Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Termoplin d.d. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 1. Predlažemo da se članak 13. stavak 5. Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14 i 116/18) promijeni tako da glasi: „(5) Ministarstvo rješenjem iz stavka 4. ovoga članka stranki obveznici određuje početnu osnovicu obveze u visini 1,5% njihove godišnje prodaje energije krajnjim kupcima u pretprošloj godini bez energije koju je opskrbljivač energije isporučio krajnjim kupcima kao opskrbljivač u obvezi javne usluge.“ Obrazloženje:  Opskrba plinom u obvezi javne usluge obavlja se u potpunosti kao regulirana djelatnost, što znači da svi troškovi moraju biti obuhvaćeni Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu (NN 34/18). Slijedom predmetne Metodologije, neovisno od iznosa naknade za neostvarene uštede, bit ćemo prisiljeni zatražiti povećanje tarifne stavke kako bismo ostvarili odgovarajuća ulaganja odnosno kako bismo podmirili troškove neostvarenih ušteda. Kako bi se izbjegla takva situacija, predlažemo da se početna osnovica izračuna na način kako smo predložili. Početna osnovica = 1,5%*(Ukupna količina isporučene energije krajnjim kupcima – Energija koju je opskrbljivač energije isporučio krajnjim kupcima kao opskrbljivač u obvezi javne usluge) [kWh] Predlažemo da se u članku 13. iza stavka 14. doda novi stavak 15. koji glasi: „(15) Iznos iz stavka 14. ovoga članka određuje se na način da se neostvareni dio obveze iz prethodne godine koja prelazi 10% u kWh pomnoži s 12% iznosa ulaganja Fonda u alternativne mjere u kalendarskoj godini koja je prethodila godini u kojoj je obveza određena, izraženog u kn/kWh. Obrazloženje:  Termoplin d.d. kao jedan od obveznika sustava uštede podržava inicijativu predlagatelja, ali smatra kako predloženi iznos jedinične naknade od 1,1, kn/kWh i dalje povećava rizik obavljanja djelatnosti opskrbe plinom do mjere da će neki opskrbljivači možda odustati od posla koji rade i više od pola stoljeća. Zbog toga predlažemo da se iznos jedinične naknade izračuna na sljedeći način: Iznos jedinične naknade [kn/kWh] = 12% * Troškovi ulaganja FZOEU u alternativne mjere u kalendarskoj godini koja je prethodila godini u kojoj je obveza određena [kn/kWh] =12%*2,19=0,263 kn/kWh. Nije prihvaćen Napominjemo da Zakon o energetskoj učinkovitosti određuje da su stranke obveznice dužne obvezu ostvariti na tri načina i to: ulaganjem u poboljšanje energetske učinkovitosti i poticanjem energetske učinkovitosti u krajnjoj potrošnji, i to na način da se ta ulaganja ostvare kao nove uštede energije u skladu s Pravilnikom o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije, ne isključujući ulaganja u opremu za proizvodnju električne energije i samoopskrbu energijom, male i mikrokogeneracije, napredna brojila za očitanje potrošnje energije kod krajnjih kupaca, odnosno kupaca energije i sva druga ulaganja i poticanja za koje stranka obveznica dokaže novu uštedu ili kupnjom utvrđenih ušteda energije ili uplatom sredstava Fondu za neostvarenu uštedu. Dakle, smatramo da stranke obveznice imaju dovoljno alternative kojima mogu postići ostvarivanje ušteda, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetika ovom izmjenom i dopunom Zakona još i dodatno izlazi u susret strankama obveznicama, vodeći računa o sigurnosti opskrbe plinom.
2 Termoplin d.d. REPUBLIKA HRVATSKA Predlažemo doradu/usklađenje postojećeg Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15) na način da se broj mjera proširi po uzoru na mjere koje postoje u našem okruženju (npr. Slovenija i dr.). Primjerice, u članku 13. stavku 10. Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14 i 116/18) posebno su, između ostalog navedena napredna brojila za očitanje potrošnje energije kod krajnjih kupaca, a što nije obrađeno u navedenom Pravilniku. Kroz Zakon o energetskoj učinkovitosti Republika Hrvatska izravno utječe na ulaganja i troškove opskrbljivača, a time i na konkurentnost opskrbljivača koji više nisu u ravnopravnom položaju, već i zbog činjenice da u sustav obveza ne ulaze svi opskrbljivači energijom istovremeno. Nije prihvaćen Predloženo rješenje nije predmet izmijene, odnosno dopune ovoga Zakona.
3 Gradska plinara Zagreb - Opskrba d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 1. U članku 13. iza stavka 14. dodaje se novi stavci 15. i 16. koji glase: „(15) Iznos iz stavka 14. ovog članka određuje se na način da se neostvareni dio obveze za 2019. godinu koja prelazi 10% u kWh pomnoži sa 5% iznosom objavljenih troškova ulaganja Fonda u alternativne mjere energetske učinkovitosti za 2017. godinu, izraženog u kn/kWh.“ To znači da bi se samo za 2019.g. i prvi kvartal 2020.g. u slučaju neostvarenja određenih ušteda plaćao penal koji bi po našem prijedlogu iznosi 0,11 kn/kWH (tj 5% iznosa objavljenog troška ulaganja Fonda u alternative mjere energetske učinkovitosti za 2017.g. od 2,19 kn/kWh). „(16) Od 01. travnja 2020.g. uvodi se naknada za energetsku učinkovitost u iznosu od 0,0075 kn/kWh za sve krajnje kupce energije. U naknadu za energetsku učinkovitost nije uključen porez na dodanu vrijednost." Kako je već naprijed pojašnjeno predlažemo uvođenje naknade za energetsku učinkovitost uz smanjenje stope PDV sa 25% na 13% od 01.travnja 2020.g. Dosadašnji stavci od 15 do 19 postaju stavci od 16 do 21. Predlaže se izmjena čl.13. st.12. na način da se riječ „ožujka“ zamjenji se riječju „svibnja“. Naime, prema važećoj odredbi čl.13.st.12. Zakona, stranke obveznice dužne su od 2020.g. Ministarstvu jednom godišnje do 1. ožujka tekuće godine za prošlu godinu dostaviti izvješće o ostvarenim uštedama, krajnjim kupcima i njihovoj potrošnji, kao zbirne statističke informacije o krajnjim kupcima . Obzirom da je Ministarstvo u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona predložilo da se produži rok u čl.13. st.14. sa ožujka na svibanj, naš je prijedlog da se taj rok produži i u čl.13.st.12. Nije prihvaćen Uz sve već gore navedeno, napominjemo da će se 2021. godine otvoriti tržište plina te da će prestati uvjeti u kojima su energetski subjekti za plin u nepovoljnoj situaciji glede ulaganja u energetske uštede. Napominjemo da sustav praćenja, mjerenja i, verifikacija ušteda energije se provodi još od 2014. godine te da su svi obveznici ušteda energije imali dovoljno vremena da se pripreme za punu primjenu sustava obveznih ušteda energije, stoga su rokovi Prijedlogom zakona produljeni na razumni rok.
4 Gradska plinara Zagreb - Opskrba d.o.o. ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 13. Prilikom donošenja Zakona o energetskoj učinkovitosti nije se dovoljno vodilo računa kako će sustav obveza energetskih ušteda utjecati na poslovanje nositelja obveza ušteda te da se određivanje stranki obveznica nije temeljilo na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima budući je GPZ-Opskrba jednino društvo u RH koje je zbog odredbi Zakona o tržištu plinom (ima više od 100.000 potrošača) još od 2008.g. izdvojeno u samostalni subjekt koje obavlja isključivo i jedino djelatnost opskrbe plinom za razliku od ostalih energetskih subjekata na tržištu plina koji nemaju razdvojene energetske djelatnosti distribucije i opskrbe plinom, te su zbog toga u povoljnijem položaju u odnosu na GPZ-Opskrbu. Slijedom naprijed navedenog, stava smo da čl.13.st.3. Zakona o energetskoj učinkovitosti nije u skladu s čl.7. st.1. i 4. Direktive 2012/27/EU jer su po važećem zakonu, strankama obveznicama uštede energije određeni samo opskrbljivači energije, a ne i distributeri energije, koji se navode u Direktivi 2012/27. Osim toga zakon ne navodi niti opravdava razloge koji su zakonodavca doveli do toga da se distributeri energije ne smatraju strankama obveznicama, naročito zbog činjenice što su osim nas glavnina energetskih subjekata na tržištu plina istovremeno i distributeri i opskrbljivači plinom. Stoga predlažemo promjenu predloženog načina ostvarenja obveza ušteda na način da regulator (HERA) uvede novu naknada za energetsku učinkovitost u iznosu od 0,0075 kn/kWh+PDV (izračun naknade baziran na visini naknade za neostvarene uštede od 1,1 kn/kWh), a koja bi imala isti princip kao i naknada za obnovljive izvore energije koju krajnjim kupcima naplaćuju opskrbljivači električnom energijom. Naknada za energetsku učinkovitost bi se posebno iskazivala na računu za potrošnju plina, a obveza opskrbljivača bi bila da prikupljena sredstva od naknade proslijedi u Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kako ova naknada dodatno ne bi povećala cijenu plina za krajnje kupce, predlažemo da Ministarstvo razmotri mogućnost da se cijena PDV za plin smanji sa postojećih 25% na 13%, kao što je već učinjeno 2017.g. kod električne energije kada je zbog povećanja naknade za obnovljive izvore energije PDV smanjen. Niža stopa PDV-a od 13 posto, plaća se i na usluge odvoza smeća, isporuku vode i isporuku električne energije. U prilog našem prijedlogu ide i Preporuka Komisije o prenošenju obveza uštede energije u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti iz rujna 2019.g. koja u Dodatku III-Alternativne mjere politike pod točkom 1.3. navodi da države članice mogu uvesti manju stopu PDV-a za određene proizvode, materijale ili usluge kako bi potaknule provedbu mjera energetske učinkovitosti. Nije prihvaćen Uz sve već gore navedeno, napominjemo da će se 2021. godine otvoriti tržište plina te da će prestati uvjeti u kojima su energetski subjekti za plin u nepovoljnoj situaciji glede ulaganja u energetske uštede.
5 Gradska plinara Zagreb - Opskrba d.o.o. II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći: Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti smanjena je naknada (penal) opskrbljivačima za neostvarene uštede sa trenutnih 2,19 kn/kWh na predloženih 1,1 kn/kW, međutim smatramo da je i predložena visina naknade previsoka. U slučaju neizvršavanja određenih ušteda po Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike, stranke obveznice mogle bi se naći u situaciji da moraju uplatiti naknadu za neostvarene uštede za 2019.g. u iznosu koji bi ugrozio financijsko stanje i položaj iste što bi moglo imati za posljedicu i pitanje daljnje opstojnosti energetskog subjekta, obzirom da je izvjesno da se predmetne obveze neće moći ispuniti. Stoga predlažemo da visina naknade za neostvarene uštede iznosi 5% iznosa objavljenih troškova ulaganja Fonda u alternativne mjere energetske učinkovitosti za 2017. godinu, izraženog u kn/kWh odnosno 0,11 kn/kWh. GPZ-Opskrba je najveći opskrbljivač kupaca u obvezi javne usluge i cca 70% ukupne godišnje potrošnje krajnjih kupaca odnosi se na obveznike javne usluge – odnosno kućanstva. S obzirom da je cijena plina za kupce iz javne usluge regulirana, a opskrbna marža iznosi svega 3,5% krajnje cijene odnosno 0,0097 kn/kWh bilo kakva potencijalna penalizacija onemogućava normalno poslovno funkcioniranje Društva i dovodi u opasnost sigurnost opskrbe plinom krajnjih kupaca, a potencijalno nametnute financijske obveze dovode u pitanje opstanak Društva na tržištu. Nije prihvaćen Sustav obveza energetskih ušteda i povećanje energetske učinkovitosti jedan je od krovnih ciljeva strategije Europske unije i koji je kao takav prenesen u važeće zakonodavstvo Republike Hrvatske još od 2014. godine. Ispunjvanjem tih ciljeva ostvaruju se uvjeti za otvaranje novih radnih mjesta i pametan, održiv i uključiv rast gdje je potrebno iskoristiti značajan potencijal za veću uštedu energije u zgradama, prometu, proizvodima i procesima Napominjemo i da se.novom Direktivom o energetskoj učinkovitosti određuje da se umjesto traženja od stranaka obveznica da ostvare iznos kumulativne uštede energije u krajnjoj potrošnji, treba omogućito da države članice, u okviru svojih sustava obveze, dopuste ili zatraže od stranaka obveznica da doprinesu nacionalnom fondu za energetsku učinkovitosti.
6 Energia naturalis d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 1. Predlažemo izmjenu stavka 12. članka 13. Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, 116/18) na način da se rok dostave prvog izvještaja o ostvarenim uštedama za 2019.g. pomakne s 1. ožujka 2020.g. na 1. travnja 2020.g. S tim u vezi, predlažemo i pomicanje roka iz stavka 14. članka 13. Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, 116/18) na način da se rok za određivanje iznosa koji je stranka obveznica dužna jednokratno uplatiti Fondu na ime neostvarenih ušteda pomakne na 30. lipnja 2020.g. Navedeni prijedlog smatramo utemeljenim s obzirom da su stranke obveznice rješenja o obvezama za 2019.g. zaprimili krajem 2019. te im je ostavljen vrlo kratak rok za operativno provođenje svih potrebnih mjera i aktivnosti koje su nužne za dokazivanje ostvarenih energetskih ušteda. Nije prihvaćen Napominjemo da sustav praćenja, mjerenja i, verifikacija ušteda energije se provodi još od 2014. godine te da su svi obveznici ušteda energije imali dovoljno vremena da se pripreme za punu primjenu sustava obveznih ušteda energije, stoga su rokovi Prijedlogom zakona produljeni na razumni rok.
7 BROD-PLIN d.o.o. REPUBLIKA HRVATSKA Potrebno u definicijama pojmova iz članka 4. jasno precizirati, u smislu ovog Zakona značenje pojma iz članka 13. stavka 3. : "distribucijska stanica koja prodaje energiju krajnjim kupcima". Nije prihvaćen Izričaj “distribucijska stanica koja prodaje energiju krajnjim kupcima" je izričaj određen važečim zakonodavstvom iz područja energetske učinkovitosti stoga nije potrebno isti dodatno definirati.