Izvješće o provedenom savjetovanju - PRAVILNIK O STRUČNIM ARHIVSKIM ZVANJIMA I DRUGIM ZVANJIMA U ARHIVSKOJ STRUCI TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tomislav Car V. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ARHIVSKIH ZVANJA, Članak 38. Dodati uvjete za zvanje arhivist – specijalist (za stjecanje tog stručnog zvanja trebalo bi pobliže odrediti uvjete). Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da postoji zvanje viši arhivist.
2 Tomislav Car III. STJECANJE TEMELJNOG STRUČNOG ZVANJA, Članak 19. U st. 2. dodati … i prijedloge svih državnih arhiva. Naime: osnovni uvjet za mentorstvo naveden u st. 1, pa zbog čega se onda diskriminiraju djelatnici drugih arhiva kada i oni mogu i trebaju biti mentori pripravnicima u svojim arhivima; također mentore ne bi trebalo imenovati na mandat, nego kontinuirano ažurirati popis iz st. 1. Nije prihvaćen Razmotreno, nije prihvaćeno jer HDA kao matični arhiv daje prijedlog mentora iz svih državnih arhiva.
3 Tomislav Car III. STJECANJE TEMELJNOG STRUČNOG ZVANJA, Članak 13. Dodati strani jezik. Naime: u sklopu svih državnih i stručnih ispita jedan od ispita je strani jezik ili potvrda o poznavanju, a to je i jedan od uobičajenih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa; i do sada je strani jezik bio dio općeg dijela ispita, a jednako bi trebao biti i ubuduće. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se radi o općem uvjetu za zapošljavanje.
4 Tomislav Car II. STRUČNA ARHIVSKA ZVANJA, Članak 3. Dodati i zvanje arhivist – specijalist. Naime: razvojem arhivske službe došlo je do povećanja specijalističkih poslova, pa je utvrđeno radno mjesto arhivist-specijalist, ali bi bilo primjerenije da se radi o stručnom zvanju, pogotovo jer se već duže vrijeme raspravlja o potrebi većeg broja stručnih zvanja) Nije prihvaćen Nije prihvaćeno, s obzirom da je prijelaznim odredbama predviđena mogućnost da navedeni djelatnici podnesu zahtjev u roku od 6. mjeseci od stupanja na snagu ovog Pravilnika za stjecanje stručnog zvanja viši arhivist.
5 Tomislav Car VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 62. U st 2., se ponovno problematizira zvanje višeg arhivskog tehničara: taj stavak treba u potpunosti izbaciti. Naime odgovarajućim propisima koji su se primjenjivali za stjecanje stručnih zvanja do stupanja na snagu novog Zakona o arhivskom gradivu I arhivima (NN 61/18) smatraju se: stari Zakon o arhivskom gradivu i arhivima i Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u arhivskoj struci iz 2010., te interni propisi: Pravilnik o unutarnjem redu, radnim mjestima i načinu rada, Sistematizacija radnih mjesta te Plan i raspored radnih mjesta. Interni propisi dopunjavali su navedeni Zakon i Pravilnik na način da su propisivali da i zaposlenici koji imaju srednju stručnu spremu, položen stručni ispit za arhivskog tehničara i sedam godina iskustva u arhivskoj struci, mogu na temelju svakog pojedinog zahtjeva Povjerenstvu za ocjenjivanje molbi za napredovanje u viša zvanja zaposlenika HDA te na temelju prijedloga Povjerenstva upućenog ravnatelju HDA i njegove odluke postati viši arhivski tehničari. Nakon odluke ravnatelja potpisivani su Aneksi ugovora o radu o prevođenju u stručno zvanje viši arhivski tehničar. Poslodavac je dakle sam pristao na prilagodbu i dopunu eksternih propisa, a i Ministarstvo se suglasilo s navedenim internim aktima, pa ne bi smio sada propitivati postupak prevođenja u više zvanje, pogotovo jer su na sličan način prevedeni i zaposlenici za druga zvanja. Zahtjev da viši arhivski tehničari tek moraju steći zvanje koje im je po ranijim propisima već priznato nije utemeljen (niti je u skladu s prethodnim čl. 61.), diskriminirajući je u odnosu na druge zaposlenike, te suprotan čl.9., st.3. ZOR-a koji govori o primjeni povoljnijeg prava za zaposlenike. Nije prihvaćen Ne prihvaća se - na određeno radno mjesto se može rasporediti osoba koja ima određeno stručno zvanje.
6 Tomislav Car II. STRUČNA ARHIVSKA ZVANJA, Članak 3. Predlažemo dodati i zvanje arhivist – specijalist. Obrazloženje: razvojem arhivske službe došlo je do povećanja specijalističkih poslova, pa je utvrđeno radno mjesto arhivist-specijalist, ali bi bilo primjerenije da se radi o stručnom zvanju, pogotovo jer se već duže vrijeme raspravlja o potrebi većeg broja stručnih zvanja. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno, s obzirom da je prijelaznim odredbama predviđena mogućnost da navedeni djelatnici podnesu zahtjev u roku od 6. mjeseci od stupanja na snagu ovog Pravilnika za stjecanje stručnog zvanja viši arhivist.
7 Nenad Bukvić III. STJECANJE TEMELJNOG STRUČNOG ZVANJA, Članak 11. U stavku 1 navodi se da je Program stručnih ispita u arhivskoj struci utvrđen ovim Pravilnikom, a u stavku 2 da su njegovi sastavni dijelovi: 1. popis predmeta koji se polažu, 2. sadržaj predmeta, 3. način izrade praktičnog ili stručnog rada. U suprotnosti s time smatram da su odredbe stavaka 3 i 4 tog članka koje predviđaju da sadržaj predmeta ne utvrđuje ovaj Pravilnik, već Hrvatsko arhivsko vijeće, te da je taj sadržaj moguće mijenjati bez ikakvih ograničenja, osim vremenskog (6 mjeseci prije ispitnog roka). Prihvaćen Prihvaćeno.
8 Nenad Bukvić VI. PROVJERA STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI RADNIKA NA POSLOVIMA UPRAVLJANJA DOKUMENTARNIM I ARHIVSKIM GRADIVOM IZVAN ARHIVA, Članak 52. Predlažem predvidjeti obvezu donošenja Poslovnika o radu tog Povjerenstva. Prihvaćen Prihvaćen.
9 Nenad Bukvić VI. PROVJERA STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI RADNIKA NA POSLOVIMA UPRAVLJANJA DOKUMENTARNIM I ARHIVSKIM GRADIVOM IZVAN ARHIVA, Članak 51. S obzirom na njegovu mjerodavnost, predlažem da naziv povjerenstva bude: Povjerenstvo za provjeru stručne osposobljenosti za upravljanje dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je odredba dovoljno jasna.
10 Nenad Bukvić VI. PROVJERA STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI RADNIKA NA POSLOVIMA UPRAVLJANJA DOKUMENTARNIM I ARHIVSKIM GRADIVOM IZVAN ARHIVA, Članak 48. Stavkom 3 predviđeno je da radnici na poslovima upravljanja gradivom izvan arhiva mogu ostvariti samo pravo na stjecanje temeljnog stručnog zvanja arhivski tehničar. Smatram da osobama koje rade na takvim poslovima, sukladno opisu poslova koje obavljaju i njihovoj stručnoj spremi (srednja, viša, visoka), treba omogućiti pravo polaganja/stjecanja svih temeljnih stručnih zvanja (arhivski tehničar, arhivski tehničar specijalist, arhivist), pred Povjerenstvom za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci, po za to predviđenoj proceduri i programu (uz mentorstvo, izrađeni stručni/praktični rad, itd.). Radnicima koji se na to ne bi odlučili, ostaje obveza polaganja ispita pred Povjerenstvom za stručni ispit za upravljanje dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva. Prihvaćen Prihvaća se.
11 Nenad Bukvić V. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ARHIVSKIH ZVANJA, Članak 47. Predlažem predvidjeti ustrojavanje Evidencije dodijeljenih viših stručnih zvanja. Prihvaćen Prihvaća se.
12 Nenad Bukvić V. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ARHIVSKIH ZVANJA, Članak 46. U stavku 2, umjesto "na svojoj sljedećoj sjednici", smatram da je preciznije reći "na prvoj idućoj sjednici koju održava nakon njihova zaprimanja". Prihvaćen Prihvaća se
13 Nenad Bukvić V. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ARHIVSKIH ZVANJA, Članak 41. U stavku 2 al. 3, predlažem brisati "odnosno poslovima zaštite i obrade arhivskog gradiva". Iz predložene formulacije moglo bi se zaključiti da se stručnim arhivističkim poslovima smatraju samo poslovi zaštite i obrade arhivskoga gradiva. Djelatnost suvremenih arhiva raznorodna je i znatno šira od toga. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno, nije jasna intencija prijedloga a navedena odredba je jasna.
14 Nenad Bukvić V. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ARHIVSKIH ZVANJA, Članak 40. Treba li u nazivu ovog Povjerenstva posebno naglašavati da je riječ o Stručnom povjerenstvu? Pretpostavka je da su i druga dva Povjerenstva koja se ustrojavaju na osnovu ovoga Pravilnika jednako tako stručna, ali se to ne naglašava u njihovom nazivu. Smatram da treba biti ujednačeno za sva tri povjerenstva. Isto tako, predlažem predvidjeti obvezu donošenja Poslovnika o radu tog Povjerenstva, kao što je to predviđeno kod Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci. Prihvaćen Prihvaćeno.
15 Nenad Bukvić V. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ARHIVSKIH ZVANJA, Članak 39. Ovim Pravilnik uređuju se stručna, a ne znanstvena zvanja, te smatram da prema tome treba govoriti o definiranju stručnih, ne znanstvenih kriterija. Nije prihvaćen Ne prihvaća se iz razloga što se kao uvjet predviđa i vrednovanje objavljenih znanstvenih radova.
16 Nenad Bukvić V. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ARHIVSKIH ZVANJA, Članak 38. Za zvanja pod točkama 1. i 2. kao uvjet se navodi radno iskustvo na "stručnim arhivističkim poslovima", dok se za zvanja pod točkama 3. i 4. traži specifično radno iskustvo "na području zaštite i obrade arhivskog gradiva". Smatram da i za zvanja pod točkama 3. i 4. treba uvjetovati iskustvo na stručnim arhivističkim poslovima. Djelatnost suvremenih arhiva složena je i raznorodna, te nije nužno da svi viši arhivski tehničari rade na poslovima zaštite i obrade gradiva, već ih nalazimo i na poslovima u okviru korisničke službe, kulturno-prosvjetne djelatnosti itd. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer arhivističke poslove ne može raditi netko tko nije arhivist, dakle radi se o različitim stručnim poslovima u arhivima.
17 Nenad Bukvić III. STJECANJE TEMELJNOG STRUČNOG ZVANJA, Članak 33. Koja je razlika između pristupnika i kandidata navedenih u stavku 2? U cijelom tekstu nacrta Pravilnika koristi se pojam pristupnik, te predlažem brisati "i kandidata". Prihvaćen Prihvaćeno.
18 Nenad Bukvić III. STJECANJE TEMELJNOG STRUČNOG ZVANJA, Članak 29. U stavku 4. predviđeno je da Povjerenstvo donosi Poslovnik o svom radu. Predlažem odrediti rok u kojem je to obvezno učiniti. S obzirom da je riječ o Povjerenstvu Hrvatskoga arhivskoga vijeća, smatram da bi HAV trebao dati suglasnost na takav Poslovnik. Nije prihvaćen Ne prihvaća se budući da je uobičajena praksa da Povjerenstvo donosi svoj poslovnik.
19 Nenad Bukvić III. STJECANJE TEMELJNOG STRUČNOG ZVANJA, Članak 6. Predlažem izmijeniti zadnju rečenicu 2. stavka tako da glasi: "Prijava se podnosi na adresu Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, koji obavlja administrativne poslove za Povjerenstvo." Na taj će način sadržaj tog stavka biti usklađen sa sadržajem čl. 29 u kojem se navodi da Povjerenstvo "organizira i provodi postupak ispita", a da HDA obavlja administrativne poslove. Nije prihvaćen Ne prihvaća se iz razloga što je odredba dovoljno jasna.
20 Nenad Bukvić V. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ARHIVSKIH ZVANJA, Članak 45. U grupi A), točke 2 i 8 odnose se na pripremu i vođenje složenijih projekata iz različitih područja stručne djelatnosti arhiva, te smatram da bi za njih trebalo biti predviđeno jednako bodovanje. U definiranju kriterija već se radi podjela na složene i manje složene poslove. Načelno smatram da rasponi minimalnih/maksimalnih bodova koje Povjerenstvo može dodijeliti po jednom takvom kriteriju trebaju biti manji, sužavajući time mogućnost članova Povjerenstva za subjektivnost u procjeni. Ako je određeni doprinos pristupnika prepoznat primjerice kao "obavljanje najzahtjevnijih poslova na području obrade, zaštite, vrednovanja i korištenja gradiva" (grupa A, točka 1.) tada bi ga svim pristupnicima trebalo biti moguće ocijeniti sa jednakim ili barem podjednakim brojem bodova. Prihvaćen Ne prihvaća se jer su dokazi koje treba priložiti u skladu s pravilima struke precizno određeni. Ne prihvaća se jer se radi o različitoj složenosti poslova na projektima.
21 Nenad Bukvić III. STJECANJE TEMELJNOG STRUČNOG ZVANJA, Članak 31. Stavak 3. ponavljanje je već rečenog u stavku 1. (..., a njihova visina objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i Hrvatskoga državnog arhiva"). Predlažem brisati na jednom od ta dva mjesta. Prihvaćen Prihvaćeno
22 Nenad Bukvić III. STJECANJE TEMELJNOG STRUČNOG ZVANJA, Članak 30. Kao uvjet za imenovanje ispitivačem / zamjenikom ispitivača određuje se samo odgovarajuće formalno obrazovanje (završeni studij), a ne uzimaju se u obzir stečena stručna zvanja ili kompetencije kroz redovni rad u okviru arhivske ili druge odgovarajuće struke. Prema kriteriju samo formalnog obrazovanja, tako bi ispitivačem stručnih predmeta iz općeg i/ili posebnog dijela ispita (npr. arhivistika, zaštita arhivskog gradiva) mogla biti osoba koja sama nema položen takav stručni ispit. S druge strane, moguće tumačenje u primjeni predložene odredbe je i da ispitivač za primjerice predmete Osnove arhivistike ili Spisovodstvo ne bi mogao biti niti jedan stručnjak iz arhivske struke koji formalno nema završen studij arhivistike/informacijskih znanosti (?) Stoga smatram da bi pri imenovanju ispitivača i njihovih zamjenika treba uzeti u obzir sva tri kriterija. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno.
23 Nenad Bukvić III. STJECANJE TEMELJNOG STRUČNOG ZVANJA, Članak 27. Izdavanje uvjerenja i vođenje evidencije o tim uvjerenjima/položenim stručnim ispitima ovim se člankom stavlja u mjerodavnost dvaju tijela (Ministarstvo kulture, Hrvatski državni arhiv). Smatram da treba biti u mjerodavnosti jednog tijela, konkretno Povjerenstva HAV-a koje stručne ispite i provodi. Takvo rješenje predviđeno je primjerice dalje u tekstu nacrta Pravilnika vezano uz rad Povjerenstva za stručni ispit za upravljanje dokumentarnim i arhivskim gradivom HAV-a. Također, predlažem predvidjeti i obvezu vođenja dosjea pristupnika u koji bi se odlagale prijave za ispit, obavijesti o prihvaćanju prijave, izvještaji o prihvaćanju stručnog/praktičnog rada, odluke o priznavanju pojedinih predmeta i dr. dokumentacija koja nastaje u postupku polaganja ispita. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer Povjerenstvo nema status javnopravnog tijela a koji status ima HDA kao javnopravno tijelo te stoga ono može voditi Evidenciju, kako je i predviđeno ovim člankom.
24 Nenad Bukvić III. STJECANJE TEMELJNOG STRUČNOG ZVANJA, Članak 19. U stavku 1. čl. 19 nedvojbeno su utvrđeni minimalni uvjeti koje osoba mora steći da bi mogla biti mentor. Stečeno više stručno zvanje (viši arhivist ili arhivski savjetnik), odnosno 5 godina radnog iskustva nakon stjecanja zvanja arhivist, trajno su ostvareni uvjeti (nema reizbora u više zvanje). Iz toga prozlazi da po njihovu stjecanju, osoba formalno trajno može biti mentor, te nije jasna intencija imenovanja/ograničavanja mentora na mandat od 4 godine. Postavlja se i formalno pitanje što je s osobama koje uvjete za mentorstvo iz stavka 1. ostvare unutar određenog mandatnog razdoblja. Znači li to da do idućeg mandatnog razdoblja i uvrštenja na popis mentora formalno ne mogu to biti? Ostavlja li ta odredba mogućnost Hrvatskome arhivskom vijeću da pojedine osobe ne uvrsti na popis mentora, iako imaju formalne uvjete iz stavka 1? Izradu popisa svih stručnjaka s formalnim uvjetima iz stavka 1 i njegovu objavu na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i Hrvatskoga državnog arhiva mogu podržati u smislu praktičnog vodiča za pristupnike o tome koje osobe dolaze u obzir kao potencijalni mentori. Takav popis trebalo bi učestalije ažurirati (šestomjesečno ili jednom godišnje), ali nikako pritom ograničavati mentore na "mandate". Primljeno na znanje Primljeno na znanje, navedena odredba je jasna vezano uz izbor mentora.
25 Nenad Bukvić III. STJECANJE TEMELJNOG STRUČNOG ZVANJA, Članak 14. Jedna od osnovnih svrha novoga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (čl. 2) je osigurati stvaranje, čuvanje i pretvorbu dokumentarnog i arhivskog gradiva u digitalni oblik. Time se nastoji učini bitan pomak u odnosu na ranija zakonska rješenja koja su postupke i obveze stvaratelja gradiva i samih arhiva uređivali imajući u vidu prvenstveno klasične oblike dokumentarnog i arhivskog gradiva na papiru. Smatram da predloženi program općeg i posebnog dijela ispita za temeljna stručna zvanja u arhivskoj struci ne slijedi taj pomak, već je "preslika" dosadašnjeg programa kakav je utvrđen Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u arhivskoj struci iz 2010. (NN 107/2010). Konkretno, mišljenja sam da bi predmeti koji se odnose na zaštitu, obradu i upravljanje digitalnim gradivom (bilo izvornim bilo nastalim pretvorbom) trebali biti obvezni sastavni dio stručnog ispita svakog pristupnika, a ne samo onih koji eventualno prijave specijalnost u zvanju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer svi u obveznom dijelu polažu informatiku u sklopu kojeg predmeta se obrađuje i digitalizacija.
26 Nenad Bukvić II. STRUČNA ARHIVSKA ZVANJA, Članak 5. Na svim mjestima gdje se pojavljuje u članku 5. i kasnije u tekstu Pravilnika, umjesto formulacije "stručnim poslovima čuvanja, obrade i korištenja" predlažem širu formulaciju "stručnim poslovima zaštite i očuvanja, obrade i opisa, te korištenja dokumentarnog i arhivskog gradiva". Nije prihvaćen Razmotreno, izrazi koji se koriste u Pravilniku obuhvaćaju i predloženo.
27 Nenad Bukvić II. STRUČNA ARHIVSKA ZVANJA, Članak 4. Ukoliko će odredbe o provjeri stručne osposobljenosti radnika koji obavljaju poslove upravljanja dokumentarnim gradivom izvan arhiva ostati sastavni dio ovog Pravilnika, smatram da bi sadržaj 3. stavka 4. članka trebalo preformulirati i uvrstiti u članak 1. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se s obzirom da ove poslove mogu obavljati i osobe s ovim zvanjima.
28 Nenad Bukvić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Poglavlje VI. predloženog teksta Pravilnika, tj. čl. 48-60 odnose se na provjeru stručne osposobljenosti radnika na poslovima upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva. Takav obuhvat Pravilnika nije vidljiv nizi iz njegova naziva, niti iz sadržaja članka 1. Također, uvrštavanje te materije u Pravilnik o stručnim zvanjima u arhivskoj struci, u suprotnosti je s čl. 6. stavkom 2. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 61/2018) koji izrijekom propisuje da će se "način provjere stručne osposobljenosti za obavljanje poslova u upravljanju dokumentarnim gradivom, (...) utvrditi pravilnikom o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva. Nije prihvaćen Razmotreno, međutim osim mogućnosti polaganja stručnog ispita iz članka 48. Stavka 1. Pravilnika, navedene osobe mogu ostvariti pravo na stjecanje stručnih zvanja propisanih ovim Pravilnikom.
29 Matko Pauković VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 62. U članku 62. stavku 2. ponovo se postavlja pitanje statusa zaposlenika sa srednjom stručnom spremom koji su raspoređeni na radno mjesto viši arhivski tehničar. Pretpostavljam da je problem u zaposlenicima koji su u razdoblju do 2010. godine i stupanja na snagu novog Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja (NN 107/10), a temeljem do tada važećeg Pravilnika i odgovarajućih internih propisa odobrenih od strane Ministarstva, raspoređeni na radno mjesto viši arhivski tehničar, ali zbog propusta, za kojeg su najmanje krivi sami zaposlenici, nisu stekli i viša stručna zvanja. Također, svi oni morali su ispunjavati propisane uvjete prema tada važećem Pravilniku (7 godina radnog iskustva nakon položenog stručnog ispita za arhivskog tehničara i pozitivno mišljenje Stručnog vijeća, odnosno Povjerenstva za ocjenjivanje molbi) kako bi mogli predati molbu za napredovanje. Kako se ovdje radi o zaposlenicima koji stručno i predano rade deset i više godina na radnom mjestu viši arhivski tehničar, postavlja se pitanje potrebe ponovnog dokazivanja stručne osposobljenosti na način propisan u članku 41. ovog Pravilnika. Stoga, smatram da bi se članak 62. trebao u potpunosti izbaciti ili bi se barem u članku 62. stavku 3. trebalo navesti da se isti odnosi i na stavak 2., te da se postupak prevođenja u više stručno zvanje obavi rješenjem Ministarstva, a na zahtjev zaposlenika. Inače, pozdravljam donošenje ovoga Pravilnika, ali s određenim izmjenama. Time bi se napokon znali jasni uvjeti i način stjecanja stručnih zvanja, ali koji bi se od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika primjenjivali samo pro futuro, ubuduće, a ne da imaju povratno djelovanje kao u članku 62. stavku 2. Nije prihvaćen Ne prihvaća jer je status tih osoba riješen u članku 62.
30 Maja Vražić II. STRUČNA ARHIVSKA ZVANJA, Članak 3. Dodati i zvanje arhivist specijalist. Ono već postoji kao radno mjesto u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, ali bilo bi primjerenije da se radi o stručnom zvanju, tim više što se arhivist specijalist (u dosadašnjoj praksi) ni ne postaje bez određenih godina iskustva i kvalitetnog rada u struci. Između arhivista i višeg arhivista postoji prostor za arhivista specijalista (u smislu stručnog zvanja): svaki arhivist koji na dnevnoj bazi odrađuje svoju "čaroliju" uronjen u more (more!) kompletno nesređenih spisa i jednostavno u svemu tome u 5 godina formalno ne stigne prikupiti 150 bodova potrebnih za stjecanje višeg stručnog zvanja ("viši arhivist") - jer kompletnu tu "čaroliju" odrađuje sam samcat u svom arhivu - može to itekako potvrditi. Ovdje je sad ponajprije riječ o svima nama u ovoj našoj "mreži područnih državnih arhiva" diljem RH, iako sam sigurna i da kolege iz HDA to itekako mogu potvrditi. Za zvanje arhivist-specijalist itekako ima prostora unutar struke. Na kraju krajeva, arhivisti specijalisti nisu izmišljeni jučer i kao takvi postoje već dugi niz godina. Samo bi bilo primjereno, pa i potrebno, uvrstiti ih u stručna arhivska zvanja. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno, s obzirom da je prijelaznim odredbama predviđena mogućnost da navedeni djelatnici podnesu zahtjev u roku od 6. mjeseci od stupanja na snagu ovog Pravilnika za stjecanje stručnog zvanja viši arhivist.
31 Maja Vražić VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 62. U potpunosti se slažem s prethodnim komentarom kolege Cara: stavak 2. treba u potpunosti izbaciti. Zahtjev da viši arhivski tehničari sa srednjom stručnom spremom tek moraju steći zvanje koje im je po ranijim propisima već priznato nije utemeljen, niti je u skladu s prethodnim čl. 61., diskriminirajući je u odnosu na druge zaposlenike, te suprotan čl.9., st.3. ZOR-a koji govori o primjeni povoljnijeg prava za zaposlenike), tim više što takav "viši arhivski tehničar" sukladno Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama spada pod radno mjesto III. vrste, za koji je (prema Zakonu o plaćama u javnim službama, članak 6.) opći uvjet: srednja stručna sprema. Dakle, i u tom pogledu su takvi "viši arhivski tehničari, radno mjesto III. vrste" već postojali u smislu SSS. Svi takvi zaposlenici raspoređeni su na ta radna mjesta sukladno dosadašnjim propisima u struci, kao i internim propisima odobrenim od strane Ministarstva, zadovoljili su sve propisane uvjete, i nikako to nisu to dobili "na lijepe oči". Ne vidim razlog zbog kojeg bi oni sad sve te prethodno zadovoljene uvjete morali ponovno dokazivati; u svakom slučaju: kompletan stavak 2. je po njih u odnosu na druge zaposlenike izuzetno diskriminirajuć. (i nije, ponovit ću to još jednom, u skladu s prethodnim člankom 61.) Nije prihvaćen Ne prihvaća se - na određeno radno mjesto se može rasporediti osoba koja ima određeno stručno zvanje.
32 Arian Rajh III. STJECANJE TEMELJNOG STRUČNOG ZVANJA, Članak 14. Mislim da će se s vremenom profilirati više specijalnosti, primjerice jedna specijalnost vezana uz suvremeni opis gradiva, modele metapodataka, serijalizacije i vizualizacije (korisno je imati osobu koja je tog profila) pa druga specijalnost vezana uz računalne metode primijenjene na arhivske procese itd., itd. Podjela staro gradivo – novo gradivo funkcionira u postojećoj sistematizaciji no traži neku finiju granulaciju jer je, primjerice, moguće primijeniti metode povezanih podataka i vizualizacije na staro digitalizirano gradivo i tako ga predstaviti, ili, suprotan primjer, biti stručnjak za novo administrativno gradivo i ne znati ga opisati doli klasičnim obavijesnim pomagalom. No trebalo bi ih izvesti na neki monoton način, međusobno usustaviti da ne budu previše raznorodne specijalnosti, da imaju smisla i da budu definirane primjenom istog ili barem sličnih kriterija. Uz to, specijalnosti moraju biti relativno stabilne, ne bi ih trebalo biti previše, moraju odražavati probleme prakse nekog vremena, no ne moraju baš biti definirane jednom za sva vremena. Dakle, trebalo bi odvagnuti stabilnost i monotonost sustava s potrebama vremena. Nije prihvaćen Ne prihvaća, se nema konkretnog prijedloga, uz napomenu da će se pravilnik mijenjati sukladno potrebama struke.
33 Arian Rajh VI. PROVJERA STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI RADNIKA NA POSLOVIMA UPRAVLJANJA DOKUMENTARNIM I ARHIVSKIM GRADIVOM IZVAN ARHIVA, Članak 48. Djelatnicima koji rade na arhivskim poslovima bez obzira gdje se ti poslovi rade, tako i u organizacijama stvaratelja gradiva, omogućuje se polaganje ispita za sva temeljna i viša zvanja, prema članku 5. i prema suvremenim globalnim trendovima u struci (Thomassen i jedna struka s više odgovornosti, kontinuitet brige za gradivo itd.). Stavak 3. članka 48. možda unosi konfuziju zbog miješanja stručne osposobljenosti djelatnika s minimalno SSS i stručnih zvanja u istom članku. Čini mi se da bi bilo dobro stavak 3. čl. 48. formulirati na način da se izbjegnu moguće interpretacije, npr.: "(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti pravo na stjecanje stručnih zvanja sukladno članku 5. ovoga Pravilnika.". Ili da se u stavak 1. članka 48. napomene da se radi o minimalnoj SSS za pristupnike. Prvo predloženo rješenje mi se čini bolje jer se radi o minimalno srednjoj stručnoj spremi, no moguće i o višim spremama, kako je to prethodni pravilnik koji se time bavio definirao u svojem članku 3. Prihvaćen Prihvaćeno
34 ANDREJA DRAGOJEVIĆ II. STRUČNA ARHIVSKA ZVANJA, Članak 4. Predlažem da se razmisli o ukidanju konzervatorsko-restauratorskih zvanja u arhivskoj struci, jer se pokazalo kako takva zvanja nisu zaživjela u praksi. Naime, dosad je samo jedna osoba položila stručni ispit za stručno zvanje arhivski tehničar – konzervator. Također bih ukazala da se miješaju pojmovi konzervator-restaurator i konzervator (u članku 4. stoji Druga zvanja u arhivskoj struci konzervator-restaurator, restaurator tehničar i viši restaurator tehničar te odgovarajuća viša zvanja iz područja konzervatorsko-restauratorske djelatnosti stječu se u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara dok u člancima 14. i 15. stoji specijalnost konzervatora odnosno uža specijalnost arhivski tehničar specijalist konzervator). U Pravilniku o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja jasno su podijeljena zvanja konzervator-restaurator sa užim specijalnostima prema materijalu (npr. slike na različitim nosiocima, polikromirana drvena skulptura, arhivska i knjižna građa, fotografije te umjetnine na papiru, predmeti od tekstila i kože, …) a zvanje konzervator prema zanimanju (npr. povjesničar umjetnosti, arheolog, etnolog , arhitekt). Moj je prijedlog da se razmisli o zvanju arhivist konzervator ili arhivist tehničar konzervator jer u praksi postoje djelatnici koji se bave zaštitom ali ne i konzervatorsko-restauratorskim radovima na objektima arhivskog gradiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, navedena zvanja se stječu temeljem Pravilnika o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja.