmijeniti tako da glasi: ,,(4) Evidenciju i verifikaciju ugovora o naukovanju za učenike u obrtima vodi Hrvatska obrtnička komora putem interaktivne aplikacije e-Naukovanje ministarstva nadležnog za obrt. Evidenciju i verifikaciju ugovora o naukovanju za učenike u pravnim osobama vodi Hrvatska gospodarska komora putem interaktivne aplikacije e-Naukovanje ministarstva nadležnog za obrt.". Nije prihvaćen Primjenjivo obrazloženje kao uz članak 15., 18. i 20.
11 HGK Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, Članak 20. Predlažemo izmijeniti stavak 1. tako da glasi: „ (1) Obrtniku i pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona Sud časti Hrvatske obrtničke komore, odnosno Sud časti Hrvatske gospodarske komore, može izreći mjeru pisane opomene, oduzeti privremeno najdulje do tri godine ili trajno pravo primanja učenika na naukovanje: – ako ne ispunjava uvjete iz članka 56. a ovoga Zakona, – ako nastupe uvjeti iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona, – ako povrijedi ugovorom preuzete obveze prema učeniku, – ako onemogućuje učeniku redovito pohađanje nastave.“. Također, predlažemo izmijeniti stavak 2. tako da glasi: ,,(2) Način oduzimanja prava iz stavka 1. ovoga članka za obrte uređuje Hrvatska obrtnička komora u skladu sa statutom.". Predlažemo iza stavka 2. dodati novi stavak 3. koji glasi: ,,(3) Način oduzimanja prava iz stavka 1. ovoga članka za pravne osobe uređuje Hrvatska gospodarska komora u skladu s svojim općim aktima.". Nije prihvaćen Primjenjivo obrazloženje kao uz članak 15. i 18.
12 HGK Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, Članak 18. Predlažemo izmijeniti i dopuniti stavak 3. tako da glasi: „(3) Ispit kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika za zaposlenike obrta provodi Hrvatska obrtnička komora, a ispit kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika za zaposlenike pravnih osoba provodi Hrvatska gospodarska komora." Predlažemo izmijeniti i dopuniti stavak 4. tako da glasi: „(4) Ispit kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika za zaposlenike obrta polaže se pred ispitnom komisijom koju imenuje predsjednik Hrvatske obrtničke komore, a čine ju tri člana, koji zadovoljavaju uvjet odgovarajućeg obrazovanja iz područja pedagogije. Prijedloge članova ispitne komisije daju Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora i ustanova za strukovno obrazovanje, koja može biti i regionalni centar kompetentnosti. Ispit kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika za mentore - zaposlenike pravnih osoba polaže se pred ispitnom komisijom koju imenuje predsjednik Hrvatske obrtničke komore, a čine ju tri člana, koji zadovoljavaju uvjet odgovarajućeg obrazovanja iz područja pedagogije. Prijedloge članova ispitne komisije daju Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora i ustanova za strukovno obrazovanje, koja može biti i regionalni centar kompetentnosti.“ Predlažemo stavak 5. dopuniti tako da glasi: ,,(5) Hrvatska obrtnička komora, odnosno Hrvatska gospodarska komora, na zahtjev ispitanika rješenjem priznaje ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika za mentore u gospodarstvu na temelju ranije stečenog obrazovanja koje se dokazuje odgovarajućom ispravom.“ Predlažemo stavak 7. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: „(7) O položenom ispitu kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika za zaposlenike obrta uvjerenje izdaje Hrvatska obrtnička komora, a za zaposlenike pravnih osoba Hrvatska gospodarska komora.“ Nije prihvaćen Obrazloženje primjenjivo kao uz članak 15.
13 HGK Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, Članak 15. Predlažemo izmijeniti i dopuniti stavak 3. tako da glasi: „(3) „Dozvolu (licenciju) iz stavka 1. ovoga članka obrtniku koji ima odgovarajuće kadrovske, prostorne i materijalne uvjete za izvođenje naukovanja, izdaje Hrvatska obrtnička komora. Dozvolu (licenciju) iz stavka 1. ovoga članka pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona koja ima odgovarajuće kadrovske, prostorne i materijalne uvjete za izvođenje naukovanja, izdaje Hrvatska gospodarska komora.“ Predlažemo izmijeniti i dopuniti stavak 4. tako da glasi: (4) Komisiju za izdavanje dozvole (licencije) za izvođenje naukovanja za svaku pojedinu kvalifikaciju ili grupu srodnih kvalifikacija imenuje i razrješuje predsjednik Hrvatske obrtničke komore, odnosno predsjednik Hrvatske gospodarske komore, a čine ju: – osoba s položenim majstorskim ispitom ili osoba kojoj se sukladno odredbi članka 66. ovoga Zakona priznaje pravo kao i osobi s položenim majstorskim ispitom ili osobi s odgovarajućim visokim obrazovanjem ili obrazovanjem višim od propisanog Pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona, – nastavnik ustanove za strukovno obrazovanje, u kojoj se ostvaruje obrazovanje za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte, – predstavnik stručne službe područne obrtničke komore, odnosno udruženja obrtnika i – predstavnik stručne službe županijske komore Hrvatske gospodarske komore. Predlažemo izmijeniti i dopuniti stavak 6. tako da glasi: „(6) Obrtniku za kojega se po pravu nadzora utvrdi da ne posjeduje odgovarajuće prostorne i materijalne uvjete i imenovanog mentora za izvođenje naukovanja, Hrvatska obrtnička komora rješenjem ukida dozvolu (licenciju). Pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona za koju se po pravu nadzora utvrdi da ne posjeduje odgovarajuće prostorne i materijalne uvjete i imenovanog mentora za izvođenje naukovanja, Hrvatska gospodarska komora rješenjem ukida dozvolu (licenciju).“ Nije prihvaćen Potrebno je istaknuti da se ovim Zakonom uređuje status fizičke osobe-obrtnika (sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta, vrste obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta, institut domaće radinosti i sporednog zanimanja, organiziranost obrta, nadzor nad primjenom Zakona i druga pitanja važna za obavljanje obrta). Pravna osoba nije predmetom ovog Zakona već samo iznimno ako izvodi praktičnu nastavu i vježbe naukovanja. U tom slučaju smatra se da pravna osoba obavlja obrt i upisuje se u Evidenciju pravnih osoba koje obavljaju obrt te u tom dijelu posluje prema odredbama Zakona o obrtu. Dakle, u tom dijelu svog poslovanja pravna osoba je obrtnik i podliježe pravima i obvezama propisanim Zakonom o obrtu te se gubi njen primarni organizacijski oblik. Hrvatska obrtnička komora osnovana je ex lege, ovim Zakonom i predstavlja partnera u provedbi istog u dijelu koji se odnosi na strukovno obrazovanje i organiziranost obrta. Provedba pomoćničkog ispita koji se ovim Zakonom preimenuje u naučnički ispit prelazi u nadležnost Hrvatske obrtničke komore kako je bilo do 2013. godine.
14 HGK Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu Smatramo da je predloženim izmjenama Zakona o obrtu postignut minimalni napredak u privlačenju poslodavaca kao dionika u procesu upravljanja naukovanjem, a posebno članica Hrvatske gospodarske komore te da je potrebno poduzeti značajnije korake u zakonskom definiranju prenošenja obveze i odgovornosti za organizaciju naukovanja na Hrvatsku gospodarsku komoru. Naukovanje se jednako provodi u obrtima i pravnim osobama - članicama HGK te smatramo da je izmjenama Zakona o obrtu moguće riješiti „zbunjujuću“ situaciju raspodjele nadležnosti s kojom se članice HGK koje žele primati učenike na naukovanje susreću prilikom licenciranja i polaganja ispita kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika. Hrvatska gospodarska komora jedan je od važnih aktera nacionalnog gospodarstva čija je uloga, kako je Zakonom o HGK i navedeno, zastupanje interesa hrvatskih gospodarstvenika i obrazovanje i inovacija znanja kadrova u gospodarstvu. Predložene izmjene Zakona o obrtu ne omogućuju ravnopravno sudjelovanje HGK u razvijanju sustava strukovnog obrazovanja za potrebe gospodarstva, tj. ograničavaju mogućnost da HGK sudjeluje i zastupa zajedničke interese svojih članica, pruža aktivnu potporu članicama kroz savjetodavnu i administrativnu ulogu, sudjeluje u promidžbi i prezentaciji zanimanja za vezane obrte i u osiguravanju dovoljnog broja naučničkih mjesta. Problem neatraktivnosti strukovnih programa za vezane obrte i evidentno smanjenje upisa učenika u zanimanja za vezane obrte iz godine u godinu, kao i problem nedostatka angažmana gospodarskih subjekata zahtjeva suradnju i uključenje svih dionika. Smatramo da je u cilju zaustavljanja tog trenda ključno osigurati dovoljan broj pravnih osoba koje pružaju naukovanje učenicima i omogućuju osiguranje kvalitete učenja temeljenog na radu koje se odvija u gospodarskim subjektima. Osim već postojećih resursa poput tradicije i stabilnosti, aktivnog sudjelovanja i iskustva u definiranju i provedbi reformi, stručnih ljudskih resursa i iskustva u obavljanju javnih ovlasti, HGK je u posljednjih nekoliko godina izgradila kadrovske i administrativne kapacitete za sudjelovanje u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i provođenje naukovanja i razvila čitav niz novih proizvoda i usluga s ciljem pružanja pravovremene potpore poduzetnicima u sudjelovanju u strukovnom obrazovanju. Rad HGK, u skladu s relevantnim nacionalnim strateškim dokumentima i strateškim dokumentima EU u području strukovnog obrazovanja, usmjeren je na jačanje naukovanja i općenito razvoj radne snage u skladu s potrebama gospodarstva. Strateški okvir za razvoj strukovnog obrazovanje prepoznaje uključivanje poslodavaca kao kompetentnih sudionika u strukovnom obrazovanju. Posrednička tijela kao što su Hrvatska gospodarska komora, ključni su poticajni čimbenik za olakšavanje sudjelovanja malih i srednjih poduzeća u naukovanju i suradnje obrazovanja i gospodarstva. S obzirom na važnost naukovanja za članice HGK, a s ciljem pružanja snažnije institucionalne potpore članicama HGK, koje za to plaćaju članarinu, u nastavku dajemo prijedloge izmjena konkretnih odredaba. Nije prihvaćen Potrebno je istaknuti da se ovim Zakonom uređuje status fizičke osobe-obrtnika (sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta, vrste obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta, institut domaće radinosti i sporednog zanimanja, organiziranost obrta, nadzor nad primjenom Zakona i druga pitanja važna za obavljanje obrta). Pravna osoba nije predmetom ovog Zakona već samo iznimno ako izvodi praktičnu nastavu i vježbe naukovanja. U tom slučaju smatra se da pravna osoba obavlja obrt i upisuje se u Evidenciju pravnih osoba koje obavljaju obrt te u tom dijelu posluje prema odredbama Zakona o obrtu. Dakle, u tom dijelu svog poslovanja pravna osoba je obrtnik i podliježe pravima i obvezama propisanim Zakonom o obrtu te se gubi njen primarni organizacijski oblik. Hrvatska obrtnička komora osnovana je ex lege, ovim Zakonom i predstavlja partnera u provedbi istog u dijelu koji se odnosi na strukovno obrazovanje i organiziranost obrta. Provedba pomoćničkog ispita koji se ovim Zakonom preimenuje u naučnički ispit prelazi u nadležnost Hrvatske obrtničke komore kako je bilo do 2013. godine. Sustav obrazovanja za vezane obrte koji se provodi temeljem Jedinstvenog modela obrazovanja (JMO) predstavlja modalitet „dualnog obrazovanja“ prilagođenog našim prilikama, a koji je u dugogodišnjoj primjeni u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske. Potrebno je naglasiti da se radi o jednom malom dijelu cjelokupnog strukovnog obrazovanja kojeg čini cca. 10% učenika upisanih u JMO zanimanja te da je nakon iskazanog interesa Hrvatske gospodarske komore za uključivanje u navedeni dio strukovnog obrazovanja, ovim Zakonom napravljen iskorak kojim se HGK to i omogućuje dodjelom uloge partnera koji će preuzimanjem znanja i učenjem procesa ravnopravno sudjelovati u građenju sustava obrazovanja u području vezanih obrta. Nastavno tome, Hrvatska gospodarska komora aktivno je uključena: - u provedbu naukovanja na način da će kao ključni dionik uz ministarstvo nadležno za obrt, Hrvatsku obrtničku komoru, i agenciju nadležnu za strukovno obrazovanje biti dijelom neovisnog tijela koje će imati zadaću stručnog nadzora kvalitete provedbe naukovanja kod obrtnika i pravnih osoba koje obavljaju obrt kako bi se prevenirali problemi u provedbi naukovanja te će imati savjetodavnu ulogu u smislu pružanja pomoći obrtnicima i pravnim osobama koje obavljaju obrt prilikom izvedbe naukovanja; - u postupak donošenja Programa stjecanja osnovnog znanja o poučavanju učenika za mentore u gospodarstvu te isti program i provodi uz Hrvatsku obrtničku komoru; - kroz članstvo u ispitnoj komisiji za provođenje ispita o osnovnom znanju o poučavanju učenika za mentore u gospodarstvu, uz Hrvatsku obrtničku komoru i ustanovu za strukovno obrazovanje - u donošenje pravilnika o načinu i postupku provedbe ispita kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika za mentore u gospodarstvu, visinu naknade troškova te sadržaj i oblik uvjerenja o položenom ispitu.