Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje za Nacrt Uredbe o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 UHPD "KRUPAN LIST" Stupanje na snagu, OBRAZLOŽENJE Podizanjem trošarina na duhanske proizvode , a ne sagledati posljedice na cijelo duhansko gospodarstvo , izaziva negativne trendove . Negativno će se odraziti i na proizvodnju duhana u RH . Naime proizvođači duhana u RH imaju najnižu otkupnu cijenu sirovog duhana u europi i okruženju , tako niska cijena sirovog duhana , generira sivu zonu , koja je nažalost u RH sve razvijenija. Podizanjem trošarina , te automatizmom podizanje i cijena duhanskih proizvoda , a sa druge strane najniža cijena sirovog duhana , dodatno podgrijava rast sive zone. S toga je potrebno , paralelno dizanjem trošarina i cijene duhanskih proizvoda , riješavati , i cijenu sirovog duhana u RH , tj izjednačiti sa prosječnom cijenom u eu i okruženju ( eu i okruženje - 2,6 eura kilogram , RH - 1,8 eur kilogram , razlika 0,8 eura ili 31 %) . Tako da potrošaći konzumiraju najskuplje duhanske proizvode , uspoređujući sa standardom prosjećnog pušaća u RH , a s druge strane proizvođači duhana imaju značajno manju cijenu sirovog duhana.. Državni proračun godišnje po istraživanju ekonomskog instituta gubi na sivoj zoni duhanom 120 miliona eura , što su vrlo značajna financiska sretstva. S toga je potrebno , otvoriti dijalog na ovu temu , te uključiti sve činbenike , kako bi se pronašla adekvatna riješenja , kako za proizvođače duhana , tako i za državni proračun. Nije prihvaćen Povećanja visine trošarine na cigarete treba odvojiti od eventualnog povećanja otkupnih cijena sirovog duhana s obzirom da je formiranje otkupne cijene duhana odluka poslovne politike obrađivanja duhana.
2 Tisak d.o.o. NACRT UREDBE O VISINI TROŠARINE NA DUHANSKE PRERAĐEVINE I DUHANSKE PROIZVODE Obzirom da je dana 15.02.2020. godine objavljen prijedlog Uredbe o trošarinama ovim putem Vam dostavljamo očitovanje na predloženi tekst iste. Prije svega ističemo da cigarete (kao jedna kategorija duhanskih proizvoda) čine 52,17% u ukupnoj strukturi prodaje unutar našeg maloprodajnog lanca, te kao takvi čine osnovnu kategoriju proizvoda u našem prodajnom asortimanu. Predloženim povećanjem trošarine na cigarete, koje će prouzročiti povećanje maloprodajne cijene istih za 2 kn, a uzevši u obzir naša dosadašnja iskustva, otvara se prostor za rast sivog tržišta duhanskih proizvoda, a na koje se naši kupci sve češće odlučuju zbog financijskih razloga, pa je tako, prema izvješću Nielsen-a, temeljem provedene „Empty pack survey“ analize u posljednjem kvartalu u 2019 godini prodaja duhanskih proizvoda na koja nisu plaćeni pripadajući porezi u Republici Hrvatskoj porasla za 1,1% u odnosu na 2018 odnosno za 5,6% u odnosu na 2017 godinu. Istovremeno, istraživanja provedena od strane IPSOS agencije u 2019 godini pokazala su da u cijeloj populaciji 5,5 punoljetnih osoba konzumira neoporeziv duhan. Prema procjeni, potrošnja neoporezovanog duhana iznosi oko 1.500 tona na godišnjoj razini, što je za 500 tona više u odnosu na procjenu 2014. godine. Udio potrošnje neoporezovanog rezanog duhana od ukupne godišnje potrošnje rezanog duhana iznosi 81%. Iako je udio pušenja rezanog duhana stabilan, zabilježen pad pušenja brandiranog duhana, među pušačima iz Sjeverne Hrvatske, Slavonije i Like, te iz ruralnih područja, a što će predloženo poskupljenje cigareta dodatno pospješiti. Nadalje, naše iskustvo može potvrditi da raste prodaja papirića za motanje duhana, dok istovremeno prodaja rezanog duhana stagnira, a što dodatno ukazuje na činjenicu da kupci pronalaze alternativne kanale za nabavku duhanskih proizvoda. Sve navedeno ukazuje na zaključak da dodatno poskupljenje cigareta, kao kategorije duhanskih proizvoda, samo može dodatno potaknuti kupce da posegnu ka iznalaženju načina za korištenje nelegalnih duhanskih proizvoda, koji su financijski mnogo pristupačniji. Istovremeno, navedenim urušavanjem prodaje legalnih duhanskih proizvoda, a obzirom da isti, kako smo veći istaknuli predstavlja osnovnu kategoriju u asortimanu prodaje u lancu maloprodajnih objekata uzročno se dovodi u pitanje dugoročna opstojnost ove djelatnosti u kojoj egzistenciju ostvaruje preko 3.238 uposlenika širom Republike Hrvatske. Napominjemo da je naša djelatnost već opterećena kako umanjenjem marže od strane dobavljača tako i kontinuiranim odljevom radne snage. U skladu sa svime gore navedenim Vas molimo da s ciljem stabilizacije tržišta legalnih duhanskih proizvoda, kojemu i sami pripadamo, razmotrite mogućnost izmjene predložene Uredbe kojom bi se rast trošarina vratio na nivo koji je bio u toku 2017 i 2018 godine. Nije prihvaćen Sagledavajući cigarete kao najvažniju kategoriju duhanskih prerađevina, među državama članicama postoje značajne razlike u visinama trošarina na cigarete a time i razlike u maloprodajnim cijenama, a što može narušiti funkcioniranje zajedničkoga tržišta. Prethodno navedeno pokazalo je i Izvješće Europske komisije o evaluaciji Direktive 2011/64/EU- u razdoblju od 2010-2017 prosječna ukupna trošarina na 1000 komada cigareta kretala su od 113,10 eura do 148,50 eura dok su se prosječne cijene po paketiću cigareta kretale su se u rasponu od 2,57 eura do 11,37 eura). Hrvatska je ocijenjena kao država s niskom visinom trošarine na cigarete. U tu skupinu spadaju i Litva, Latvija, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska i Bugarska. Značajne razlike među državama članicama u visinama trošarina cigareta i maloprodajnih cijena cigareta mogu pridonijeti povećanju prekogranične prodaje jeftinijih cigareta unutar EU kao i povećanju mogućih prijevara i krijumčarenja cigareta.
3 TDR d.o.o. NACRT UREDBE O VISINI TROŠARINE NA DUHANSKE PRERAĐEVINE I DUHANSKE PROIZVODE Dana 15.02.2020 godine na službenoj stranici e-kosultacije.gov.hr objavljen je prijedlog Nacrta Uredbe o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode (u daljem tekstu: Prijedlog), te ovim putem, u ostavljenom roku, gospodarsko Društvo TDR d.o.o. dostavlja obrazloženo očitovanje na isti. Duboko vjerujući u opravdanost ciljeva povećanja trošarina na način kako je to predviđeno prijedlogom, a koji se odnose kako na stabilan rast Proračuna Republike Hrvatske tako i utjecaj na smanjenje konzumiranja duhanskih proizvoda, s ciljem zaštite javnog zdravlja, ovim putem želimo obrazloženo ukazati na činjenicu da objavljeni prijedlog nije adekvatna mjera za postizanje gore navedenih ciljeva. Napominjemo da su protekle 3 godine obilježila dva pristupa oporezivanja duhanskih proizvoda, koja su polučila različite rezultate kako za Proračun RH tao i za nas sudionike u prometu duhanskih proizvoda, što treba uzeti u obzir prilikom donošenja predložene uredbe za 2020 godinu. Naime, u okolnostima umjerenog povećanja trošarine na duhanske prerađevine i proizvode u 2017. i 2018. godini, koje su rezultirale povećanjem maloprodajne cijene cigareta za 1,00 kn, u potpunosti je ispunjen cilj koji se odnosi na stabilan rast Proračuna Republike Hrvatske, a istovremeno nisu učinjeni nikakvi poremećaji na tržištu koji bi se dugoročno mogli odraziti na stabilnost ove gospodarstvene grane. Nasuprot navedenom, u 2019. godini pristupilo se velikom povećanju trošarine (za više od 8,5%), i to samo na jednoj kategoriji duhanskih proizvoda (cigarete), a što je prouzročilo povećanje maloprodajne cijene cigareta za 2,00 kn, koje je pored negativnih konotacija po prihode Proračuna izazvalo i poremećaj na tržištu duhanskim proizvodima u Republici Hrvatskoj. Usporedba iznosa povećanja Proračuna u 2018. i 2019. godini (kada je primjenjivan različit pristup povećanja trošarina) pokazuje da je u 2018. godini, pri umjerenom povećanju trošarine (3,5%) zabilježeno povećanje prihoda od trošarina u Proračunu za iznos od 440 milijuna kuna, dok je u 2019. godine, unatoč visokom povećanju trošarine (za više od 8,5 %) ostvareno povećanje prihoda od trošarina u iznosu od oko 300 milijuna kuna. Istovremeno, navedeni selektivni pristup oporezivanja duhanskih proizvoda, odnosno povećanje trošarina isključivo na cigarete a ne i na druge duhanske proizvode, koji je primijenjen u periodu XII mjesec 2018. – XII mjesec 2019. godine, prouzročio je poremećaj na tržištu duhanskih proizvoda kojim je, u kategoriji cigareta (kao pretežitog nositelja trošarinskih prihoda u kategoriji duhanskih proizvoda) zabilježen značajan pad prodaje za oko 4 %, dok je istovremeno kod ostalih kategorija duhanskih proizvoda koje nisu obuhvaćene novim trošarnskim opterećenjem došlo do značajnog porasta (rezani duhan za 9,5%, grijani duhanski proizvodi za čak 251%). Takvi poremećaji na tržištu, slijedom činjenice da su cigarete pretežiti nositelj trošarinskih prihoda u kategoriji duhanskih proizvoda, dugoročno će ugroziti stabilnost proračunskih prihoda od trošarina budući da pad prodaje cigareta za 1 % implicira proračunski gubitak od oko 50 milijuna kuna (kroz manje naplaćene trošarine). Istovremeno povećanje drugih kategorija, posebno grijanih proizvoda (kao najbrže rastuće kategorije duhanskih proizvoda) nije dovoljno za amortizaciju proračunskih prihoda jer rast te kategorije 1% dovodi do povećanja prihoda od trošarine tek za oko 12 milijuna kuna (4 puta manje u usporedbi sa cigaretama). Ove brojke jasno pokazuju kako selektivni pristup nejednakog oporezivanja različitih kategorija duhanskih proizvoda potpuno neopravdano i nepravedno djeluje prema sudionicima na tržištu duhanskih proizvoda, ima negativan utjecaj na dugoročnu stabilnost Proračuna RH te ne polučuje željene efekte. Visoko povećanje trošarine na samo jednoj kategoriji proizvoda (cigarete) uz istovremeno zadržavanje jednakog i značajno nižeg trošarinskog opterećenja na ostale duhanske proizvode, kakvo je stanje u posljednje tri godine, ide kontra ciljeva predmetne uredbe, nema uporište u bilo kojem drugom dokumentu, a u suprotnosti je sa glavnim odrednicama EU Smjernice koja poziva na oporezivanje duhanskih proizvoda na način da se ne smije ugroziti interno tržište. Iz navedenog je jasno da već postoji očit disparitet u poreznim opterećenjima ove dvije (u naravi istovrsne) kategorije proizvoda čime se narušava fer tržišna utakmica u Republici Hrvatskoj, a usvajanjem predložene Uredbe bi navedeni jaz bio još više izražen. Navedeni fiskalni disparitet kod cigareta i grijanih duhanskih proizvoda direktno je prouzročio tržišno neprirodnu situaciju kojim je u istoj kategoriji proizvoda (duhanski proizvodi) porezni teret 4 puta veći na jedan tip proizvoda u usporedbi sa drugim tipom duhanskih proizvoda (cigarete naspram grijani duhanski proizvodi). Tako prema prijedlogu Ministarstva Financija trošarina na cigarete cijene od 26 kuna iznosi 16,34 kune ( 2017. godine trošarina je iznosila 13,42 kune) a na Grijani proizvod iste maloprodajne cijene od 26 kuna iznosi 3,66 kuna i nije se mijenjala od 2018. godine. Pritom svakako bitnim smatramo napomenuti činjenicu da je Republika Hrvatska još 2018. godine premašila minimalne uvjete za oporezivanje duhanskih proizvoda propisane EU smjernicama (izdvajamo 102EUR/1000 kom cigareta umjesto traženih 90 EUR/1000 kom cigareta, te imamo trošarinu veću od minimalno traženih 60 % maloprodajne cijene). Hrvatska spada u članice EU koje imaju najveći postotak poreznog opterećenja od preko 81% u maloprodajnoj cijeni cigareta te plaćamo najskuplje cigarete prema paritetu kupovne moći. Stoga Vlada nema obveza za dodatnim usklađivanjem u visini trošarinskog tereta već fokus treba biti na pravednosti oporezivanja. Mišljenja smo da ovakav prijedlog Nacrta uredbe ide protivno principu pravednosti oporezivanja jer bi njegovim usvajanjem maloprodajna cijena cigareta u posljednje 4 godine porasla 6 kuna, dok bi drugi duhanski proizvodi u istom razdoblju cijenom ostali na istim razinama, što bi imalo značajan utjecaj na tržište. Smatramo stoga da bi tretman iste skupine proizvoda (duhanski proizvodi) trebao biti harmonizirani, bez uvođenja ”povlaštenog” statusa za samo neke proizvode unutar iste kategorije, što potvrđuje i Izvješće o evaluaciji funkcioniranja EU Direktive 20111/64/EU WEB LINK gdje je „harmonizirani tretman“ naveden kao jedan od prioriteta u provedbi EU Direktive, dok se bilo kakav „Disparitet u poreznom tretmanu novih proizvoda širom EU“ navodi kao jedan od glavnih problema identificiran evaluacijom. Vrijedi istaći kako se Republika Hrvatska nalazi na začelju liste EU članica kada se promatra dio maloprodajne cijene koji nakon oporezivanja (PDV i trošarine) ostaje sudioncima u prometu duhanskih proizvoda. To je rezultat dugogodišnje „borbe“ industrije sa kontinuiranim poskupljenjima duhanskih proizvoda, a u cilju ublažavanja gore navedenih efekata odljeva potrošača prema drugim (naročito nelegalnim) izvorima. Također, želimo istaknuti kako veliko povećanje trošarina na cigarete, a koje implicira povećanje maloprodajne cijene istih, ne doprinosi ispunjenju niti drugog cilja - smanjenja konzumiranja duhanskih proizvoda, obzirom da se poskupljenjem najveći broj korisnika „preusmjerava“ u najvećem dijelu prema nelegalnim izvorima, a koji su izvan bilo kakvog nadzora, kako fiskalnog tako i zdravstvenog. Svako povećanje razlike u maloprodajnim cijenama u zemljama u okruženju je jasan indikator još većeg potencijalnog povećanja prekogranične i nelegalne prodaje, a što je potvrđeno i nedavno objavljenom studijom Ekonomskog instituta „Balkan Smugg“. Najniža cijena kutije cigareta u zemljama u okruženju kreće se od 1,20€ na Kosovu, 1,38€ u Makedoniji, 1,57€ u Albaniji, 2,00€ u Crnoj Gori, 2,03 u Srbiji do 2,40 € u B&H a sa novim prijedlogom cijena u Hrvatskoj bi bila veća od cijene u Sloveniji koja je 3,50 €. I u samom dokumentu Europske komisije „Izvješće o evaluaciji funkcioniranja Direktive 2011/64 / EU“ se navodi kako cilj reduciranja rasprostranjenosti duhanskih proizvoda za 10 % u periodu od 5 godina nakon usvajanja Direktive nije ispunjen, što jasno potvrđuje konstataciju da trošarinsko opterećivanje duhanskih proizvoda (naročito pojedinih kategorija) samo navodi potrošače na iznalaženje financijski pristupačnijih, alternativnih proizvoda (druge porezno manje opterećene kategorije ili nelegalni duhanski proizvodi). Navedenu problematiku, a naročito u dijelu koji se odnosi na gore obrazložene poremećaje tržišta koji impliciraju potencijalno povećanje stope nelegalne prodaje duhanskih proizvoda, već su prepoznali nadležne institucije Republike Hrvatske kroz Zakon o potvrđivanju protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, u kojemu se u dijelu ocjene stanja i ciljeva koji se istim žele postići navodi sljedeće: - da su, pored gubitka u proračunu, proizvodi koji se nalaze u ilegalnim tokovima izvan nadzora i da je njihova zdravstvena ispravnost više nego upitna; - da, prema ocjenama otkupljivača duhana, vrijednost sivog tržišta duhana u Republici Hrvatskoj iznosi oko 750 milijuna kuna; - unatoč poduzetim mjerama za suzbijanje krijumčarenja koje su kontinuirane, te kontinuiranim aktivnostima nadležnih tijela, osobito carine i policije, posljednji trendovi pokazuju da postojeće aktivnosti i dalje nisu dostatne za rješavanje ovog problema. Zbog svega navedenog, duboko vjerujemo kako bi pristup umjerenog povećanja trošarina i to harmoniziran na svim kategorijama duhanskih proizvoda polučio stabilnost kako prihoda Proračuna tako i samog tržišta duhanskim proizvodima u Republici Hrvatskoj, što je u općem interesu. Napominjemo da je kroz prezentiranje projekcija Državnog proračuna za period 2020.-2022. godine, od strane Vlade prihvaćen prijedlog Proračuna za 2020. godinu u kojem se očekuje povećanje ukupnih prihoda od trošarina za oko 380 milijuna kuna zbog čega je nejasno zašto je sada prijedlogom Nacrta uredbe predviđeno da se samo od trošarine na duhanske proizvode dostigne 388 milijuna kuna, i to samo povećanjem trošarine na jedan tip proizvoda u toj kategoriji, i to na cigarete. Budući da je preko 80 posto maloprodajne cijena duhanskih proizvoda određeno poreznim opterećenjem i s obzirom da je duhanska industrija jedna od rijetkih sudionika u gospodarstvu Republike Hrvatske kojoj se konstantno povećava porezno opterećenje, smatramo da bi bilo krajnje pozitivno da se svim sudionicma u prometu duhanskih proizvoda omogući predvidivost u njihovom poslovanju koja se postiže uvođenjem prakse koju prakticiraju mnoge države u okruženju, a radi se o uvođenju „trošarisnkog kalendara“ za 3-5 godina. Takav kalendar omogućuje gospodarstvenicima dugoročno planiranje poslovnih aktivnosti. Nije prihvaćen Sagledavajući cigarete kao najvažniju kategoriju duhanskih prerađevina, među državama članicama postoje značajne razlike u visinama trošarina na cigarete a time i razlike u maloprodajnim cijenama, a što može narušiti funkcioniranje zajedničkoga tržišta. Prethodno navedeno pokazalo je i Izvješće Europske komisije o evaluaciji Direktive 2011/64/EU- u razdoblju od 2010-2017 prosječna ukupna trošarina na 1000 komada cigareta kretala su od 113,10 eura do 148,50 eura dok su se prosječne cijene po paketiću cigareta kretale su se u rasponu od 2,57 eura do 11,37 eura). Hrvatska je ocijenjena kao država s niskom visinom trošarine na cigarete. U tu skupinu spadaju i Litva, Latvija, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska i Bugarska. Značajne razlike među državama članicama u visinama trošarina cigareta i maloprodajnih cijena cigareta mogu pridonijeti povećanju prekogranične prodaje jeftinijih cigareta unutar EU kao i povećanju mogućih prijevara i krijumčarenja cigareta. Prema podacima Europske komisije (stanje s 1.3.2019. godine), manju ukupnu trošarinu i/ili minimalnu trošarinu od Hrvatske (ukupna trošarina u WAP-u 101,98 eura za 1000 komada cigareta, minimalna trošarina 101,57 eura za 1000 komada cigareta) imaju Bugarska (najniža trošarina u EU; ukupna trošarina u WAP-u 87,82 eura za 1000 komada cigareta, minimalna trošarina 90,50 eura za 1000 komada cigareta), Mađarska (ukupna trošarina u WAP-u 97,89 eura za 1000 komada cigareta, minimalna trošarina 96,58 eura za 1000 komada cigareta ) Litva (ukupna trošarina u WAP-u 98,75 eura za 1000 komada cigareta, minimalna trošarina 96,00 eura za 1000 komada cigareta ), Poljska (ukupna trošarina u WAP-u 99,45 eura za 1000 komada cigareta, minimalna trošarina 99,45 eura za 1000 komada cigareta ), Rumunjska (minimalna trošarina 100,68 eura za 1000 komada cigareta ) i Slovačka (ukupna trošarina u WAP-u 98,99 eura za 1000 komada cigareta, minimalna trošarina 96,50 eura za 1000 komada cigareta ). Udio poreza (trošarine i PDV) u WAP-u u Hrvatskoj za 2018. iznosio je 80,93% te u većini država članica, kojima je kao i Hrvatskoj odobreno do 31. prosinca 2017. prijelazno razdoblje za dostizanje minimalne trošarine na cigarete, udio poreza u WAP-u veći od 80% (Bugarska-85,09%, Estonija-90,33%, Grčka-84,82%, Latvija-83,99%) ili približno isti (Litva-79,46%, Poljska-79,79%), dok je taj udio u WAP-u samo u Mađarskoj (77,8%) i Rumunjskoj (76,97%) niži od 80%. U većini država članica udio poreza u WAP-u kreće se između 76-79%. Udio poreza (PDV-a i trošarine) u WAP-u u Hrvatskoj za 2019. iznosio je 79,13%. Povećanjem visine trošarine na cigarete postigao bi se određeni stupanj usklađenosti među visinama trošarina na cigarete koje se primjenjuju u državama članicama, a što može pridonijeti smanjenju prijevara i krijumčarenja cigareta unutar Europske unije. Također bi se postigla i određena razina zaštita zdravlja ljudi u smislu smanjenja potrošnje duhanskih prerađevina. Ovom Uredbom se predlaže daljnje usklađivanje s pravnom stečevinom EU sukladno članku 11. stavka 1. Direktive Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje vrijede za prerađeni duhan, s obzirom da je u međuvremenu od zadnjeg povećanja trošarine, temeljem kretanja stanja na tržištu cigareta utvrđeno da je parametar udjela ukupne trošarine u prosječnoj ponderiranoj maloprodajnoj cijeni spušten ispod 60%. Predloženim visinama trošarine osiguralo bi se da udio trošarine u ponderiranoj prosječnoj maloprodajnoj cijeni cigareta (WAP) iznosi 61,76% (za 2019. iznosi 59,13%), a što je u skladu s minimalnom trošarinom na cigarete koja prema pravnoj stečevini EU iznosi: • najmanje 60% prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta puštenih u potrošnju i • minimalno 90 EUR-a za 1000 komada cigareta bez obzira na prosječnu ponderiranu maloprodajnu cijenu cigareta puštenih u potrošnju. Osim fiskalnih učinaka, povećanjem trošarine na cigarete postižu se i zdravstveni efekti u smislu smanjenja potrošnje duhanskih prerađevina, a sukladno, između ostaloga, i međunarodno preuzetim obvezama u okviru Svjetske zdravstvene organizacije. Uredno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i istodobno visoka razina zdravstvene zaštite ujedno su i ciljevi Direktive 2011/64/EU. Vaš prijedlog o uvođenju trošarinskog kalendara za cigarete biti će razmatran u narednom periodu.