Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tomislav Pitlović PRAVILNIK, Članak 2. Predlažem dopunu članka 2.: "Dodaje se stavak (4) koji glasi: Bez građevinske dozvole i glavnog projekta, a uz suglasnost upravitelja javne ceste može se graditi kolni prilaz kojim se zemljište (građevinsko, poljoprivredno i dr.) priključuje na javnu cestu." Pitanje izgradnje kolnog prilaza je neregulirano u slučaju kada se na zemljištu ne gradi građevina, a prilaz je potreban zbog održavanja zemljišta (košnja građevinskog zemljišta, obrada poljoprivrednog zemljišta i sl.). Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer nije prijedlog ovih izmjena i dopuna.
2 Telemach Hrvatska d.o.o. PRAVILNIK, Članak 4. Predlažemo dopuniti čl. 4. Prijedloga u dijelu predloženog novog čl. 6. st. 1. Pravilnika tako da isti sada glasi: ” „(1) Za gradnju građevina i izvođenje radova iz članaka 2., 3., 3.a, 4. točke 1. podtočaka c) i d), točke 2., točke 3., točke 4., točke 5., točke 6., točke 7., točke 8., točke 10., točke 11., točke 12. podtočke a), točke 14., točke 15., točke 16., točke 17., točke 20., točke 23., članka 5. točke 8. i članka 5.a ovoga Pravilnika ne izdaje se uporabna dozvola.” Obrazloženje: U članku 4. točki 15. Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može graditi antenski stup elektroničke komunikacijske opreme, uključujući i elektroničku komunikacijsku opremu, dok je u točki 16. na isti način predviđena gradnja antenskog stupa s pripadajućim kontrolno-mjernim sustavom pasivnih antena namijenjenih zaštiti i kontroli radiofrekvencijskog spektra Republike Hrvatske. Isto tako, u članku 5. točki 8. Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na postojećoj građevini kojim se postavlja elektronička komunikacijska oprema (antenski prihvat). Predlažemo da i gore navedene kategorije građevina, odnosno radova ne ulaze u režim izdavanja uporabne dozvole. Članak 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama izričito propisuje da je elektronička komunikacijska infrastruktura, obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, prostorno planiranje, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra, adresnog i brojevnog prostora, kao prirodno ograničenih općih dobara, od interesa za Republiku Hrvatsku. Financijskim i administrativnim opterećivanjima pobrojanih djelatnosti u vidu zahtjeva za ishođenjem uporabne dozvole za EKI značajno se usporava i otežava postupak stavljanja u pogon elektroničke komunikacijske infrastrukture, a samim time i funkcioniranje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, kao jednog od strateških odrednica gospodarskog razvoja i općeg napretka društva. Uporabna dozvola je akt kojim se potvrđuje da se izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu. Radi se o formalnom dokumentu koji se izdaje kad je građevina već izgrađena, odnosno rad izveden. Umjesto da se takva građevina, odnosno rad počne odmah koristiti (staviti u pogon), najprije je potrebno obaviti tehnički pregled u svrhu izdavanja uporabne dozvole, što zahtijeva određeno vrijeme u kojem takva građevina, odnosno rad ne može biti stavljena u funkciju, a što dodatno usporava proces razvoja komunikacijskih usluga i mreža. Dakle, radi se dodatnom kontrolnom mehanizmu kojim se potvrđuje da je građevina izgrađena sukladno potvrđenom glavnom projektu. Zakon o gradnji propisuje niz oštrih sankcija ako investitor gradi bez glavnog projekta, tipskog projekta ili drugog akta ili protivno tom projektu, odnosno aktu, ako izvedbeni projekt nije u skladu s glavnim projektom, ako izvođač ne gradi u skladu s građevinskom dozvolom, itd., a što je s obzirom na visine zapriječenih prekršajnih sankcija dostatan mehanizam kontrole građenja, odnosno izvođenja radova sukladno prethodno sastavljenim i potvrđenim projektima i dozvolama, a ne da bi se isto još i dodatno kontroliralo obavljanjem tehničkog pregleda kao uvjetom za izdavanje uporabne dozvole. Stoga bi isključivanje navedenih kategorija građevina i radova iz režima obveznog izdavanja uporabne dozvole dovelo do značajnog administrativnog i financijskog rasterećenja investitora EKI, a samim time i do ubrzanja razvoja elektorničkih komunikacijskih mreža i usluga. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog za izuzimanje od obveze izdavanja uporabne dozvole za predmetne građevine (članak 6. stavak 1. Pravilnika) jer se radi o građevinama koje služi za obavljanje djelatnosti te se stoga za istu sukladno ZOG-u izdaje uporabna dozvola.
3 Snježana Marković Sirovec PRAVILNIK, Članak 2. U članku 2. stavak 1. pod točkom 1., pod c i d dozvoljava se gradnja nadstrešnice odnosno terase do 20 m2. Kako nakon 10 i više godina dokazati da je na ovaj način sukladno ovom Pravilniku, izgrađena nadstrešnica ili terasa odnosno da je sve po zakonu? Pitanje je postavljeno zbog učestalih promjena Pravilnika i dozvoljenih površina i uvjeta gradnje bez građevinske dozvole i glavnog projekta. Molim pojašnjenje, što se treba napraviti ako se pristupa gradnji nadstrešnice, terase, sjenice sukladno ovom Pravilniku? Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer ne sadrži konkretan prijedlog.
4 Snježana Marković Sirovec PRAVILNIK, Članak 2. U članku 2. stavak 1. pod točkom 1. predlažem da se dopiše vrtna kućica za alat i slično za potrebe obrade vrta. Ako može sjenica ne vidim zašto ne i ovakva kućica. Naravno sve sukladno sa dokumentima prostornog uređenja koji važe za područje gradnje iste. Predlažem i određivanje maksimalne površine npr. 15 m2 (okvirna površina sukladno kiosku koji je dozvoljen postaviti) a može i manje. Iskustvo pokazuje da je za vrtnu kućicu dovoljno i 5 m2. Postoje drvene, metalne i plastične tipske kućice koje se prodaju na tržištu. Preporuka je postaviti ih na betonsku podlogu, baš kao i sjenicu. Znamo da do određene površine kućice - barake manje površine cca 10 m2 se ne ucrtavaju u katastar i nije bila ni dozvoljena legalizacija - navodim ovo kao primjer jer ovdje govorim o novim vrtnim kućicama. Nije u redu da se za takvu vrstu pomoćnih građevina koja se opisuje pod točkom 1, stavak 1, članka 2. treba raditi glavni projekt ako želimo sve po zakonu, članak 4. točka 1. ovog Pravilnika. Molim da se uvaži ova primjedba i upiše vrtna kućica odmah iza vrtne sjenice. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer nije prijedlog ovih izmjena i dopuna.
5 NOBIUM d.o.o. PRAVILNIK Vezano uz savjetovanje koje je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja otvorilo o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, skrećemo pozornost na činjenice vezane uz izvođenje elektroničke komunikacijske mreže i infrastrukture (EKMI) u postojećim građevinama. S obzirom na: • vrlo brzi napredak tehnologije i povećanje brzine prijenosa podataka do krajnjih korisnika, • česta preseljenja korisnika i zahtjeve za dodavanjem novih korisnika, što zahtjeva promjenu pozicija i/ili dodavanje novih priključaka EKMI, • razvoj, dostupnost i ugradnju nove opreme i uređaja koji za svoj rad zahtijevaju priključak na EKMI, kao npr. audio i video opreme, bežičnih pristupnih točaka, mjernih senzora i druge opreme Interneta stvari (Internet of Things), životni vijek EKMI bitno je kraći od životnog vijeka same građevine i ostalih infrastrukturnih instalacija. Zbog svega gore navedenog potrebno je vrlo često izvoditi radove na EKMI radi unaprjeđenja funkcionalnosti postojećeg sustava i omogućavanja priključka novih korisnika i opreme. Kako bi se pojednostavnila procedura kod ovih čestih izmjena, a budući da se radi o radovima kojima se ne utječe na temeljne zahtjeve za građevinu ili se oni poboljšavaju, a da se pri tome ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima, predlažemo da se obnavljanje i dogradnja EKMI u postojećim građevinama izvodi prema glavnom projektu a bez ishođenja uporabne dozvole. Stoga predlažemo da se članak 6. stavak (1) nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima izmijeni tako da se iza “točke 23.“ doda zarez i tekst „5. točke 16., točke 17., točke 18.“ te bi navedeni stavak glasio: Članak 6. mijenja se i glasi: „(1) Za gradnju građevina i izvođenje radova iz članaka 2., 3., 3.a, 4. točke 1. podtočaka c) i d), točke 2., točke 3., točke 4., točke 5., točke 6., točke 7., točke 8., točke 10., točke 11., točke 12. podtočke a), točke 14., točke 17., točke 20., točke 23., 5. točke 16., točke 17., točke 18. i 5.a ovoga Pravilnika ne izdaje se uporabna dozvola. NOBIUM d.o.o. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se radi o izvođenju radova na građevinama koje služe obavljanju djelatnosti, a za koje se sukladno ZOG-u izdaje uporabna dozvola.
6 Jasna Golubić PRAVILNIK, Članak 4. Obzirom da u novom čl. 6. st.1. nije naveden i čl. 5. Pravilnika, proizlazi da se za sve radove navedene u čl. 5. izdaje uporabna dozvola, pa tako i primjerice za izvođenje radova: -u svrhu drenaže na građevnoj čestici postojeće građevine (čl. 5. st.1. točka 13.) - kojima se na postojećoj zgradi dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su dio omotača grijanog dijela zgrade...(toplinska izolacija fasade)... (čl. 5. st. 1. točka 10.a.) - na izvedbi nenosivog pregradnog zida, unutar postojeće zgrade koji se izvodi zbog prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, kojim se ne utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti i sigurnost u slučaju požara i ne mijenja se usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima... (primjerice postavljanje nenosivog pregradnog zida kojim se jedna prostorija unutar iste uporabne cjeline/stana organizira u dvije prostorije, formiranje ostave u kuhinji ili hodniku primjerice), (čl. 5. st.1. točka 2.) itd... Za te i ostale radove iz čl. 5. propisano je i ishođenje potvrda javnopravnih tijela, prijava početka građenja i stručni nadzor građenja. Predlažem da se dodatno analiziraju svi radovi navedeni u čl. 5. pravilnika u smislu osnovanosti propisivanja obveze ishođenja uporabne dozvole, kao i ostalih propisanih obveza za te radove navedenih u čl. 6.. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za građevine, odnosno radove koji nisu izuzeti od izdavanja uporabne dozvole odredbom članka 6. Pravilnika izdaje se uporabna dozvola. Osnovanost potrebe izdavanja uporabne dozvole već je učinjena predmetnim propisivanjem.
7 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. PRAVILNIK, Članak 3. Predlaže se slijedeća izmjena: U članku 4. točka 9. mijenja se i glasi: „9. Građevine i oprema namijenjena za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav za željezničku infrastrukturu i to: a) građevine i oprema signalno-sigurnosnog i prometno-upravljačkog infrastrukturnog podsustava sukladno Pravilniku o željezničkoj infrastrukturi b) građevine za smještaj unutrašnje opreme uređaja prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog infrastrukturnog podsustava, građevinske (bruto) površine do 12 m² i visine do 3,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje do najviše točke građevine;" Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Nije predmet ovih izmjena i dopuna.
8 Hrvatski Telekom d.d. PRAVILNIK Nastavno na javnu raspravu otvorenu od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (dalje: Pravilnik) Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT) koristi priliku iznijeti izazove s kojima se susreće prilikom izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture (dalje: EKI) te navesti prijedloge rješenja koji bi bili obuhvaćeni predmetnim izmjenama i dopunama Pravilnika. Uvodno skrećemo pažnju da je, sukladno članku 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama, gradnja elektroničkih komunikacijskih mreža i infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku. Upravo elektroničke komunikacijske mreže nove generacije, podobne za pružanje širokopojasnih usluga velikih brzina, važan su čimbenik za dostizanje ciljeva Digitalne Agende 2020, a pokrivenost 5G mrežama u svim urbanim područjima i na svim najvažnijim kopnenim prometnim pravcima do 2025. jedan je od tri strateška cilja Europske Unije (Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions – Connectivity for a Competitive Digital Single Market - Towards a European Gigabit Society, {SWD (2016) 300 final}). Ostvarenje navedenih ciljeva ključan je preduvjet za razvoj digitalizacije hrvatskog društva, poboljšanje kvalitete života građana kroz širu dostupnost i povećanje digitalnih javnih usluga te za jačanje gospodarstva. Naime, povećanje korištenja širokopojasnih usluga od 10% dovodi do povećanja BDP-a za 1-1,5% (Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions – The Digital Agenda for Europe – Driving European growth digitally, Brussels, 18.12.2012, COM(2012) 784 final), a uspješno uvođenje 5G tehnologije do ostvarenja ušteda u europskoj industriji u vrijednosti od 113 milijardi EUR godišnje te do stvaranje više od 2 milijuna radnih mjesta u Europskoj Uniji (Utvrđivanje i kvantifikacija ključnih socioekonomskih podataka kojima će se poduprijeti strateško planiranje za uvođenje 5G tehnologije u Europi, SMART 2014/0008). Preduvjet za omogućavanje uvođenja 5G tehnologije, naprednih širokopojasnih usluga i digitalizaciju društva upravo je prepoznavanje važnosti brže i jednostavnije izgradnje elektroničkih komunikacijskih mreža novih generacija podobnih za ostvarenje navedenih ciljeva. Kako bi se omogućio brži i učinkovitiji postupak izgradnje EKI, potrebno je za pojedine građevine i radove koji ne predstavljaju značajne zahvate u prostoru predvidjeti blažu regulaciju u izgradnji i/ili izvođenju radova. U tom smislu predlažemo da se kroz Pravilnik predvide odredbe koje će investitorima u EKI omogućiti bržu i efikasniju gradnju, a kako pojašnjavamo u nastavku. a) Definirati sastavnice EKI i njihov pravni tretman Važeći propisi o gradnji ne poznaju temeljne sastavnice EKI, iako je praksa pokazala da određeni dijelovi EKI zahtijevaju prepoznavanje te uređenje njihovog pravnog tretmana. U svrhu olakšanja i ubrzanja postupka gradnje EKI te kako bi se pravno definirale u praksi prepoznate sastavnice EKI, predlažemo: (i) jasnije definirati radove na priključku kojima se postojeća građevina priključuje na EKI Iako je člankom 3. stavkom 1. točkom 5. postojećeg Pravilnika propisano je da se radovi na priključku kojima se postojeća građevina priključuje na EKI mogu izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, pojam priključak nije definiran te zbog toga u praksi dolazi do neujednačenog postupanja građevinskih inspektora, nadležnih lokalnih tijela ili javnopravnih tijela prilikom ishođenja potrebnih potvrda/suglasnosti. Često se od investitora traži, iako nije potrebno po postojećem Pravilniku, ishođenje građevinske dozvole za priključenje postojeće zgrade ili druge građevine na postojeću infrastrukturnu građevinu (kabelsku kanalizaciju). Navedeno neopravdano otežava investitoru radove na priključku zbog obveze ishođenje dokumentacije koja za takvu vrstu radova nije propisana. Kako bi se izbjegle ovakve nedoumice u praksi, predlažemo u članak 3. stavak 1. točku 5. Pravilnika uvrstiti definiciju priključka te, s tim u vezi, izmijeniti predmetnu točku Pravilnika na sljedeći način: „5. Na priključku kojim se postojeća građevina priključuje na infrastrukturne instalacije (niskonaponsku električnu mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu, vodovod, kanalizaciju, plinski distribucijski sustav srednje i niske tlačne razine, vrelovod, toplovod, parovod i kabelsku televiziju). Priključkom na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu smatra se priključenje postojeće građevine (zgrade ili drugog korisničkog objekta) na najbližu novu ili postojeću priključnu točku kabelske kanalizacije (koja priključna točka se nalazi na ogranku/odvojku ili glavnoj trasi kabelske kanalizacije), a koji može biti izveden zračnim ili podzemnim načinom. Priključak nije ograničen dužinom, a odnosi se na realizaciju pojedinačnih korisničkih zahtjeva za uslugama elektroničkih komunikacija.“ (ii) definirati pojam „razgradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i mreže po odvojcima i ograncima“ te predvidjeti da se predmetne građevine i radovi mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom. Svrha izgradnje odvojaka i ogranaka EKI je isključivo polaganje kabela pristupne elektroničke komunikacijske mreže kako bi se omogućilo priključenje zainteresiranih korisnika na elektroničku komunikacijsku mrežu unutar područja gradnje. Operatori koji grade pristupne mreže u svrhu priključenja zainteresiranih korisnika imaju obvezu ostvarenja 95% priključenja u jednoj kalendarskoj godini u roku od trideset dana, odnosno u roku od šezdeset dana za 99% ostvarenih priključenja, sukladno Pravilniku o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama (NN br. 146/12, 82/14 i 41/16). Upravo iz navedenih razloga, pojmovi ogranka i odvojka već su prepoznati Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN114/10 i 29/13) i Uredbom o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 131/12 i 92/15), a vezano uz kapacitet kabelske kanalizacije te položaj zahvata u prostoru. Međutim, postojeći pravni tretman u području gradnje prema kojem je za izgradnju ogranaka i odvojaka potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, obzirom da isti nisu prepoznati postojećim Pravilnikom kao jednostavne građevine i radovi, onemogućava ispunjenje odveza operatora u propisanim rokovima te rezultira nepravovremenim omogućavanjem korištenja elektroničkih komunikacijskih usluga od strane zainteresiranih korisnika. Obzirom na prethodno navedeno, kao i činjenici da se radi se o građevinama ili radovima koji ne predstavljaju značajne zahvate u prostoru, a brža i jednostavnija gradnja istih nužna je da bi se zainteresiranim korisnicima pravovremeno omogućilo korištenje elektroničkih komunikacijskih usluga, predlažemo da se za sve zahvate u prostoru vezane uz gradnju pristupnih mreža kroz stambena naselja i poslovne ili poslovno-stambene zone putem ogranaka i odvojaka omogući gradnja temeljem glavnog projekta bez građevinske dozvole. U tu svrhu predlažemo dodati u članak 4. novu točku 26. na način da ista glasi: „26. razgradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture po odvojcima i ograncima. Pod razgradnjom elektroničke komunikacijske infrastrukture po odvojcima i ograncima smatra se izgradnja kabelske kanalizacije pristupne mreže koja se vrši kroz stambena naselja i poslovne ili poslovno-stambene zone, i to ogranak s maksimalno dvije cijevi promjera do 110 mm unutar stambenih zona odnosno odvojak s maksimalno šest cijevi promjera do 110 mm unutar poslovnih i stambeno-poslovnih zona“ b) Definirati da se za gradnju antenskog stupa i postavljanje antenskih prihvata ne izdaje uporabna dozvola (i) Prijedlogom članka 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, kojim se mijenja postojeći članak 6. Pravilnika, uvode se iznimke od obveze ishođenja uporabne dozvole za gradnju većine građevina i radova obuhvaćenih predmetnim Pravilnika. Međutim, predmetnim izmjenama Pravilnika jednostavne građevine i radovi iz područja elektroničkih komunikacija nisu prepoznate kao jedan od izuzetaka. Obzirom da se radi o građevinama i radovima od značajnog utjecaja na cjelokupno društvo i dugoročan gospodarski rast i razvoj Direktivom 2014/61/EU te Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina prepoznata je važnost olakšavanja i poticanja investitora na ulaganje u EKI. Smatramo da je nužno Pravilnikom definirati rješenja koja će omogućiti investitorima bržu i jednostavniju izgradnju EKI smanjenjem administrativnog opterećenja. Svrha ovog prijedloga nije omogućavanje gradnje bez glavnog projekta, odnosno protivno tom projektu, niti izbjegavanje obveze gradnje sukladno zakonom propisanim uvjetima, već isključivo ubrzavanje i pojednostavljenje administrativnog postupka. Naime, uporabna dozvola suštinski predstavlja kontrolni mehanizam kojim nadležno tijelo provjerava je li konkretna građevina izgrađena u skladu s aktom o gradnji (glavnim projektom ili drugim aktom) te odgovara li svojom namjenom, smještajem i vanjskim mjerama prostornom planu u vrijeme izrade glavnog projekta. No, kontrola koja se provodi u procesu izdavanja uporabne dozvole može se na jednak način postići i drugim mehanizmima predviđenim Zakonom o gradnji te sankcioniranjem sudionika u gradnji u slučaju da isti postupaju suprotno predmetnom Zakonu pa je tako odgovoran: • investitor ako gradi bez glavnog projekta, tipskog projekta ili drugog akta, odnosno ako gradi protivno tom projektu, odnosno aktu • projektant ako projektirana građevina ne ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu ili bilo koje druge propisane zahtjeve i uvjete • revident ako projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće ne udovoljava zahtjevima iz propisa i zahtjevima struke • izvođač ako ne gradi u skladu s glavnim projektom, drugim aktom ili Zakonom o gradnji. Imajući u vidu da se kontrola gradnje može vršiti višestrukim nadzorom nad sudionicima u gradnji, nadležno tijelo već ima na raspolaganju mehanizme pomoću kojih, na isti način kao i u procesu izdavanja uporabne dozvole, može provjeriti je li građevina izgrađena sukladno glavnom projektu te odgovora li prostornom planu. Obzirom na navedeno, smatramo da ishođenje uporabne dozvole u predmetnim slučajevima izgradnje EKI predstavlja suvišno administrativno opterećenje čija se svrha može postići i drugim raspoloživim mehanizmima iz djelokruga ovlasti nadležnog tijela. U svrhu usvajanja ovog prijedloga, predlažemo članak 4. prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, kojim se mijenja članak 6. Pravilnika, dopuniti na način da isti glasi: „Članak 6. mijenja se i glasi: Za gradnju građevina i izvođenje radova iz članaka 2., 3., 3.a, 4. točke 1. podtočaka c) i d), točke 2., točke 3., točke 4., točke 5., točke 6., točke 7., točke 8., točke 10., točke 11., točke 12. podtočke a), točke 14., točke 15, točke 17., točke 20., točke 23., članka 5. točke 8 i 5.a ovoga Pravilnika ne izdaje se uporabna dozvola. (ii) Podredno, ako kao izuzetak od ishođenja uporabne dozvole ne bi bile obuhvaćene sve građevine elektroničkih komunikacija kako je prethodno predloženo, svakako je potrebno predvidjeti izuzetak za niže situacije pod točkom (i) i (ii), kako u praksi ne bi postojala različita tumačenja nadležnih tijela glede obveza investitora: (i) postavljanje elektroničke komunikacijske opreme operatora korisnika na postojeću infrastrukturu infrastrukturnog operatora (ii) zamjena antenskog sustav i elektroničke komunikacijske opreme na postojećoj građevini bez utjecaja na mehaničku otpornost i stabilnost građevine U slučaju iz točke (i) ne postoji potreba za ishođenjem dodatne uporabne dozvole za postavljenu komunikacijsku opremu operatora korisnika. Naime, postojeća infrastruktura već je bila predmetom ishođenja uporabne dozvole od strane infrastrukturnog operatora kao investitora postojeće građevine. Dodatnom opremom operatora korisnika ne mijenja se namjena postojeće građevine, ne mijenja se njena pozicija niti usklađenost s prostorno-planskom dokumentacijom, odnosno lokacijski uvjeti u skladu s kojima je izgrađena. Nadalje, u slučaju iz točke (ii) kada se zamjena antenskog sustava i elektroničke komunikacijske opreme vrši isključivo radi modernizacije novim tehnološkim rješenjima, a istim se ne utječe na mehaničku otpornost i stabilnost građevine, odnosno isto ne utječe na nosivost konstrukcije, postojeća uporabna dozvola bi se morala smatrati odgovarajućim aktom budući se dozvole za sam rad antenskog sustava, koji u ovom slučaju čini promjenu na postojećoj građevini, reguliraju drugim podzakonskim aktima. U svakom takvom slučaju modernizacije antenskog sustava i elektroničke komunikacijske opreme računski se, od strane projektanta, provjerava utjecaj nove opreme na nosivost postojeće konstrukcije . Ukoliko projektant utvrdi utjecaj na mehaničku otpornost i stabilnost građevine, odnosno ukoliko se radi o glavnom projektu rekonstrukcije postojeće građevine, na investitora bi se primjenjivala obveza ishođenja uporabne dozvole. Međutim, u slučajevima kada do takvog utjecaja ne dolazi, investitori bi trebali biti oslobođeni obveze ishođenja uporabne dozvole budući su dozvole za sam rad antenskog sustava, koji u ovom slučaju čini promjenu na postojećoj građevini, regulirane drugim podzakonskim aktima. U tu svrhu, predlažemo u članku 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, kojim se mijenja članak 6. stavak 1. Pravilnika, predvidjeti kao iznimku od izdavanja uporabne dozvole postavljanje elektroničke komunikacijske opreme operatora korisnika na postojeću infrastrukturu infrastrukturnog operatora te zamjena antenskog sustav i elektroničke komunikacijske opreme na postojećoj građevini bez utjecaja na mehaničku otpornost i stabilnost građevine. c) Definiranje mini i mikro rovova te priznavanje vodova izgrađenih tom tehnologijom kao jednostavnih građevina za koje nije potrebna građevinska dozvola već glavni projekt Elektronička komunikacijska infrastruktura nedvojbeno predstavlja građevine, i to između ostalog: (i) sukladno posljednjoj Nacionalnoj klasifikaciji vrsta građevina (iz 2001. godine) koja svaki međugradski i lokalni telekomunikacijski vod klasificira kao građevinu te (ii) sukladno Uredbi o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/14, 154/14) prema kojoj su elektronički komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama, građevine od državnog i regionalnog značaja. Kao jedan od način gradnje EKI, Uredbom Vlade RH o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, prepoznata je i tehnologija mini i mikro rovova. Specifičnost tehnologije mini i mikro rovova očituje se u sljedećem: • korištenjem tehnologije mini i mikro rovova moguće je polaganje isključivo mikorocijevi i cijevi malog promjera (čije dimenzije ne prelaze 4cm); • tehnologija mini i mikro rovova predstavlja manji zahvat u prostoru i znatno manji utjecaj na okoliš od drugih oblika gradnje te je brža i jednostavnija od uobičajenih načina izgradnje EKI, a istovremeno ima neznatan utjecaj na građevinu kao poslužno dobro; • potreba za sanacijom površina na kojoj se radovi izvode je minimizirana, a tijekom izvedbe je potrebno minimalno ograničenje prometa; • izvodi se u skladu s Preporukom ITU-T L.153/L.48 (03/2003), odnosno Preporukom ITU-T L.153/L.49 (03/2003), a uvažavajući i pozitivna svjetska napredna iskustva posljednjih desetak godina te predstavlja tehnološki iskorak u odnosu na dosadašnju gradnju EKI. Uzevši u obzir navedeno, a prvenstveno da se radi o manjim zahvatima u prostoru, sa znatno manjim utjecajem na okoliš od uobičajenih načina gradnje, smatramo da su ispunjene sve pretpostavke da se Pravilnikom prepozna takva nova tehnologija te da se mikrocijevi i cijevi malog promjera položene putem predmetne tehnologije Pravilnikom uvrste pod jednostavne građevine za čiju izgradnju nije potrebna građevinska dozvola nego se gradnja vrši u skladu s glavnim projektom. Obzirom da glavni projekt mora sadržavati potvrde javnopravnih tijela (temeljem utvrđivanja posebnih uvjeta koje izdaju nadležna javnopravna tijela) te da nakon izgradnje investitor mora ishoditi uporabnu dozvolu kojom se potvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom, predloženim se postiže odgovarajuća razina sigurnosti gradnje, ali isto ne uključuje provođenje administrativnog/upravnog postupka izdavanja građevinske dozvole čime se znatno ubrzava proces gradnje te rasterećuju upravna tijela. HT ističe da cilj ovog prijedloga nije izbjeći rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (dalje: IPO) s vlasnicima nekretnina na kojima se gradi EKI jer je rješavanja IPO-a preduvjet za ishođenje uporabne dozvole već isključivo ubrzati proces izgradnje širokopojasne mreže na području RH kroz niže troškove izgradnje i manje administrativnih zapreka, a što se ovom novom tehnologijom omogućuje. U svrhu omogućavanja da se vodovi koji se sastoje od mikrocijevi i cijevi malog promjera izgrađeni tehnologijom mini i mikro rovova grade bez obveze ishođenja građevinske dozvole, a sukladno glavnom projektu predlažemo dodati u članak 4. novu točku 27. na način da ista glasi: „27. elektronička komunikacijska infrastruktura (vod) koja se sastoji od mikrocijevi i cijevi malog promjera, a koja je izgrađena tehnologijom mini i mikro rovova. Pod tehnologijom mini i mikro rovova podrazumijeva se gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture isključivo strojnim iskopom rova u tlu sljedećeg maksimalnog poprečnog presjeka: Minirov - rov širine 10 - 15cm i dubine 20 - 40 cm za horizontalno polaganje cijevi malog promjera Mikrorov – rov širine 2 - 5 cm i dubine od 15 - 40 cm za vertikalno polaganje cijevi malog promjera“ d) Zamjena starih kabela novim i postavljanje novih kabela na postojećoj kabelskoj kanalizaciji i postojećim stupovima bez izrade glavnog projekta Člankom 5. točkom 16. postojećeg Pravilnika definirano je da se na postojećoj EKI zamjena starih, odnosno postavljanje novih kabela izvršava bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom. HT skreće pažnju da se pri zamjeni/postavljanju novih kabela ne radi o gradnji nove infrastrukture već isključivo o uvlačenju novih kabela u postojeću infrastrukturu ili zamjeni starih kabela novima zbog proteka vremena ili promjene tehnologije te da kabeli, za razliku od infrastrukture, nisu fiksni u prostoru te se ne evidentiraju u katastru infrastrukture. Režim izvođenja predmetnih radova, temeljem tehničkog rješenja, predviđen je Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme kojeg je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) donijela, između ostalog, i u svrhu reguliranja specifičnih obveza prilikom uvlačenja/zamjene kabela u EKI Obzirom na navedeno, evidentno je da trenutno postoji različito uređenje iste materije u propisima o gradnji i specifičnim telekomunikacijskim propisima pa HT predlaže usklađenje na način da se Pravilnikom predvidi da se radovi na postojećoj EKI kojima se zamjenjuju stari kabeli novima, odnosno kojim se postavljaju novi kabeli bez građevinske dozvole i glavnog projekta. U tu svrhu predlažemo brisati točku 16. članka 5., a u članak 3. dodati novu točku 13. na način da ista glasi: „12. Na postojećoj kabelskoj kanalizaciji i postojećim stupovima kojim se zamjenjuju stari kabeli novima, odnosno postavljaju novi kabeli.“ Hrvatski Telekom d.d. Nije prihvaćen Ne prihvaća se u dijelu u kojem se predlaže oslobođenje od izdavanja uporabne dozvole za građevine i radove elektroničke komunikacije jer iste služe obavljanju djelatnosti te se sukladno ZOG-u za iste izdaje uporabna dozvola. Osim toga, a u pogledu navoda kako izdavanje uporabne dozvole predstavlaj opterećenje valja reći da se ista sukladno ZOG-u izdaje u roku od 8 dana od obavljenog tehničkog pregleda kao i u roku od 60 dana od podnesenog urednog zahtjeva sukladno Zakonu o općem upravnom postupku (NN 49/07). Ostali prijedlozi nisu predmet ovih izmjena i dopuna
9 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRAVILNIK, Članak 3. U Članku 5. dodati točke 22. i 23. koje glase: 22. na postojećoj elektroenergetskoj mreži u kojoj se interpolira kabelska transformatorska stanica ili rasklopno postrojenje 10(20)/0,4 kV, a za koje nije potrebno formirati građevinsku česticu ili ona već postoji 23. na interpolaciji niskonaponskih razdjelnih ormara u postojeću niskonaponsku zračnu ili kabelsku mrežu nazivnog napona do 1 kV. Obrazloženje: Tehnički jednostavno rješenje interpolacije transformatorske stanice, rasklopnog postrojenja ili niskonaponskih razdjelnih ormara u postojeću mrežu, može postati dugotrajan proces u postupku izdavanja dozvola za građenje. Interpolacija bi omogućila priključenje novih potrošača ili poboljšanje kvalitete isporučene električne energije postojećim kupcima u znatno kraćim vremenskim rokovima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer nije prijedlog ovih izmjena i dopuna.
10 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRAVILNIK, Članak 4. U Članku 4. dodati točku 24. koja glasi: 24. Transformatorsku stanicu, rasklopno postrojenje i NN/SN zračnu i kabelsku mrežu do uključivo 20 kV naponskog nivoa. Obrazloženje: elektroenergetske građevine od posebnog su interesa za RH, a njihova pravodobna izgradnja nužna je za realizaciju investicijskih zahvata u industriji, poljoprivredi, turizmu i svakodnevnom životu građana. Kašnjenje u izgradnji elektroenergetskih građevina uzrokovano sporošću sudionika u procesu ishođenja građevinske dozvole, a na što ne možemo utjecati, može dovesti do kašnjenja u izgradnji elektroenergetskih građevina, odnosno u kašnjenju realizacije značajnih investicija te tako investitorima prouzročiti neplanirane i neželjene gubitke. Izgradnja predloženih elektroenergetskih građevina na osnovi glavnog projekta, bila bi jamac pravodobne izgradnje elektroenergetskih objekata koji su preduvjet realizaciji značajnih investicijskih aktivnosti. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Nije predmet ovih izmjena i dopuna.
11 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRAVILNIK, Članak 2. U članku 2. stavku (1) točki 7. iza riječi betona, brisati riječi: " dalekovoda i transformatorske stanice radi napajanja gradilišta električnom energijom" tako da točka 7. glasi: 7. Privremena građevine za potrebe građenja građevine odnosno uređenja gradilišta, osim asfaltne baze, separacije agregata, tvornice betona, te prijenosnog spremnika za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika goriva zapremine do 5 m³; Obrazloženje: U slučaju kada je za gradilište potrebno osigurati privremeno napajanje električnom energijom, u pravilu se radi, o izgradnji značajnijih građevina. Trafostanica i dalekovod, u tom slučaju, imaju privremeni karakter i nakon završetka gradnje građevine, odnosno, izgradnje trajnog priključka, se demontiraju. Smatramo da je zbog privremenog karaktera energetskih građevina potrebnih za građenje drugih građevina potrebno omogućiti njihovo postavljanje bez građevinske dozvole i glavnog projekta. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna već je to usklađenje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 39/19).
12 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRAVILNIK, Članak 4. U članku 6. stavku (1) iza riječi „točke 23.,“ dodaje se tekst „članka 5. točke 14.,16., 17.i 18“ i iza slova „i“ dodaje se riječ „članka“ tako da članak 6. glasi: Članak 6. mijenja se i glasi: „(1) Za gradnju građevina i izvođenje radova iz članaka 2., 3., 3.a, 4. točke 1. podtočaka c) i d), točke 2., točke 3., točke 4., točke 5., točke 6., točke 7., točke 8., točke 10., točke 11., točke 12. podtočke a), točke 14., točke 17., točke 20., točke 23., članka 5. točke 14. , 16., 17. i 18. i članka 5.a ovoga Pravilnika ne izdaje se uporabna dozvola. (2) Glavni projekti iz članaka 4., 5. i 5.a stavka 2. ovoga Pravilnika za građenje građevina za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola, osim projekta iz članka 5. točaka 6. i 7. ovoga Pravilnika, moraju sadržavati potvrde javnopravnih tijela propisane posebnim propisima. (3) Na izdavanje potvrda iz stavka 2. ovoga članka i na utvrđivanje posebnih uvjeta koje prethodi izdavanju tih potvrda, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o gradnji kojima je uređeno utvrđivanje posebnih uvjeta i izdavanje potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola. (4) Investitor je dužan prijaviti početak građenja građevina iz članaka 4. i 5.a stavka 2. ovoga Pravilnika i izvođenja radova iz članka 5. ovoga Pravilnika sukladno Zakonu o gradnji. (5) Stručni nadzor građenja provodi se nad građenjem građevina iz članaka 4. i 5.a stavka 2. ovoga Pravilnika i nad izvođenjem radova iz članka 5. ovoga Pravilnika, za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola.“. Obrazloženje: u članku 5. točkama 14., 16., 17. i 18. radi se o radovima kojima se poboljšavaju temeljni zahtjevi za građevinu, a ne mijenja se usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima se izgrađena, već se vrši samo zamjena zastarjelih dijelova novima. Kako nema promjene lokacijskih uvjeta, a zamjena se odnosi isključivo na dijelove energetskih građevina , ili se ugrađuje oprema boljih tehmičkih karakteristika radi prijelaza na 20 kV naponsku razinu, mišljenja smo da za iste nije potrebno ishoditi uporabnu dozvolu jer je ista ishođena za elektroenergetsku građevinu kao cjelinu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Osnovanost potrebe izdavanja uporabne dozvole za građevine i radove koji se grade odnosno izvode na temelju ovog Pravilnika već je izvršena te shodno tome sačinjena odredba članka 6. Pravilnika.
13 H5 d.o.o. PRAVILNIK Vezano na javnu raspravu otvorenu od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (dalje: Pravilnik), a imajući u vidi problematiku održavanja i tehničkog unaprjeđivanja elektrotehničkih instalacija i sustava u postojećim građevinama skrećem pozornost na neke nedorečene situacije te predlažem da se iste definiraju kroz Izmjene i dopune Pravilnika. U sklopu postojećih građevina su izvedene elektrotehničke instalacije i ugrađeni sustavi (elektronička komunikacijska mreža, rasvjeta, antenski sustavi, sustavi dojave požara, centralni nadzorni sustavi). Kako je radi današnjeg stupnja razvoja tehnike potrebno redovito održavati i unaprjeđivati navedene sustave, a kao osnovu uspješnog poslovanja, predlažem da se u Pravilniku jasno i jednoznačno navede koje radove je i uz koje uvjete dopustivo izvoditi prema Pravilniku. Elektronička komunikacijska mreža i oprema te antenski sustav se značajno tehnološki mijenjaju te je u građevinama često potrebno provoditi održavanja i unaprjeđivanja navedenih instalacija i sustava. Imperativ je digitalizacija društva i primjena novih tehnologija, postojećom zakonskom regulativom ovi procesi se usporavaju, naime unatoč tomu što građevine imaju glavne projekte i građevinske dozvole, tehnologija se toliko mijenja da nužne zahvate nije moguće izvesti doslovno održavajući postojeće instalacije i sustave, stoga predlažem da se održavanje, dogradnja i unaprjeđivanje elektroničke komunikacijske mreže i antenski sustavi definiraju kroz ovaj pravilnik, a uz uvjet izrade glavnih projekata, a bez ishođenja uporabne dozvole. Za električnu rasvjetu (opću, sigurnosnu i panik) je s naslova revolucionarnog tehnološkog napretka LED rasvjete te nužnosti provedbe mjera energetske učinkovitosti također potrebno više puta u životnom vijeku građevine provesti održavanja i unaprjeđivanja sustava. Nije realno očekivati da se održavanja mogu provesti kroz zamjenu pojedinačnih svjetiljki, već je nužno napraviti proračune i uskladiti rješenja prema novim zahtjevima normi HRN EN 12464, pa također predlažem da se kroz Pravilnik definira da se održavanje, dogradnja i unaprjeđivanje sustava električne rasvjete u postojećim građevinama može izvesti u skladu s izrađenim glavnim projektom, a bez ishođenja uporabne dozvole. Naime nije sretno rješenje da se kroz energetsku obnovu mijenja postojeća rasvjeta, a ne i električne instalacije čiji je životni vijek istekao ili je na izmaku. Također zbog napretka tehnologije nužno je dati stav vezano na nužna usklađenja i unaprjeđenja elektrotehničkih instalacija i opreme uz (centralne) nadzorne sustave, sustave dojave požara i njima slične. U tu svrhu, predlažemo da se u Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, predvidi kao iznimku od izdavanja uporabne dozvole za: • unaprjeđivanje i dogradnju elektroničke komunikacijske mreže i antenskih sustava u postojećim građevinama • zamjena postojeće rasvjete i pripadajućih instalacija s energetski učinkovitijom • dogradnja i unaprjeđivanja centralnog nadzornog sustava i sustava dojave požara u postojećim građevinama ukoliko projektant ne utvrdi utjecaj na bitne zahtjeve na građevinu, odnosno ukoliko se radi o projektu rekonstrukcije postojeće građevine, kada bi se na investitora primjenjivala obveza ishođenja uporabne dozvole. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer predmetno nije predmet ovih izmjena i dopuna.
14 GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o. PRAVILNIK Nastavno na javnu raspravu o prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnka o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (u nastavku PRAVILNIK) Gradska plinara Zagreb d.o.o. (u nastavku GPZ) koristi priliku iznijeti probleme s kojim se susreće prilikom izgradnje plinskog distribucijskog sustava (u nastavku PDS), odnosno priključenja postojećih građevina na PDS te predložiti rješenje koje bi trebalo obuhvatiti ovom izmjenom i dopunom PRAVILNIKA. Prije svega želimo istaknuti da je nacrtom prijedloga Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu prirodni plin prepoznat kao vodeći energent u tranzicijskom periodu s najmanje nepovoljnom emisijom stakleničkih plinova od svih fosilnih goriva. Budući da će prirodni plin imati značajnu ulogu u prelasku na niskougljično gospodarstvo potrebno je kroz PRAVILNIK predvidjeti brže, jednostavnije i efikasnije postupke priključenja građevina na PDS. PRAVILNIKOM, člankom 3., stavakom 5., propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi na priključku kojim se postojeća građevina priključuje na infrastrukturne instalacije (niskonaponsku električnu mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu, vodovod, kanalizaciju, plinski distribucijski sustav srednje i niske tlačne razine, vrelovod, toplovod, parovod i kabelsku televiziju). Ovakva odredba u kojoj je jedan priključak vezan za samo jednu građevinu uvjetuje dugotrajniji, složeniji i ekonomski neefikasan postupak za priključenje više građevina na jednoj građevnoj čestici ili u sličnim zonama kada je potrebno priključiti više građevina. Stoga predlažemo da se i članku 3., stavku 5. PRAVILNIKA riječ „građevina“ zamjeni s riječi „građevine“, kako bi se omogućilo brže, učinkovitije i ekonomski efikasnije priključenje više građevina na jednoj građevnoj čestici ili u zonama priključenja više građevina. GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, nije predmet ovih izmjena i dopuna.
15 GRAD ZAGREB PRAVILNIK, Članak 2. U članku 2.stavka 1. točki 5. nakon " i biciklistička" molimo dodajte " s osnovnom opremom". Nije prihvaćen Ne prihvaća se iz razloga što je suvišno. Naime, biciklistička staza podrazumijeva i njezinu osnovnu opremu.
16 GRAD ZAGREB PRAVILNIK, Članak 2. u članak 2. stavak 2. dodati točku 7. javni satovi Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Nije predmet ovih izmjena i dopuna.
17 Gark konzalting d.o.o. PRAVILNIK Priključujemo se javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (dalje: Pravilnik), otvorenu od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o prijedlogu Pravilnika s nadom da će praktična iskustva naše tvrtke u građenju, rekonstrukciji, održavanju i sanaciji građevina doprinijeti uklanjanju nedorečenosti i pojednostavljenju primjene propisa koji su definirani ovim Pravilnikom. Prvenstveno, želimo ukazati na nužnost pojednostavljenja postupka pri izmjenama i unapređenjima postojećih elektrotehničkih instalacija i sustava te implementaciji novih sustava u svrhu unapređenja poslovanja javnih ustanova i privatnih tvrtki. ISKUSTVA: Iskustva govore da javne ustanove i privatne tvrtke i vrše djelatnost u građevinama iz raznih perioda izgradnje i elektrotehnički sustavi na starijim građevinama nemaju implementirana moderna rješenja. Postojeći elektroinstalacijski sustavi se na postojećim građevinama sa uporabnom dozvolom se kroz redovito održavanje i unapređenja kroz pojačano održavanje produžuje životni vijek i osigurava modernizacija. Legalnost radova na održavanju je definirana Pravilnikom o održavanju građevina (NN 122/14). No, postavlja se pitanje što je sa novim sustavima, a koji se ne odnose na sigurnost građevine i bitne uvjete za građevinu, koji nisu ni postojali u vrijeme izgradnje građevine ili koji, iz raznih razloga, nisu bili planirani tijekom izgradnje ali se, zbog unaprjeđenja poslovanja i novo postavljenih normi digitalnog društva moraju biti implementirani. Novi sustavi i nove tehnologije kojima se mijenjaju stari sustavi su samo djelomično opisani u Pravilniku ali je opis radova ili nepotpun i/ili nejasan te podložan različitom tumačenju što naručitelja što struke. Osnova problema je što za implementaciju ovih instalacija i sustava treba ishoditi uporabnu dozvolu čime se komplicira implementacija. Na tržištu imamo mnoštvo projektnih, izvođačkih i ispitnih tvrtki za implementaciju ovih sustava pa je naručiteljima osigurana tržišna cijena izvedbe istih ali ishođenje uporabne dozvole znatno povećava cijenu tih radova (zbog velikog utroška vremena). Kompliciran, vremenski zahtjevan i skup postupak ishođenja uporabne se svodi na ishođenje akta za predmetne radove koji nemaju uticaj na bitne uvjete i kojima je izvedba i ispitivanje regulirano Tehničkim pravilnicima pa dozvole svi izbjegavaju. Rezultat tog postupka je da tvrtke (a dobrim dijelom i javna tijela) ili ne implementiraju nova rješenja (pa društvo ne ubire se benefit modernizacije) ili izvode radove a ne finaliziraju postupak odnosno ne ishode uporabnu dozvolu (čime ostaju u pravnom vakuumu). Problem se multiplicira kod ustanova i tvrtki koje imaju veliki broj objekata. Stoga, po nama nepotrebni dodatni radovi na provedbi postupka ishođenja uporabne/ih dozvola je nešto za što smatramo da bi se u ovoj Dopuni i Izmjeni Pravilnika trebali izbačeni odnosno regulirani na način da se zadovolje tehničke i sigurnosne pretpostavke za implementaciju sustava ali bez dodatnih opterećenja koje iziskuje ishođenje uporabne dozvole. Pod instalacije i sustave prvenstveno iz prethonog teksta prvenstveno mislimo na: - Elektronička komunikacijska mreža, oprema i antenski sustavi u postojećim građevinama - Implementaciju centralnog nadzornog sustava (CNUS) u postojećim građevinama - Tehnička zaštita i kontrola pristupa u postojećim građevinama - Videonadzor u postojećim građevinama - Implementacija novih energetski učinkovitijih rješenja rasvjete - Sustavi praćenja kupaca i naplate u prostorima vezano za pružanje različitih usluga u postojećim građevinama i garažama PRIJEDLOG DOPUNE I IZMJENE: Pravilnikom definirati obveze koje implementacija navedenih instalacija i sustava treba zadovoljiti na stručnom nivou. U osnovi, Pravilnikom definirati da Projektant kroz Projekt analizira uticaj i definira rješenja koje ima implementacije sustava na postojeću građevinu i bitne uvjete za građevinu. Predlažemo da se Članak 5. i Članak 6. Pravilnika Dopune i izmjene na način da se za implementaciju sustava iz prethodnog opisa definira potreba izrade Glavnog projekta prije izvedbe navedenih sustava ali bez potrebe za ishođenjem uporabne dozvole. Izvedba i ispitivanje novih sustava su regulirane zasebnim Tehničkim pravilnicima i već su regulirane (što pravilnicima što projektom). Nije prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu ali predmetno nije predmet ovih izmjena i dopuna već je to usklađenje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 39/19). Osim toga, prema odredbi članka 5. točke 2. Pravilnika na postojećoj zgradi mogu se izvoditi radovi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja prostora novim potrebama.
18 A1 Hrvatska d.o.o. PRAVILNIK U nastavku na javnu raspravu otvorenu od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Pravilnik o izmjenama) A1 Hrvatska d.o.o. (A1) koristi ovu priliku da bi nadležnom ministarstvu skrenulo pozornost na poteškoće i barijere s kojima se susreće prilikom izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (EKI). A1 najprije uvodno ukazuje da je nastavno na strateške ciljeve Digitalne agende za Europu (EU) 2020. (DAE) iz 2010. godine, kao prve od sedam ključnih inicijativa predviđenih programom Strategije Europa 2020., Europska komisija usvojila novi strateški okvir nazvan „Europsko gigabitno društvo“ (European Gigabit Society), koji obuhvaća i nove ciljeve širokopojasnog pristupa koji države članice trebaju ostvariti do 2025. Novi ciljevi postavljaju brzinu od 100 Mbit/s u smjeru korisnika (download) kao minimalnu brzinu za sva kućanstva u EU-u, uz mogućnost nadogradnje na brzine od 1 Gbit/s simetrično i više, dok je poslovnim i javnim korisnicima koji intenzivno koriste digitalne tehnologije potrebno osigurati brzine od najmanje 1 Gbit/s simetrično. Osim toga, „Europskim gigabitnim društvom“ potiče se na aktivnosti koje je potrebno provesti u cilju uvođenja 5G mreža, kao nove generacije pokretnih komunikacija, čije usluge trebaju već 2020. biti dostupne u barem jednom velikom gradu u svakoj državi članici, dok do 2025. pokrivenost 5G mreža treba obuhvatiti sva urbana područja i glavne kopnene pravce. 5G tehnologija kao jedna od osnovnih digitalnih širokopojasnih infrastruktura će omogućiti realizaciju usluga visoke kakvoće uz velike brzine i visoku pouzdanost prijenosa podataka, uključujući, masovnu inteligentnu komunikaciju stroja sa strojem bez ljudskog nadzora te vrlo pouzdanu komunikaciju s malim kašnjenjem. Očekuje se da će 5G donijeti niz pogodnosti za gospodarstvo i pojedince. Tako će omogućiti sveobuhvatne nove aplikacije i poslovne modele, sasvim nove mogućnosti podučavanja i učenja zahvaljujući korištenju alata za virtualna stvarnost u obrazovanju, automatizirana vozila (AV), razvoj e-zdravstva i telemedicine (što će zauzvrat doprinijeti stvarnoj promjeni paradigme u zdravstvu), moguća postignuća pametnih gradova i napredna rješenja u turizmu, poljoprivredi i ostalim gospodarskim granama te biti sastavni dio industrije budućnosti – Industrija 4.0. Uvođenjem 5G mreža otvorit će se put za nove proizvode i usluge koji će biti pristupačniji korisnicima i prilagođeni potrebama ljudi te će tako povećati zadovoljstvo potrošača. Procijenjeno je da digitalno gospodarstvo raste 7 puta brže od ostaloga gospodarstva, a velik dio tog rasta pokreće širokopojasni internet. Nužnost razvoja širokopojasnog pristupa te 5G-a u Republici Hrvatskoj (RH) nedavno je naglasila i EK u posljednjem izvješću o Indeksu digitalnog gospodarstva i društva za 2018. U tom smislu, skrećemo pozornost da je već i Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2016. do 2020. godine (NN 68/16 - Strategija) te Programom Vlade RH za mandat 2016. - 2020., kao preduvjet razvoja pristupnih mreža novih generacija, prepoznat nužan razvoj širokopojasnog pristupa (broadband) te efikasnija gradnja EKI. Važnost brže i jednostavnije izgradnje elektroničkih komunikacijskih mreža (EKM), u svrhu uvođenja 5G tehnologije, naprednih širokopojasnih usluga i digitalizacije društva, prepoznata je i na razini EU Direktivom 2014/61/EU, a koja je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (NN 121/16), s ciljem olakšavanja i ubrzanja izgradnje elektroničkih komunikacijskih mreža (EKM) velikih brzina kroz pojednostavljenje postupka izdavanja dozvola za gradnju te smanjenje troškova izgradnje. Unatoč tome što su i u članku 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17), između ostalog, EKI, kao i prostorno planiranje, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje EKM i EKI, definirani kao ograničena dobra od interesa za RH, investitori u izgradnju EKM i EKM u RH se i dalje suočavaju s brojnim problemima na području gradnje vezanim uz postojeća zakonska rješenja kao i njihovo tumačenje te primjenu od strane izvršnih tijela, a koje usporavaju digitalizaciju RH. Stoga je, u svrhu efikasnije, brže i jeftinije gradnje mreža sljedeće generacije, razvoja širokopojasnog pristupa internetu i uvođenje 5G tehnologije, potrebno u RH stvoriti okruženje povoljno za ulaganja osiguranjem pravne sigurnosti, transparentnosti i pojednostavnjenjem pravila gradnje, odnosno smanjenjem administrativnih barijera u području graditeljstva. Stvaranje povoljnijeg okruženja koje uključuje i suradnju izvršnih lokalnih i regionalnih vlasti kao važnog čimbenika i partnera u realizaciji 5G koncepta, predstavlja preduvjet ostvarenja programa Vlade RH, digitalizacije društva u svrhu poboljšanja trenutačno vrlo lošeg položaja RH u odnosu na ostale zemlje članice EU, ali i generalnog jačanja RH gospodarstva i općeg razvoja RH, kao temelja za daljnji rast kreditnog rejtinga RH. Radi svega navedenog A1 predlaže dodatne izmjene i dopune Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, 34/18, 36/19 - Pravilnik o jednostavnim građevinama) kako slijedi: 1) Nepokretna EKI: Potrebno je definirati temeljne sastavnice EKI koje važeći regulatorni okvir gradnje ne prepoznaje, kao i urediti njihov tretman u svrhu olakšanja gradnje EKI. Naime, praksa pokazuje da određeni dijelovi EKI zahtijevaju prepoznavanje. a) definiranje „priključka“ kao temeljne sastavnice EKI iz članka 3. Pravilnika o jednostavnim građevinama, što uključuje gradnju priključka tehnologijom mini i mikro rova Čl. 3. st. 1. toč. 5. Pravilnika o jednostavnim građevinama propisano je da se radovi na priključku kojima se postojeća građevina priključuje na EKI mogu izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta. Međutim, pri tome pojam „priključak“ nije izričito definiran. Iz navedenog razloga, u praksi dolazi do neujednačenog postupanja i tumačenja navedenog pojma od strane građevinskih inspektora i/ili nadležnih javnopravnih tijela, što rezultira time da je pored već postojećeg objekta i već postojeće kabelske kanalizacije nužno ishoditi još i građevinsku dozvolu za samo priključenje postojećeg objekta na infrastrukturnu instalaciju (kabelsku kanalizaciju/DTK). Uzevši u obzir da se radi o izvođenju minimalnih građevinskih radova, koji ne zahtijevaju velike zahvate u prostoru, te bez kojih nema nužne poveznice između objekta i kabelske kanalizacije/DTK kako bi se elektronička komunikacijska usluga uopće mogla i pružiti, A1 smatra da je navedeno tumačenje građevinskih inspektora i/ili nadležnih javnopravnih tijela neopravdano otegotno za gradnju. Slijedom navedenog, a svrhu izbjegavanja pravne nesigurnosti i neujednačenog postupanja u praksi, A1 predlaže u čl. 3. st. 1. toč. 5. Pravilnika o jednostavnim građevinama uvrstiti definiciju priključka koji bi se i dalje gradio sukladno dosadašnjem režimu bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta, te, s tim u vezi, predmetnu točku izmijeniti tako da glasi: „Gradnjom priključka smatra se priključenje postojeće građevine (objekta ili pristupne kabelske kanalizacije) između ostalog polaganjem cijevi u zemlju na glavnu trasu kabelske kanalizacije što može uključiti izgradnju ogranka ili odvojka, djelomično ili u potpunosti neovisno o duljini priključka“. Predloženim definiranjem navedenih sastavnica EKI te uređenjem njihovog pravnog tretmana na predložen način bi se omogućilo podvođenje većine radova pod jednostavnu građevinu i smanjio opseg slučajeva za koje postoji potreba za ishođenjem građevinske dozvole. Navedeno bi rezultiralo učinkovitijom gradnjom EKI, što bi ubrzalo digitalizaciju RH. b) definiranje „glavne trase kabelske kanalizacije“ kao temeljne sastavnice EKI i omogućavanje gradnje temeljem glavnog projekta i bez građevinske dozvole, što uključuje gradnju trase kabelske kanalizacije tehnologijom mini i mikro rova Osim navedenog, u svrhu omogućavanja brže gradnje EKI se predlaže dodavanje nove točke 24. u čl. 4. st. 1. Pravilnika o jednostavnim građevinama u kojoj točci bi se definirao pojam „glavna trasa kabelske kanalizacije“, i to na sljedeći način: „Gradnjom kabelske kanalizacije smatra se izgradnja kabelske kanalizacije po trasama/koridorima definiranim prostornim/urbanističkim planovima uređenja ili drugim dokumentom kojim se propisuju uvjeti i način planiranja u dokumentima prostornog uređenja, ili izvan njih, ako se na predmetnoj trasi planira polaganje kako spojnih tako i pristupnih kabela“, čime bi se omogućilo izvođenje navedenih radova u skladu sa glavnim projektom, a bez građevinske dozvole. Predloženim definiranjem navedenih sastavnica EKI te uređenjem njihovog pravnog tretmana na predložen način bi se omogućilo podvođenje većine radova pod jednostavnu građevinu i smanjio opseg slučajeva za koje postoji potreba za ishođenjem građevinske dozvole. Navedeno bi rezultiralo učinkovitijom gradnjom EKI, što bi ubrzalo digitalizaciju RH. c) definiranje mini i mikro rovova, te priznavanje kabelske kanalizacije izgrađene tom tehnologijom kao jednostavne građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt Pod tehnologijom mini i mikro rovova podrazumijeva se nova metodologija podzemnog kabliranja nakon izrade rovova sa znatno manjim dubinama u odnosu na klasičnu tehniku postavljanja cijevi. Mini i mikro rovovi rovovi su prepoznati kao tehnologija gradnje kabelske kanalizacije u prometnici i/ili javno prometnoj površini i Uredbom Vlade RH o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 131/12, 92/15 - Uredba), ali i Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN br. 114/10 i 29/13 – Pravilnik o KK) koji je donijela Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Međunarodna telekomunikacijska udruga (International Telecommunication Union - ITU) prati ove nove tehnologije i metode rada, jasno postavlja standarde i detaljno objašnjava postupke izvođenja. Tako se i prema Pravilniku o KK, mini rovovi izvode polaganjem cijevi malog promjera ili mikrocijevi sukladno Preporuci Međunarodne telekomunikacijske udruge ITU-T L.153/L.48 (03/2003). Sukladno istom pravilniku, mikro rovovi se izvode sukladno Preporuci ITU-T L.153/L.49 (03/2003) i to prvenstveno za polaganje privodnih kabela za povezivanje korisnika na postojeću EKM, odnosno za povezivanje do postojeće kabelske kanalizacije. Tehnologija mini i mikro rovova ima niz prednosti u odnosu na konvencionalne oblike polaganja cijevi, a koje se očituju u manjem utjecaju na okoliš, bržem i jednostavnijem izvođenju radova (npr. ne prekida se promet prilikom izvođenja radova), a koji ne utječu na stabilnost kolničke konstrukcije prometnice. Radi svega navedenog, A1 ukazuje da navedena tehnologija ima biti prepoznata kao jednostavno izvođenje radova za koje nije potrebna građevinska dozvola uvođenjem u Pravilnik o jednostavnim građevinama. Time neće biti dovedena u pitanje sigurnost postupka gradnje, budući da glavni projekt, na temelju kojeg bi se izvodili radovi mora sadržavati potvrde javnopravnih tijela propisane posebnim propisima, a osim navedenog, investitor mora osigurati stručni nadzor, kao i ishoditi uporabnu dozvolu kojom se potvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom. Slijedom navedenog, kako bi se vodovi koji se sastoje od mikrocijevi i cijevi malog promjera izgrađeni tehnologijom mini i mikro rovova mogli graditi bez prethodne obveze ishođenja građevinske dozvole, a sukladno glavnom projektu, predlaže se dodavanje nove točke 25. u čl. 4. st. 1. Pravilnika o jednostavnim građevinama, na način da ista glasi: „25. elektronička komunikacijska infrastruktura (vod) koja se sastoji od mikrocijevi i cijevi malog promjera, a koja je izgrađena tehnologijom mini i mikro rovova. Pod tehnologijom mini i mikro rovova podrazumijeva se gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture sukladno važećim standardima.“ d) zamjena starih i postavljanje novih kabela u postojećoj kabelskoj kanalizaciji i na postojećim stupovima i bez obveze ishođenja uporabne dozvole U čl. 5. st. 1. toč. 16. Pravilnika o jednostavnim građevinama propisano je da se na postojećoj EKI zamjena starih kabela novima, odnosno postavljanje novih kabela izvršava bez građevinske dozvole, a u skladu s potvrđenim glavnim projektom. Međutim, Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 36/16) koji je donio HAKOM propisano je da se kabeli uvlače na temelju tehničkog rješenja. Dakle, postavljanje i/ili zamjena kabela se smatra radovima na nadzemnim stupovima ili u kabelskoj kanalizaciji kao postojećoj infrastrukturi, i to radi dotrajalosti kabela ili promjene tehnologije. Kabeli, za razliku od infrastrukture, nisu fiksni u prostoru, te ne predstavljaju novu građevinu. Radi svega navedenog kabeli se niti ne evidentiraju u katastru infrastrukture. Budući da izvođenje takvih radova ne predstavlja zahvat koji bi bio od utjecaja na prostor, A1 ukazuje da za takve radove ne bi trebala biti potrebna izrada glavnog projekta, kao niti ishođenje uporabne dozvole. Radi izbjegavanja pravne nesigurnosti i višestruke regulacije koja rezultira sukobom normi je potrebno uskladiti Pravilnik o jednostavnim građevinama i gore naveden HAKOM-ov pravilnik na način da se postavljanje i zamjena kabela u postojećoj kabelskoj kanalizaciji i na postojećim stupovima izvodi temeljem tehničkog rješenja bez obveze izrade glavnog projekta i bez obveze ishođenja građevinske i uporabne dozvole. Radi navedenog se predlaže brisanje toč. 16. čl. 5. st. 1., te dodavanje nove točke 12. u čl. 3. st. 1. Pravilnika o jednostavnim građevinama, na način da ista glasi: „12. Na postojećoj kabelskoj kanalizaciji i postojećim stupovima kojim se zamjenjuju stari kabeli novima, odnosno postavljaju novi kabeli.“ e) postavljanje uličnih ormara i kabineta namijenjeni za smještaj elektroničke komunikacijske opreme U čl. 5. st. 1. toč. 9. Pravilnika o jednostavnim građevinama propisano je da se radovi na postojećoj građevini kojim se postavlja najviše 3 ulična ormara ili kabineta namijenjena za smještaj elektroničke komunikacijske opreme oslonjena na tlo maksimalnih vanjskih gabarite 0,60x2x2 m mogu izvoditi bez građevinske dozvole i na temelju glavnog projekta. Ulični ormari ili kabineti ne zauzimaju površinu veću od 2m2 te očito ne predstavljaju značajne zahvate u prostoru, a brža i jednostavnija gradnja istih nužna je da bi se zainteresiranim korisnicima pravovremeno omogućilo korištenje elektroničkih komunikacijskih usluga. Međutim, u nekim slučajevima u praksi izvršna tijela za postavljanje propisanog broja uličnih ormara ili kabineta u propisanim gabaritima traže i ishođenje građevinske dozvole, iako to prema Pravilniku o jednostavnim građevinama za tu vrstu građevine ne bi trebalo biti obvezno. Navedeno poskupljuje, produljuje i otežava gradnju EKI. Radi svega navedenog, a kako bi se omogućilo postavljanje uličnih ormara i kabineta bez glavnog projekta te bez građevinske i uporabne dozvole, predlaže se brisanje toč. 9. čl. 5. st. 1. Pravilnika o jednostavnim građevinama, i uz dodavanje nove točke 13. u st. 1. čl. 3. Pravilnika o jednostavnim građevinama, na način da ista glasi: „13. Na građevini kojim se postavljaju najviše 3 ulična ormara ili kabineta namijenjena za smještaj elektroničke komunikacijske opreme oslonjene na tlo maksimalnih vanjskih gabarita 0,60 x 2 x 2 m“. 2. Pokretna EKI: a) uvrštenje malih ćelija kao bežičnih pristupnih točaka male snage i kratkog dometa u Pravilnik o jednostavnim građevinama te omogućavanje postavljanja bez glavnog projekta i uporabne dozvole Očekivane gigabitne brzine prijenosa podataka i veliki kapacitet 5G mreža dovest će do većeg broja baznih stanica, što će rezultirati potrebom postavljanja novih gušće grupiranih tzv. malih ćelija (small cells). Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11.12.2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (Europski zakonik) prepoznaje pozitivan učinak bežičnih pristupnih točaka male snage i kratkog dometa, kao što su prethodno navedene male ćelije, tj. femtoćelije, pikoćelije, metroćelije ili mikroćelije, a koje mogu biti vrlo male i u radu se koristiti neupadljivom opremom sličnoj opremi za rutere RLAN-a u kućanstvima. Radi navedenog Europski zakonik navodi da se svako ograničenje njihova postavljanja mora limitirati u najvećoj mogućoj mjeri. Slijedom navedenog, čl. 57. Europskog zakonika propisuje da nadležna tijela u državama članicama ne smiju neopravdano ograničavati postavljanje bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa, uključujući uvjetovanje njihovog postavljanja bilo kojom pojedinačnom urbanističkom dozvolom ili drugim pojedinačnim prethodnim dozvolama (individual town planning permit or other individual prior permits). Sukladno gore navedenim obvezama, A1 ukazuje da male ćelije za sada nisu izričito uvedene u Pravilnik o jednostavnim građevinama. Naime, male ćelije se, kao što je gore navedeno, u radu koriste neupadljivom opremom sličnoj opremi za rutere RLAN-a u kućanstvima, te predstavljaju bežične pristupne točke kratkog dometa i manje snage od konvencionalnih radijskih postaja i radijske opreme, radi čega sadašnji regulatorni režim za postavljanje konvencionalnih antenskih prihvata, a koji podrazumijeva obvezu ishođenja potvrda glavnog projekta i uporabne dozvola, nije primjenjiv, te bi mogao biti okvalificiran kao suvišno ograničenje iz Europskog zakonika, odnosno kao administrativno opterećenje investitora koje može otegotno utjecati na razvoj 5G-a u RH. Uzevši navedeno u obzir, a kako bi se zadovoljile obveze uz Europskog zakonika, A1 ukazuje da je nužno omogućiti postavljanje malih ćelija temeljem tehničkog rješenja, a bez obveze izrade glavnog projekta kao i bez obveze ishođenja građevinske i uporabne dozvole, te bez tehničkog pregleda. Naime, postavljanje i puštanje u rad, odnosno uporaba takve male ćelije kao radijske postaje već podliježe ispunjenju obaveza ishođenja prethodnih dozvola od strane Ministarstva zdravstva i HAKOM-a temeljem propisa koji reguliraju postavljanje i puštanje u rad radijskih postaja i zaštitu od elektromagnetskog zračenja. Slijedom navedenog, a kako bi se omogućilo postavljanje malih ćelija bez glavnog projekta, kao i bez građevinske i uporabne dozvole, te bez tehničkog pregleda, predlažemo dodati točku 14. u čl. 3. st. 1. Pravilnika o jednostavnim građevinama, na način da ista glasi: „14. na građevini kojim se postavlja bežična pristupna točka male snage i kratkog dometa (mala ćelija) kao elektronička komunikacijska oprema“. b) Definirati da se za postavljanje antenskih prihvata ne izdaje uporabna dozvola (i) Nadalje, u čl. 6. Pravilnika o jednostavnim građevinama propisane su iznimke od obveze ishođenja uporabne dozvole za gradnju građevina i radova obuhvaćenih Pravilnikom o jednostavnim građevinama. S time u vezi, A1 još jednom ukazuje da je hrvatskim propisima prepoznat značajan utjecaj EKI na cjelokupno društvo i dugoročan gospodarski rast. Iz navedenih razloga nužno je Pravilnikom o jednostavnim građevinama definirati rješenja koja će omogućiti investitorima bržu i jednostavniju izgradnju EKI smanjenjem administrativnog opterećenja, i to prepoznavanjem antenskih prihvata kao jednog od izuzetaka od obveze ishođenja uporabne dozvole, budući da ne predstavljaju značaj zahvat u prostoru. Time neće biti dovedena u pitanje sigurnost postupka gradnje, budući da glavni projekt, na temelju kojeg bi se izvodili radovi mora sadržavati potvrde javnopravnih tijela propisane posebnim propisima, a osim navedenog, investitor bi morao osigurati i stručni nadzor. Naime, uporabna dozvola predstavlja kontrolni mehanizam kojim nadležno tijelo provjerava je li konkretna građevina izgrađena u skladu s aktom o gradnji (glavnim projektom ili drugim aktom) te odgovara li svojom namjenom, smještajem i vanjskim mjerama prostornom planu u vrijeme izrade glavnog projekta. Budući da se antenski prihvati, sukladno Uredbi Vlade, ne planiraju u dokumentima prostornog uređenja, to kontrola odgovara li antenski prihvat svojim smještajem i vanjskim mjerama prostornom planu nije potrebna izdavanjem uporabne dozvole. Osim navedenog, kontrola usklađenosti gradnje s glavnim projektom, može biti postignuta i alternativnim mehanizmima koje Zakon o gradnji već nudi, a to je, npr. mogućnost sankcioniranja sudionika u gradnji ukoliko postupaju protivno propisanim obavezama. Slijedom navedenog, A1 predlaže ukidanje uporabne dozvole za postavljanje antenskih prihvata na postojeće građevine, na način da se dopuni odredba iz čl. 4. prijedloga Pravilnika o izmjenama, kojim se mijenja članak 6. Pravilnika o jednostavnim građevinama, na način da isti glasi: „Članak 6. mijenja se i glasi: „Za gradnju građevina i izvođenje radova iz članaka 2., 3., 3.a, 4. točke 1. podtočaka c) i d), točke 2., točke 3., točke 4., točke 5., točke 6., točke 7., točke 8., točke 10., točke 11., točke 12. podtočke a), točke 14., točke 17., točke 20., točke 23., članka 5. točke 8. (za antenski prihvat) i 5.a ovoga Pravilnika ne izdaje se uporabna dozvola.“ (ii) Razjasniti da se za postavljanje radijskih postaja i radijske opreme (antenskog sustava) na postojeće antenske stupove ne izdaje uporabna dozvola A1 podredno ukazuje, da se na antenske stupove i prihvate koji prema propisima o gradnji nedvojbeno predstavljaju postojeće građevine, postavljaju radijske postaje (odašiljači i prijemnici) i radijska oprema, tj. antene / antenski sustav kao dodatak odašiljaču i prijemniku. Radijske postaje i radijska oprema se postavljaju sukladno Pravilniku o posebnim uvjetima postavljanja i uporabe radijskih postaja (NN 18/15, 45/12), ali i Zakonu o zaštiti od neionizirajućeg zračenja (NN 91/10) i Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskog polja (NN 91/10, 31/19), uz obvezu prethodnog ishođenja odgovarajućih dozvola za uporabu od strane Ministarstva zdravstva i HAKOM-a. Točnije, prije postavljanja i izmjena radijskih postaja na postojećoj građevini potrebno je od Ministarstva zdravstva i ishoditi: 1) suglasnost za postavljanje radijskih postaja temeljem izrađenog elaborata proračuna elektromagnetskih polja; te 2) rješenje kojim se dozvoljava uporaba radijskih postaja po njihovom puštanju u rad, uz prethodnu izradu elaborata mjerenja elektromagnetskih polja. Pri ocjeni i izdavanju navedenih odobrenja Ministarstvo zdravstva primjenjuje sve svjetske i europske standarde, dakle smjernice ICNIRP-a (International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection) u djelu izloženosti opće populacije koje je međunarodno tijelo za zaštitu od neionizirajućih zračenja te Direktive Europskog parlamenta 2013/35/EU i Vijeća o pogledu izloženosti radnika koji rade s izvorima elektromagnetskih polja. Osim navedenog, prije postavljanja i izmjena radijskih postaja potrebno je ishoditi i potvrdu HAKOM-a o usklađenosti radijske postaje s dopuštenim razinama elektromagnetskih polja utvrđenim Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja. A1 ukazuje da radijske postaje na postojećem antenskom stupu kao postojećoj infrastrukturi ne predstavljaju zasebne građevine u smislu Zakona o gradnji, te se njihovo postavljanje ima smatrati izvođenjem radova na postojećoj infrastrukturi, a kojim se ne mijenjaju lokacijski uvjeti sukladno kojima je takva infrastruktura postavljena, radi čega ne bi trebalo biti potrebno ishođenje nove uporabne dozvole. Također, zamjenom radijske opreme, odnosno antenskog sustava na postojećem antenskom stupu kao postojećoj infrastrukturi, a koja ne utječe na mehaničku otpornost i stabilnost antenskog stupa, odnosno nosivost konstrukcije, ne mijenja se usklađenost antenskog stupa s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađen. Iz navedenog razloga, niti takvi radovi ne predstavljaju rekonstrukciju postojećeg antenskog stupa koja bi podlijegala ishođenju nove uporabne dozvole. Radi navedenog, potrebno je radi otklanjanja svake sumnje, te osiguranja ujednačenog postupanja izvršnih tijela prostornog planiranja i građenja, kao i građevinskih inspektora izričito propisati da uporabna dozvola za takve radove nije potrebna. Predlažemo u članku 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, kojim se mijenja čl. 6. st. 1. Pravilnika o jednostavnim građevinama, predvidjeti kao iznimku od izdavanja uporabne dozvole: „postavljanje elektroničke komunikacijske opreme (radijska postaja i radijska oprema) na antenski stup i antenski prihvat, te zamjena antenskog sustava, te elektroničke komunikacijske opreme (radijska postaja i radijska oprema) na postojećoj građevini bez utjecaja na mehaničku otpornost i stabilnost građevine.“ Zaključak: Predloženim izmjenama Pravilnika o jednostavnim građevinama se osigurava jednostavna i troškovno efikasna izgradnja/održavanje širokopojasne mreže velikih brzina kroz: - znatno skraćenje rokova postavljanja mreže; - niže troškove izgradnje/održavanja; - stvaranje poticajnog okruženja za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina, a što je sve u skladu Direktivom 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (SL L 155, 23. 5. 2014.), Strategijom i Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (NN 121/16). Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog za izuzimanje od obveze izdavanja uporabne dozvole za antenske prihvate (članak 6. stavak 1. Pravilnika) jer se radi o građevini koja služi za obavljanje dijelatnosti te se stoga za istu sukladno ZOG-u izdaje uporabna dozvola. Ostali prijedlozi nisu predmet ovih izmjena i dopuna.