Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA RH Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika od 2003. godine ne sadrži ni jednu obvezu državnih dužnosnika, budući da su s danom stupanja na snagu Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti (NN 163/03) prestale važiti odredbe članka 2. do 10. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, tj. izbrisan je sadržaj glave II. OBVEZE DUŽNOSNIKA ZA VRIJEME OBNAŠANJA DUŽNOSTI. Time je Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika postao „Zakon o pravima državnih dužnosnika“, jer ne sadrži ni jednu obvezu pa je stoga nelogično da već 16 godina svojim nazivom sugerira nepostojeći sadržaj. Problematična je i okolnost što su u zakon kojim se regulira sukob interesa preuzeta i načela djelovanja dužnosnika odnosno odredba po kojoj su dužnosnici obvezni obnašati dužnost na način da ne ugrožavaju vjerodostojnost i povjerenje građana u savjesno i odgovorno obnašanje dužnosti, čije kršenje samo po sebi ne predstavlja sukob interesa, ali sigurno predstavlja kršenje dužnosničke obveze o načinu obnašanja dužnosti. Stoga smatramo da Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika treba dovesti u svezu s njegovim sadržajem te konačno iz njegova naslova i sadržaja izbaciti obveze državnih dužnosnika koje u njemu više ne postoje. Glavni tajnik Siniša Kuhar Primljeno na znanje Planom zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 10. siječnja 2019. godine, predviđena je izrada novog Zakona o državnim dužnosnicama, s rokom upućivanja u proceduru Vlade u III tromjesečju 2019. godine. Navedeni komentarima biti će uzeti u obzir prilikom izrade navedenog novog Zakona.
2 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika Uvidom u Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Narodne novine, broj 101/1998, 135/1998, 105/1999, 25/2000, 73/2000, 131/2000, 30/2001, 59/2001, 114/2001, 153/2002, 154/2002, 163/2003, 16/2004, 30/2004, 105/2004, 187/2004, 121/2005, 151/2005, 92/2005, 135/2006, 141/2006, 17/2007, 34/2007, 82/2007, 107/2007, 60/2008, 38/2009, 150/2011, 22/2013, 22/2013, 102/2014, 103/2014, 3/2015, 93/2016, 44/2017), Pravobraniteljica predlaže da se u isti zakon svakako uvrsti odredba prema kojoj bi se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Zakonu korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod. Navedeno bi bilo u skladu sa čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) koji glasi: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Predlaže se i u čl.15.b Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji glasi: „Pravo iz članka 15. ovoga Zakona ne može ostvariti dužnosnik koji je razriješen dužnosti zbog pravomoćne osude radi počinjenja kaznenog djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, Republike Hrvatske i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, odnosno ako je pravomoćno osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora, neovisno o kojem se kaznenom djelu radi.“ Članak 15. Zakona glasi: „Dužnosnici koji su dužnost obnašali najmanje jednu godinu, nakon prestanka obnašanja dužnosti sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu imaju, šest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti, pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti, a sljedećih šest mjeseci pravo na naknadu u visini 50% plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti. Dužnosnici koji su dužnost obnašali manje od jedne godine, ali više od tri mjeseca, nakon prestanka obnašanja dužnosti sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu imaju, tri mjeseca od dana prestanka obnašanja dužnosti, pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti, a sljedeća tri mjeseca pravo na naknadu u visini 50% plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti.“ Pravobraniteljica ističe kako članak 15.b koristi terminologiju odnosno klasifikaciju kaznenih djela iz ranije važećeg Kaznenog zakona (Narodne novine 110/1997, 27/1998, 50/2000, 129/2000, 84/2005, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011, 77/2011, 125/2011, 143/2012). Naime taj zakon je sadržavao kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava 11. KZ-a iz 1997.) te kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava 13. KZ-a iz 1997.). Međutim važeći Kazneni zakon (Narodne novine, broj 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018) ne sadrži navedena poglavlja odnosne glave kaznenih djela (osim kaznenih djela protiv Republike Hrvatske koju glavu sadrže i stari i novi Kazneni zakon) već ima novu klasifikaciju i nazive glava. Sukladno tome i Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika nužno je uskladiti sa Kaznenim zakonom koji je na snazi. Nadalje, u čl.15.b., pored kaznenih djela iz navedenih glava Kaznenog zakona, navodi se i postojanje pravomoćne osude na „bezuvjetnu kaznu zatvora, neovisno o kojem se kaznenom djelu radi“. S tim u vezi, Pravobraniteljica ukazuje kako važeći Kazneni zakon sadrži kazneno djelo Nasilja u obitelji iz čl. 179a Kaznenog zakona za koje je predviđena kazna zatvora do tri godine. Međutim kontinuirano prateći problematiku nasilja u obitelji, Pravobraniteljica uočava kako se u najvećem broju slučajeva za nasilje u obitelji izriču upravo uvjetne osude, a u slučajevima kada se nasilje u obitelji procesuira kao prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, broj 70/17) najčešća sankcija je novčana kazna. Naime bezuvjetne zatvorske kazne za nasilje u obitelji sudovi izriču u manje od 10 % slučajeva dok svi ostali počinitelji ovog djela budu osuđeni relativno blagim novčanim kaznama (u prekršajnom postupku) odnosno uvjetnim zatvorskim kaznama (u kaznenom postupku). Navedeno potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u 2016. radi kaznenog djela nasilja u obitelji bilo osuđeno 36 počinitelja od kojih je za njih 28 bila izrečena uvjetna kazna zatvora. Sličan trend zabilježen je i u 2017. kada je radi kaznenog djela nasilja u obitelji bilo osuđeno 65 počinitelja od kojih je za njih 51 bila izrečena uvjetna kazna zatvora. Dakle gotovo 80 % počinitelja kaznenog djela nasilja u obitelji je tijekom 2016. i 2017. bilo osuđeno na uvjetnu kaznu te takve osobe, a imajući u vidu čl. 15.b Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, ostvaruju prava iz čl.15. Zakona o obvezama i pravima državnim dužnosnika, a što Pravobraniteljica smatra neprihvatljivim te protivnim politici nulte stope tolerancije na nasilje prema ženama i u obitelji. Vezano uz problematiku nasilja u obitelji, Pravobraniteljica ukazuje kako se radi o ozbiljnom i značajnom društvenom problemu koji svakako ne predstavlja (i ne smije predstavljati) privatni problem pojedinca te stoga kao takav zaslužuje i društvenu osudu, ali i adekvatnu pravnu sankciju. Za razliku od drugih oblika nasilja, nasilje u obitelji je često skriveno, nevidljivo, manifestira se na različite načine te je upravo zato i mnogo opasnije. Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulska konvencija) propisuje da je nasilje nad ženama ozbiljno kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena. U preambuli istog dokumenta nasilje nad ženama definirano je kao „rodno uvjetovano nasilje“ i „sredstvo dominacije muškaraca nad ženama“. Cilj Konvencije je suzbijanje svih oblika nasilja i diskriminacije, promoviranje rodne ravnopravnosti, razvoj sveobuhvatnih okvira, politika i mjera za zaštitu i pomoć žrtvama svih oblika nasilja te pružanje podrške i pomoći organizacijama i institucijama u uspostavljanju efikasne suradnje i usvajanja sveobuhvatnog pristupa u suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Pravobraniteljica ukazuje kako je Hrvatski sabor 13.4.2018. donio Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulske konvencije). Sukladno navedenom, Pravobraniteljica smatra da svaka pravomoćna osuda radi kaznenog djela nasilja u obitelji (iz čl.179.a KZ-a), bez obzira na vrstu i visinu izrečene sankcije, svakako treba biti zapreka za korištenje prava iz čl. 15. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Na taj način bi se nedvojbeno slala jasna društvena poruka o neprihvatljivosti svih oblika nasilja u obitelji. Primljeno na znanje Planom zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 10. siječnja 2019. godine, predviđena je izrada novog Zakona o državnim dužnosnicama, s rokom upućivanja u proceduru Vlade u III tromjesečju 2019. godine. Prijedlozi istaknuti u komentarima biti će uzeti u obzir prilikom izrade navedenog novog Zakona, budući da se isti odnose na odredbe koje nisu predmet uređenja izmjena i dopunama navedenog zakona na koji se odnosi predmetni obrazac.