Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu pravilnika o oblicima zdravstvenih usluga koje se pružaju u djelatnosti zdravstvenog turizma te standardima i normativima za njihovo obavljanje

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR, SLUŽBA ZA ZDRAVSTVENU EKOLOGIJU I ZAŠTITU OKOLIŠA PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, PRILOG IV. U naslovu "Zahtjevi koje treba ispunjavati klimatsko mjesto odnose se na:" nužno je izuzev kvalitete vanjskog zraka, uvesti i pojam kvalitete zraka u zatvorenim prostorima (s naglaskom na biološke čestice- spore plijesni), posebice onima u kojima se terapije provode u bazenskim prostorima i prostorijama i s visokom temperaturom i udjelom vlage. Takve prostorije pogodne su za rast i razvoj alergenih plijesni koje u zrak otpuštaju velike količine alergenih spora koje mogu utjecati na zdravlje korisnika. Više na: https://www.who.int/airpollution/guidelines/dampness-mould/en/ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR, SLUŽBA ZA ZDRAVSTVENU EKOLOGIJU I ZAŠTITU OKOLIŠA PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, PRILOG IV. Podržava se prijedlog NZJZ "Dr. Andrija Štampar": U naslovu "Nadzor" predlaže se dopuna „Praćenje alergene peludi i spora u zraku treba provoditi stručno osposobljena osoba iz zavoda za javno zdravstvo.“ Pojašnjenje: Za potpunu sliku peludnog spektra i spektra alergenih spora određenog područja potrebno je praćenje provoditi najmanje pet godina, osobito u područjima u kojima se do sada monitoring nije provodio. Spektar peludi i spora je promjenljiv s obzirom na antropogeni utjecaj (sadnja novih biljaka, održavanje postojećih biljaka, košnja, zapuštenost okoliša) i utjecaj klimatskih promjena na biomasu i produkciju alergene peludi i spora. Dopunama Pravilnika dobiva se dodana vrijednost u zdravstvenom turizmu jer su alergijske bolesti jedne od brzo rastućih bolesti u svijetu i značajan javno zdravstveni problem. Poznavajući sliku spektra peludi i spora područja u kojem se provodi liječenje i korištenje peludnog kalendara te kalendara spora može samo unaprijediti zdravstvenu uslugu i promovirati nas kao zemlju visokog zdravstvenog potencijala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR, SLUŽBA ZA ZDRAVSTVENU EKOLOGIJU I ZAŠTITU OKOLIŠA PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, Članak 10. Podržavamo prijedlog NZJZ "Dr. Andrija Štampar" u svezi sljedećih izmjena u članku 10, stavak 2; članku 11, stavak 2; članku 12, stavak 2; članku 13, stavak 2 i članku 14, stavak 2 predlažemo zamijeniti izraz "pravna osoba " u "Zavod za javno zdravstvo". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR, SLUŽBA ZA ZDRAVSTVENU EKOLOGIJU I ZAŠTITU OKOLIŠA PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, Članak 9. Predlaže se dopuna "6. specijalnim bolnicama koje nude usluge fizikalne terapije i rehabilitacije" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR, SLUŽBA ZA ZDRAVSTVENU EKOLOGIJU I ZAŠTITU OKOLIŠA PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, Članak 8. Podržava se prijedlog NZJZ "Dr. Andrija Štampar" u svezi dopune: "(3) Prirodni ljekoviti činitelji preventivno se kontroliraju unutar redovnog monitoringa komponenti unutarnjeg i vanjskog okoliša objekta sukladno procjeni rizika.“ Pojašnjenje: Preventivni monitoring lječilišnih čimbenika i svih komponenti unutarnjeg (hrana, mikrobiološka čistoća površina, unutarnji zrak, voda za ljudsku potrošnju i lječilišne usluge) i vanjskog okoliša (vanjski zrak, voda za ljudsku potrošnju, morska voda, peloidi, i dr. ljekoviti činitelji namijenjeni za pružanje lječilišnih usluga) u objektima zdravstvenog turizma osnova je kvalitetne i konkurentne zdravstvene usluge objekta zdravstvenog turizma i prevencije utjecaja čimbenika iz unutarnjeg i vanjskog okoliša objekta na zdravlje, sukladno odredbama čl. 10., čl. 130. i čl. 134. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, PRILOG VI. U odnosu na Prilog VI. Nacrta, SBKT predlaže da se Medicinski programirani aktivni odmori šire definiraju, odnosno da uključuju i druge aktivnosti, te da se proširi krug stručnih djelatnika koji mogu sudjelovati u vođenju istog, odnosno SBKT predlaže da se Medicinski programirani aktivni odmori definiraju na način da glase: „Medicinski programirani aktivni odmori su organizirane redovite tjelesne aktivnosti i druge aktivnosti prema utvrđenom planu i programu. Na temelju razrađenih stručnih i znanstveno utemeljenih kriterija, aktivni odmori neophodno uključuju i aktivno ponašanje korisnika, vođeni interdisciplinarno, od doktora medicine i fizioterapeuta (magistar ili diplomirani – 2. stupanj obrazovanja) te, po potrebi, drugih stručnih suradnika. Aktivni odmori su individualni, usmjereni korisniku kod kojih cilj uvjetuje oblik, učestalost, intenzitet i trajanje medicinski programirane tjelesne aktivnosti.“ SBKT smatra da je, definicija Medicinski programiranog aktivnog odmora odnosno predloženi standard u Prilogu VI. Nacrta koji uređuje Standarde za Medicinski wellness, kontradiktoran odnosno nije u skladu s točkom 5. članka 2. Nacrta, obzirom da sužuje krug doktora medicine koji mogu voditi medicinski programirani aktivni odmor samo na doktore medicine specijalizirane za područje sportske medicine (npr. medicine rada i sporta) i kineziologe – specijaliste sportske rekreacije, a što bi u praksi moglo predstavljati ozbiljan problem specijalnim bolnicama kao što je SBKT koja u ovom trenutku ne zapošljava ni jednog doktora medicine specijaliziranog za područje sportske medicine, a, osim toga, koliko je SBKT poznato, obzirom na stanje na tržištu rada, radi se o deficitarnom kadru na razini RH. Slijedom čega, SBKT smatra da definiciju Medicinski programiranog aktivnog odmora odnosno standard u Prilogu VI. Nacrta koji uređuje Standarde za Medicinski wellness treba proširiti i to na gore predloženi način. U odnosu na proširenje kruga stručnih djelatnika koji sudjeluju u vođenju medicinski programiranih aktivnih odmora, u odnosu na fizioterapeute, SBKT navodi da, prema definiciji Svjetske konfederacije za fizioterapiju (WCPT), fizioterapija pruža usluge, pojedincima i populaciji, za razvoj, održavanje i opravak maksimalnih funkcionalnih pokretanja tijekom cijelog životnog vijeka, a što uključuje pružanje usluga u okolnostima u kojima su kretanje i funkcioniranje ugroženi zbog starenja, ozljeda, bolesti ili okolišnih čimbenika. Funkcionalno kretanje je ključno za zdravlje, a fizioterapija se bavi utvrđivanjem i maksimiziranjem kvalitete života i potencijala kretanja u područjima promicanja, prevencije, liječenja/intervencije, habilitacije i rehabilitacije, a što obuhvaća fizičko, psihičko, emocionalno i društveno blagostanje (Izvor: WCPT, https://www.wcpt.org/sites/wcpt.org/files/files/WCPT _Description_of_Physica1_Therapy-Sep07-Rev_2.pdf). Fizioterapeut (magistar ili diplomirani – 2. stupanj obrazovanja) kompetentan je za interdisciplinarno vođenje aktivnog odmora koji neophodno uključuje i aktivno ponašanje korisnika, a na temelju razrađenih stručnih i znanstveno utemeljenih kriterija. Osim toga, korisnici medicinskog wellnessa mogu biti osobe koje već imaju neka oštećenja koštano mišićnog ili neuromišićnog sustava te bi vođenje programa medicinskog wellnessa od strane fizioterapeuta bilo nužno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, PRILOG I. U odnosu na Prilog I. Nacrta, SBKT predlaže da se učini jasna distinkcija između termomineralnih, prirodnih ljekovitih voda i termalnih voda, odnosno SBKT predlaže da se jasnije, po sastavu, odredi razlika između mineralnih i nemineralnih voda odnosno da se mineralne vode podijele na slabije, srednje i jako mineralnima odnosno da se smanji razina mineralizacije da bi se termalne vode smatrale mineralnima odnosno da se mineralnim vodama, i to slabije mineralnima, smatraju mineralne vode s količinom otopljenih tvari (mineralizacija) od 300 do 500 mg/L, srednje mineralnima da se smatraju mineralne vode s količinom otopljenih tvari (mineralizacija) od 500 do 1000 mg/L, a jako mineralnima > 1000 mg/L. Naime, SBKT smatra da bi takva podjela bila u interesu specijalnih bolnica, posebno SBKT, obzirom da termalna voda koju koristi SBKT sadrži količinu otopljenih tvari (mineralizaciju) od 450 mg/L. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, Članak 7. SBKT predlaže da se u stavku 2. članka 7. Nacrta doda izraz: termalne vode, odnosno SBKT predlaže da se stavak 2. članka 7. Nacrta izmijeni na način da glasi: „Pod prirodnim ljekovitim činiteljima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se dijelovi prirode koji povoljno djeluju na očuvanje i unapređenje zdravlja, poboljšanje kvalitete života te sprečavanje bolesti, liječenje, oporavak i rehabilitaciju i to: voda, termomineralne vode, termalne vode, morska voda, peloidi, naftalan i klima.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, Članak 2. SBKT predlaže da se u članku 2. Nacrta doda točka 10. kojom će biti definiran pojam termalne vode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, Članak 10. U članku 10, stavak 2; članku 11, stavak 2; članku 12, stavak 2; članku 13, stavak 2 i članku 14, stavak 2 predlažemo zamijeniti izraz "pravna osoba " u "Zavod za javno zdravstvo". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, PRILOG IV. U naslovu "Nadzor" predlaže se dopuna „Pracenje alergene peludi i spora u zraku treba provoditi strucno osposobljena osoba iz zavoda za javno zdravstvo.“ Pojašnjenje: Za potpunu sliku peludnog spektra odredenog podrucja potrebno je pracenje provodititi provoditi najmanje pet godina, osobito u podrucjima u kojima se do sada monitoring nije provodio. Peludni spektar je promjenljiv s obzirom na antropogeni utjecaj (sadnja novih biljaka, odrzavanje postojecih biljaka, kosnja, zapustenost okolisa) i utjecaj klimatskih promjena na biomasu i produkciju alergene peludi. Dopunama Pravilnika dobiva se dodana vrijednost u zdravstvenom turizmu jer su alergijske bolesti jedne od brzo rastucih bolesti u svijetu i znacajan javnozdravstveni problem. Poznavajuci sliku peludnog spektra podrucja u kojem se provodi lijecenje i koristenje peludnog kalendara moze samo unaprijediti zdravstvenu uslugu i promovirati nas kao zemlju visokog zdravstvenog potencijala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, PRILOG I. Pod naslovom "Fizikalno-kemijska ispitivanja" predlaže se izmjena riječi „redox“ u „redoks“ Prihvaćen Prihvaćen.
13 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, Članak 8. Predlaže se dopuna: "(3) Prirodni ljekoviti činitelji preventivno se kontroliraju unutar redovnog monitoringa komponenti unutarnjeg i vanjskog okoliša objekta sukladno procjeni rizika.“ Pojašnjenje: Preventivni monitoring lječilišnih čimbenika i svih komponenti unutarnjeg (hrana, mikrobiološka čistoća površina, unutarnji zrak, voda za ljudsku potrošnju i lječilišne usluge) i vanjskog okoliša (vanjski zrak, voda za ljudsku potrošnju, morska voda, peloidi, i dr. ljekoviti činitelji namijenjeni za pružanje lječilišnih usluga) u objektima zdravstvenog turizma osnova je kvalitetne i konkuretne zdravstvene usluge objekta zdravstvenog turizma i prevencije utjecaja čimbenika iz unutarnjeg i vanjskog okoliša objekta na zdravlje, sukladno odredbama čl. 10., čl. 130. i čl. 134. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Marina Njegovan PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, PRILOG VI. Mišljenja sam da je Standardima važno obuhvatiti i aspekte mentalnog zdravlja - rad na razvoju osobnih snaga i vještina te prevenciji i/ili prevladavanju teškoća (primjerice, razvoj komunikacijskih vještina, promjena životnih navika, prevencija profesionalnog sagorijevanja, suočavanje sa stresom, prilagodba na kronične bolesti, prilagodba na kroničnu bol i dr) i to kroz različite psihološke tretmane, na pojedinačnoj i/ili grupnoj razini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 Hrvatska psihološka komora PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, Članak 2. Ključ uspjeha svake grane djelatnosti su ljudi, tako da je izuzetno važno poticati razvoj kadra koji će pružati usluge u zdravstvenom turizmu. Psiholozi tijekom svog obrazovanja, kao i tijekom trajnog stručnog usavršavanja stječu znanja i kompetencije koja se primjenjuju u čitavom nizu područja (zdravstvu, selekciji i profesionalnoj orijentaciji u području ljudskih resursa, odnosa s javnošću, obrazovanju i sl.) i koja ima važnu ulogu u medicinskom, lječilišnom i wellness turizmu. Suvremeni način života i rada dovodi do značajnih psihičkih i tjelesnih problema, iz tog razloga veoma je bitno u pružanju usluge medicinskog wellnessa uključiti i psihologe koji kroz programe redukcije stresa, promoviranje osobnog rasta i razvoja, wellbeinga, suradljivosti, podizanje motivacije za promjene načina života, pridržavanja uputa i promjene ponašanja kod kroničnih bolesti mogu značajno unaprijediti kvalitetu života korisnika zdravstvenog, liječilišnog turizma, kao i medicinskog wellnesa. Predlažemo da se pojam medicinskog wellnessa dopuni: „organizirano provođenje medicinskih i zdravstvenih programa s ciljem prevencije i ublažavanja posljedica kroničnih bolesti, očuvanja i unaprjeđenja tjelesnog i mentalnog zdravlja i kvalitete života, a provodi ga multidisciplinarni tim zdravstvenih radnika, psihologa i zdravstvenih suradnika koji obvezno uključuje doktora medicine“. Prihvaćen Prihvaćen.
16 Hrvatska psihološka komora PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE ULOGA PSIHOLOGA U ZDRAVSTVENOM, LJEČILIŠNOM I WELLNESS TURIZMU Zdravstveni turizam jedan je od proizvoda koji na globalnoj razini iskazuje iznadprosječne godišnje stope rasta. Republika Hrvatska sa svojim geografskim, klimatskim i ekonomskim prednostima može zdravstveni turizam razvijati kao potencijalno vodeći proizvod. Poboljšanje zdravstvene skrbi, ekonomske moći i kvalitete života dovodi do produljenja života, te sve više starijeg stanovništva koje ima potrebu i želju održavanja dobrog psihičkog i tjelesnog stanja. Olakšane mogućnosti i kvaliteta prijevoza, te visoki standardi ustanova koje se bave lječilišnim turizmom i wellnessom, starijoj populaciji omogućavaju cjelogodišnji pristup navedenim uslugama, a time i spcificiranje usluga koje se nude. Ključ uspjeha svake grane djelatnosti su ljudi, tako da je izuzetno važno poticati razvoj kadra koji će pružati usluge u zdravstvenom turizmu. Psiholozi tijekom dodiplomskog i specijalističkog obrazovanja, kao i tijekom trajnog stručnog usavršavanja stječu znanja i kompetencije koja se primijenjuju u čitavom nizu područja (zdravstvu, selekciji i profesionalnoj orijentaciji u području ljudskih resursa, odnosa s javnošću, obrazovanju i sl.) i koja ima važnu ulogu u medicinskom, lječilišnom i wellness turizmu. PODRUČJA RADA: STRES: Stres je prirodna psihološka i tjelesna reakcija na različite životne zahtjeve. Neizbježan je dio života koji može biti značajno povezan s tjelesnom i psihološkom dobrobiti pojedinca. U tijelu se događa niz fizioloških promjena koje podižu razinu energije organizma kako bi se pripremio na reakciju. Suvremeni način života pred pojedinca postavlja sve veći broje zahtjeva i stresora sa kojima se mora suočavati, kako u profesionalnom tako i u osobnom životu, a što dovodi do niza tjelesnih i mentalnih bolesti, kao i razvijanja nezdravih ponašanja i navika. Kada stresna situacija prođe, tijelo se vraća u normalno, opušteno stanje, ali kada je stres kroničan, resursi energije se troše i kontrola stresa postaje neophodna životna vještina. Zbog zahtjeva koji se postavljaju na pojedinca sve je učestaliji i razvoj sindroma sagorijevanja (burnout sindrom) Psiholog ima značajnu ulogu u tretmanu stresa i važno je da sudjeluje u programima medicinskog, lječilišnog i wellness turizma u postupcima: • Prepoznavanje znakova stres i praćenje razina stresa (upotreba specifičnih tehnika; upitnika i testova) • Prepoznavanje izvora stresa • Razrada strategija suočavanja sa stresom • Učenje i vježbanje tehnika opuštanja • Poticanje na održavanje zdravog životnog stila Antistresni tretmani nužan su dio ponude zdravstvenog turizma, a pomoću psiholoških tehnika može se pratiti učinak tretmana. Trajanje i intenzitet, kao i struktura tretmana može se prilagođavati potrebi svakog pojedinca (regulirano protokolom) PROMJENE NEPRIKLADNIH OBLIKA PONAŠANJA Nastavno na učinke stresa na organizam, osim direktnih tjelesnih i psiholoških posljedica, javljaju se i nepoželjna ponašanja (pušenje, pojačano konzumiranje alkohola, poremećaji prehrane i sl) koji posredno djeluju na narušavanja zdravlja. Psiholozi su i do sada su uključeni u programe koji su usmjereni na uklanjanje negativnih obrazaca ponašanja (kardiološka rehabilitacija), i kroz upotrebu specifičnih tehnika mijenjanja ponašanja, kao i praćenja promjena ponašanja, važno ih je uključiti u “pakete usluga” koji se nude korisnicima zdravstvenog, lječilišnog i wellness turizma. Naročito je važna uloga psiholoških čimbenika u redukciji tjelesne težine, gdje je psiholog neizostavan član tima kroz: • Prepoznavanje psihološke podloge poremećaja prehrane • Utvrđivanje čimbenika rizika i potkrepljivanja poremećaja • Učenje i usvajanje tehnika pravilne prehrane • Praćenje i kontrola učinka (mjere emocionalne stabilnosti i promjene u težini) • Povećanje motivacije za promjenu ponašanja PRILAGODBA NA KRONIČNE BOLESTI Kronične nezarazne bolesti (kardiovaskularne bolesti, bolesti lokomotornog sustava, dijabetes, hipertenzija i sl) najčešća su oboljenja u suvremenom društvu. Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzročnik smrtnosti i invalidnosti. Na nastanak kroničnih nezaraznih bolesti veliku ulogu imaju psihološki čimbenici (anksioznost, depresija, stres), ali je i kronična bolest stresor na kojeg treba trajno djelovati. Moždani udari narušavaju kognitivno, emocionalno i socijalno funkcioniranje pojedinca i u rehabilitaciji posljedica nužna je intervencija psihologa. Uloga psihologa u kontroli kroničnih nezaraznih bolesti je neizostavna kroz aktivnosti: • Prepoznavanje čimbenika rizika (upotreba specifičnih psihodijagnostičkih tehnika) • Psihološki tretmani anksioznosti, depresije i stresa • Prihvaćanje bolesti kao trajnog stanja i poticanje na promjene životnih navika • Procjena i praćenje promjena (naročito kognitivnih i izvršnih funkcija) KRONIČNA BOL Kronične nezarazne bolesti najvećim dijelom povezane su i sa kroničnom boli. Kronična je bol bez biološke vrijednosti, a traje dulje od uobičajenog vremena potrebnog za oporavak tkiva (može trajati mjesecima i godinama), te predstavlja bolest samu za sebe. Iako u razvoju kronične boli mogu postojati razni inicijalni uzroci (npr: artritis, karcinom, infekcija), kod nekih osoba je prisutna iako nema jasne ozljede. Najčešće se javlja kroz ; glavobolje, križobolje, karcinomsku bol, bol od artritisa, neuropatsku bol te psihogenu bol. Kronična bol predstavlja veliki javnozdravstveni problem i narušava kvalitetu života s čestim razvojem kroničnog bolnog sindroma. Kronični bolni sindrom je kompleksno, multidimenzionalno kronično bolno stanje kod kojeg dolazi i do razvoja drugih simptoma kao što su : anksioznost, depresivno raspoloženje i subjektivni osjećaj patnje, nesanica, umor, smanjena tjelesna aktivnost, promjene u socijalnim kontaktima. Liječenje kroničnog bolnog sindroma zahtjeva psihološke intervencije. Kvaliteta života i wellbeing imperativi su u životu svakog pojedinca, a kronična bol značajno ih narušava. Psihološke intervencije odnose se na: • Utvrđivanje psihogenih čimbenika javljanja kronične boli (specifični testovi) • Osvješćivanje subjektivnog u nastanku kronične boli • Usvajanje tehnika redukcije bolnih stanja • Praćenje učinka tretmana na doživljaj boli MOTIVACIJA Sva ljudska djelovanja potaknuta su potrebama i / ili ciljevima. Tijekom provođenja programa u zdravstvenom, lječilišnom i wellness turizmu, vrlo je važno kod korisnika razvijati motivaciju za tretmane koji se provode, kao i motivaciju za usvajanje novih životnih stilova. Naročito je važno poticati pozitivne oblike ponašanja. Važnu ulogu u zdravlju ljudi ima tjelesna aktivnost, a psiholog može značajno djelovati na povećanje motivacije za promjenu. Postupci psihologa usmjereni su: • utvrđivanje motiva za prihvaćanje promjena (specifične psihološke tehnike) • Individualni i grupni tretmani za podizanje motivacije • Praćenje učinaka tretmana OSOBNI RAST I RAZVOJ (WELLBEING) Suvremeni način života i veće ekonomske mogućnosti stanovništva potiču i težnju za osjećajem dobrobiti i osobnim rastom i razvojem, te unaprijeđenjem kvalitete života. Psihološka dobrobit odnosi se na razvijanje pozitivnih odnosa s drugim ljudima, razvijanju osobnih potencijala, autonomije, osjećaja svrhe i smisla života, te osobnog rasta i razvoja. Postiže se uspostavljanjem ravnoteže između izazova i postignuća u životu. Pozitivna psihologija dobiva na sve većem značaju i usmjerena je na prevenciju bolesti (očuvanje zdravlja prije pojave psihičkih ili tjelesnih bolesti). Postupci psihologa usmjereni su: - Utvrđivanje specifičnih potreba za osobno zadovoljstvo klijenta - Poticanje na osobni rast i razvoj kroz individualna i grupna savjetovanja - Procjena zadovoljstva postignutim KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Ljudski faktor ključ je uspjeha u zdravstvenom, lječilišnom i wellness turizmu. Izrazitu važnost u podizanju kvalitete rada imaju i vještine komunikacije. Uloga psihologa je da educira i prati razvoj komunikacijskih vještina kako među samim zaposlenicima, tako i u odnosima zaposlenik i korisnik usluge. Bez dobre komunikacije nema ni uspjeha u radu. Psiholog je uključen u • Procjenu komunikacijskih vještina zaposlenika • Trajnu izobrazbu zaposlenika • Praćenje učinaka izobrazbe • Praćenje zadovoljstva korisnika usluga Iz navedenih područja rada psihologa u zdravstvenom, lječilišnom i wellness turizmu i važnosti multidisciplinarnog pristupa evidentno je da psiholog mora biti dio tima. Psihologa je naročito važno uključiti i u obrazovanje zaposlenika zbog usvajanja specifičnih vještina rada u području zdravstvenog turizma. Obrazovanje se provodi kroz specijalističke studije i specifične tečajeve. STANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ: Prema podacima iz Kataloga projekata i Akcijskog plana za razvoj zdravstvenog turizma, trenutno su psiholozi zaposleni u sljedećim lječilištima i Specijalnim bolnicama: SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU VARAŽDINSKE TOPLICE SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU KRAPINSKE TOPLICE THALASSOTHERAPIA OPATIJA SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU KALOS, VELA LUKA POLIKLINIKA TERME SELCE Hrvatska psihološka komora formirala je Radnu skupinu za izradu Smjernica za rad psihologa u medicinskom, lječilišnom i wellness turizmu i kao tijelo s javnim ovlastima pratit će stručne kompetencije psihologa. Temeljem Smjernica organizirat će se edukacije za stjecanje specifičnih znanja iz područja zdravstvenog turizma. Prihvaćen U članku 2. točka 5. se navodi medicinski wellness kao organizirano provođenje medicinskih i zdravstvenih programa s ciljem prevencije i ublažavanja posljedica kroničnih bolesti, očuvanja i unaprjeđenja zdravlja i kvalitete života, a provodi ga multidisciplinarni tim zdravstvenih radnika i zdravstvenih suradnika koji obavezno uključuje doktora medicine.
17 HGK PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, PRILOG VI. Zajednica za zdravstveni turizam HGK predlaže da Prilog 6. sadrži slijedeće stavke: Korisniku medicinskog wellnessa pružatelj usluga dužan je osigurati liječnički pregled prije i po završetku korištenja usluga medicinskog wellnessa s ciljem evaluacije ishoda ili rezultata provedenih programa na zdravlje u cjelini. Programi medicinskog wellnessa definiraju se od strane pružatelja usluga sukladno raspoloživim medicinskim kadrovima, drugim stručnim ne-medicinskim kadrovima te prirodnim ljekovitim činiteljima kojima pružatelj usluga raspolaže. Nositelj programa je doktor medicine koji surađuje s timom suradnika, a program se prilagođava svakom korisniku ovisno o njegovom zdravstvenom stanju. Standardi i normativi za pružanje usluga medicinskog wellnessa iz članka 15., a odnose se na prostor i opremu trgovačkih društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i trgovačkih društva koja su u poslovno-tehničkoj suradnji s pružateljima usluga zdravstvenih djelatnosti., preuzimaju se iz Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli donesenog od Ministarstva turizma 17. lipnja 2016., u kojem se člankom razvrstava objekte iz skupine hotela u Lječilišne vrste i Hotel wellness, a detaljni uvjeti za posebne standarde propisani su u prilogu VI. – Uvjeti za posebne standarde (12. Posebni standard: Wellness). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 HGK PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, Članak 17. Zajednica za zdravstveni turizam HGK predlaže u članku 17. dopuniti stavak 2. tako da glasi: „ 2) Rješenje o ispunjavanju standarda i normativa za pružanje usluga medicinskog wellnessa donosi ministar na temelju zahtjeva, ordinacija, zdravstvenih ustanova, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i trgovačka društva koja su u poslovno-tehničkoj suradnji s pružateljima usluga zdravstvenih djelatnosti.“. Nije prihvaćen Rješenje o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnikai medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti isključivo pripadaju ordinacijama, zdravstvenim ustanovama I trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
19 HGK PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, Članak 16. Zajednica za zdravstveni turizam HGK predlaže odredbu članka 16. dopuniti na način da obuhvati pružatelje usluga koji imaju uvjete za pružanje usluga zdravstvenog turizma povezivanjem u „lance vrijednosti“, odnosno tako da glasi: „Usluge medicinskog wellnessa mogu se pružati u ordinacijama, zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti te trgovačka društva koja su u poslovno-tehničkoj suradnji s pružateljima usluga zdravstvenih djelatnosti.“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 HGK PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, Članak 15. Sukladno predloženim promjenama članka 2., Zajednica za zdravstveni turizam HGK predlaže dopuniti članak 15. tako da glasi: „Uslugama medicinskog wellnessa iz članka 4. točke 3. ovoga Pravilnika smatraju se usluge kojima se uz primjenu preventivnih, medicinskih, dijagnostičkih i terapijskih postupaka te postupaka zdravstvene njege i medicinske rehabilitacije uz primjenu prirodnih ljekovitih činitelja provode ciljani programi za očuvanje i unapređenje sveukupnog zdravlja i kvalitete života.“. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
21 HGK PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, Članak 7. Zajednica za zdravstveni turizam HGK predlaže u članku 7. stavak 2. dopuniti riječima „termalne vode“, odnosno tako da glasi: „ 2) Pod prirodnim ljekovitim činiteljima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se dijelovi prirode koji povoljno djeluju na očuvanje i unapređenje zdravlja, poboljšanje kvalitete života te sprečavanje bolesti, liječenje, oporavak i rehabilitaciju i to: voda, termomineralne vode, termalne vode, morska voda, peloidi, naftalan i klima.“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 HGK PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, Članak 2. Zajednica za zdravstveni turizam HGK predlaže u članku 2. stavku 1. dopuniti alineju 5. tako da glasi: „5) medicinski wellness jest organizirano provođenje medicinskih i zdravstvenih programa s ciljem prevencije i ublažavanja kroničnih bolesti, očuvanja i unapređenja zdravlja i kvalitete života uz korištenje prirodnih ljekovitih činitelja, a provodi ga multidisciplinarni tim medicinskih i ne-medicinskih radnika.“. Ujedno se predlaže stavak 1. dopuniti novom alinejom kojom bi se u Pravilnik ugradio pojam „termalna voda“ uz odgovarajuću definiciju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 HGK PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, Članak 1. Kao i u nazivu Pravilnika, Zajednica za zdravstveni turizam HGK smatra potrebnim izričaj u članku 1. precizirati na način da se izrijekom navede da se ovdje radi o pojedinim oblicima zdravstvenih usluga u djelatnosti zdravstvenog turizma za koje su propisani standardi i normativi za njihovo obavljanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 HGK PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE Zajednica za zdravstveni turizam HGK predlaže izmijeniti naziv Pravilnika tako da glasi: „Pravilnik o pojedinim oblicima zdravstvenih usluga koje se pružaju u djelatnosti zdravstvenog turizma te standardima i normativima za njihovo obavljanje“. Na ovaj način ističe se da Pravilnik obuhvaća samo pojedine oblike zdravstvenog turizma te se daje mogućnost proširenja djelatnosti ove grane turizma prema potražnji korisnika i razvoju novih specijalizacija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 Gordana Kamenečki- Puclin PRAVILNIK O  OBLICIMA  ZDRAVSTVENIH  USLUGA  KOJE  SE  PRUŽAJU  U DJELATNOSTI  ZDRAVSTVENOG  TURIZMA  TE   STANDARDIMA  I NORMATIVIMA  ZA NJIHOVO OBAVLJANJE, PRILOG VI. Negativne posljedice suvremenog načina života i rada (stres, burn out) dovode do niza psihičkih i tjelesnih problema, stoga je vrlo važno u pružanju usluge medicinskog wellnessa uključiti i psihologe koji kroz programe redukcije stresa, podizanje motivacije za promjene načina života, promoviranje osobnog rasta i razvoja, wellbeinga, suradljivosti, pridržavanja uputa i promjene ponašanja kod kroničnih bolesti mogu značajno unaprijediti kvalitetu života korisnika zdravstvenog, liječilišnog turizma, kao i medicinskog wellnesa. U izradi standarda za medicinski wellness nužno je uključiti psihologa. Predlažem da se u Standarde uvede :"Na prvom pregledu korisniku medicinskog wellnessa procjenjuje se tjelesno i mentalno zdravstveno stanje.... 3. Tijekom programa korisnici medicinskog wellnessa uključeni su u psihološke tretmane koji su izrađeni i ciljani prema individualnim potrebama. i nakon kojih se provode evaluacije. Provode ih psiholozi sa specifičnim znanjima. Gordana Kamenečki, mr. spec. klinički psiholog Hrvatska psihološka komora, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice Primljeno na znanje Primljeno na znanje.