Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Zvonimir Ajduk | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE | Ovim prijedlogom izmjena Zakona zagovara se tzv. "administrativno rasterećenje" koje nitko od struke ne traži i koje admin.rasterećenje u svojoj biti i nije. Zbog čega se "pomaže" u dijeli gdje to nitko nije tražio? Iz svega je jasno da se ovim obezvrjeđivanjem inženjera/voditelja gradilišta i, ustvari, izbacivanjem istih iz Komore omogućava "na mala vrata" dovođenje stranih osoba za inženjere gradilišta i voditelje radova u RH. Ako se želi pomoći struci u RH ostavite se članstva u Komorama kolega voditelja/inženjera gradilišta već usmjerite sredstva iz njihovih (ne malih) članarina na npr.: - prevođenje sve sile norma (HRN4You) koje su uglavnom na stranim jezicima, - uspostavu detaljnih opisa i normative za stavke rada u visokogradnji i podmorskim radovima (kao što imamo za niskogradnju), - ažuriranju i preuzimanju od IGH vođenja podataka STANDARDNE KALKULACIJE i td. A što se tiče administrativnog rasterećenja rasteretite građevinare preskupog kupovanja norma (HRN4You) - pa tako pokažite kako zbilja želite rasteretiti građ.proizvodnju, a ne pod krinkom "rasterećenja" otvarati put stranim kompanijama da lakše svojim kardovima poharaju ovo naše građ.tržište. Ukoliko ovo što ja vidim (iz aktualnog prijedloga izmjena Zakona) nije točno demantirajte me ubacivanjem obveze za svakog voditelj/inženjera gradilišta tečno poznavanje HRVATSKOG JEZIKA!!! | Nije prihvaćen | Uvjeti za obavljanje poslova moraju biti nužni i razmjerni onome što se štiti. U protivnom možemo uvesti komoru i za bageriste i kraniste… Novim zakonskim rješenjima ne obezvrijeđuje se inženjere gradilišta i/ili voditelje radova već ih se administrativno rasterećuje, obzirom da nemaju profesionalnu odgovornost, a plaćaju profesionalno osiguranje iako su odgovorni samo svom poslodavcu. U prijevod normi mogla bi se ukjučiti Komora koja okuplja stručnjake u području prostornog uređenja i gradnje. Uvjet poznavanja hrvatskog jezika propisan je u slučaju trajnog obavljanja poslova u Republici Hrvatskoj, u mjeri u kojoj to dopušta Direktiva 2005/36/EZ o stručnim kvalifikacijama, odnosno kontrola poznavanja nacionalnog jezika može se provoditi tek nakon priznavanja inozemne stručne kvalifikacije. |
2 | Zvonimir Ajduk | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 3. | Držim neozbiljnim omogućavati osobama s dvije, odnosno tri, godine staža obavljanje poslova inženjera gradilišta. Iz prakse znam i svakodnevno vidim da bi minimalni staž trebao biti bar četiri i pet godina staža u struci ovisno o naobrazbi. Također smatram pogrešnim iz procesa vođenja gradilišta izbacivati građevinske tehničare. Smatram da bi građ.tehničari s osam i više godina iskustva u struci sasvim korektno odgovorili potrebama vođenja gradilišta uz, naravno, položen stručni ispit. | Nije prihvaćen | Zakonom se propisuju minimalni uvjeti za pristup tržištu rada. Ovisno o složenosti građevina koje izvodi, izvođač može odabrati inženjera gradlišta i/ili voditelja radova s većim iskustvom Tehničari, koji ispunjavaju zakonske uvjete, mogu voditi manje složene radove u svojstvu odgovorne osobe. |
3 | VEDRAN ŠULENTIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 3. | Ovo je dobrodošla promjena, ali treba je malo doraditi. Potrebno je izjednačiti uvjete za upis u imenike Ovlaštenih inženjera, i inženjera gradilišta, na način opisan u stavku 2. Navedeno bi bilo u duhu rasterećenja gospodarstva, Bolonjskog procesa i razvoja tehničkog znanja. Potrebno je definirati i broj ECTS bodova prvostupnika (180). | Djelomično prihvaćen | Uvjeti za obavljanje poslova, njihova nužnost i razmjernost preispituju se na godišnjoj razini. Primjedba se prihvaća u dijelu u kojem se predlaže propisati broj stečenih ECTS bodova za prvostupnika. |
4 | Kristijan Klobučar | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE | Poštovani, učestale izmjene zakona i pravilnika nisu put ka rasterećenju, već dovode do konfuzije i kaosa, gdje treba proći neko izvjesno vrijeme kako bi se vidjelo da li to funkcionira u praksi... Ista stvar je i sa ovim izmjenama zakona. Jedne sudionike u gradnji se rasterećuje dok se druge opterećuje. Izmjenom zakona iz 2018 ste uveli obavezno stručno usavršavanje za sve članove komore, dok se sada ovom izmjenom dio članova na neki način izbacuje iz komore tj. oni postaju nebitni... Apsolutno sam protiv ovih prijedloga te predlažem da svi budu obavezni članovi komore i da se stručna usavršavanja stave kao neobavezna. LP, Kristijan Klobučar | Nije prihvaćen | Uvjeti za obavljanje poslova u prostornom uređenju I gradnji neprekidno se preispituju u svim EU državama, a uvjeti za obavljanje poslova moraju biti nužni i razmjerni onome što se štiti. U gotovo svim državama članicama Europske unije postoji obaveza redovitog stručnog usavršavanja profesionalnih osoba zbog sve složenije situacije, stalnog tehnološkog napretka u graditeljstvu i tehnici te stalnog razvoja nacionalnih i međunarodnih pravnih normi. Međutim, postoje razlike u kontroli aktivnosti stručnog usavršavanja kao i u posljedicama nepohađanja. |
5 | Jurica Knego | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE | Predlažem izmjenu članka 15. važećeg Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, na način da ovlašteni voditelj izrade plana mora osigurati sudjelovanje barem jednog inženjera, barem jednog stručnjaka prirodoslovnih znanosti i barem jednog stručnjaka društvenih znanosti OBRAZLOŽENJE: Prostorno planiranje je sukladno članku 3. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19) definirano kao ''interdisciplinarna djelatnost'' koja je ''institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora te očuvanja kakvoće okoliša i prirode određuje namjena prostora/površina(…)''. Kako bi se osigurao interdisciplinarni pristup planiranju prostora i ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja definiranih u članku 6. Zakona o prostornom uređenju neophodno je osigurati sudjelovanje interdisciplinarnog tima stručnjaka i to barem jednog inženjera, jednog stručnjaka prirodoslovnih znanosti i barem jednog stručnjaka društvenih znanosti. PRIJEDLOG IZMJENJENOG ČLANKA Članak 15., stavak 1. mijenja se i glasi: ''(1) Ovlašteni arhitekt urbanist koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja, odnosno pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, osigurat će sudjelovanje: – najmanje jednog inženjera (ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera prometa, odnosno ovlaštenog inženjera strojarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike) s najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja – najmanje jednog stručnjaka prirodoslovnih znanosti (magistra geografije, odnosno magistra inženjera biologije, ekologije, krajobrazne arhitekture, šumarstva, agronomije ili slične struke) koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja i – najmanje jednog stručnjaka društvenih znanosti (magistra ekonomije, sociologije, prava ili slične struke) koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja Stavak (2) briše se | Nije prihvaćen | Odredbom je omogućeno da se sudjelovanje stručnjaka osigurava ovisno o razini i sadržaju prostornog plana, odnosno potrebi sudjelovanja određene profesije u izradi pojedinog prostornog plana, koje sudjelovanje stoga nije potrebno, a nije niti moguće unaprijed propisati. |
6 | JOSIP LUČAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE | Poštovani, predlažem da se u članku 31. briše tekst: te obavljanje ispitivanja iz članka 40. ovog Zakona. i glasi: Članak 31. Izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine. Obrazloženje: Nema sukoba interesa da Izvođač radova koji zadovoljava uvjete za obavljanje poslova djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja ispituje ugrađene materijale tijekom gradnje (npr. ispitivanje izolacije el.instalacije u fazi dok nije montirana i spojena sva oprema) za svoje potrebe a na drugim objektima gdje nije u svojstvu Izvođača takva ispitivanja može izvoditi. Ovakvo stanje nema praktični smisao. Onemogučavati Izvođača radova da izvodi takva ispitivanja za koja ima sve uvjete nije pravedno i pogoduje se drugima - (ne izvođačima). Takva nelogičnost bila je u prijašnjim Zakonima o gradnji da projektant i izvođač ne može biti ista osoba, stručni nadzor je nešto drugo jer između ostalog i obračunski sebe kontrolira. Jedno je pitanje struke a drugo je etičko pitanje. Hvala lijepa! Josip Lučan | Nije prihvaćen | Ispitivač kontrolira izvođača, slijedom čega izvođač i ispitivač na istoj građevini ne mogu biti ista osoba. Ujedno skrećemo pozornost da se tu ne misli na samokontrolu izvođača bez koje izvođač ne može utvrditi je li postignuto određeno svojtvo. |
7 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 28. | Primjedba uz Članak 28., stavak 2. - nije propisano da li se upisani u imenike ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova automatski upisuju u imenike novoosnovanih inženjera gradilišta i voditelja radova, ili se za isto mora podnijeti zahtjev komori Primjedba uz Članak 28., stavak 3. - brisati stavak | Nije prihvaćen | Upis u novouspostavljeni imenik ne može biti automatski jer ne postoji obveza upisa u taj imenik. |
8 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. | Primjedba uz Članak 25. Razmotriti produljenje danog roka s obzirom na: - obvezu provedbe novih izbora u slučaju da je dio članova tijela Komore u svojstvu voditelja građenja/radova (a istovremeno nisu ovlašteni inženjeri), - brojnost akata koje je potrebno izmijeniti uključivo i suglasnosti nadležnog ministarstva za dio istih, a imajući u vidu i predviđeni termin donošenja predmetnog Zakona (nastupajuće ljetno razdoblje). | Prihvaćen | Rok je produljen. |
9 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 12. | Primjedba uz Članak 12. - u članku 65. Zakona o poslovima … navodi se da komora provodi postupak provjere inozemne stručne kvalifikacije. Ne provjerava niti cjelovitost, niti ispravnost ostale dokumentacije koju podnositelj mora priložiti. Tko provjerava cjelovitost s obzirom da je ista uvjet pružanja usluga? | Nije prihvaćen | Cjelovitost dokumentacije provjerava Komora, međutim, u cilju usklađenja s člankom 6. Direktive 2005/36/EZ o stručnim kvalifikacijama, odnosno člankom 7. stavkom 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, potrebno je osigurati da strana profesionalna osoba može pružati usluge od trenutka podnošenja izjave, odnosno da nije dužna čekati odobrenje Komore. |
10 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 8. | Primjedba uz Članak 8. - ispred riječi „osobom“ dodati „pravnom“ - navesti da za obavljanje djelatnosti upravljanja projektom pravna osoba mora imati zaposlenu osobu na neodređeno i puno radno vrijeme, a koja ispunjava uvjete voditelja projekta | Nije prihvaćen | Gospodarski subjekt mora ispunjavati zakonske uvjete za obavljanje djelatnosti kada tu djelatnost obavlja i u mjeri u kojoj ju obavlja, a ne neovisno o tome. |
11 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 7. | Primjedba uz Članak 7. - navodi se da voditelj projekta „ima pravo na upis u evidenciju voditelja projekta koju vodi Ministarstvo“. Nije jasno je li upis u evidenciju uvjet za obavljanje poslova voditelja projekta, i ako nije, koja je svrha ove evidencije. | Prihvaćen | Odredba je preformulirana. Svrha evidencije je mogućnost (a ne obveza) dokazivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova upisom u evidenciju. |
12 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 4. | Primjedba uz Članak 4. - članak 24., stavak 2.: u poglavlju za „stručni prvostupnik“ odnosno „sveučilišni prvostupnik“ povećati broj godina odgovarajućeg radnog iskustva u struci s „tri“ na „četiri“. Ovime se izjednačava ukupan broj godina školovanja i stručnog iskustva navedenih osoba s onima koje su stekle najmanje 300 ECTS bodova te se niti jedna od njih ne dovode u povoljniji položaj glede ukupnih godina potrebnih za stjecanje istih prava. - ujedno, i polaganje stručnog ispita potrebno je uvjetovati s godinama odgovarajućeg stručnog iskustva u struci navedenih u ovome članku, a s obzirom da nadzorni inženjer mora „utvrditi ispunjava li izvođač ili odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom“ (ZOG čl. 58, stavak 1., podstavak 2.). Bez ovog uvjeta nadzorni inženjer, u cilju ispunjavanja svojih obveza, mora utvrditi odgovarajuće iskustvo u struci, a neovisno o položenom stručnom ispitu (jer za polaganje stručnog ispita za prvostupnike dovoljne su i dvije godine iskustva u struci). | Nije prihvaćen | Uvjeti za obavljanje poslova moraju biti nužni i razmjerni onome što se štiti, a zakonom se propisuje nužni minimum. Ako poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, prema važećem Zakonu, može obavljati i pristupnik (osoba bez završnog ispita), potrebno je preispitati uvjet za inženjera gadilišta i/ili voditelja radova da ima završen studij kojim se stječe 300 ECTS bodova. Ovisno o složenosti građevina koje izvodi, izvođač može odabrati inženjera gradlišta i/ili voditelja radova s većim ili manjim obrazovanjem i iskustvom. |
13 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 5. | Primjedba uz Članak 5. - članak 25b: u dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 2., potrebno se pozvati na stavak 1. istoga članka | Prihvaćen | Pogreška je ispravljena. |
14 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 3. | Primjedba uz Članak 3. - članak 24., stavak 1.: iza riječi „Inženjer gradilišta“ dodati riječi „u okviru zadaća svoje struke“. Bez ovog dodatka omogućuje se inženjeru gradilišta da neovisno o struci kojoj pripada i za koju je osposobljen, voditi građenje odnosno izvoditi radove svih struka. Tražena dopuna je navedena u članku 4. ovog Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima … kojim se mijenja članak 25. Primjedba uz Članak 3. - članak 24., stavak 2.: u poglavlju za „stručni prvostupnik“ odnosno „sveučilišni prvostupnik“ povećati broj godina odgovarajućeg radnog iskustva u struci s „tri“ na „četiri“. Ovime se izjednačava ukupan broj godina školovanja i stručnog iskustva navedenih osoba s onima koje su stekle najmanje 300 ECTS bodova te se niti jedna od njih ne dovode u povoljniji položaj glede ukupnih godina potrebnih za stjecanje istih prava. - ujedno, i polaganje stručnog ispita potrebno je uvjetovati s godinama odgovarajućeg stručnog iskustva u struci navedenih u ovome članku, a s obzirom da nadzorni inženjer mora „utvrditi ispunjava li izvođač ili odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom“ (ZOG čl. 58, stavak 1., podstavak 2.). Bez ovog uvjeta nadzorni inženjer, u cilju ispunjavanja svojih obveza, mora utvrditi odgovarajuće iskustvo u struci, a neovisno o položenom stručnom ispitu (jer za polaganje stručnog ispita za prvostupnike dovoljne su i dvije godine iskustva u struci). | Nije prihvaćen | Inženjer gradilišta, koji koordinira izvođenje radova različitih struka, nužno izlazi iz okvira zadaća svoje struke. Uvjeti za obavljanje poslova moraju biti nužni i razmjerni onome što se štiti, a zakonom se propisuje nužni minimum. Ako poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, prema važećem Zakonu, može obavljati i pristupnik (osoba bez završnog ispita), potrebno je preispitati uvjet za inženjera gadilišta i/ili voditelja radova da ima završen studij kojim se stječe 300 ECTS bodova. |
15 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. | Primjedba uz Članak 2. - potrebno razjasniti situaciju kada ovlašteni inženjer, odnosno njegova tvrtka ima ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji, a vezano na solidarnu odgovornost s osobama iz stavka 2., članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (slučaj kada pravna osoba nema zaposlenu odgovarajuću stručnu/ovlaštenu osobu) | Nije prihvaćen | Pravna osoba, registrirana za obavljanje djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, koja zapošljava (jednog) ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera i na taj način ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenji, sudjelovanje ostalih potrebnih stručnjaka može osigurati u skladu sa zakonom kojim se uređuju ugovorni odnosi. |
16 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE | Općenito: Osnovna primjedba odnosi se na potrebu ponovnog uvrštenja voditelja građenja i voditelja radova, (odnosno inženjera gradilišta i voditelja radova) u Zakon, kao osoba koje se obvezno udružuju u Komore upisom u odgovarajuće u imenike. Sukladno navedenom, tekst prijedloga Zakona potrebno je uskladiti te dodatnim člancima obuhvatiti iste. | Nije prihvaćen | Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, nije sudionik u gradnji jer ne obavlja te poslove profesionalno i ekonomski neovisno (npr. ne kupuje građevni materijal i nije potpisnik ugovora o građenju). Stoga tu profesiju nije potrebno regulirati kao reguliranu profesiju. |
17 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 28. | Prijelazna odredba članka 28. nije dobro formulirana i nema nikakvog smisla. Osobe koje su upisane u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i Imenik ovlaštenih voditelja radova su stekle određena prava na temelju važećeg Zakona i pravomoćnih rješenja, odnosno pravo na korištenje strukovnog naziva „ovlašteni voditelj građenja“ i „ovlašteni voditelj radova“, pravo na korištenje pečata i iskaznice Komore. To što je propisano odredbom članka 28. nema nikakvog smisla a ujedno propušteno je prijelaznim odredbama propisati što je sa osobama koje su upisane u te imenike, što sa rješenjima, pečatima, iskaznicama, da li se trebaju donositi nova rješenja o upisu u novi imenik i brojna druga pitanja koja su ostala neregulirana. Što je sa zahtjevima za upis podnesenim po odredbama važećeg Zakona. Osim toga uvjeti za upis u Imenik inženjera gradilišta propisani ovim Prijedlogom zakona su blaži pa je bespredmetno propisivati da ovlašteni voditelji građenja koji su ispunili strožije uvjete prema važećem Zakonu ispunjavaju uvjete za inženjera gradilišta. | Prihvaćen | Dodane su prijelazne odredbe. |
18 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 14. | Predlažemo ostaviti formulacije važećeg Zakona osobito u dijelu ovlaštenih voditelja građenja/radova te provjere stručnih kvalifikacija i prijave na privremeno i povremeno obavljanje poslova stranih pružatelja tih usluga. U članku 62. Zakona smo suglasni da se ne traži uvjerenje o nekažnjavanju za strane pružatelje usluga jer taj uvjet nije propisan ni za naše inženjere. | Nije prihvaćen | Odredba je usklađena s Direktivom 2005/36/EZ o stručnim kvalifikacijama. |
19 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 13. | Predlažemo ostaviti formulacije važećeg Zakona osobito u dijelu ovlaštenih voditelja građenja/radova te provjere stručnih kvalifikacija i prijave na privremeno i povremeno obavljanje poslova stranih pružatelja tih usluga. | Nije prihvaćen | Strane osobe u pružanju usluga na privremenoj ili povremenoj osnovi podliježu stegovnoj odgovornosti, a ne nacionalnim zahtjevima za osiguranjem. |
20 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 12. | Predlažemo ostaviti formulacije važećeg Zakona osobito u dijelu ovlaštenih voditelja građenja/radova te provjere stručnih kvalifikacija i prijave na privremeno i povremeno obavljanje poslova stranih pružatelja tih usluga. | Nije prihvaćen | U cilju usklađenja s člankom 6. Direktive 2005/36/EZ o stručnim kvalifikacijama, odnosno člankom 7. stavkom 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, potrebno je osigurati da strana profesionalna osoba može pružati usluge od trenutka podnošenja izjave, odnosno da nije dužna čekati odobrenje Komore. |
21 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 11. | Predlažemo ostaviti formulacije važećeg Zakona osobito u dijelu ovlaštenih voditelja građenja/radova te provjere stručnih kvalifikacija i prijave na privremeno i povremeno obavljanje poslova stranih pružatelja tih usluga. | Nije prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. |
22 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 8. | U Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje predlažemo brisati cjelokupno poglavlje V. Obavljanje poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje jer bi se time postigla velika financijska rasterećenja gospodarstva. | Nije prihvaćen | Iskustva drugih zemalja pokazala da obveznici javne nabave, ovisno o složenosti projekata angažiraju voditelja projekata npr. kod prijava projekata za sufinanciranje iz EU fondova, kada upravljanje sredstvima mora biti u skladu sa strogim pravilima kako bi se osiguralo da se novac troši na transparentan i odgovarajući način. Zakonom propisane obaveze upravljanja projektom gradnje odnose se isključivo na obveznike javne nabave i to samo u slučaju većih, značajnijih investicija, čime se osigurava optimizacija utrošaka sredstava i vremena. |
23 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 7. | U Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje predlažemo brisati cjelokupno poglavlje V. Obavljanje poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje jer bi se time postigla velika financijska rasterećenja gospodarstva. | Nije prihvaćen | Iskustva drugih zemalja pokazala da obveznici javne nabave, ovisno o složenosti projekata angažiraju voditelja projekata npr. kod prijava projekata za sufinanciranje iz EU fondova, kada upravljanje sredstvima mora biti u skladu sa strogim pravilima kako bi se osiguralo da se novac troši na transparentan i odgovarajući način. Zakonom propisane obaveze upravljanja projektom gradnje odnose se isključivo na obveznike javne nabave i to samo u slučaju većih, značajnijih investicija, čime se osigurava optimizacija utrošaka sredstava i vremena. |
24 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 6. | U članku 30. stavku 1. i 2. predlažemo slijedeću formulaciju: Izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi u punom radnom vremenu. Smatramo da ovu odredbu treba preciznije formulirati i na taj način otkloniti neprihvatljiva tumačenja Ministarstva graditeljstva. Naime, uvjeti za izvođača su puno blaži od uvjeta za npr. stjecanje ovlaštenja za energetsko certificiranje koje zahtjeva da pravna osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti mora imati u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlenu osobu koja ispunjava uvjete iz čl. 29. Zakona o gradnji. Za izvođača je tumačenje koje je davalo Ministarstvo graditeljstva da navedena osoba može biti zaposlena na određeno ili neodređeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, čak i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i 180 sati godišnje.) | Nije prihvaćen | Izvođač mora ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti kada tu djelatnost obavlja i u mjeri u kojoj ju obavlja, a ne neovisno o tome. |
25 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 4. | Primjedba isto kao uz prethodni članak, predlažemo ostaviti formulaciju članka 25. važećeg Zakona. | Nije prihvaćen | Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne obavlja poslove profesionalno i ekonomski neovisno te stoga ne može preuzeti odgovornost za ispunjenje ugovora prema investitoru. Obzirom da je (kao i svi drugi zaposlenici izvođača) odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. |
26 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 3. | Predlažemo ostaviti formulaciju članka 24. važećeg Zakona. Ovime se narušava sistematika Zakona i uvjeti za upis u taj novi Imenik prebacuju se u Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje što je potpuno neutemeljeno, jer su uvjeti za upis u ostale Imenike u Zakonu o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Osim toga provjera ispunjavanja uvjeta za pristup profesiji prebacuje se na poslodavce što je dodatno i administrativno a i financijsko opterećenje. Nadalje snižavaju se uvjeti koji su bili propisani za upis u Imenik inženjera gradilišta/ovlaštenih voditelja građenja i izjednačavaju sa uvjetima za upis u Imenik voditelj radova/ovlaštenih voditelja radova. Promjena naziva u inženjer gradilišta protivna je temeljnim pravnim načelima koje glase: „Lex specijalis derogat legi generali“ i „Lex posterior derogat legi priori“. Dakle opći zakon treba uskladiti sa posebnim zakonom i onim koji je donesen kasnije, pa bi tako bilo ispravno u Zakonu o gradnji uvesti termin da poslove inženjera gradilišta obavlja ovlašteni voditelj građenja, a poslove voditelja radova ovlašteni voditelj radova, a ne obrnuto usklađivati poseban zakon sa općim i onim koji je donesen ranije kako to pogrešno čini Ministarstvo. Uvođenje novih imenika neutemeljeno je sadržajno i pravno tehnički, te predstavlja novo veliko financijsko opterećenje za Komore i uvodi nered u uređenom području. Osim toga radi se i o povredi stečenih prava na temelju važećih propisa i pravomoćnih rješenja o upisu u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova. Ministarstvo nije uzelo u obzir ni činjenicu da se su ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni voditelj radova regulirane profesije sadržane u Popisu reguliranih profesija. | Nije prihvaćen | Iz odredbe je jasno da su kriteriji za obavljanje poslova inženjera gradilštra i/ili voditelja radova dani alternativno, odnosno upis u Komoru nije jedini način na koji se stječe pravo na obavljaje poslova. Kontrola ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova svodi se na kontrolu dva do tri dokumenta koje poslodavac razmatra u svakom postupku odabira kandidata za radno mjesto (poslodavac niti do sada nije gledao samo rješenje o upisu u Komoru). Kada bi se pojam stečenih prava proširio na zaštitu svih prava koja su u određenom trenutku postojala i pripadala nekoj osobi, pomaka u pravnoj regulativi ne bi uopće bilo. Stečena prava se pod određenim uvjetima, opravdanim javnim interesom, mogu ograničiti: npr. u cilju izjednačavanja svih subjekata koji ispunjavaju istu zakonsku pretpostavku i koji na tržištu moraju imati istu tržišnu poziciju. Netočna je tvrdnja Komore da se na tržište uvodi nered. Uvjeti za izvođači se i dalje uređuju zakonom, a nadzorni inženjer na gradilištu kontrolira ispunjavanje zakonom propisanih uvjeta. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, nije sudionik u gradnji jer ne obavlja te poslove profesionalno i ekonomski neovisno (npr. ne kupuje građevni materijal i nije potpisnik ugovora o građenju) te stoga ne može preuzeti odgovornost za ispunjenje ugovora. Obzirom da je (kao i svi drugi zaposlenici izvođača) odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, profesionalno osiguranje mu nije potrebno te u tom kontekstu ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. |
27 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. | Predlažemo brisati predloženi članak 2. Smatramo da formulacija nove odredbe članka 22. stavka 3. treba ostati kao i do sada u članku 57. stavak 3. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, te se iz tih razloga predlaže njezino brisanje u ovom Prijedlogu zakona. | Nije prihvaćen | Obveze subjekata koje obavljaju djelatnosti prostornog uređenja i gradnje uređuje se ovim Zakonom. |
28 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE | Hrvatska komora inženjera građevinarstva protivi se brisanju odredaba kojima su propisana prava i obveze ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova iz Zakona. Naglašavamo da se radi o reguliranim profesijama iz sigurnosnog sektora koje su navedene u Popisu reguliranih profesija. Zaštićeno su ustavno dobro legitimna očekivanja osoba sa stečenim strukovnim nazivom „ovlašteni voditelj građenja“ i „ovlašteni voditelj radova“ koji su danas upisani u odgovarajuće imenika Komora. Navedene osobe imaju legitimno očekivanje da se zakonodavac putem planiranih izmjena Zakona neće miješati u njihove poslove i djelatnosti, koje one danas obavljaju u području gradnje, te da navedeno miješanje neće biti nerazmjerno i da neće trpjeti prekomjerni teret predloženih zakonodavnih promjena. To njihovo legitimno očekivanje nesporno je zasnovano na valjanim pravnim osnovama čl. 26., 28. i 29. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015). Zadiranje zakonodavca u sve valjane pravne osnove i na način da ih izravno ili neizravno ukida, bez propisivanja prijelaznog pravnog režima za pogođenu skupinu adresata, nije u skladu sa zahtjevima koji za zakone proizlaze iz vladavine prava. Također napominjemo da se navedenim Zakonima uvode enormna nova financijska opterećenja, te da za sporne Zakone nije u skladu sa odgovarajućim propisima kojima se uređuje procjena učinaka propisa provedena odgovarajuća procedura. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se prihvaća u dijelu u kojem se odnosi na prijelazne odredbe. Dodana je odgovarajuća prijelazna odredba za osobe upisane u imenik ovlaštenih voditelja građena i imenik ovlaštenih voditelja radova prema važećem Zakonu. U ostalim dijelovima se primjedbe ne prihvaćaju sa sljedećim obrazloženjem: inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, nije sudionik u gradnji jer ne obavlja te poslove profesionalno i ekonomski neovisno (npr. ne kupuje građevni materijal i nije potpisnik ugovora o građenju). Stoga ne može preuzeti odgovornost za ispunjenje ugovora, za koji je (kao i svi drugi zaposlenici izvođača) odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru. Profesionalno osiguranje mu nije potrebno te se u tom kontekstu ne može govoriti o profesiji iz sigurnosnog sektora. Nova zakonska rješenja stavljaju inženjere gradilišta i/ili voditelje radova u povoljniji financijski položaj (ne moraju plaćati godišnju članarinu i profesionalno osiguranje) kao i tržišni položaj (olakšan im je pristup radu i pristup tržištu EGP-a u smislu privremenog ili povremenog obavljanja poslova). Ako to žele, mogu biti članovi Komore jer im to donosi ugled zbog stegovne odgovornosti, stručnog usavršavanja i stručne kontrole, naravno, ako se takva kontrola provodi. |
29 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 28. | Prijelazna odredba nije dobro formulirana. Osobe koje su upisane u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i Imenik ovlaštenih voditelja radova su stekle određena prava na temelju važećeg Zakona i pravomoćnih rješenja, odnosno pravo na korištenje strukovnog naziva „ovlašteni voditelj građenja“ i „ovlašteni voditelj radova“, pravo na korištenje pečata i iskaznice Komore. Propušteno je u prijelaznim odredbama propisati što je sa osobama koje su upisane u gore Imenik ovlaštenih voditelja građenja i Imenik ovlaštenih voditelja radova, što sa rješenjima, pečatima, iskaznicama, da li se trebaju donositi nova rješenja o upisu u novi imenik i brojna druga pitanja koja su ostala neregulirana. Što je sa zahtjevima za upis podnesenim po odredbama važećeg Zakona. | Prihvaćen | Dodane su prijelazne odredbe. |
30 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 4. | Primjedba isto kao uz prethodni članak, predlažemo ostaviti formulaciju članka 25. važećeg Zakona ili predlažemo da članak 25. stavak 2. glasi: „Za voditelja radova može se imenovati osoba arhitektonske, građevinske, strojarske, elektrotehničke ili geotehničke struke, odnosno geoinženjerske struke koja ispunjava uvjete iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona i osoba koja je upisana u imenik voditelja radova Komore, u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru.“ | Nije prihvaćen | Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, nije sudionik u gradnji jer ne obavlja te poslove profesionalno i ekonomski neovisno (npr. ne kupuje građevni materijal i nije potpisnik ugovora o građenju) te stoga ne može preuzeti odgovornost za ispunjenje ugovora. Obzirom da je (kao i svi drugi zaposlenici izvođača) odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, profesionalno osiguranje mu nije potrebno te se u tom kontekstu ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. |
31 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 3. | U prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (članak 28 i članak 29) se govori o imeniku inženjera gradilišta i voditelja radova. Postavlja se opravdano pitanje provjere na gradilištima da li su osobe koje rade na gradilištu zbilja ovlaštene? Tko radi tu provjeru? Nadzorni inženjeri, investitor? U dosadašnjem sustavu ovo je bilo vrlo jednostavno, uvidom u javno objavljeni imenik. Predlažemo odustajanje od neobvezatnog članstva u komori za inženjere gradilišta i voditelje radova. Osim toga radi se i o povredi stečenih prava na temelju važećih propisa i pravomoćnih rješenja o upisu u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova. Ministarstvo nije uzelo u obzir ni činjenicu da se su ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni voditelj radova regulirane profesije sadržane u Popisu reguliranih profesija. Nadalje snižavaju se uvjeti koji su bili propisani za upis u Imenik inženjera gradilišta/ovlaštenih voditelja građenja i izjednačavaju sa uvjetima za upis u Imenik voditelj radova/ovlaštenih voditelja radova. Predlažemo ostaviti formulaciju članka 24. važećeg Zakona ili predlažemo da članak 24. stavak 3.glasi: „Za inženjera gradilišta može se imenovati osoba koja je upisana u imenik inženjera gradilišta Komore, u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru“ | Nije prihvaćen | Provjera ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova nije preveliki zahtjev za nadzornog inženjera. Osobe koje su do sada ispunjavale te uvjete mogu kao dokaz koristiti rješenje o upisu u Komoru, a osobe koje će ispuniti uvjete prema novim zakonskim rješenjima mogu kao dokaz koristiti diplomu i uvjerenje o položenom stručnom ispitu. Stečena prava se poštuju: poštuje se pravo na rad, a u pogledu ostalih prava i obveza dodane su prijelazne odredbe. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, nije sudionik u gradnji jer ne obavlja te poslove profesionalno i ekonomski neovisno (npr. ne kupuje građevni materijal i nije potpisnik ugovora o građenju) te stoga ne može preuzeti odgovornost za ispunjenje ugovora. Obzirom da je (kao i svi drugi zaposlenici izvođača) odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, profesionalno osiguranje mu nije potrebno te u tom kontekstu ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. Uvjeti za obavljanje poslova moraju biti nužni i razmjerni onome što se štiti, a zakonom se propisuje nužni minimum. Ako poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, prema važećem Zakonu, može obavljati i pristupnik (osoba bez završnog ispita), potrebno je preispitati uvjet za inženjera gadilišta i/ili voditelja radova da ima završen studij kojim se stječe 300 ECTS bodova. Ovisno o složenosti građevina koje izvodi, izvođač može odabrati inženjera gradlišta i/ili voditelja radova s većim ili manjim obrazovanjem i iskustvom. |
32 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike protivi se brisanju odredaba kojima su propisana prava i obveze ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova iz Zakona. Naglašavamo da se radi o reguliranim profesijama iz sigurnosnog sektora koje su navedene u Popisu reguliranih profesija. | Nije prihvaćen | Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, nije sudionik u gradnji jer ne obavlja te poslove profesionalno i ekonomski neovisno (npr. ne kupuje građevni materijal i nije potpisnik ugovora o građenju) te stoga ne može preuzeti odgovornost za ispunjenje ugovora. Obzirom da je (kao i svi drugi zaposlenici izvođača) odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, profesionalno osiguranje mu nije potrebno te se u tom kontekstu ne može govoriti o profesiji iz sigurnosnog sektora. |
33 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 28. | PRIMJEDBA HKA: Predlažemo brisanje stavka 3. Budući predlažemo zadržavanje sadašnjih IMENIKA OVLAŠTENIH VODITELJA GRAĐENJA i IMENIKA OVLAŠTENIH VODITELJA RADOVA smatramo članak 28. nepotrebnim. | Nije prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. |
34 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. | PRIMJEDBA HKA: Predlažemo rok od 120 dana, budući je 90 dana prekratko. | Prihvaćen | Rok je produljen. |
35 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. | PRIMJEDBA HKA: Predlažemo točno navesti nazive imenika – imenik stranih ovlaštenih osoba odgovarajuće komore, umjesto navedenih naziva. | Nije prihvaćen | Nije potrebno. |
36 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. | PRIMJEDBA HKA: Predlažemo zadržavanje članka 86. u sadašnjem obliku. | Nije prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. |
37 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 12. | PRIMJEDBA HKA: Predlažemo točno navesti nazive imenika – imenik stranih ovlaštenih osoba odgovarajuće komore, umjesto navedenih naziva. | Nije prihvaćen | Nije potrebno. |
38 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 11. | PRIMJEDBA HKA: Predlažemo zadržavanje članka 59. u sadašnjem obliku. | Nije prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. |
39 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 10. | PRIMJEDBA HKA: Tražimo zadržavanje stavka 4. po sadašnjem Zakonu, jer smatramo da je provođenje stručnog usavršavanja u smislu određivanja uvjeta i načina provođenja temeljno komorsko pravo koje je navedeno je u Općim odredbama Zakona o komorama arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. | Nije prihvaćen | Uvjeti za stručno usavršavanje trebaju biti isti za sve obveznike stručnog usavršavanja, a pravo Komore na provođenje stručnog usavršavanja nitko ne osporava. |
40 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE | PRIMJEDBA HKA: Hrvatska komora arhitekata pored ovog savjetovanja sudjeluje u istovremenom savjetovanju na prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o komorama arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, te traži vraćanje i ponovno uspostavljanje i vođenje Imenika ovlaštenih krajobraznih arhitekata koji samostalno ili u svojstvu suradnika ovlaštenog arhitekta potpisuju - Arhitektonski projekt – projekt krajobrazne arhitekture. Hrvatska komora arhitekata se prilikom donošenja i prvih Izmjena i dopuna ovog Zakona (objavljenim u „Narodnim novinama“ broj 114/18) protivila ukidanju statusa ovlaštenika svojim članovima krajobraznim arhitektima. Svoje protivljenje i dalje temeljimo na činjenici da su zaštićeno ustavno dobro legitimna očekivanja osoba sa stečenim strukovnim nazivom „ovlašteni krajobrazni arhitekt“ koji su do donošenja navedenih izmjena bili upisani u odgovarajući imenik Hrvatske komore arhitekata, te u sklopu Izmjena i dopuna navedenog Zakona tražimo vraćanje Imenika ovlaštenih krajobraznih arhitekata. Navedene osobe imaju legitimno očekivanje da se zakonodavac putem planiranih izmjena Zakona neće miješati u njihove poslove i djelatnosti koje su one obavljale u području gradnje, te da navedeno miješanje neće biti nerazmjerno i da neće trpjeti prekomjerni teret predloženih zakonodavnih promjena. To njihovo legitimno očekivanje nesporno je zasnovano na valjanim pravnim osnovama čl. 26., 28. i 29. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015). Zadiranje zakonodavca u sve valjane pravne osnove i na način da ih izravno ili neizravno ukida, bez propisivanja prijelaznog pravnog režima za pogođenu skupinu adresata, nije u skladu sa zahtjevima koji za zakone proizlaze iz vladavine prava. Vezano na ovaj zahtjev kojim se uređuje temeljno strukovno pravo inženjera krajobrazne struke da kao ovlašteni krajobrazni arhitekti sudjeluju u postupku gradnje, tražimo da se stavak 2. članka 52.a dopuni: (3) Zadaće struke krajobrazne arhitekture u svojstvu projektanta i/ili suradnika osoba iz stavka 1. ovoga članka uređuju se statutom Hrvatske komore arhitekata. a iza članka 52.a doda članak 52.b, koji glasi: Zadaće struke krajobrazne arhitekture Članak 52b. (1) Zadaće struke krajobrazne arhitekture u svojstvu ovlaštenog krajobraznog arhitekta i/ili suradnika osoba iz članka 49. su: - izrada arhitektonskih projekata za krajobrazno uređenje građevina i krajobraznu arhitekturu –izrada arhitektonskog projekta postojećeg stanja za sve građevine krajobraznog uređenja i krajobraznu arhitekturu –izrada arhitektonske snimke izvedenog stanja za sve građevine krajobraznog uređenja i krajobraznu arhitekturu –izradi dijelova projekta uklanjanja za sve građevine krajobraznog uređenja i krajobraznu arhitekturu | Nije prihvaćen | Uspostavljanje i vođenje imenika krajobraznih arhitekata nikada nije bilo uređeno zakonom. S obzirom da krajobrazni arhitekti ne izrađuju projekte u smislu zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i zakona kojim se uređuje gradnja, krajobrazni arhitekti mogu nastaviti obavljati poslove koje su i do sada mogli obavljati i za to im nije potrebno ovlaštenje za obavljanje poslova projektiranja u području prostornog uređenja i gradnje. |
41 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 6. | PRIMJEDBA HKA: Predlaže se zadržavanje članka 30. u sadašnjem obliku. | Nije prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. |
42 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 5. | PRIMJEDBA: Predlažemo brisati članak 25.b, jer je sadržaj članka već uključen u druge članke ovog Zakona. Nadalje, sadržaj ovog članka obvezujući je za izvođača, jer nameće obvezu sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji koja u naravi ne mora biti prihvatljiva. | Nije prihvaćen | Člankom se dodatno uređuju posebni slučajevi u cilju omogućavanja većem broju malih poduzetnika ispunjavanje zakonom propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti građenja. |
43 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 4. | PRIMJEDBA HKA: Neprimjereno je davati ista prava u izvršavanju stručnih poslova članovima komore upisanim u novi (?) institut „imenik voditelja radova“ i osobama koje već samo po svom obrazovanju i radnom iskustvu mogu izvršavati iste poslove. Ista prava izvršiteljima stručnih poslova podrazumijevaju iste uvjete, obveze i odgovornost, a očito je da ovakvom odredbom te pretpostavke nisu ispunjene što za posljedicu ima nejednakost na tržištu rada i to na štetu članova Komore. Osim toga, čemu uvođenje novog (?) imenika ivoditelja radova kad već sad postoje imenici ovlaštenih voditelja radova? Upućujemo MGIPU da se u imenike UPISUJU ČLANOVI KOMORE,dakle osobe upisane u IMENIKE su članovi Komore sa svim pravima i obavezama. Evidentno je da MGIPU ne razlikuje članstvo u udrugama i članstvo u komorama. Predlažemo zadržavanje članka 25. u sadašnjem obliku. | Nije prihvaćen | Jednakost na tržištu rada se mora osigurati te stoga inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema novim zakonskim rješenjima izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Inženjeri upisom u Komoru stječu ugled i čast članova Komore jer podliježu stegovnoj odgovornosti, stručnom usavršvanju i stručnoj kontroli, naravno, ako se ista provodi. U skladu s člankom 3. stavkom 2. Direktive 2005/36/EZ o stručnim kvalifikacijama, postoje udruge čiji su članovi regulirane profesije (kao i članovi Komore). |
44 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 3. | PRIMJEDBA HKA: Neprimjereno je davati ista prava u izvršavanju stručnih poslova članovima komore upisanim u novi institut „imenika inženjera gradilišta“ ili „imenik voditelja radova“ i osobama koje već samo po svom obrazovanju i radnom iskustvu mogu izvršavati iste poslove. Ista prava izvršiteljima stručnih poslova podrazumijevaju iste uvjete, obveze i odgovornost, a očito je da ovakvom odredbom te pretpostavke nisu ispunjene što za posljedicu ima nejednakost na tržištu rada i to na štetu članova Komore. Osim toga, čemu uvođenje novog imenika inženjera gradilišta kad već sad postoje imenici ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova? Upućujemo MGIPU da se u imenike UPISUJU ČLANOVI KOMORE, dakle osobe upisane u IMENIKE su članovi Komore sa svim pravima i obavezama. Evidentno je da MGIPU ne razlikuje članstvo u udrugama i članstvo u komorama. Predlažemo zadržavanje članka 24. u sadašnjem obliku. | Nije prihvaćen | Jednakost na tržištu rada se mora osigurati te stoga inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Inženjeri upisom u Komoru stječu ugled i čast članova Komore jer podliježu stegovnoj odgovornosti, stručnom usavršvanju i stručnoj kontroli, naravno, ako se ista provodi. U skladu s člankom 3. stavkom 2. Direktive 2005/36/EZ o stručnim kvalifikacijama, postoje udruge čiji su članovi regulirane profesije (kao i članovi Komore). |
45 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. | PRIMJEDBA HKA: Prijedlog stavka 3. potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. | Nije prihvaćen | U kojem dijelu je odredba neusklađena? Ista odredba je već sada propisana zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru. |
46 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. | PRIMJEDBA HKA: Ne brisati «koje se smatra negospodarskom uslugom od općeg interesa». Stručni poslovi prostornog uređenja podrazumjevaju izradu prostornih planova koji se smatraju podzakonskim aktima, te smatramo obveznim da ih se ovim Zakonom kao takve odredi „negospodarskom uslugom od općeg interesa“. | Nije prihvaćen | Navedeno je potrebno radi usklađenja s Direktivom 2006/123/EZ o uslugama. |
47 | ĐAKOVAČKI VODOVOD D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU | Predlažemo da se Članka 37. stavak 1: „Voditelj projekta može biti fizička osoba koja: ima najmanje osam godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima s obrazovanjem iz znanstvenog područja tehničkih znanosti u nekom od znanstvenih polja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva , elektrotehnike ili strojarstva, koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij iz navedenih područja kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i koja ima potrebna znanja iz područja upravljanja projektima.“ Izmjeni, te da glasi: „Voditelj projekta može biti fizička osoba koja: ima najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima s obrazovanjem iz znanstvenog područja tehničkih znanosti u nekom od znanstvenih polja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva , elektrotehnike ili strojarstva, koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij iz navedenih područja kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i koja ima potrebna znanja iz područja upravljanja projektima.“ Nadalje u Članku 37. stavak 3 stoji „ Međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektima i obrazovne programe iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar pravilnikom.“ Pravilnik o potrebnim znanjima iz područja upravljanja projektom propisuje u Članku 2.: „Međunarodno priznati sustavi ovjere sposobnosti upravljanja projektima su: – sustav ovjere sposobnosti Međunarodne organizacije za upravljanje projektima (International Project Management Association, IPMA), sa sjedištem u Švicarskoj i – sustav ovjere sposobnosti Instituta za upravljanje projektima (Project Management Institute, PMI) sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama.“ Prema Međunarodnim organizacijama, odnosno institutima za upravljanjem projektom, čije se ovjere smatraju dovoljnim dokazom sposobnosti upravljanja projektom, za voditelja projekta traži se tri, odnosno pet godina iskustva za dobivanje ovjere. Sukladno gore navedenom smatramo da je uvjet za voditelja projekta „osam godina iskustva“ prekomjerno stog i nije u skladu s međunarodnim standardima na čije ovjere se kroz Pravilnik poziva. Nadalje odredba Zakona je restriktivna i onemogućava određenom broju stranih i domaćih stručnjaka obavljanje funkcije voditelja projekta. Zbog svega gore navedenog smatramo da je potrebno uskladiti odredbu zakona iz predmetnog članka s međunarodnim standardima i postaviti minimalni uvjet pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima.“ | Nije prihvaćen | Obzirom da se propisana obaveza upravljanja projektom gradnje odnosi isključivo na obveznike javne nabave i to samo u slučaju većih, značajnijih investicija, smatramo da je uvjet razmjeran onome što se štiti. |
48 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. | U Prijedlogu ID Zakona nisu predočene izmjene i dopune Prijelaznih i završnih odredbi, među ostalim odredbe članka 108. Zakona o obvezama postupanja inženjera gradilišta i voditelja radova s obzirom na predložene izmjene i dopune Zakona. | Prihvaćen | Dodane su prijelazne odredbe. |
49 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 18. | U članku 18. Prijedloga ID Zakona dio odredbe koji glasi: ne zaposli ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera (čl. 22. st. 1. Zakona) preoblikovati jer ne odgovara odredbi čl. 22. stavak 1. Zakona na koju se poziva. Obrazloženje: Propisano je naime u čl. 22. st. 1. Zakona sljedeće: Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera. Dakle nema prekršaja ako pravna osoba ne zaposli ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera već je u prekršaju ako obavlja navedene poslove bez tih ovlaštenih osoba. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba je upravo tako formulirana i nije ju potrebno mijenjati (prijedlog: pročitati cijelu odredbu). |
50 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 13. | U članku 13. Prijedloga ID Zakona iza riječi obavljati poslove uvrstiti riječ stručne Obrazloženje: Prema odredbi članka 1. Zakona uređuju se Zakonom stručni poslovi i djelatnosti prostornog uređenja. Riječi stručni poslovi prostornog uređenja navode se i u drugim člancima. | Nije prihvaćen | Nije potrebno. |
51 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 12. | U članku 12. Prijedloga ID Zakona iza riječi obavljati poslove uvrstiti riječ stručne Obrazloženje: Prema odredbi članka 1. Zakona uređuju se Zakonom stručni poslovi i djelatnosti prostornog uređenja. Riječi stručni poslovi prostornog uređenja navode se i u drugim člancima. | Nije prihvaćen | Nije potrebno. |
52 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 8. | U članku 8. Prijedloga ID Zakona treba preoblikovati odredbu prema kojoj se u članku 38. stavku 2. Zakona riječi: imenovati voditelja projekta“ zamjenjuju riječima: „ugovoriti upravljanje projektom gradnje s osobom registriranom za djelatnost upravljanja projektom ili imenovati voditelja projekta koji je njezin zaposlenik, Obrazloženje: Navedena odredba članka 8. Prijedloga ID Zakona upućuje na stanovište da investitor ne bi više mogao obavljati poslove voditelja projekta sa svojim zaposlenicima koji su stekli odgovarajuće uvjete za obavljanje tih poslova. Protivno stanovište proizlazi iz odredbe članka 20. Prijedloga ID Zakona u kojoj se predlaže da se u članku 91. stavku 1. Zakona riječi: javni naručitelj koji ne imenuje voditelja projekta zamjenjuju riječima: obveznik javne nabave koji ne ugovori upravljanje projektom gradnje s osobom registriranom za djelatnost upravljanja projektom ili ne imenuje voditelja projekta koji je njegov zaposlenik. DGIZ je stanovišta da i nadalje investitor s vlastitim zaposlenicima koji su steklji odgovarajuće uvjete obavlja poslove voditelja projekta. | Djelomično prihvaćen | Odredbu nije potrebno preformulirati jer se njome osigurava upravo to što predlažete. |
53 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 5. | U članku 5. Prijedloga Zakona predloženo brisanje odredbe stavke 1. članka 25.b Zakona treba odgovarajuće obrazložiti. Obrazloženje: Predloženo je brisanje odredbe iz ID Zakona, NN 118/18, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. i glasi: Ako se na građevini izvode manje složeni radovi različitih struka, za vođenje tih radova može se imenovati ovlašteni voditelj radova. U kratkom vremenu predlagatelj ID Zakona promjenio se svoje stanovište o potrebi te odredbe pa bi to trebalo obrazložiti. | Prihvaćen | Odredba je vraćena. |
54 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 4. | U članku 4. Prijedloga Zakona treba preoblikovati stavke 1. članka 25. Zakona Obrazloženje: Predložene su sljedeće odredbe: Inženjer gradilišta vodi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova različitih struka kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina a voditelj radova u okviru zadaća svoje struke, vodi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstrukterskih, instalaterskih, završnih, te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja. Sukladno činjenici da se u člancima 17. i 18. Zakona ne određuju pobliže poslovi koje obavljaju projektant i nadzorni inženjer (jer je to određeno u Zakonu o gradnji) ne bi trebalo ni u člancima 24. i 25. Zakona pobliže određivati poslove koje obavljaju inženjer građenja i voditelj radova. | Nije prihvaćen | Uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i voditelja radova nisu isti, stoga je potrebno propisati koje poslove obavljaju. |
55 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 3. | U članku 3. Prijedloga Zakona treba preoblikovati stavke 1. članka 24. Zakona Obrazloženje: Predložene su sljedeće odredbe: Inženjer gradilišta vodi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova različitih struka kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina a voditelj radova u okviru zadaća svoje struke, vodi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstrukterskih, instalaterskih, završnih, te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja. Sukladno činjenici da se u člancima 17. i 18. Zakona ne određuju pobliže poslovi koje obavljaju projektant i nadzorni inženjer (jer je to određeno u Zakonu o gradnji) ne bi trebalo ni u člancima 24. i 25. Zakona pobliže određivati poslove koje obavljaju inženjer građenja i voditelj radova. | Nije prihvaćen | Uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i voditelja radova nisu isti, stoga je potrebno propisati koje poslove obavljaju. |
56 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE | Načelne primjedbe Opetovano ističemo da je jedan od najvećih problema Hrvatskog gospodarstva učestala izmjena zakona, što direktno utječe na pravnu nesigurnost poslovnih subjekata , dodatno nepotrebno povećava troškove, otvara prostor za koruptivne radnje. Zakonima i podzakonskim aktima od kada je osnovana komora arhitekata i inženjera svako toliko se mijenjaju uvjeti što kako i kada stručne osobe u graditeljstvu ( zbog učestalih izmjena i tog naziva teško je preciznije definirati o kome se radi) mogu izraditi, pa i iskrivljenja načela koja su bila osnova za ustrojenje komorskog sustava smatramo jednim od glavnih uzroka takvog stanja. Jedno od bitnih načela kod osnivanja Komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (u daljnjem tekstu: Komore) bilo je da se u istu mogu učlaniti samo oni koji taj posao rade stvarno i stalno. To načelo je, kao i cjenik Komore, od prvog dana od vodećih ljudi u toj asocijaciji bilo tumačeno na kriv i neprecizan način suprotno pravnim stečevinama Europske unije, što je dovelo do razbijanja jedinstvene Komore. Nakon toga novonastale Komore metastaziraju u para-sindikate s javnim ovlastima na ogromnim proračunima stečenim neopravdano visokim članarinama. Višak novaca prikupljen osnovom obaveznosti članstva (visoke članarine u pravilu se koriste za samopromociju i ubiranje još dohodovnih zakonskih rješenja, dok istovremeno graditeljski sektor svakodnevno gubi konkurentnost na domaćem tržištu (Inozemno tržište gdje smo još ne tako davno izvozili građevinskih radova za preko 400 mil $ godišnje je izgubljena kategorija o kojoj više nitko i ne razmišlja). Od svih principa jedino se dosljedno ustrajalo na načelu da stručnjaci građevinskih poduzeća ne mogu biti članovi komore (ako i imaju uvjete sve do zadnjeg zakonskog rješenja kada im se to omogućava, jasno uz plaćanje neprimjereno visoke cijene.) Ako je u tom zakonskom rješenju nešto korisno, onda je to sada razvidna situacija da prepreke nisu bile u kompetencijama u struci (na što je stručna javnost dugo ukazivala) već negdje drugdje a što se sada novcem riješilo. Takovim odnosom na duži period graditeljske tvrtke ostale su bez najkvalitetnijeg kadra, koji je bio nosioc razvoja istih, što je jedan od ključnih razloga što što smo ostali bez najvećeg dijela vodećih građevinskih kompanija, cca 20.000 radnih mjesta i štete u građevinskom sektoru od cca 2 milijarde eura. Istovremeno na domaćem investicijskom tržištu u natječajima najčešće učestvuju tvrtke koje u svom sastavu mogu imati te stručnjake, dapače oni su glavna poluga njihove konkurentnosti. U okviru DGIZ-a održanih seminara i stručnih skupova, više puta je upozoravano da su barijere unutar pojedinih stručnih poslova umjetne i da se tijekom radnog vijeka mora stručnjaku, ako za to raspolaže kompetencijama, uz administrativno jednostavnu, ne skupu proceduru omogućiti prelazak iz pozicije projektanta, nadzornog inženjera ili izvođača u drugu poziciju. Vezano za nova rješenja smatramo bitnim trajno regulirati status: - diplomiranih inženjera, - diplomiranih inženjera s položenim stručnim ispitom, - cjeloživotno obrazovanje. Načelno je prihvatljivo da je izjednačen status diplomiranih inženjera na nivou sustava EU obrazovanja. Ako se stručnim ispitom provjerava znanje nacionalnog zakonodavstva iz oblasti graditeljstva, te ako je ocjena da je to nužno i korisno, onda poslove za koje je to znanje (poznavanje nacionalnog zakonodavstva) nužno i korisno ne mogu obavljati osobe koje tu provjeru nisu prošle. U suprotnom bi valjalo razmisliti da se stručni ispit ukine jer ako netko drugi može taj posao obavljati bez tih znanja onda je to samo jedan u nizu parafiskalnih nameta. Glede navedenog, a s obzirom na previše otvorenih pitanja, ovo dostavljamo kao naš stav u okviru savjetovanja, te Vas obavještavamo da će se u sljedećih 30 dana za sve zainteresirane održati tematski okrugli stol na kojem bi se navedene teme raspravile. O mjestu i vremenu održavanja ćemo Vas obavijestiti i biti će objavljeno na našoj web stranici. | Primljeno na znanje | Vezano uz primjedbu o povećanju troškova zbog učeste izmjene zakonskih rješenja, navodimo da je izmjena zakonskih odredbi u ovom slučaju pokrenuta u cilju administrativnog rasterećenja profesionalnih poslovnih usluga, konkretno: administrativnog rasterećenja cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Vezano uz upozorenja DGIZ-a da su administrativne barijere unutar pojedinih stručnih poslova umjetne, skrećemo pozornost da su eventualne zakonske barijere uređene u cilju sprječavanja sukoba interesa (npr. inženjer gradilišta i nadzorni inženjer ne mogu na istoj građevini biti ista fizička osoba), međutim, s obzirom na uvjete: potrebne obrazovne kvalifikacije i položen stručni ispit, prelazak iz jedne profesije u drugu je osiguran. Vezano uz primjedbu da se stručni poslovi u graditeljstvu ne mogu obavljati bez stručnog ispita, skrećemo pozornost da je stručni ispit uvjet za obavljanje stručnih poslova: prostornog uređenja, projektiranja, stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, međutim, ne može biti uvjet za strane stručnjake iz EGP-a koji te poslove u Republici Hrvatskoj obavljaju na privremenoj ili povremenoj osnovi (zbog Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija). Međutim, pravo strane profesionalne osobe na obavljanje poslova na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj bez položenog stručnog ispita ne oslobađa te osobe od stegovne odgovornosti, stručne kontrole i poznavanja nacionalnog zakonodavstva Republike Hrvatske. |
57 | davor malenica | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 4. | VODITELJI RADOVA TEHNIČARI (10 godina iskustva u struci) upisani u evidenciju voditelja radova komore... Molim Vas da obratite pažnju na jasnu definiciju razlike između evidencije voditelja radova i imenika voditelja radova Naime po prethodnim zakonima ja kao tehničar sa stručnim ispitom ishodovali smo svojevremeno licencu za POJEDINE RADOVE SKUPINE H Po svim ovim prijedlozima ispada da se naš stečeni status od nadalje ne priznaje već da kao tehničari možemo voditi isključivo manje složene radove, a to su objekti do 400m2 površine što je apsurd molim da jasno naglasite koji su to radovi (do sada su bili elektro-radovi na svim objektima do 1kV napona) Vođenje radova u svojstvu odgovorne osobe ne bi trebalo okarakterizirati stupnjem školske spreme, već isključivo položenim stručnim ispitom... jer nad nama voditeljima radova postoji već "stručniji kadar" projektant, nadzor, ispitivač, i član povjerenstva za tehnički pregled koji su dužni provjeriti "našu stručnost" Kao tvrtka sa 25 zaposlenih elektrotehničara i elektroinstalatera i ja kao vlasnik elektrotehničar, sa položenim stručnim ispitom svih ovih 19 godina uspješnog rada nismo imali problema sa zakonom...nije moguće da ćemo od sada postati nekvalificirani za izvesti radove u jednom supermarketu... Ići poistovjetiti naš status sa majstorskim ispitom nije nimalo normalno: niže navedeno je opisno zvanje elektrotehničara: (nemojte nas poistovjetit sa majstorima i meštrima zanata) Elektrotehničar/Elektrotehničarka Obrazovanje > Opisi zanimanja > Elektrotehničar/Elektrotehničarka Kratak opis Elektrotehničar obavlja poslove tehničkog projektiranja, proizvodnje i kontrole različitih elektrotehničkih proizvoda. Potrebno obrazovanje Za upis u srednjoškolski obrazovni program elektrotehničara potrebno je imati završenu osnovnu školu. Za obavljanje poslova elektrotehničara, potrebno je završiti srednje strukovno obrazovanje u trajanju od četiri godine. Završetak srednjoškolskog programa obrazovanja završava izradom i obranom završnog rada. Učenici mogu polagati i ispite državne mature koji im omogućuju nastavak školovanja na visokoškolskoj razini. Obrazovanje za ovo zanimanje provodi se u okviru sustava obrazovanja odraslih. Sve informacije o ustanovama i programima, koje provode obrazovanje odraslih za ovo zanimanje možete dobiti na web portalu Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Opis poslova Elektrotehničari mogu raditi u pripremi razvojne tehnološke i operativne dokumentacije proizvoda u raznim telekomunikacijskim poduzećima, elektroindustriji i elektroprivredi. Uz pomoć drugih stručnjaka izrađuju sheme, sastavljaju tehničke proračune i izrađuju crteže dijelova nekog elektrotehničkog uređaja, određuju način, potrebne materijale te odgovarajuće alate i strojeve za izradu određenog proizvoda. Nakon pripremne faze, konstruiraju i montiraju složene elektrotehničke uređaje te obavljaju ispitivanja materijala i kontrolu gotovih elektrotehničkih proizvoda i njihovih dijelova. Na temelju mjerenja i zamijećenih karakteristika proizvoda, izrađuju upute za sigurno korištenje aparata ili uređaja. U svom se radu služe različitim specijaliziranim alatima: kliještima, škarama, pincetama, svrdlima, čekićima, turpijama, lemilicama te raznim drugim mjernim instrumentima kao što su instrumenti za mjerenje otpora, induktiviteta, frekvencije, jakosti struje, napona, električne energije i dr. Za vrijeme korištenja navedenih strojeva i alata, potrebna je preciznost i pažljivost u rukovanju s elektrotehničkim aparatima. U novije vrijeme, elektrotehničari u svom radu sve više koriste računala i različite specijalizirane računalne programe. Elektrotehničari mogu raditi na održavanju elektroenergetskih strojeva, uređaja i opreme, konstruiranju, pripremanju, planiranju i praćenju izgradnje električnih mreža te na ispitivanju i održavanju električnih generatora, energetskih transformatora i agregata. Poslovi elektrotehničara također uključuju i popravak neispravnih uređaja i elektrotehničkih aparata. Znanja, vještine i poželjne osobine Sposobnost analitičkog mišljenja i rješavanja tehničkih problema važne su za obavljanje elektrotehničkih poslova. Elektrotehničari, osim navedenih stručnih znanja i vještina moraju biti tjelesno zdravi, imati dobar vid i sluh te sposobnost razlikovanja boja. Razvijena motorika ruku i prstiju, spretnost, sistematičnost i preciznost važne su u radu elektrotehničara. S obzirom na širinu primjene elektrotehnike kao i stalni razvoj elektrotehnike i mogućnost njene primjene, ako žele napredovati u struci, potrebno je stalno usavršavanje i razvijanje stručnih vještina. Osobe koje imaju smetnje vida i sluha, kao i osobe s nemogućnošću razlikovanja boja, ne mogu obavljati ovo zanimanje. Zapreke ovom zanimanju također mogu biti bolesti poput epilepsije, bolesti koje uzrokuju nesvjesticu i znojenje ruku, alkoholizam i dr. Uvjeti rada Elektrotehničari većinu svoga radnog vremena provode u zatvorenom prostoru u uredima i elektrotehničkim radionicama. Radno vrijeme im je uglavnom u jutarnjim satima. U nekim poduzećima moguć je i rad u smjenama. Buka, vrućina i ostali negativni utjecaji javljaju se samo iznimno, prilikom održavanja proizvodnih linija. Poslove obavljaju u stojećem i sjedećem položaju. Ako rade u elektrotehničkim servisima i drugim uslužnim poduzećima u kojima su u kontaktu sa strankama i kupcima, nužni su ljubaznost i komunikacijske vještine. Kontraindikacije za rad su oštećenje funkcije vida, neraspoznavanje boja, nedostatak stereovida, gluhoća ili teža nagluhost u govornom području, kronični poremećaji koji remete kognitivno, emocionalno i psihomotoričko funkcioniranje, kronični poremećaji koji remete funkciju mišićno-koštanog sustava, kronične bolesti koje trajno remete funkciju srčano-žilnog i dišnog sustava, te kronični poremećaji koji mogu dovesti do gubitka svijesti i/ili poremećaja ravnoteže. Srodna zanimanja Elektroničar-mehaničar, tehničar za elektroniku, elektromehaničar, mehatroničar Mogućnosti zapošljavanja Elektrotehničari, s obzirom na svoje opće obrazovanje, imaju široke mogućnosti zapošljavanja, pri čemu se za određeno područje elektrotehnike najčešće usavršavaju na radnom mjestu. Mogu se zaposliti u različitim javnim i privatnim poduzećima, npr. za proizvodnju, prijenos i razdiobu električne energije, za proizvodnju elektroopreme, za montažu i instaliranje elektroopreme, za projektiranje i savjetovanje (primjena računala). Također mogu raditi u komercijalnom sektoru baveći se maloprodajom i veleprodajom električnih proizvoda, elektroopreme i elektromaterijala. | Nije prihvaćen | Tehničari koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete obavljaju poslove voditelja manje složenih radova u svojstvu odgovorne osobe, za razliku od majstora koji te poslove obavljaju u okviru majstorskog zvanja. Opseg kompetencija tehničara je bitno veći od opsega kompetencija majstora. Nisu svi radovi do 1 kV manje složeni radovi. U slučaju aerodrome, bolnica i dugih tehnološki zahtjevnih građevina, radovi do 1 kV nisu manje složeni radovi. |
58 | davor malenica | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 28. | VODITELJI RADOVA TEHNIČARI (10 godina iskustva u struci) upisani u evidenciju voditelja radova komore... Molim Vas da obratite pažnju na jasnu definiciju razlike između evidencije voditelja radova i imenika voditelja radova Naime po prethodnim zakonima ja kao tehničar sa stručnim ispitom ishodovali smo svojevremeno licencu za POJEDINE RADOVE SKUPINE H Po svim ovim prijedlozima ispada da se naš stečeni status od nadalje ne priznaje već da kao tehničari možemo voditi isključivo manje složene radove, a to su objekti do 400m2 površine što je apsurd molim da jasno naglasite koji su to radovi (do sada su bili elektro-radovi na svim objektima do 1kV napona) Vođenje radova u svojstvu odgovorne osobe ne bi trebalo okarakterizirati stupnjem školske spreme, već isključivo položenim stručnim ispitom... jer nad nama voditeljima radova postoji već "stručniji kadar" projektant, nadzor, ispitivač, i član povjerenstva za tehnički pregled koji su dužni provjeriti "našu stručnost" Kao tvrtka sa 25 zaposlenih elektrotehničara i elektroinstalatera i ja kao vlasnik elektrotehničar, sa položenim stručnim ispitom svih ovih 19 godina uspješnog rada nismo imali problema sa zakonom...nije moguće da ćemo od sada postati nekvalificirani za izvesti radove u jednom supermarketu... Ići poistovjetiti naš status sa majstorskim ispitom nije nimalo normalno: niže navedeno je opisno zvanje elektrotehničara: (nemojte nas poistovjetit sa majstorima i meštrima zanata) Elektrotehničar/Elektrotehničarka Obrazovanje > Opisi zanimanja > Elektrotehničar/Elektrotehničarka Kratak opis Elektrotehničar obavlja poslove tehničkog projektiranja, proizvodnje i kontrole različitih elektrotehničkih proizvoda. Potrebno obrazovanje Za upis u srednjoškolski obrazovni program elektrotehničara potrebno je imati završenu osnovnu školu. Za obavljanje poslova elektrotehničara, potrebno je završiti srednje strukovno obrazovanje u trajanju od četiri godine. Završetak srednjoškolskog programa obrazovanja završava izradom i obranom završnog rada. Učenici mogu polagati i ispite državne mature koji im omogućuju nastavak školovanja na visokoškolskoj razini. Obrazovanje za ovo zanimanje provodi se u okviru sustava obrazovanja odraslih. Sve informacije o ustanovama i programima, koje provode obrazovanje odraslih za ovo zanimanje možete dobiti na web portalu Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Opis poslova Elektrotehničari mogu raditi u pripremi razvojne tehnološke i operativne dokumentacije proizvoda u raznim telekomunikacijskim poduzećima, elektroindustriji i elektroprivredi. Uz pomoć drugih stručnjaka izrađuju sheme, sastavljaju tehničke proračune i izrađuju crteže dijelova nekog elektrotehničkog uređaja, određuju način, potrebne materijale te odgovarajuće alate i strojeve za izradu određenog proizvoda. Nakon pripremne faze, konstruiraju i montiraju složene elektrotehničke uređaje te obavljaju ispitivanja materijala i kontrolu gotovih elektrotehničkih proizvoda i njihovih dijelova. Na temelju mjerenja i zamijećenih karakteristika proizvoda, izrađuju upute za sigurno korištenje aparata ili uređaja. U svom se radu služe različitim specijaliziranim alatima: kliještima, škarama, pincetama, svrdlima, čekićima, turpijama, lemilicama te raznim drugim mjernim instrumentima kao što su instrumenti za mjerenje otpora, induktiviteta, frekvencije, jakosti struje, napona, električne energije i dr. Za vrijeme korištenja navedenih strojeva i alata, potrebna je preciznost i pažljivost u rukovanju s elektrotehničkim aparatima. U novije vrijeme, elektrotehničari u svom radu sve više koriste računala i različite specijalizirane računalne programe. Elektrotehničari mogu raditi na održavanju elektroenergetskih strojeva, uređaja i opreme, konstruiranju, pripremanju, planiranju i praćenju izgradnje električnih mreža te na ispitivanju i održavanju električnih generatora, energetskih transformatora i agregata. Poslovi elektrotehničara također uključuju i popravak neispravnih uređaja i elektrotehničkih aparata. Znanja, vještine i poželjne osobine Sposobnost analitičkog mišljenja i rješavanja tehničkih problema važne su za obavljanje elektrotehničkih poslova. Elektrotehničari, osim navedenih stručnih znanja i vještina moraju biti tjelesno zdravi, imati dobar vid i sluh te sposobnost razlikovanja boja. Razvijena motorika ruku i prstiju, spretnost, sistematičnost i preciznost važne su u radu elektrotehničara. S obzirom na širinu primjene elektrotehnike kao i stalni razvoj elektrotehnike i mogućnost njene primjene, ako žele napredovati u struci, potrebno je stalno usavršavanje i razvijanje stručnih vještina. Osobe koje imaju smetnje vida i sluha, kao i osobe s nemogućnošću razlikovanja boja, ne mogu obavljati ovo zanimanje. Zapreke ovom zanimanju također mogu biti bolesti poput epilepsije, bolesti koje uzrokuju nesvjesticu i znojenje ruku, alkoholizam i dr. Uvjeti rada Elektrotehničari većinu svoga radnog vremena provode u zatvorenom prostoru u uredima i elektrotehničkim radionicama. Radno vrijeme im je uglavnom u jutarnjim satima. U nekim poduzećima moguć je i rad u smjenama. Buka, vrućina i ostali negativni utjecaji javljaju se samo iznimno, prilikom održavanja proizvodnih linija. Poslove obavljaju u stojećem i sjedećem položaju. Ako rade u elektrotehničkim servisima i drugim uslužnim poduzećima u kojima su u kontaktu sa strankama i kupcima, nužni su ljubaznost i komunikacijske vještine. Kontraindikacije za rad su oštećenje funkcije vida, neraspoznavanje boja, nedostatak stereovida, gluhoća ili teža nagluhost u govornom području, kronični poremećaji koji remete kognitivno, emocionalno i psihomotoričko funkcioniranje, kronični poremećaji koji remete funkciju mišićno-koštanog sustava, kronične bolesti koje trajno remete funkciju srčano-žilnog i dišnog sustava, te kronični poremećaji koji mogu dovesti do gubitka svijesti i/ili poremećaja ravnoteže. Srodna zanimanja Elektroničar-mehaničar, tehničar za elektroniku, elektromehaničar, mehatroničar Mogućnosti zapošljavanja Elektrotehničari, s obzirom na svoje opće obrazovanje, imaju široke mogućnosti zapošljavanja, pri čemu se za određeno područje elektrotehnike najčešće usavršavaju na radnom mjestu. Mogu se zaposliti u različitim javnim i privatnim poduzećima, npr. za proizvodnju, prijenos i razdiobu električne energije, za proizvodnju elektroopreme, za montažu i instaliranje elektroopreme, za projektiranje i savjetovanje (primjena računala). Također mogu raditi u komercijalnom sektoru baveći se maloprodajom i veleprodajom električnih proizvoda, elektroopreme i elektromaterijala. | Nije prihvaćen | Prijelaznom odredbom članka 108. Zakona o poslovim i djelatnostima prostornopg uređenja i gradnje (“Narodne novine”, broj 78/15) bila je dana mogućnost osobama koje su prema ranijim propisima ispunjavale uvjete za obavljanje poslova voditelja radova da na osnovu stečenih prava u određenom roku podnesu zahtjev za upis u imenik voditelja radova. Nisu svi radovi do 1 kV manje složeni radovi. U slučaju aerodrome, bolnica i dugih tehnološki zahtjevnih građevina, radovi do 1 kV nisu manje složeni radovi. |
59 | DANKA GRBAC NIKOLAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE | Predlažem izmjenu članka 15. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje na način da se uvjetuje obvezno sudjelovanje krajobraznog arhitekta u obavljanju poslova prostornog uređenja, odnosno izradi prostornih i urbanističkih planova. OBRAZLOŽENJE: Kako bi se osiguralo provođenje članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 39/2019) kojim se u članak 6., stavak 1., podstavak 9. i 14. Zakona o prostornom uređenju dodaje kao cilj prostornog uređenja ''razvoj zelene infrastrukture'', potrebno je osigurati sudjelovanje krajobraznog arhitekta u poslovima prostornog uređenja, odnosno u izradi prostornih i urbanističkih planova. Prijedlog je vezan i uz Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, članak 10. kojim se mijenja članak 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju i to stavak 2., podstavak 2. kojim se definira imenik krajobraznih arhitekata koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja. Isto je potrebno i kako bi se osigurala primjena Zakona o potvrđivanju konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). | Nije prihvaćen | Odredbom je omogućeno da se sudjelovanje stručnjaka osigurava ovisno o razini i sadržaju prostornog plana, slijedom čega potrebu sudjelovanja određene profesije u izradi pojedinog prostornog plana nije potrebno, a nije niti moguće unaprijed propisati. Odredbom važećeg Zakona omogućeno je sudjelovanje krajobraznog arhitekta. |
60 | ARHITEHNIČAR, obrt za poslovne usluge u graditeljstvu | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE | U ovim izmjenama ne spominjete tehničare, ovim izmjenama Zakona omogućuje se zapošljavanje u građevinskim poduzećima - isključivo inženjera, a koji su "potrebiti poduzećima" čak i za radove iz Pravilnika o jednostavnim radovima i građevina. Arhitektonski i građevinski tehničari/tehničarke više se ne mogu zaposliti u operativi iz razloga što više nisu potrebiti građevinskom poduzeću. Iste se degradira i izjednačava sa osobama majstorima koje imaju majstorski ispit, a koje zvanje je moguće položiti uz tečaj pučkog otvorenog učilišta, JER tehničari, kao i radnici majstori, stupanjem na snagu ovog Zakona - mogu biti jednino poslovođe na gradilištu, dok tečaj poslovođe moguće je položiti kroz program usavršavanja bilo kojeg trogodišnjeg zanimanja, "u trajanju jednosemestralnog usavršavanja tijekom kojih polaznik ima 128 sati teoretskih predavanja i vježbi, te 400 sati praktičnog rada!" Što će tehničarima stručni ispiti, razna usavršavanja? Za koga? Kad je u ovim prijedlogom Zakona sve to bespotrebno. Cijela struka je otišla k vragu. Sada fino djevojke, žene tehničarke izvolite obući radno odijelo, staviti čekić za pas, raspodijeliti ljude po krovu pa skup sa njima zabijati letve na krov. Jedino takove još poslove u operativi možete raditi. I neka mi nitko ne imputira riječi kako tehničar može biti "suradnik voditelja radova ili Inženjera gradilišta" jer u malim i srednjim firmama takvo radno mjesto ne postoji, jer se takvo radno mjesto teško može platiti u malom i srednjem poduzeću. | Nije prihvaćen | Tehničari koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete obavljaju poslove voditelja manje složenih radova u svojstvu odgovorne osobe, za razliku od majstora koji te poslove obavljaju u okviru majstorskog zvanja. Opseg kompetencija tehničara je bitno veći od opsega kompetencija majstora, npr. tehničar građevinske struke vodi zidarske, bravarske, stolarske, vodoinstalaterske i dr. poslove. |
61 | ANKICA JURIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE | na koji članak se mogu pozvati, odnosno gdje Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje govori o referentima i koji su to referenti, odnosno koje struke, koji rade u Uredima za prostorno uređenje i gradnju na izdavanju akata za gradnju, odnosno koji izdaju lokacijske dozvole, građevinske dozvole, uporabne dozvole i drugih dvadesetak različitih akata s osnove navedenih zakona, te vode tehničke preglede (pri kojima moraju kontrolirati i korigirati dokumentaciju ostalih sudionika u gradnji, ovlaštenih inženjera : projektanata, voditelja građenja, ...) | Nije prihvaćen | Nije predmet Nacrta prijedloga zakona. |
62 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE | Zakon treba donijeti rasterećenje za Investitore i sve sudionike u gradnji na način da će se jasno znati tko što radi i gdje, kako se mogu naći jednostavno svi podaci i informacije, tko ima odgovornost itd. Stalno mijenjanje Zakona dovodi do nesigurnosti! Plaćanje godišnje članarine uopće ne bi trebalo biti tema izmjena zakona jer je uopće nerelevantno. Sve se plaća i u drugim članicama EU (dali kroz komoru ili drugi oblik naknada) kao što su npr. Švicarska, Austrija, Njemačka. Gradnjom, a onda i Zakonima, treba se osigurati KVALITETA i trajnost građevina, VRIJEME gradnje za ugovorenu CIJENU, a to je najviše što svakim danom nedostaje sve više i više. Također potrebna je KONTROLA i vođenje EVIDENCIJE koja se MORA odvijati na JEDNOM centralnom mjestu, a to je svakako KOMORA koja mora ostati stručna, neutralna i neovisna o političkim pitanjima. | Nije prihvaćen | Uvjeti za obavljanje poslova moraju biti nužni i razmjerni onome što se štiti. U protivnom možemo uvesti komoru i za bageriste, kraniste… |
63 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. | Komora MORA i TREBA objediniti i voditi na JEDNOM mjestu JEDNU Evidenciju koja sadrži sve podatke o svim relevatnim osobama uključenih u PROJEKTE gradnje definirane u ovom Zakonu! (Gradnja nije SAMO gradilište, već je bitan cjelokupan PROJEKT od faze početne Ideje pa Studija, Projektiranja, Izvođenja, a onda i Održavanja koje traje i preko 50 godina!) Za Investitore svakako jest najveći problem traženje podataka po različitim Institucijama koje svaka za sebe vode pojedinačne evidencije! | Nije prihvaćen | Ministarstvo je neovisno tjelo koje može voditi evidenciju voditelja projekata. Sve informacije na jednom mjestu mogu se dobiti na internetskoj stranici Jedinstvene kontaktne točke za usluge, koju u Hrvatskoj vodi Hrvatska gospodarska komora. |
64 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 20. | "Obveznik javne nabave koje ne ugovori upravljanje projektom gradnje s pravnom ili fizičkom osobom, obrtnikom, sukladno člancima 34. do 36. ovog Zakona ili ne imenuje voditelja projekta koji je njezin zaposlenik i ne koji zadovoljava uvjeta propisane člankom 37. ovog Zakona." | Nije prihvaćen | Odredbu nije potrebno preformulirati jer se njome osigurava upravo to što predlažete. |
65 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. | U članku 86. potrebno je povečati iznos novčanih kazni koje će biti definirane postotkom od vrijednosti Projekta. Prijedlog novog teksta stavka (1): "Novčanom kaznom od minimalno od 3%, a maksimalno 5% vrijednosti ugovorenih radova kaznit će se pravna osoba koja obavlja djelatnost građenja ako:" Investitor može jedino ovim člankom i ovim novčanim kaznama prisiliti pravnu osobu da se pridržava definiranog ovim člankom, a ukoliko se radi o projektu od npr. 50 milijuna kuna onda je 100.000,00 kuna nikakva kazna, a sav rizik prenosi se i ostaje na Investitoru! | Nije prihvaćen | Prekršajne odredbe u istom propisu moraju biti proporcionalne i uređene na usporediv način. |
66 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 16. | Potrebno regulirati problem "lažnih diploma", "lažnih potvrda", te različitih razina obrazovanja u EU, držati se novih propisa o ETCS bodovima, te svaki strani državljanin MORA dostaviti potvrdu o usklađenju (kad govorimo o starim sustavima obrazovanja) s novim ETCS sustavom, a NE da Komora po različitim Institucijama u EU i svijetu traži provjere dokumenata, jer to može trajati mjesecima. Komora MORA kontrolirati uvjete za ovlaštenog inženjera i ovlaštenog voditelj radova, te zbog toga oni trebaju ostati o obvezi urduživanja u Komoru! | Nije prihvaćen | Nije predmet Nacrta prijedloga zakona. |
67 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. | Dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti potrebno ostaviti sukladno starom Zakonu (članak 62.), u protivnom članak 63. nema nikakvog smisla. | Nije prihvaćen | Strane osobe u pružanju usluga na privremenoj ili povremenoj osnovi ne podliježu nacionalnim zahtjevima za osiguranjem. |
68 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 14. | (3) Strana profesionalna osoba može početi pružati svoje usluge odmah nakon izjave uz koju dostavi potpunu dokumentaciju.“. "ODMAH" je potrebno jasnije definirati. Može se protumačiti ukoliko se dostavi na Urudžbeni ured, ODMAH se mogu pružati usluge. Potrebno definirati: "nakon provjere priložene dokumentacije uz izdavanje Potvrde, a ukupno trajanje postupka je maksimalno 10 radnih dana, Strana profesionalna osoba može početi pružati svoje usluge." | Nije prihvaćen | U cilju usklađenja s člankom 6. Direktive 2005/36/EZ o stručnim kvalifikacijama, odnosno člankom 7. Stavkom 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, potrebno je osigurati da strana profesionalna osoba može pružati usluge od trenutka podnošenja izjave, odnosno da nije dužna čekati odobrenje Komore. |
69 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 14. | Dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti potrebno ostaviti sukladno starom Zakonu. Bez osiguranja tko će snositi štetu? Ova klauzula je poznata i potpuno normalna u EU i svjetskim okvirima, potrebno je samo regulirati da su strane Osiguravateljske kuće budu priznate u HR. (Dostavi se Potvrda da Osiguranje pokriva i područje HR) | Nije prihvaćen | Strane osobe u pružanju usluga na privremenoj ili povremenoj osnovi ne podliježu nacionalnim zahtjevima za osiguranjem. Obveza osiguranja, odnosno pružanja jamstava strane profesionalne osobe uređuje se člankom 15. Nacrta prijedloga zakona. |
70 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 11. | Potrebno regulirati problem "lažnih diploma", "lažnih potvrda", te različitih razina obrazovanja u EU, držati se novih propisa o ETCS bodovima, te svaki strani državljanin MORA dostaviti potvrdu o usklađenju (kad govorimo o starim sustavima obrazovanja) s novim ETCS sustavom. Komoru potrebno ovlastiti za konrolu, iz tog razloga moraju ovlašteni inženjer i ovlašteni voditelj radova ostati o obvezi urduživanja u Komoru! | Nije prihvaćen | Nije predmet Nacrta prijedloga zakona. |
71 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 10. | Potrebno je ustrojiti JEDNU EVIDENCIJU putem Web aplikacije (detaljni podaci o osobama samo uz prethodnu registraciju putem OIB-a, ako bi se spriječile zlouporabe) za koju će biti zadužena Komora, a u koju će svaka osoba koja je u evidenciji imati dodatni Odjeljak u kojem će morati upisivati koja je usavršavanja samostalno provodio. Ovakvo rješenje već odavno imaju mnoge Strukovne komore u EU. | Nije prihvaćen | Prepušta se Komori da to uredi općim aktom. |
72 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 9. | Podatke iz Registra izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu treba preuzeti Komora i objediniti i voditi na JEDNOM mjestu JEDNU Evidenciju koja sadrži sve podatke. Za Investitore svakako jest najveći problem traženje podataka po različitim Institucijama koje svaka za sebe vode pojedinačne evidencije! | Nije prihvaćen | Ministarstvo je neovisno tjelo koje može voditi evidenciju voditelja projekata. Sve informacije na jednom mjestu mogu se dobiti na internetskoj stranici Jedinstvene kontaktne točke za usluge, koju u Hrvatskoj vodi Hrvatska gospodarska komora. |
73 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 8. | "ugovoriti upravljanje projektom gradnje s pravnom ili fizičkom osobom, obrtnikom, sukladno člancima 34. do 36. ovog Zakona ili imenovati voditelja projekta koji je njezin zaposlenik, a zadovoljava uvjeta propisane člankom 37. ovog Zakona." | Nije prihvaćen | Odredbu nije potrebno preformulirati jer se njome osigurava upravo to što predlažete. |
74 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 3. | Držim neozbiljnim omogućavati osobama s dvije, odnosno tri, godine staža obavljanje poslova inženjera gradilišta! U Hrvatskoj imamo i u budučnosti nam slijede mnogi Projekti sufinancirani putem EU; kao osnovni cilj Zakona trebalo bi biti osigurati kvalitetu i stručnost izvođenja radova uz zadržavanje zadanih rokova, za što su potrebni ljudi s ISKUSTVOM rada na projektima tako da je potrebno povečati uvjet za Inženjera gradilišta, odnosno minimalno ostaviti staru formulaciju iz članku 28. Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. | Nije prihvaćen | Za projekte sufinancirane putem EU provodi se postupak javne nabave, u kojem se postupku kvalitetnijem i stručnijem ponuditelju može dati prednost. Međutim, kriteriji veće konkurentnosti ne mogu ujedno biti i (minimalni) kriteriji za pristup tržištu rada. |
75 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 4. | Stavak 2. ovog članka je nejasan: Sukladno PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Članak 13. Prijedloga Naslov iznad članka 29. i članak 29. mijenjaju se i glase: „ Imenik voditelja radova Članak 29. (1) Komore su dužne ustrojiti i voditi imenik voditelja radova. (2) Pravo na upis u imenik iz stavka 1. ovoga članka imaju osobe koje mogu biti imenovane za voditelja radova u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje.“ Prijedlogom oba Zakon prebacuje se s jednog Zakona na drugi. | Nije prihvaćen | Uvjeti za inženjera gradilišta i/ili voditelja radova dani su zakonm kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Uvjeti su dani alternativno i to na način da osoba može ispuniti zakonske uvjete ili upisati se u Komoru. Ovim zakonom uređuju se uvjeti za upis u Komoru. |
76 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 8. | Imenovanje voditelja projekta je također ukoliko se ugovara upravljanje projektom gradnje. Upravljanje projektom može obavljati i tvrtka (članak 34.), pa nije jasno zašto se limitira samo na "osobu" registriranu za djelatnost upravljanja projektom. | Nije prihvaćen | Osoba može biti pravna ili fizička osoba (npr. obrtik), a tvrtka je pravna osoba. |
77 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 7. | Evidenciju voditelja projekta treba ustrojiti i voditi Komora. Na jednom mjestu trebaju biti vođeni i dostupni podaci o svim relevantnim i odgovornim sudionicima u Projektu. (Projekt = od začetne ideje, projektiranja, gradnje i održavanja). Ova Evidencija nije samo za Javne već i za Privatne kako domaće tako i za strane Investitore jako bitna i to je pravo rasterećenje gospodarstva, u smislu da na jednom mjestu Investitor dobiva sve relevantne Informacije! | Nije prihvaćen | Ministarstvo je neovisno tjelo koje može voditi evidenciju voditelja projekata. Sve informacije na jednom mjestu mogu se dobiti na internetskoj stranici Jedinstvene kontaktne točke za usluge, koju u Hrvatskoj vodi Hrvatska gospodarska komora. |
78 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 6. | Izvođač MORA u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, s Ugovorom na neodređeno vrijeme i na Puno radno vrijeme sukladno Zakonu radu. | Nije prihvaćen | Izvođač mora ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti kada tu djelatnost obavlja i u mjeri u kojoj ju obavlja, a ne neovisno o tome. |
79 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 5. | U članku 25.b. stavak 2. i stavak 3. potrebno je ograničiti i regulirati broj Ugovora o sklopljenoj poslovnoj suradnji, odnosno da NE MOŽE ista osoba biti odgovora na više gradilišta (isti radovi se izvode u isto vrijeme na više različitih gradilišta (npr. izvođenje ETICS fasadnog sustava na 3 ili 5 različitih objekata), posebice kad se radi o drugoj pravnoj osobi koja obavlja radove na više gradilišta odnosno projekata. | Nije prihvaćen | Nema potrebe za takvim ograničenjima s obzirom na obvezu nadzornog inženjera da kontrolira izvođača na gradilištu. |
80 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 5. | Članak 25.b stavak 1. NE treba brisati, već urediti s riječju MORA se imenovati ovlašteni voditelj radova jer iako se izvode manje složeni radovi potrebno je definirati odgovornu osobu koja je koordinirati svim Izvođačima i osobama na gradilištu, te osigurati izvođenje radova u zadanim rokovima, sukladno zahtjevanoj kvaliteti radova i aktualnim Propisima i Normama, a provoditi i odredbe Zaštite na radu sukladno posebnom propisu. | Djelomično prihvaćen | Odredba je vraćena. Odredbom je dana mogućnost da se propisana obveza zamjeni manje zahtjevnom obvezom (imenovanja voditelja radova umjesto imenovanja inženjera gradilišta). |
81 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPOSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. | Stavak (2) postojećeg Zakon je potrebno jasnije definirati u dijelu riječi "osigurati putem ugovora" Ako pravna osoba iz članka (1) ovog stavka nema zaposlene sve potrebne inženjere, ona ih NE OSIGURAVA, već ih mora imati na raspolaganju putem Ugovora! | Nije prihvaćen | Riječ: “osigurati” podrazumijeva i opciju “imati na raspolaganju putem ugovora”. |