Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Pravilnik o izmjenama Pravilnika o tehničkom pregledu građevine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DRAGAN KOVAČ PRAVILNIK, Članak 3. Predlažem da se u članku 3, stavka 2, riječi "dužan je" zamijenu sa riječi "može". Poznato je da projektantski nadzor nije obvezan po Zakonu. Znači Investitor ga može osigurati ( naručiti ) ali niti ne mora. Postavlja se pitanje na koji način će projektant koji je izradio glavni projekt znati da je građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom ( građevinskom dozvolom ) , odnosno da je osigurano ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevinu, ako npr. niti jednom nije bio nazočan na gradilištu jer je Investitor npr. procijenio kako za realizaciju mu projektant nije potreban, a što je vrlo čest slučaj. Isto tako ovaj stavak od kad je uveden u Zakonsku regulativu služio je kao mogućnost ( alat ) da projektant upozori nadležno tijelo o neusklađenosti izgrađenog u odnosu na glavni projekt ( građevisnku dozvolu ) , naravno ako je takva saznanja uočio obilaskom gradilišta, provedbom projektantskog nadzora ili na sam dan tehničkog pregleda na kojem je obvezan sudjelovati sukladno članku 3 , stavak 1. Isto tako termin projektant glavnog projekta nije jasan , precizan i nedvosmislen. U tom smislu nije jasno da li se misli na, odnosno tko sve daje tu izjavu : 1. Samo glavni projektant 2. Svi projektanti po popisu mapa , odnosno popisu projektanata iz glavnog projekta , i to svaki projektant zasebnom izjavom. Postupanja nadležnih tijela graditeljstva po ovom pitanju su raznolika. U pravilu se traži izjava glavnog projektanta, a rijetko i izjave svih projektanata glavnog projekta. Isto tako u slučajevima kada projektant nije sudjelovao u gradnji i ne zna da li je građevina izvedena prema glavnom projektu i građevinskoj dozvoli i ne želi dati ovu izjavu ( bjanko izjava ) tijelo graditeljstva ga redovito upozori da je sukladno ovom Pravilniku "dužan" dati tu izjavu. U članku 3, stavku 6, navedeno je da ako projektant i revident ne daju ovo mišljenje na tehničkom pregledu ili u ostavljenom roku da se smatra da su mišljenje dali. Ponovno se postavlja isto pitanje. Ne radi se o tomu da projektant ne želi nešto dati u slučaju kada nije sudjelovao u gradnji, nego se radi o tome da on ne zna što potencijalno ( u dijelu temeljnih zahtjeva ) nije izvedeno prema glavnom projektu, a što bi da je znao sigurno napisao u tom mišljenju. Izjava koju po ovom Pravilniku daje projektant glavnog projekta je širok pojam ( izvedeno sve prema glavnom projektu , a to znači osigurano ispunjenje svih osigurano ispunjenje svih temeljnih zahtjeva) . Kod ranijih upita na ovu temu obrazloženje je bilo, da će projektant doći na tehnički pregled , pogledati građevinu i dati ovu izjavu. Postavlja se pitanje npr. kako će utvrditi pri tom obilasku da je npr. temeljenje građevine izvedeno prema projektu , kako će utvrditi da li je sva projektirana armatura i ugrađena u ab konstrukciju, kvalitetu materijala itd. itd, što su sve elementi koji osiguravaju ispunjenje temeljnih ( bitnih ) zahtjeva za građevinu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Na tehnički pregled potrebno je pozvati sve sudionike u gradnji pa stoga i osobe koja je u svojstvu projektanta izradila koji od projekata odgovarajućih struka od kojih se u određenom slučaju sastoji glavni projekt. Osim toga, prema odredbi članka 3. stavka 6. spomenutog Pravilnika ako projektant glavnog projekta ne da predmetno mišljenje prilikom sudjelovanja na tehničkom pregledu ili u ostavljenom roku smatra se daje mišljenje dano.
2 A1 Hrvatska d.o.o. PRAVILNIK, Članak 3. Predlaže se dopuna odredbe iz čl. 3. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o tehničkom pregledu građevine (NN 46/18), na način da glasi: „Tehnički pregled građevine u postupku izdavanja uporabne dozvole za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13 i 20/17), odnosno glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta izrađenog na temelju Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 153/13. i 20/17.) obavlja se sukladno odredbama Pravilnika o tehničkom pregledu građevine („Narodne novine“, broj 46/18).“ Naime, prema čl. 139. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19), predmetnim Pravilnikom o tehničkom pregledu građevine se pobliže propisuje način obavljanja tehničkog pregleda, a koji tehnički pregled se prema izričitoj odredbi iz. st. 1. čl. 139. Zakona o gradnji obavlja u svrhu utvrđivanja izgrađenosti građevine u skladu s građevinskom dozvolom za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta, i to sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, 34/18, 36/19). Radi potpunosti i izbjegavanja dvojbi i različitog tumačenja u praksi potrebno je dopuniti odredbu na predloženi način. Prihvaćen Prihvaća se.
3 A1 Hrvatska d.o.o. PRAVILNIK, Članak 2. Predlaže se izmjena čl. 2. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o tehničkom pregledu građevine kojim se mijenja podstavak 7. u članku 5. stavku 2. Pravilnika o tehničkom pregledu građevine (NN 46/18), a koji uređuje sadržaj Zapisnika o tehničkom pregledu, i to sve na način da izmijenjeni podstavak 7. glasi: „7. podatke o iskolčenju građevine prema elaboratu iskolčenja te podatke o geodetskoj snimci izvedenog stanja ili geodetskom elaboratu i/ili drugom aktu određenom posebnim propisom na temelju kojeg se u katastru, odnosno katastru infrastrukture evidentiraju građevine, osim za građevine i radove koji se izvode na postojećoj građevini temeljem glavnog projekta sukladno članku 5. Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima“. Naime, sukladno članku 5. Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima, uređuje se izvođenje radova na postojećim građevinama bez obveze ishođenja građevinske dozvole, već samo na temelju glavnog projekta i uz obvezu ishođenja uporabne dozvole, tako primjerice, i za radove na postojećoj građevini kojim se postavlja elektronička komunikacijska oprema (antenski prihvat). Prema čl. 7. važećeg Pravilnika o katastru infrastrukture (NN 29/17, 112/18) i čl. 127. Zakona o državnoj izmjeri i katastru (NN 112/18) u katastru infrastrukture se vode podaci o vodovima i pripadajućim objektima, i to, između ostalog, elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI), pri čemu se vodovima EKI smatra kabelska kanalizacija, kabeli, svjetlovodni kabeli, vodovi kabelske televizije, cijevi EKI, signalni vodovi, priključci EKI, te radio relejni koridori. Objekti koji pripadaju vodovima elektroničke komunikacijske mreže (EKM) su telefonske centrale, udaljeni pretplatnički stupanj (UPS), zdenci (galerije, komore), nosači vodova i stupovi EKI, radiodifuzni objekti i odašiljači, radio postaje, radiorelejne stanice, antenski i televizijski stupovi, repetitori, telefonske govornice i ormarići EKI.) Slijedom navedenog, antenski prihvati nisu objekt upisa u katastar infrastrukture, te je slijedom navedenog, a radi izbjegavanja dvojbi i različitog tumačenja u praksi, potrebno u Pravilnik o tehničkom pregledu građevine izričito navesti da geodetski snimak izvedenog stanja ili geodetski elaborat iznimno ne predstavlja dio Zapisnika o tehničkom pregledu kad se radi o antenskim prihvatima na postojećim zgradama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je suvišno. Ovo pitanje je uređeno podstavkom 15. stavka 2. predmetnog Pravilnika.