Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti za 2020. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Sindikat umirovljenika Hrvatske PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Ovim putem protestiramo što u Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava za 2020. godinu nije uvršten Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Sindikata umirovljenika Hrvatske je već, u okviru tekućih rasprava za poreznu reformu, pokrenuo inicijativu glede odredaba o obustavi isplate mirovine određenim kategorijama umirovljenika. Smatramo da postojeće zakonsko uređenje rada uz primanje mirovine ima brojne nedostatke koje bi trebalo riješiti u što kraćem roku, jer prema nejasnim kriterijima dijeli umirovljenike na različite kategorije i na taj način diskriminira značajan broj zaposlenih umirovljenika. U nastojanju da se postojeće stanje ispravi, predlažemo sljedeće izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju: 1. Uvođenje prava na rad bez izuzetaka, odnosno kategorija umirovljenika Neshvatljivo je da je donositelj zakona ostao kod stare socijalističke formulacije o zabrani rada uz mirovinu, te se s desecima izuzeća stvara zbrka. Po novom zakonskom slovu zabrana rada se odnosi samo na kategoriju obiteljskih umirovljenika, te invalida s općom nesposobnosti. Također, neuvrštavanjem u ovu odredbu mogućnosti da se zaposle bez obustave isplate mirovine, u nepovoljan su položaj stavljeni, između ostalih, i korisnici obiteljske mirovine. Oni su zbog toga u vrlo nepovoljnoj situaciji, zato što su njihove mirovine niže od prosječnih, a 94 posto ih čine žene kao ugroženija kategorija na tržištu rada i u mirovinskom sustavu. Za korisnike obiteljske mirovine nema nikakvog osnova za isključivanje iz prava na rad, jer njihovo pravo je također izvedeno iz prava na mirovinu temeljem rada. Upravo suprotno, zakonodavno je tijelo u više navrata pogodovalo proširenju prava na rad do punog radnog vremena za umirovljene prema posebnim propisima, a bez ikakvog ustavnog i zakonski osnovanog razloga. Smatramo da je trebalo uvesti pravo rada svim kategorijama umirovljenika, uključujući i obiteljske umirovljenike. Predlažemo izmjenu članka 99. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13-115/18) na način da se stavci 1. 2. i 4., izmijene na sljedeći način: Članak 99. stavak 1. – „Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovine se obustavlja.“ – mijenja se i glasi: „Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovine se ne obustavlja.“ Članak 99. stavak 2. – „Korisniku mirovine koji se zaposli u međunarodnoj organizaciji sa sjedištem u državi u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili u instituciji Europske unije na koju se primjenjuje Zakon o prijenosu mirovinskih prava (»Narodne novine«, br. 117/17.), odnosno zastupniku u Europskom parlamentu za razdoblje trajanja mandata u smislu članka 93.a. ovoga Zakona obustavlja se isplata mirovine.“ – mijenja se i glasi: „Korisniku mirovine koji se zaposli u međunarodnoj organizaciji sa sjedištem u državi u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili u instituciji Europske unije na koju se primjenjuje Zakon o prijenosu mirovinskih prava (»Narodne novine«, br. 117/17.), odnosno zastupniku u Europskom parlamentu za razdoblje trajanja mandata u smislu članka 93.a. ovoga Zakona ne obustavlja se isplata mirovine.“ Članak 99. stavak 4. – „Korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kojemu je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu prema članku 58. stavku 1. i članku 175. stavcima 7. i 8. ovoga Zakona, ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje obustavlja se isplata mirovine.“ – mijenja se i glasi: „Korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kojemu je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu prema članku 58. stavku 1. i članku 175. stavcima 7. i 8. ovoga Zakona, ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje ne obustavlja se isplata mirovine.“ Predlažemo izmjenu članka 69. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13-115/18) na način da se stavci 6. i 8. izmijene na sljedeći način: Članak 69. stavak 6. – „Korisniku prava na obiteljsku mirovinu iz stavka 5. ovoga članka koji stupi u radni odnos ili počne obavljati djelatnost kao osoba s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti po osnovi koje postoji obveza na mirovinsko osiguranje prema ovome Zakonu, isplata obiteljske mirovine se obustavlja. Nakon prestanka obveznog osiguranja ponovno se uspostavlja isplata obiteljske mirovine.“ – mijenja se i glasi: „Korisniku prava na obiteljsku mirovinu iz stavka 5. ovoga članka koji stupi u radni odnos ili počne obavljati djelatnost kao osoba s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti po osnovi koje postoji obveza na mirovinsko osiguranje prema ovome Zakonu, isplata obiteljske mirovine se ne obustavlja.“ Članak 69. stavak 8. – „Dijete iz stavaka 2. i 3. ovoga članka koje je ostvarilo obiteljsku mirovinu na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti prema članku 39. stavku 4. ovoga Zakona ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost po osnovi koje postoji obveza osiguranja prema ovome Zakonu, ali mu se obustavlja isplata mirovine za vrijeme trajanja osiguranja, kao i djetetu iz stavka 6. ovoga članka.“ – mijenja se i glasi: „Dijete iz stavaka 2. i 3. ovoga članka koje je ostvarilo obiteljsku mirovinu na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti prema članku 39. stavku 4. ovoga Zakona ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost po osnovi koje postoji obveza osiguranja prema ovome Zakonu.“ 2. Pravo izbora forme rada pod jednakim uvjetima Smatramo da je trebalo svim kategorijama umirovljenika s pravom na rad omogućiti pravo izbora rada na pola odnosno u punom radnom vremenu, uz zadržavanje cijele odnosno pola mirovine. Uvođenjem prava na rad u punom radnom vremenu, a uz zadržavanje pola mirovine, samo za neke umirovljenike prema posebnim propisima, diskriminiraju se svi ostali kojima nije ostavljeno takvo pravo izbora. Predlažemo izmjenu članka 99. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13-115/18) na način da se stavak 3. briše. 3. Isplata mirovine korisnicima najniže mirovine koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje Smatramo da je trebalo omogućiti isplatu mirovine korisnicima najniže mirovine koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, jer oni spadaju u najranjiviju društvenu skupinu, odnosno u društvenu skupinu kojoj je zakonska zaštita najpotrebnija. Za ovakav tretman ove kategorije umirovljenika nema nikakve logike, tim više što je ova kategorija umirovljenika, koja se već nalazi u teškom društvenom položaju, na ovaj način još jednom dovedena u težak položaj, odnosno diskriminirana je prema određenim kategorijama umirovljenika, prema nejasnim kriterijima. Predlažemo izmjenu članka 90. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13-115/18) na način da se stavak 7. izmijeni na sljedeći način: Članak 90. stavak 7. – „Korisniku starosne, prijevremene starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i invalidske mirovine ostvarene zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti iz članka 56. ovoga Zakona, kao i korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ostvarene do stupanja na snagu ovoga Zakona, najniža mirovina ne pripada za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.“ – mijenja se i glasi: „Korisniku starosne, prijevremene starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i invalidske mirovine ostvarene zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti iz članka 56. ovoga Zakona, kao i korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ostvarene do stupanja na snagu ovoga Zakona, najniža mirovina pripada za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.“ Predlažemo izmjenu članka 175. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13-115/18) na način da se stavak 3. izmijeni na sljedeći način: Članak 175. st. 3. – „Korisnicima mirovine iz stavka 2. ovoga članka za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na osnovi koje su obvezni na mirovinsko osiguranje ne isplaćuje se najniža mirovina.“ – mijenja se i glasi: „Korisnicima mirovine iz stavka 2. ovoga članka za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na osnovi koje su obvezni na mirovinsko osiguranje isplaćuje se najniža mirovina.“ Smatramo da bi predloženim izmjenama sve skupine umirovljenika koje se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje bile dovedene u ravnopravan položaj. Nije prihvaćen Ad 1. – Uvođenje prava na rad bez izuzetaka, osim gdje je to zdravstveno utemeljeno Zakonom o mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: ZOMO) čije su izmjene stupile na snagu 1. siječnja 2019. godine, znatno je proširen krug osoba koje istovremeno mogu primati mirovinu i raditi pola radnog vremena. Izvan kruga tih umirovljenika ostali su korisnici obiteljskih mirovina i korisnici invalidskih mirovina zbog opće nesposobnosti za rad. Kod korisnika invalidskih mirovina zbog opće nesposobnosti za rad, razlog da se ne dozvoli istovremena isplata mirovine i isplata plaće je upravo zdravstveni. Dakle, ako je kod osobe nastupio potpuni gubitak radne sposobnost, onda takva osoba zbog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti raditi, pa samim time ne može biti u skupini korisnika koji mogu primati mirovinu i plaću. Naime, prema definiciji sadržanoj u odredbi članka 39. stavka 4. ZOMO, potpuni gubitak sposobnosti za rad postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti, iz čega proizlazi da takav korisnik ne može više raditi, iz razloga što kod njega više nema preostale radne sposobnosti. U odnosu na korisnike obiteljskih mirovina, potrebno je naglasiti da su u našem mirovinskom sustavu uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu blaži u odnosu na većinu država, posebno u odnosu na starosnu dob bračnog/izvanbračnog druga umrlog osiguranika (50 godina). Ako bi se omogućio rad do polovice punog radnog vremena uz isplatu obiteljske mirovine, povećao bi se poticaj udovicama/udovcima da u većem broju ostvaruju obiteljsku mirovinu, a povećanjem broja korisnika obiteljske mirovine povećali bi se i rashodi za mirovine. S obzirom na znatno blaže uvjete za priznanje prava na obiteljsku mirovinu, omogućavanje rada uz istovremenu isplatu mirovine za ovu kategoriju umirovljenika iziskivalo bi redefiniranje svih postojećih uvjeta, kao i načina izračuna obiteljske mirovine. Također, treba imati u vidu da postoje korisnici obiteljske mirovine koji su to pravo ostvarili jer im je obiteljska mirovina bila povoljnija, iako su stekli uvjet i za starosnu mirovinu. Ti korisnici mogu odabrati korištenje svoje starosne mirovine i uz nju raditi do polovine punog radnog vremena, u kojem slučaju su izjednačeni s ostalim korisnicima starosne mirovine. Nadalje, pravo na rad korisnika mirovine ničim nije ograničeno, ali je ograničena mogućnost da istovremeno prima mirovinu i plaću. Prihvaćanje prijedloga za izmjenu članka 99. ZOMO na način da se korisniku mirovine koji se zaposli isplata mirovine ne obustavlja, odnosno omogućavanje isplata mirovine korisnicima koji se zaposle u međunarodnoj organizaciji sa sjedištem u drugoj državi EU, zastupnicima u Europskom parlamentu ili osobama na koje se primjenjuje Zakon o prijenosu mirovinskih prava, dovelo bi do značajnog porasta broja umirovljenika. Ovakvo rješenje bi, s obzirom na negativne trendove, a posebno nepovoljan omjer broja osiguranika u odnosu na broj umirovljenika, negativno utjecalo na dugoročnu održivost mirovinskog sustava. Ad 2. – Pravo izbora forme rada pod jednakim uvjetima Omogućavanjem rada u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine u umanjenom iznosu posebnoj kategoriji umirovljenika koji su mirovinu ostvarili prema posebnim propisima o pravima djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja, osigurava se potreban broj relativno mlađih osoba u deficitarnim zanimanjima za potrebe djelatnosti gdje su potrebna znanja, kompetencije i sposobnosti koje posjeduje navedena kategorija korisnika. Radi se o umirovljenicima koji su starosnu mirovinu stekli u posebnom sustavu u relativno ranoj životnoj dobi prema posebnim propisima zbog otežanih uvjeta rada na tim poslovima, koji se ne mogu obavljati nakon određene dobi. Dakle, ovdje se također radi o iznimci, a ne pravilu, jer se u općem mirovinskom sustavu ovo pravo osigurava samo za dvije specifične kategorije umirovljenika. Ad 3. – Isplata mirovine korisnicima najniže mirovine koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje Najniža mirovina je zaštitni institut temeljen na načelu solidarnosti koji se primjenjuje u slučaju kada osiguranik za vrijeme razdoblja osiguranja nije ostvarivao dovoljan prihod koji bi mu omogućio odgovarajuću razinu prihoda u starosti. Razlika između mirovine koju ostvaruje na temelju takvog prihoda i najniže mirovine, koju jamči država, plaća se iz državnog proračuna. Najnižom mirovinom se, dakle osigurava najniža razina prava iz mirovinskog sustava za one korisnike koji si tu razinu prava nisu mogli osigurati temeljem svojih prihoda koje su ostvarivali za vrijeme rada. Stoga sukladno važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju ta mirovina ne pripada korisniku za vrijeme zaposlenja, već se isplaćuje mirovina razmjerno njihovim uplatama u mirovinski sustav, odnosno prema njihovom ostvarenom stažu i plaćama. Svakako treba ostaviti otvorenu opciju da se ovo pitanje dodatno razmotri, prije svega zbog značajnog broja korisnika najniže mirovine, ali je za to potrebno napraviti detaljne analize i projekcije fiskalnih učinaka kako bi se nedvojbeno utvrdila realna mogućnost ovakvog rješenja.