Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 VEDRAN ŠULENTIĆ PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 11. Ovo je nedovoljno precizno definirano. Okvirna smjernica, priloga drugog propisa koji s ovim nema izravne veze omogućava široko tumačenje na različite načine. Nije prihvaćen U prilogu II. Pravilnika o izradi procjene rizika (Narodne novine, br. 112/14) navedeno je da su poslovi s malim rizicima u smislu odredbi ovoga pravilnika administrativni, uredski poslovi i slični poslovi te su detaljno dani primjeri tih poslova, uz napomenu da se i za navedene poslove također provodi procjena rizika koja će u konačnici potvrditi radi li se u pojedinom slučaju o poslovima s malim rizicima ili ne.
2 VEDRAN ŠULENTIĆ PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 5. st 5. podstavak 3. Potrebno je bolje definirati tko će biti dužan osigurati sredstva rada Stručnjaka ZNR? Prije svega mislim na prostoriju, stol, računalo(opremljeno prikladnim i legalnim software-om), papir, pisač... Nije prihvaćen U slučaju ugovaranja obavljanja poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom, poslodavac i ovlaštena osoba mogu ugovorom riješiti pitanja koja nisu predmet ovog Pravilnika, kao što su pitanja vezano za sredstava koja su potrebna za obavljanje ugovorenih poslova.
3 VEDRAN ŠULENTIĆ PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 5. Zašto se obavljanje poslova s ovlaštenim osobama može ugovarati samo u slučaju objektivnih i opravdanih razloga? Mišljenja sam da je takav način nabolji, najjednostavniji za većinu poslodavaca, jer nemaju svi materijalne, niti kadrovske mogućnosti za samostalno zapošljavanje Stručnjaka ZNR? Ako poslodavac smatra da mu je bolje zaposliti Stručnjaka, neka ga zaposli, ali treba ostaviti poslodavcima mogućnost samostalnog odabira. Nije prihvaćen Odredbe članka 5. usklađene su s odredbama članka 20. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18). Okvirna Direktiva 89/391 EEZ naglašava kako ta osoba prvenstveno treba biti iz redova poslodavca.
4 VEDRAN ŠULENTIĆ PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 4. Tko će i na koji način dokazivati sticanje potrebnih znanja o zaštiti na radu tijekom školovanja, i koliko je to zbilja realno očekivati? Državni stručni ispit za poslove građenja sadržava materiju zaštite na radu, ali nedovoljno opsežno da bi netko postao stručnjak zaštite na radu. Majstorski ispiti su totalno loše koncipirani, ograničeno sadržavaju i gradivo bitno za obavljanje djelatnosti, a zaštitu na radu još manje. Predlažem brisati podstavke 2), 3), 4). Nije prihvaćen Poslodavci i njihovi ovlaštenici koji poslove zaštite na radu obavljaju u skladu s člankom 4. Pravilnika ne smatraju se stručnjacima zaštite na radu.
5 VEDRAN ŠULENTIĆ PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 4. st. 1. je neprecizan. Definira kako poslove zaštite na radu može obavljati poslodavac samostalno, ili njegov ovlaštenik. Ovlaštenik i Stručnjak ZNR imaju različite opise poslova, i ne mogu efikasno obavljati oboje. Predlažem brisati sintagmu: "ili njegov ovlaštenik". Nije prihvaćen Odredbe članka 4. odnose se samo na poslodavce koji zapošljavaju do uključivo 49 radnika a vezane su za odredbe članka 20. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18), i odredbu članka 23. Zakona o zaštiti na radu prema kojoj poslodavac može provođenje zaštite na radu prenijeti u pisanom obliku na svojeg ovlaštenika u okviru njegovog djelokruga rada. Kod manjih poslodavaca s nižom organizacijskom strukturom, gdje je lakše praćenje i upravljanje, i gdje su ograničeni ljudski resurs, daje se mogućnost da ovlaštenik preuzme zadaće stručnjaka zaštite na radu.
6 Marijana Kaurić PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 10. Ovo kasni već godinama. Mislim da je to jedini pametni komentar. Imamo komore raznih zvanja iz kojih se samo iskopira princip ali ne... mi valjda želimo nešto topliju vodu. Prihvaćen Odredbom članka 10. Pravilnika omogućava se provedbe stalnog stručnog usavršavanja, obavještavanja i razmjene informacija u području zaštite na radu.
7 Marijana Kaurić PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 7. Komentar na članak 7. i članak 8. Nije točno definirano što znači "obavljanje poslova". Odnosno dogodi se da imate firmu sa 550 radnika, jednog stvarnog zaposlenog stručnjaka imate za te poslove, drugog ugovorite na manji broj sati i imate zakonsku pokrivenost, a jedan stručnjak se ubija od poslova jer sam ne može pohvatati sve što stručnjak treba raditi. Da kažemo da stručnjaci jako dobro znaju da kada su u društvima često rade dodatne zadatke koje nemaju veze sa zaštitom na radu jer inače "i tako nemamo posla". Ponovo, ne mogu svi u isti koš, ali ovo je ponovo moje konkretno radno iskustvo! 500 stalno zaposlenih + 250-300 sezonaca, 115 izdvojenih lokacija i 1 stručnjak zaštite na radu i zaštite od požara (1 osoba!). Tko takva društva nadzire i kako mogu tako raditi godinama?!? Mislim da je vrijeme da se definiraju uvjeti nadzora osim pisanja pravilnika kojih se dio korektnih i savjesnih poslodavaca drži, a dio ne. I to samo zato jer ih se ne provjerava. Nije prihvaćen Poslovi zaštite na radu definirani su odredbama članka 21. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18), a u skladu s odredbom članka 20. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu poslodavac je obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika, uz napomenu da poslodavac može uz ispunjavanje minimalnih zahtjeva propisanih člankom 20. Zakona o zaštiti na radu i odredbama ovoga Pravilnika dodatno također ugovarati obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenim osobama.
8 Marijana Kaurić PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 5. Ne bih se složila s komentarom o davanju izbora poslodavcima za ugovaranje poslova s ovlaštenim osobama. Onda ih ponovo pola neće imati zaposlenog stručnjaka. Prije 2014. godine se upravo do 249 zaposlenih moglo ugovarati s vanjskim društvima poslove - i 90% firmi je to radilo i ZNR je tada je šta je - čast iznimkama! Zar zaista mislite da stručnjak u xy tvrtki može imati ugovor sa 2-3 firme sa 200 zaposlenih i možda 50 ili više izdvojenih lokacija i kvalitetno obavljati svoj posao? Iz iskustva koje sam prošla s obje strane - nije moguće. A i jako dobro znamo da taj stručnjak uz te poslove radi još najčešće ispitivanja u drugim društvima, osposobljavanja, pisanja dokumenata, a sam ugovor često bude samo pro forma. Izuzmimo zaista administrativne poslove, u takvim društvima u redu, ali sve visokorizične djelatnosti trebaju imati stručnjaka ZNR u svojoj firmi. Jedino se tako može kvalitetno provoditi zaštita na radu jer su u takvim djelatnostima problemi i potreba za rješavanjem problema svakodnevni, a ne povremeni, pa da imaš 1x tjedno ili 1x mjesečno nekoga tu negdje... Nije prihvaćen Mogućnost ugovaranja obavljanja poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom postoji za “male poslodavce” koji zapošljavaju do uključivo 49 radnika, uz napomenu da je odgovornost za organiziranje i provođenje zaštite na radu na poslodavcu te navedeni poslodavci ne moraju nužno imati zaposlenog stručnjaka zaštite na radu već poslove zaštite na radu mogu obavljati u skladu s odredbom članka 4. Pravilnika.
9 Marijana Kaurić PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 3. Slažem se s prvim komentarom g. Mavrinca, a uz to kao i moj komentar na čl. 2 (pa sve do članka 8.) sve je to lijepo već definirano ali ponovo smatram da treba postaviti pitanje koliko se puta u nadzoru zaista tražilo da osim Uvjerenja o položenom stručnom ispitu ZNR provjeri i završeno ranije obrazovanje stručnjaka zaštite na radu zaposlenog kod poslodavca. Odnosno da li zaista ispunjava uvjete propisane pravilnikom. Nije prihvaćen Pitanja vezana za inspekcijski nadzor uređuju se posebnim propisima, tj. Inspekcijski nadzor i način obavljanja istog nisu predmet ovog Pravilnika
10 Marijana Kaurić PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 2. Mislim da je potrebno napisati odnosno definirati iz GLAVNE djelatnosti poslodavca. Znamo kako se djelatnost definira, registriraš milijon djelatnosti za tvrtku i radiš totalne nepovezane poslove pod upisanim djelatnostima tvrtke. Iako nisam sigurna od 2014. do danas koliko je inspektora u nadzoru zaista tražilo da osim Uvjerenja o položenom stručnom ispitu ZNR provjeri i završeno ranije obrazovanje stručnjaka zaštite na radu zaposlenog kod poslodavca. Odnosno da li zaista ispunjava uvjete propisane pravilnikom. Nije prihvaćen Djelatnost poslodavca utvrđuje se u inspekcijskom nadzoru na temelju stvarnih poslova koje radnici obavljaju kod poslodavca neovisno o broju registriranih djelatnosti te u tom smislu nije potrebno posebno naglašavati “glavnu djelatnost”.
11 INA Industrija nafte d.d. PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 5. U članku 5. nedostaje stavak 2. postoji stavak (1) sa svojih 5 podtočaka. Prihvaćen Primjedba se uvažava
12 INA Industrija nafte d.d. PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 5. U članku 5 stavak (5) postavlja se pitanje realno, što sprečava poslodavca da bilo koju osobu proglasi osobom koja će obavljati poslove ZNR? Zar je doista realno za očekivati da će netko ugovarati poslove ako se može sakriti iza definicije „posjedovanja potrebnih znanja“? Ako se ne propišu kriteriji kako se do „potrebnih znanja“ dolazi i tko je kompetentan za provjeru istih, ovo je bespredmetno i pruža prostor za manipulaciju. Nije prihvaćen Poslove zaštite na radu kod poslodavca može obavljati stručnjak zaštite na radu odnosno poslodavac sam ili njegov ovlaštenik te su s tim u vezi člankom 3. i 4. Pravilnika propisani uvjeti koje isti trebaju ispunjavati.
13 INA Industrija nafte d.d. PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 4. U članku 4. stavak (2) mišljenja smo kako je ovaj stavak nedorečen. naime nije jasno na koji će se način ovo dokazivati? Tko će provjeravati i koja su to „potrebna“ znanja u konačnici? Nije prihvaćen Prema ustaljenoj praksi, dokaz o stečenim znanjima iz zaštite na radu tijekom školovanja je npr. svjedodžba u kojoj je kao poseban predmet navedena zaštita na radu, sigurnost i zaštita zdravlja, sigurnost na radu i sl., ili drugi dokaz iz kojeg je vidljivo da je tijekom školovanja zaštita na radu bila obuhvaćena kao posebni predmet.
14 DANIJEL MAVRINAC PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 3. S obzirom da je zaštita na radu multidisciplinarna znanost mišljenja sam da Stručnjak zaštite na radu može biti isključivo osoba koja ima završen minimalno preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus). Obrazovanje koje se dobije sa završenom srednjom školom nije dovoljno da pokriju sva područja koja obuhvaća zaštita na radu. Nije prihvaćen Odredbom članka 2. stavka 3. Pravilnika propisano je koje obrazovanje treba imati stručnjak zaštite na radu koji kod poslodavca obavlja poslove zaštite na radu a pravilnikom je također propisano koji stručnjaci obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca ovisno o broju zaposlenih.
15 Ante Barisic PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 10. Vrlo pozitivna odredba. Potrebno uključiti i osobe koje vrše nadzor iz zaštite na radu, odnosno državne inspektore. Nije prihvaćen Na rad inspektora odnose se odredbe Zakona o državnom inspektoratu i tiču se nadzora a ne obavljanja poslova zaštite na radu.
16 Ante Barisic PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 9. Ovdje je potrebno točno definirati koliko je maksimalni broj ukupno zaposlenih jer po ovome se može dogodite da se više poslodavaca nalaze u ograđenom prostoru ( isti poslovni krug ) te zajedno zapošljavaju preko 2000 ljudi, a za obavljanje poslova zaštite na radu imaju zaposlenog 1 zajedničkog stručnjaka zaštite na radu. Nije prihvaćen U skladu s odredbom članka 20. stavka 7. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18), maksimalni broj zaposlenih je zbroj zaposlenih kod svih poslodavaca koji zajednički organiziraju obavljanje poslova zaštite na radu.
17 Ante Barisic PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 8. Smatram da ukoliko bi se poslovi unaprijeđenja sigurnosti na radu odradile na pravi način, nije dovoljan broj od samo 1 stručnjaka zaštite na radu 2.stupnja i jedan stručnjak zaštite na radu 1. stupnja kod poslodavca koji zapošljava od 250 do 499 radnika. Kod ovakvog poslodavca potrebno je da poslove zaštite na radu obavlja najmanje dva stručnjaka zaštite na radu 2. stupnja. Nije prihvaćen Odredbom članka 7. i 8. Pravilnika je propisan minimum zahtjeva, a uvažavajući odredbu članka 20. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18), iz procjene rizika, stanja zaštite na radu i broja radnika može proizlaziti i potreba za većim brojem stručnjaka zaštite na radu kod poslodavca.
18 Ante Barisic PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 7. Smatram da ukoliko bi se poslovi unaprijeđenja sigurnosti na radu odradile na pravi način, nije dovoljan broj od samo 1 stručnjaka zaštite na radu kod poslodavca koji zapošljava od 50 do 249 radnika. Također slažem se sa komentarom gospođe Marijane Kaurić. Nije prihvaćen Odredbom članka 7. i 8. Pravilnika je propisan minimum zahtjeva, a uvažavajući odredbu članka 20. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18), iz procjene rizika, stanja zaštite na radu i broja radnika može proizlaziti i potreba za većim brojem stručnjaka zaštite na radu kod poslodavca.
19 Ante Barisic PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 5. Slažem se u potpunosti sa gospođom Marijanom Kaurić. Nije prihvaćen Poslove zaštite na radu kod poslodavca može obavljati stručnjak zaštite na radu odnosno poslodavac sam ili njegov ovlaštenik te su s tim u vezi člankom 3. i 4. Pravilnika propisani uvjeti koje isti trebaju ispunjavati.
20 Ante Barisic PRAVILNIKO OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU , Članak 3. S obzirom da je zaštita na radu multidisciplinarna znanost mišljenja sam da Stručnjak zaštite na radu može biti isključivo osoba koja ima završen minimalno preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) tehničkih znanosti ili završen studij sigurnosti na radu. Razlog tome leži u činjenici da ovakvim pravilnikom osobe koje su završile fakultet, ali u srednjoškolskom i akademskom obrazovanju nisu se susreli sa predmetima kao što su na primjer : fizika, mehanika, osnove elektrotehnike, kemija , mogu obavljati poslove stručnjaka zaštite na radu a nemaju adekvatno znanje za obavljanje te funkcije. Jedan od primjera vam može biti : osoba je završila srednju školu ekonomski smjer, nakon toga je završila ekonomski fakultet i postala prvostupnik. Ta osoba položi stručni ispit zaštite na radu i zaposli se kod poslodavca koji se bavi poslovima izgradnje visokonaponske električne mreže- kako da ta osoba bude kompetentna u implementiranju mjera za sigurnost i zaštitu radnika ? Nije prihvaćen Članak 3. Pravilnika usklađen je s člankom 2. stavkom 3. Pravilnika prema kojem stručnjak zaštite na radu koji kod poslodavca obavlja poslove zaštite na radu, odnosno poslodavac koji sam obavlja poslove zaštite na radu ili njegov ovlaštenik moraju imati odgovarajuće obrazovanje iz područja tehničkih, biotehničkih ili prirodnih znanosti ili iz drugog područja koje odgovara djelatnosti poslodavca. Prema navedenoj odredbi stručnjak zaštite na radu npr. s obrazovanjem na području ekonomije ne može obavljati poslove zaštite na radu kod poslodavca koji se bavi građenjem. U manje rizičnim djelatnostima ili u djelatnostima gdje rizici ne proizlaze dominatno iz mehaničkih, električnih ili kemijskih opasnosti, stručnjaci zaštite na radu mogu biti i stručnjaci drugih struka (primjerice gdje su dominatne kemijske ili biološke štetnosti može biti u svojstvu stručnjaka zaštite na radu liječnik, biolog ili dr. veterinarske medicine)