Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike internetskog posredovanja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HP-Hrvatska pošta d.d. IV. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 6. Obzirom da su prekršajne kazne i njihov raspon, određeni u vrlo širokom obujmu, predlaže se detaljizirati članak na način da se za najlakše prekršaje odredi kazna npr. od 50.00-100.000 kn, za teže od 100.000,01 - 250.000,00 kn i za najteže prekršaje od 250.000,01 – 500.000,00 kn, a sve kako bi se izbjegla neujednačenost u izricanju prekršajnih sankcija za pojedine prekršaje. Pri definiranju novčanih kazni bilo bi dobro uzeti u obzir i sljedeće kriterije: kvalitetu pravne zaštite koju osigurava pružatelj usluge internetskog posredovanja, prekogranični element, ponavljanje povreda, ostvarenu financijsku dobit te način poslovanja pružatelja usluga u odnosu na veličinu tržišta. Djelomično prihvaćen Nositelj će u skladu s primjedbom nastojati rasporediti prekršajne odredbe u skladu s primjedbom.
2 HP-Hrvatska pošta d.d. III. INSPEKCIJSKI NADZOR, Članak 5. Uz čl. 5., st. 2.: Predloženo predstavlja izrazito strogi nadzor te se postavlja pitanje proporcionalnosti i potrebe navedenih mjera, koje bi pretpostavljale barem postojanje uvjerljivog obrazloženja postupka, a na temelju preciznih dostupnih činjenica ili barem određene ili odredive kategorije dostupnih činjenica. Primljeno na znanje Svrha Uredbe je doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta EU utvrđivanjem pravila kojima se osigurava da poslovni korisnici usluga internetskog posredovanja i korporativni korisnici internetskih stranica u odnosu na internetske tražilice uživaju prikladnu transparentnost, pravednost i mogućnosti djelotvorne pravne zaštite. Sve veća ovisnost poslovnih subjekata o određenim internetskim uslugama podrazumijeva da pružatelji takvih usluga internetskog posredovanja mogu sudjelovati u brojnim, potencijalno štetnim, poslovnim praksama koje ograničavaju prodaju poslovnih korisnika putem tih pružatelja i mogu ugroziti njihovo povjerenje. Ova je zakonska inicijativa od ključne važnosti za zaštitu mikro, malih i srednjih poduzeća kao prvih korisnika tih usluga, kao i za stvaranje zakonodavnog okvira kojim se jamči pošteno i učinkovito tržišno natjecanje. Osim toga, ključno je da se malim i srednjim poduzećima omoguće najveće povećanje prilika za rast na jedinstvenom digitalnom tržištu putem vlastite internetske stranice i putem internetskih platformi. Cilj Uredbe i provedbenoga Zakona upravo je jača zaštita poslovnih korisnika od platformi (pružatelja usluga informacijskog posredništva), budući ugovorni odnosi nisu pružali dovoljan stupanj zaštite malih poslovnih korisnika. Slijedom navedenog okvir nadležnosti predložen u stavcima 1. i 2. članka 5. daje mogućnost tijelu nadležnom za poslove inspekcije provedbu i utvrđivanje okolnosti potrebnih kako bi se zaštitili poslovni subjekti, korisnici usluga internetskog posredovanja. Definiranjem postupaka utvrđivanja činjenica i postupanja tijela nadležnog za poslove inspekcije izašlo bi se iz okvira i svrhe ovog zakonodavnog prijedloga kojim se promiče pravednost i transparentnost za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja.
3 HP-Hrvatska pošta d.d. II. NADLEŽNO TIJELO, Nadležno tijelo i zadaće Nedostaje definiranje organiziranih i profesionalnih subjekata koji bi bili ovlašteni na pokretanje odgovarajućih postupaka, a posebno u pogledu zaštite ako se radi o prekograničnim transakcijama, odnosno u situacijama s prekograničnim elementom. Postavlja se pitanje koje organizacije bi imale legitiman interes na temelju nacionalnog prava pokretanja odgovarajućih postupaka pred odgovarajućim tijelima (da li sudovima ili administrativnim tijelima) protiv onih poslovnih subjekata koji određuju nepoštene uvjete. U slučaju omogućavanja organiziranim oblicima zaštite, postavlja se pitanje procesne legitimacije, odnosno jamčenje pokretanja odgovarajućih postupaka. Primljeno na znanje Kako je opisano u uvodnici Uredbe (EU) 2019/1150, br. 40: „Mirenje može biti način na koji pružatelji usluga internetskog posredovanja i njihovi poslovni korisnici mogu riješiti a sporove na zadovoljavajući način, bez pokretanja sudskih postupaka, …“, također u skladu s Direktivom 2008/52/EZ o nekim aspektima mirenja u građanskim i trgovačkim stvarima, mirenje predviđeno ovom Uredbom koja se ovom zakonskom inicijativom prenosi u nacionalno zakonodavstvo, mirenje bi trebalo biti dobrovoljan postupak u smislu da stranke same upravljaju postupkom te da ga mogu započeti i okončati u bilo kojem trenutku. Slijedom navedenog, nositelj razumije potrebu za definiranjem tijela koja bi provodila postupke mirenja što je već djelomično učinjeno uključivanjem svih relevantnih dionika u izradu predmetnog nacrta Zakona. Budući da se radi o novom i jedinstvenom zakonodavstvenom okviru kada se radi o pružanju usluga internetskog posredovanja tijelo nadležno za gospodarstvo će u suradnji s Europskom komisijom i relevantnim dionicima poticati uspostavljanje specijaliziranih miriteljskih organizacija koji je u ovom trenutku mali broj na razini EU a kamoli u Republici Hrvatskoj, jedan od pozitivnih primjera je Centar za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.