Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PREDRAG ČAKLOVIĆ PRAVILNIK, Članak 1. Magistre, ipak je 12 m². https://pravopis.hr/pravilo/bjelina/54/ Vidi k) Prihvaćen Prihvaća se.
2 Miroslav Grgić PRAVILNIK, Članak 3. Iza članka 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dodati novi članak 3., a dosadašnji članak 3. treba postati članak 4., s tim da novi članak 3. glasi: "(1) Iza članka 8. dodaje se novi članak 9. koji glasi: Jednostavne i druge građevine i radovi koji se temeljem ovoga Pravilnika mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta te građevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja, kada se grade, izvode ili uklanjaju na pomorskom dobru, mogu se graditi, izvoditi ili uklanjati samo pod uvjetima i na način određen propisima kojima se uređuje pomorsko dobro. (2) Dosadašnji članci 9. i 10. postaju članci 10. i 11." Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe obzirom da je predmetno pitanje uređeno Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama te propisima donesenim na temelju tog zakona.
3 Josip Miklec PRAVILNIK Molim Vas da ozbiljno promislite komentar kolege pod imenom "Ivan Markić 84" te razmotrite pojednostavljenje procesa jer je kolega bio izrazito blag u cijenama(cijene mogu biti i veće od 15-20 tisuća kuna) i stvarno, uklanjanje jednog nenosivog zida u stanu mora imati sve navedeno: -Projekt arhitekture -Nekakva izjava statičara da nije nosivi zid - Projekt elektroinstalacija - Projekt strojarstva - Stručni nadzor za arhitekturu/građevinu - Stručni nadzor za elektroinstalacije - Stručni nadzor za strojarstvo -Voditelj radova za građevinu - Voditelj radova za elekroinstalacije - Voditelj radova za strojarstvo - Ispitivanja ispravnosti instalacija - Komisija za tehnički pregled plus što bi još dodao i plan izvođenja radova te koordinatora zaštite na radu. Tu bi napomenuo da su to jednostavni radovi i za kao takve bi trebao biti pojednostavljen i proces izvođenja radova. (ako smo smao izbacili postupak građevinske dozvole nismo napravili puno a proces je užasno skup). također u istom treba regulirati i utjecaj preuređenog stana na elaborat etažiranja. ne bi bilo loše uskladiti pravilnik odmah sa zakonom o gradnji koji se trenutno radi gdje se predlaže da za zgrade do 400m2 treba samo arhitektonski i (ukoliko je potreban za tu vrstu jednostavnih radova) građevinski projekt sa čime bi se već smanjio broj sudionika u gradnji i projektanata. tehnički pregled i uporabna dozvola su također upitni u ovom slučaju, no na neki način opravdani. Eventualno sagledati mogučnost pojednostavljenja ili uvesti neku mogučnost da "završno izvješće nadzornog inženjera zamjenjuje uporabnu dozvolu i tehnički pregled". (ako je moguće) treba imati na umu da bi ljudi željeli raditi legalno, ta klima stvarno postoji no praksa pokazuje da su prisiljeni raditi bez svih projekata i bez poštivanja tih procedura. problem je što ne shvaćaju da im zgrada takvim postupcima tehnički postaje nelegalna i problem se javlja ako se naknadno takva zgrada "rekonstruira" te se za rekonstrukciju traži građevinska dozvola. molim vas da se bolje definira "građevina evidentirana u katastru" te da li se pri tome misli na cjelokupnu građevinu na kojoj se izvodi zahvat ili se misli na to da li se konkrentni zahvat evidentira u katastru. trenutno se tumači da je to ovaj prvi slucaj, a u praksi bi mnogo značilo da je tumačenje ovo drugo, što bi riješilo puno problema. no u svakom slučaju bi trebalo razmotriti uvođenje završnog izvješća nadzornog inženjera kao dozvole za upotrebu. također upucujem prigovor na brzinu tumačenja pravilnika jer sam predao molbu za tumacenje pravilnika prije mjesec dana, a još uvijek nemam odgovor te mi se čini da će odgovor stići tek nakon što se pravilnik promijeni (apsurd). takve stvari bi morale ići puno brže da sustav funkcionira. nažalost pravna služba nema ni mail a ni na telefon ih se ne može dobiti. također molim da se pravilnik uskladi sa izmjenama i dopunama zakona o gradnji te da se dobro prouči međuodnos ta dva dokumenta. (mijenjanje skupina građevina i drugo) hvala. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da je postojeće rješenje, obzirom na zahtjevnost predmetnih radova, primjereno. Skrećemo pozornost da neki od navoda nisu točni. Primjerice, prema Zakonu o gradnji stručni nadzor građenja nad izvođenjem radova iz predmetnog Pravilnika provodi se samo u odnosu na temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, a što znači da se ne provodi "stručni nadzor za elektroinstalacije" i "stručni nadzor za strojarstvo", kako se to pogrešno navodi. Također, glavni projekt za uklanjanje nenosivog zida u stanu ne mora nužno imati sve projekte od kojih se isti prema Zakonu o gradnji može sastojati.
4 Jasna Golubić PRAVILNIK Člankom 4. točka 17. utvrđene su odredbe za gradnju zamjenskog informacijskog stupa oglasne površine veće od 12 m2 (može se graditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom). Za informacijske stupove nisu razrađene ostale mogućnosti gradnje (gradnja novih informacijskih stupova površine veće od 12 m2 , informacijskih stupova oglasne površine manje od 12 m2 ) kao što je Pravilnikom primjerice razrađeno za reklamni pano. Prihvaćen Prihvaća se.
5 Ivan Markić 84 PRAVILNIK Poštovani, Molim vas da za sljedeće izmjene Pravilnika razmislite da se dopusti na način da se bez dozvole, projekta i tehničkog pregleda mogu napraviti sitni radovi po stanovima. Bilo bi super ako možete i u ovim izmjenama to ubaciti. npr. U svom stanu hoćete knauf pregradni zid na kojem je utičnica i radijator. Ako to napavite onda vam treba: -Projekt arhitekture -Nekakva izjava statičara da nije nosivi zid - Projekt elektroinstalacija - Projekt strojarstva - Stručni nadzor za arhitekturu/građevinu - Stručni nadzor za elektroinstalacije - Stručni nadzor za strojarstvo -Voditelj radova za građevinu - Voditelj radova za elekroinstalacije - Voditelj radova za strojarstvo - Ispitivanja ispravnosti instalacija - Komisija za tehnički pregled Vrijednost radova cca 5.000,00kn max. Vrijednost inženjera min 10.000,00 kn ako imate prijatelja inženjera koji ima suradnike koji će to za njega odraditi jer inače ćete proći puno skuplje ili vam nitko neće ni napraviti, a da ne govorim o vremenu koje vam treba da to organiziate. Možemo reći da to nitko ionako ne radi ali molio bi vas da to legaliziramo jer su ljudi u prekršaju a stvarno mislim da nema potrebe. Moje mišljenje je da to nema smisla i nadam se da ćete o tome razmilsiti za buduće izmjene. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da je postojeće rješenje, obzirom na zahtjevnost predmetnih radova, primjereno.
6 Hrvatski Telekom d.d. PRAVILNIK Nastavno na javnu raspravu otvorenu od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (dalje: Pravilnik) Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT) koristi priliku iznijeti izazove s kojima se susreće prilikom izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture (dalje EKI) te navesti prijedloge rješenja koji bi bili obuhvaćeni predmetnim izmjenama i dopunama Pravilnika. Uvodno skrećemo pažnju da je, sukladno članku 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama, gradnja elektroničkih komunikacijskih mreža i infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku. Upravo elektroničke komunikacijske mreže nove generacije, podobne za pružanje širokopojasnih usluga velikih brzina, važan su čimbenik za dostizanje ciljeva Digitalne Agende 2020, a pokrivenost 5G mrežama u svim urbanim područjima i na svim najvažnijim kopnenim prometnim pravcima do 2025. jedan je od tri strateška cilja Europske Unije . Ostvarenje navedenih ciljeva ključan je preduvjet za razvoj digitalizacije hrvatskog društva, poboljšanje kvalitete života građana kroz širu dostupnost i povećanje digitalnih javnih usluga te za jačanje gospodarstva. Naime, povećanje korištenja širokopojasnih usluga od 10% dovodi do povećanja BDP-a za 1-1,5% , a uspješno uvođenje 5G tehnologije do ostvarenja ušteda u europskoj industriji u vrijednosti od 113 milijardi EUR godišnje te do stvaranje više od 2 milijuna radnih mjesta u Europskoj Uniji . Važnost brže i jednostavnije izgradnje elektroničkih komunikacijskih mreža, u svrhu uvođenja 5G tehnologije, naprednih širokopojasnih usluga i digitalizacije društva, prepoznata je i na razini Europske Unije Direktivom 2014/61/EU , a koja je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (NN 121/16; dalje: Zakon). Osnovni cilj Direktive i predmetnog Zakona je upravo olakšavanje i ubrzanje izgradnje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina kroz pojednostavljenje postupka izdavanja dozvola za gradnju te smanjenje troškova izgradnje. Kako bi se, u skladu sa zakonodavnom inicijativnom, omogućio brži i učinkovitiji postupak izgradnje EKI, potrebno je i kroz podzakonske propise za pojedine građevine i/ili radove koji ne predstavljaju značajne zahvate u prostoru predvidjeti blažu regulaciju izdavanja dozvola potrebnih za izgradnju i/ili izvođenje radova. U tom smislu predlažemo da se kroz Pravilnik predvide određene odredbe koje će investitorima u EKI omogućiti bržu i efikasniju gradnju, a kako pojašnjavamo u nastavku. a) Definiranje sastavnica EKI i njihovog pravnog tretmana Važeći propisi o gradnji ne poznaju temeljne sastavnice EKI, iako je praksa pokazala da određeni dijelovi EKI zahtijevaju prepoznavanje te uređenje njihovog pravnog tretmana. U svrhu olakšanja i ubrzanja postupka gradnje EKI te kako bi se pravno definirale u praksi prepoznate sastavnice EKI, predlažemo: (i) jasnije definirati radove na priključku kojima se postojeća građevina priključuje na EKI Naime, iako je člankom 3. stavkom 1. točkom 5. postojećeg Pravilnika propisano je da se radovi na priključku kojima se postojeća građevina priključuje na EKI mogu izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, pojam priključak nije definiran te zbog toga u praksi dolazi do neujednačenog postupanja građevinskih inspektora, nadležnih lokalnih tijela ili javnopravnih tijela prilikom ishođenja potrebnih potvrda/suglasnosti. Zbog navedenog je često nužno, iako po postojećem Pravilniku nepotrebno, ishoditi građevinsku dozvolu za samo priključenje postojeće zgrade ili druge građevine na postojeću infrastrukturnu građevinu (kabelsku kanalizaciju), a što neopravdano uvelike otežava radove na priključku. Kako bi se izbjegle ovakve nedoumice u praksi, predlažemo u članak 3. stavak 1. točku 5. Pravilnika uvrstiti definiciju priključka te, s tim u vezi, izmijeniti predmetnu točku Pravilnika na sljedeći način: „5. Na priključku kojim se postojeća građevina priključuje na infrastrukturne instalacije (niskonaponsku električnu mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu, vodovod, kanalizaciju, plinski distribucijski sustav srednje i niske tlačne razine, vrelovod, toplovod, parovod i kabelsku televiziju). Priključkom na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu smatra se priključenje postojeće građevine (zgrade ili drugog korisničkog objekta) na najbližu novu ili postojeću priključnu točku kabelske kanalizacije (koja priključna točka se nalazi na ogranku/odvojku ili glavnoj trasi kabelske kanalizacije), a koji može biti izveden zračnim ili podzemnim načinom. Priključak nije ograničen dužinom, a odnosi se na realizaciju pojedinačnih korisničkih zahtjeva za uslugama elektroničkih komunikacija.“ (ii) u svrhu izbjegavanja dvojbi, uvrstiti tzv. male ćelije („small cells“) pod pojam antenskih prihvata Prema članku 5. točci 8. trenutno važećeg Pravilnika, predviđeno je da se radovi na postojećoj građevini kojima se postavlja elektronička komunikacijska oprema izvode bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom. Pod pojmom elektroničke komunikacijske opreme koja se na predmetni način postavlja definirani su antenski prihvati. Dolaskom 5G mreža pojavljuje se potreba za postavljanjem gušćih elektroničkih mreža utemeljenih na tzv. malim ćelijama („small cells“) koje suštinski i tehnički predstavljaju antenske prihvate manjeg obujma. Za razliku od dosadašnjih mreža (3G, 4G) koje toleriraju veće udaljenosti između klasičnih antenskih prihvata, 5G mreže zahtijevaju postavljanje manjih antenskih prihvata tzv. malih ćelija gušće od klasičnih antenskih prihvata i na manjim prostornim obuhvatima, a kako bi se mogle nositi s eksponencijalnim rastom prijenosa podataka. U svrhu otklanjanja dvojbi te kako u praksi ne bi dolazilo do različitih tumačenja, a obzirom da male ćelije nisu do sada prepoznate postojećim Pravilnikom kao vrsta antenskog prihvata manjeg obujma, predlažemo jasno naznačiti da su pojmom antenskih prihvata obuhvaćene i male ćelije („small cells“) na kojima se temelje 5G mreže. U tu svrhu predlažemo dopuniti u članak 5. točku 8. na način da ista glasi: „8. na postojećoj građevini kojim se postavlja elektronička komunikacijska oprema (antenski prihvati, uključujući male ćelije)“ (iii) definiranje pojma „razgradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i mreže po odvojcima i ograncima“ te predvidjeti da se predmetne građevine i radovi mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom. Svrha izgradnje odvojaka i ogranaka EKI je isključivo polaganje kabela pristupne elektroničke komunikacijske mreže kako bi se omogućilo priključenje zainteresiranih korisnika na elektroničku komunikacijsku mrežu unutar područja gradnje. Operatori koji grade pristupne mreže u svrhu priključenja zainteresiranih korisnika imaju obvezu ostvarenja 95% priključenja u jednoj kalendarskoj godini u roku od trideset dana, odnosno u roku od šezdeset dana za 99% ostvarenih priključenja, sukladno Pravilniku o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama (NN br. 146/12, 82/14 i 41/16). Upravo iz navedenih razloga, pojmovi ogranka i odvojka već su prepoznati Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN114/10 i 29/13) i Uredbom o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 131/12 i 92/15), a vezano uz kapacitet kabelske kanalizacije te položaj zahvata u prostoru. Međutim, postojeći pravni tretman u području gradnje prema kojem je za izgradnju ogranaka i odvojaka potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, obzirom da isti nisu prepoznati postojećim Pravilnikom kao jednostavne građevine i radovi, onemogućava ispunjenje odveza operatora u propisanim rokovima te rezultira nepravovremenim omogućavanjem korištenja elektroničkih komunikacijskih usluga od strane zainteresiranih korisnika. Obzirom na prethodno navedeno, kao i činjenici da se radi se o građevinama ili radovima koji ne predstavljaju značajne zahvate u prostoru, a brža i jednostavnija gradnja istih nužna je da bi se zainteresiranim korisnicima pravovremeno omogućilo korištenje elektroničkih komunikacijskih usluga, predlažemo da se za sve zahvate u prostoru vezane uz gradnju pristupnih mreža kroz stambena naselja i poslovne ili poslovno-stambene zone putem ogranaka i odvojaka omogući gradnja temeljem glavnog projekta bez građevinske dozvole. U tu svrhu predlažemo dodati u članak 4. novu točku 26. na način da ista glasi: „26. razgradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture po odvojcima i ograncima. Pod razgradnjom elektroničke komunikacijske infrastrukture po odvojcima i ograncima smatra se izgradnja kabelske kanalizacije pristupne mreže koja se vrši kroz stambena naselja i poslovne ili poslovno-stambene zone, i to ogranak s maksimalno dvije cijevi promjera do 110 mm unutar stambenih zona odnosno odvojak s maksimalno šest cijevi promjera do 110 mm unutar poslovnih i stambeno-poslovnih zona“ b) Definiranje mini i mikro rovova te priznavanje vodova izgrađenih tom tehnologijom kao jednostavnih građevina za koje nije potrebna građevinska dozvola već glavni projekt Elektronička komunikacijska infrastruktura nedvojbeno predstavlja građevine, i to između ostalog: (i) sukladno posljednjoj Nacionalnoj klasifikaciji vrsta građevina (iz 2001. godine) koja svaki međugradski i lokalni telekomunikacijski vod klasificira kao građevinu te (ii) sukladno Uredbi o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/14, 154/14) prema kojoj su elektronički komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama, građevine od državnog i regionalnog značaja. Kao jedan od način gradnje EKI, Uredbom Vlade RH o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, prepoznata je i tehnologija mini i mikro rovova. Specifičnost tehnologije mini i mikro rovova očituje se u sljedećem: • korištenjem tehnologije mini i mikro rovova moguće je polaganje isključivo mikorocijevi i cijevi malog promjera (čije dimenzije ne prelaze 4cm); • tehnologija mini i mikro rovova predstavlja manji zahvat u prostoru i znatno manji utjecaj na okoliš od drugih oblika gradnje te je brža i jednostavnija od uobičajenih načina izgradnje EKI, a istovremeno ima neznatan utjecaj na građevinu kao poslužno dobro; • potreba za sanacijom površina na kojoj se radovi izvode je minimizirana, a tijekom izvedbe je potrebno minimalno ograničenje prometa; • izvodi se u skladu s Preporukom ITU-T L.153/L.48 (03/2003), odnosno Preporukom ITU-T L.153/L.49 (03/2003), a uvažavajući i pozitivna svjetska napredna iskustva posljednjih desetak godina te predstavlja tehnološki iskorak u odnosu na dosadašnju gradnju EKI. Uzevši u obzir navedeno, a prvenstveno da se radi o manjim zahvatima u prostoru, sa znatno manjim utjecajem na okoliš od uobičajenih načina gradnje, smatramo da su ispunjene sve pretpostavke da se Pravilnikom prepozna takva nova tehnologija te da se mikrocijevi i cijevi malog promjera položene putem predmetne tehnologije Pravilnikom uvrste pod jednostavne građevine za čiju izgradnju nije potrebna građevinska dozvola nego se gradnja vrši u skladu s glavnim projektom. Obzirom da glavni projekt mora sadržavati potvrde javnopravnih tijela (temeljem utvrđivanja posebnih uvjeta koje izdaju nadležna javnopravna tijela) te da nakon izgradnje investitor mora ishoditi uporabnu dozvolu kojom se potvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom, predloženim se postiže odgovarajuća razina sigurnosti gradnje, ali isto ne uključuje provođenje administrativnog/upravnog postupka izdavanja građevinske dozvole čime se znatno ubrzava proces gradnje te rasterećuju upravna tijela. HT ističe da cilj ovog prijedloga nije izbjeći rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (dalje: IPO) s vlasnicima nekretnina na kojima se gradi EKI jer je rješavanja IPO-a preduvjet za ishođenje uporabne dozvole već isključivo ubrzati proces izgradnje širokopojasne mreže na području RH kroz niže troškove izgradnje i manje administrativnih zapreka, a što se ovom novom tehnologijom omogućuje. U svrhu omogućavanja da se vodovi koji se sastoje od mikrocijevi i cijevi malog promjera izgrađeni tehnologijom mini i mikro rovova grade bez obveze ishođenja građevinske dozvole, a sukladno glavnom projektu predlažemo dodati u članak 4. novu točku 27. na način da ista glasi: „27. elektronička komunikacijska infrastruktura (vod) koja se sastoji od mikrocijevi i cijevi malog promjera, a koja je izgrađena tehnologijom mini i mikro rovova. Pod tehnologijom mini i mikro rovova podrazumijeva se gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture isključivo strojnim iskopom rova u tlu sljedećeg maksimalnog poprečnog presjeka: Minirov - rov širine 10 - 15cm i dubine 20 - 40 cm za horizontalno polaganje cijevi malog promjera Mikrorov – rov širine 2 - 5 cm i dubine od 15 - 40 cm za vertikalno polaganje cijevi malog promjera“ c) Zamjena starih kabela novim i postavljanje novih kabela u postojećoj kabelskoj kanalizaciji i postojećim stupovima bez izrade glavnog projekta Člankom 5. točkom 16. postojećeg Pravilnika definirano je da se na postojećoj EKI zamjena starih, odnosno postavljanje novih kabela izvršava bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom. HT skreće pažnju da se pri zamjeni/postavljanju novih kabela ne radi o gradnji nove infrastrukture već isključivo o uvlačenju novih kabela u postojeću infrastrukturu ili zamjeni starih kabela novima zbog proteka vremena ili promjene tehnologije te da kabeli, za razliku od infrastrukture, nisu fiksni u prostoru te se ne evidentiraju u katastru infrastrukture. Zbog navedenog, kao i činjenice da takvi radovi ne predstavljaju zahvate koji su od utjecaja na okoliš ili okolne površine, HT smatra da nema potrebe da se za predmetne radove izrađuje glavni projekt, već da bi se isti trebali izvoditi sukladno tehničkom rješenju. Upravno takav režim izvođenja predmetnih radova, temeljem tehničkog rješenja predviđen je i Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme kojeg je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) donijela, između ostalog, i u svrhu reguliranja specifičnih obveza prilikom uvlačenja/zamjene kabela u EKI. Obzirom na navedeno, evidentno je da postoji različito uređenje iste materije u propisima o gradnji i specifičnim telekomunikacijskim propisima pa HT predlaže usklađenje na način da se Pravilnikom predvidi da se radovi na postojećoj EKI kojima se zamjenjuju stari kabeli novima, odnosno postavljaju novi kabeli izvode temeljem tehničkog rješenja, bez obveze ishođenja građevinske dozvole i glavnog projekta. U tu svrhu predlažemo dodati u članak 3. novu točku 13. na način da ista glasi: „12. Na postojećoj kabelskoj kanalizaciji i postojećim stupovima kojim se zamjenjuju stari kabeli novima, odnosno postavljaju novi kabeli.“ S tim u vezi potrebno je brisati u članku 5. točku 16. Pravilnika. d) Izmjena maksimalnih vanjskih gabarita za postavljanje uličnih ormara ili kabineta namijenjenih za smještaj elektroničke komunikacijske opreme Člankom 5. točkom 9. postojećeg Pravilnika definirano je da se radovi na postojećoj građevini kojim se postavlja najviše 3 ulična ormara ili kabineta namijenjena za smještaj elektroničke komunikacijske opreme oslonjena na tlo maksimalnih vanjskih gabarite 0,60x2x2 m mogu izvoditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom. Obzirom da se standardne dimenzije uličnih ormara i kabineta u praksi učestalo mijenjaju ovisno o tehnologiji i dobavljaču, HT predlaže da se definiraju maksimalni gabariti postavljanja uličnih kabineta/ormar na način da maksimalna površina iznosi do 3m2, a visina do 1,8 m bez ograničenja u broju uličnih ormara/kabineta te da se upravo zbog promjena u dimenzijama uličnih ormara/kabineta predvidi mogućnost da se isti postavljaju na ili u neposrednoj blizini postojeće građevine. U tu svrhu predlažemo izmijeniti u članku 5. točku 9. na način da ista glasi: „9. Na postojećoj građevini ili u njezinoj neposrednoj blizini kojim se postavljaju ulični ormari ili kabineti namijenjeni za smještaj elektroničke komunikacijske opreme oslonjene na tlo maksimalne površine do 3m2 i visine do 1,8 m“ S poštovanjem, Hrvatski Telekom d.d. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je pitanje građenja elektroničke komunikacijske infrastrukture, obzirom na njenu zahtjevnost u građevinskom i prostornoplanskom pogledu, uređeno na primjeren način.
7 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRAVILNIK Prijedlog izmjena Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima U članku 2. stavak 1. podstavak 7. Bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi: riječi „dalekovoda i transformatorske stanice radi napajanja električnom energijom“ brišu se Obrazloženje: U slučaju kada je za gradilište potrebno osigurati privremeno napajanje električnom energijom, u pravilu se radi, o izgradnji značajnijih građevina. Trafostanica i dalekovod, u tom slučaju, imaju privremeni karakter i nakon završetka gradnje građevine, odnosno, izgradnje trajnog priključka, se demontiraju. Smatramo da je zbog privremenog karaktera energetskih građevina potrebnih za građenje drugih građevina potrebno omogućiti njihovo postavljanje bez građevinske dozvole i glavnog projekta. U članku 4. dodati novu točku 25. koja glasi: Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi: 25. Transformatorske stanice, rasklopna postrojenja i NN/SN zračne i kabelske mreže do uključivo 20 kV naponskog nivoa. Obrazloženje: elektroenergetske građevine od posebnog su interesa za RH, a njihova pravodobna izgradnja nužna je za realizaciju investicijskih zahvata u industriji, poljoprivredi, turizmu i svakodnevnom životu građana. Kašnjenje u izgradnji elektroenergetskih građevina uzrokovano sporošću sudionika u procesu ishođenja građevinske dozvole, a na što ne možemo utjecati, može dovesti do kašnjenja u izgradnji elektroenergetskih građevina, odnosno u kašnjenju realizacije značajnih investicija te tako investitorima prouzročiti neplanirane i neželjene gubitke. Izgradnja predloženih elektroenergetskih građevina na osnovi glavnog projekta, bila bi jamac pravodobne izgradnje elektroenergetskih objekata koji su preduvjet realizaciji značajnih investicijskih aktivnosti. U članku 5. dodati nove točke 21. i 22. koje glase: Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu se izvoditi radovi: 21. na postojećoj elektroenergetskoj mreži u kojoj se interpolira kabelska transformatorska stanica ili rasklopno postrojenje 10(20)/0,4 kV, a za koje nije potrebno formirati građevinsku česticu ili ona već postoji 22. na interpolaciji niskonaponskih razdjelnih ormara u postojeću niskonaponsku zračnu ili kabelsku mrežu nazivnog napona do 1 kV. Obrazloženje: Tehnički jednostavno rješenje interpolacije transformatorske stanice, rasklopnog postrojenja ili niskonaponskih razdjelnih ormara u postojeću mrežu, može postati dugotrajan proces u postupku izdavanja dozvola za građenje. Interpolacija bi omogućila priključenje novih potrošača ili poboljšanje kvalitete isporučene električne energije postojećim kupcima u znatno kraćim vremenskim rokovima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je pitanje građenja predmetnih građevina, obzirom na njihovu građevinsku i prostornu zahtjevnost, uređeno na primjereni način.
8 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRAVILNIK U postojećem članku 3. važećeg Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/2017)dodati točku 12. koja glasi:Na postojećim elektroenergetskim objektima kojima se postojeća 10 kV oprema zamjenjuje 20 kV opremom Obrazloženje:Zamjenom 10 kV opreme 20 kV opremom poboljšava se ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevinu, a ne mijenjaju se niti lokacijski niti sigurnosni uvjeti obzirom na sigurnosnu visinu i sigurnosnu udaljenost prema Pravilniku za izgradnju nadzemnih vodova 1-400 kV. Prihvaćen Prihvaća se.
9 Grad Jastrebarsko PRAVILNIK Zbog popularizacije biciklizma bilo bi dobro da u članku 2. iza stavka 21. ugradite odredbe kojima bi se definirala izgradnja biciklističkih staza, biciklističkog puta odnosno biciklističkih ruta (PRAVILNIK O BICIKLISTIČKOJ INFRASTRUKTURI), odmorišta i opreme uz njih. Uz staze, put ili rutu urediti odmorišta-vidikovce do max. 50 m2 površine sa opremom na otvorenom: klupe za sjedenje i odmor, ležaljke, stol, stalak za bicikle i slično. Kao zaštitu od sunca postaviti sjenice. Minimalni razmak odmorišta 3 km? Kao zaštitu od kiše, ovisno o konfiguraciji i dužini staze, omogućiti postaviti nadstrešnicu do 25 m2. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da to zbog zahtjevnosti iste u prostornoplanerskom smislu i nepoznate zahtjevnosti u građevinskom smislu nije moguće.
10 DARKO GROŠIĆ PRAVILNIK, Članak 2. Prema prijedlogu iz članka 1. nove točke 22. reklamni pano oglasne površine do 12 m2 može postavljati vlasnik na svojoj građevinskoj parceli bez suglasnosti tj. odobrenja jedinice lokalne samouprave. Pa ako je to tako onda se ova izmjena podržava. Primljeno na znanje Da.
11 Aleksandar Kovač mr. sc. PRAVILNIK, Članak 1. Ispred mjernih jedinica ne ostavljamo razmak. Stoga: 12 m² -> 12m² Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
12 A1 Hrvatska d.o.o. PRAVILNIK Komentari A1 Hrvatska d.o.o. (dalje u tekstu: A1) na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima A1 uvodno ističe da je u članku 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17) elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI), obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, te, između ostalog, prostorno planiranje, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža, EKI te upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra, adresnog i brojevnog prostora, kao prirodno ograničenih općih dobara, prepoznato kao od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: RH) u razdoblju od 2016. do 2020. godine (NN 68/16; dalje u tekstu: Strategija) te Programom Vlade RH za mandat 2016. - 2020., je kao preduvjet razvoja pristupnih mreža novih generacija, prepoznat nužan razvoj širokopojasnog pristupa (broadband-a) te efikasnija gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (dalje u tekstu: EKI). Navedeno je generalni preduvjet provođenju digitalizacije društva u RH. Unatoč svemu navedenom, investitori u izgradnju EKI u RH se i dalje suočavaju s brojnim problemima na području gradnje vezanim uz postojeća zakonska rješenja kao i njihovo tumačenje te primjenu od strane izvršnih tijela, a koje usporavaju digitalizaciju RH. Tako se, primjerice, ali bez ograničenja, na gradnju fiksne infrastrukture primjenjuje režim građevinske dozvole kojem prethodi kompliciran i dugotrajan postupak prvenstveno zbog problematike rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. U svrhu efikasnije, brže i jeftinije gradnje mreža sljedeće generacije i razvoja širokopojasnog pristupa internetu predlažu se dodatne izmjene i dopune Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/2017, 34/2018; dalje u tekstu: Pravilnik o jednostavnim građevinama) kako će biti dodatno obrazloženo pod člancima na koje se to odnosi. a) članak 3. Pravilnika o jednostavnim građevinama – definiranje „priključka“ kao temeljne sastavnice EKI Potrebno je definirati temeljne sastavnice EKI koje važeći regulatorni okvir gradnje ne prepoznaje, kao i urediti njihov tretman u svrhu olakšanja gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (dalje u tekstu: EKI). Naime, praksa pokazuje da određeni dijelovi EKI zahtijevaju prepoznavanje. Tako, primjerice, zbog toga što definicija pojma „priključak“ nije propisana dolazi do različitog tumačenja navedenog pojma od strane građevinskih inspektora. Radi neujednačenog postupanja građevinskih inspektora je često pored već postojećeg objekta i već postojeće kabelske kanalizacije nužno ishoditi još i građevinsku dozvolu za samo priključenje postojećeg objekta na infrastrukturnu instalaciju (kabelsku kanalizaciju/DTK). Uzevši u obzir da se radi o izvođenju minimalnih građevinskih radova, koji ne zahtijevaju velike zahvate u prostoru, te bez kojih nema nužne poveznice između objekta i kabelske kanalizacije/DTK kako bi se elektronička komunikacijska usluga uopće mogla i pružiti, je navedeno tumačenje nerazumno. Slijedom navedenog, predlažemo u članku 3. Pravilnika o jednostavnim građevinama, definirati „priključak“ na sljedeći način: „Gradnjom priključka smatra se priključenje postojeće građevine (objekta ili pristupne kabelske kanalizacije) između ostalog polaganjem cijevi u zemlju na glavnu trasu kabelske kanalizacije što može uključiti izgradnju ogranka ili odvojka, djelomično ili u potpunosti neovisno o duljini priključka“. Time bi se omogućilo ujednačeno tumačenje pojma priključak, s preduvjetima gradnje kao što su u trenutku pisanja ovog dopisa već propisani člankom 3. stavkom 1. točkom 5. Pravilnika o jednostavnim građevinama, ali bez definicije pojma priključka, odnosno bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta. Predloženim definiranjem navedenih sastavnica EKI te uređenjem njihovog pravnog tretmana na predložen način bi se omogućilo podvođenje većine radova pod jednostavnu građevinu i smanjio opseg slučajeva za koje postoji potreba za ishođenjem građevinske dozvole. Navedeno bi rezultiralo učinkovitijom gradnjom EKI, što bi ubrzalo digitalizaciju RH. b) članak 5. Pravilnika o jednostavnim građevinama – b.1) definiranje „glavne trase kabelske kanalizacije“ kao temeljne sastavnice EKI i omogućavanje gradnje bez građevinske dozvole i izrade glavnog i tipskog projekta Potrebno je definirati temeljne sastavnice EKI koje važeći regulatorni okvir gradnje ne prepoznaje, kao i urediti njihov tretman u svrhu olakšanja gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (dalje u tekstu: EKI). Naime, praksa pokazuje da određeni dijelovi EKI zahtijevaju prepoznavanje. Osim navedenog, u svrhu omogućavanja brže gradnje EKI se predlaže dodavanje nove točke u članku 5. Pravilnika o jednostavnim građevinama u kojoj točci bi se definirao pojam „glavna trasa kabelske kanalizacije“, i to na sljedeći način: „Gradnjom kabelske kanalizacije smatra se izgradnja kabelske kanalizacije po trasama/koridorima definiranim prostornim/urbanističkim planovima uređenja ili drugim dokumentom kojim se propisuju uvjeti i način planiranja u dokumentima prostornog uređenja, ili izvan njih, ako se na predmetnoj trasi planira polaganje kako spojnih tako i pristupnih kabela“, čime bi se omogućilo izvođenje navedenih radova u skladu sa glavnim projektom, a bez građevinske dozvole. Predloženim definiranjem navedenih sastavnica EKI te uređenjem njihovog pravnog tretmana na predložen način bi se omogućilo podvođenje većine radova pod jednostavnu građevinu i smanjio opseg slučajeva za koje postoji potreba za ishođenjem građevinske dozvole. Navedeno bi rezultiralo učinkovitijom gradnjom EKI, što bi ubrzalo digitalizaciju RH. b.2) Postavljanje uličnih ormara ili kabineta omogućiti bez građevinske dozvole i izrade glavnog i tipskog projekta Ulični ormari ili kabineti ne zauzimaju površinu veću od 2m2 te ulaze u kategoriju stvarno jednostavnih građevina, za postavljanje kojih ne bi smjelo biti potrebno raditi glavni projekt. U tu svrhu se predlaže prebacivanje točke 9. iz članka 5. Pravilnika u jednostavnim građevinama u članak 3. Pravilnika u jednostavnim građevinama, kako bi se omogućilo postavljanje ormara bez glavnog projekta i bez građevinske dozvole. b.3) Uvlačenje kabela u postojeću EKI bez izrade glavnog projekta i bez obveze ishođenja uporabne dozvole Pravilnikom o jednostavnim građevinama definirano je da se na postojećoj EKI zamjena starih kabela novima, odnosno postavljanje novih kabela izvršava bez građevinske dozvole, a u skladu sa glavnim projektom. Navedena obveza nije usklađena sa Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 36/16) koji je donijela Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, a kojim je propisano da se kabeli postavljaju na temelju tehničkog rješenja. Radi izbjegavanja pravne nesigurnosti i višestruke regulacije koja rezultira sukobom normi je potrebno uskladiti dva navedena propisa na način da se uvlačenje kabela u postojeću EKI radi temeljem tehničkog rješenja bez obveze ishođenja uporabne dozvole. Radi navedenog se predlaže prebacivanje točke 16. iz članka 5. Pravilnika u jednostavnim građevinama u članak 3. Pravilnika u jednostavnim građevinama. Predloženim izmjenama pod člancima 3. i 5. Pravilnika o jednostavnim građevinama se osigurava jednostavna i troškovno efikasna izgradnja/održavanje širokopojasne mreže velikih brzina kroz: i. znatno skraćenje rokova postavljanja mreže; ii. niže troškove izgradnje/održavanja; iii. stvaranje poticajnog okruženja za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina, a što je sve u skladu Direktivom 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (SL L 155, 23. 5. 2014.), Strategijom i Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (NN 121/16). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je pitanje građenja elektroničke komunikacijske infrastrukture, obzirom na njenu zahtjevnost u građevinskom i prostornoplanskom pogledu, uređeno na primjeren način.