Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Obrascu prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga županijskih uprava za ceste Hrvatske OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Prijedlogom Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o cestama treba predvidjeti izmjene Članka 27. stavka 3. na način da isti glasi: U članku 27. mijenja stavak 3. i dodaje stavak 4. i glase: „(3) Slivnici uz javnu cestu te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste, koji služe isključivo za odvodnju javnih cesta, održavaju se kao sastavni dio te javne ceste.“ Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: (4) Zamjenu i popravak slivnika, slivničkih rešetki i poklopaca svih revizijskih okana na javnoj cesti, osim onih navedenih u stavku 3., održavaju vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture kojoj isti pripada“. Ova izmjena je direktno u svezi s člankom 25. jer vlasnici infrastrukture nekvalitetnim ili revizionim oknima lošije kvalitete posredno i neposredno upraviteljima cesta čine naknadnu štetu jer kad završe svoj objekt, a upravitelj ceste nema mogućnost kontrole ni radova ni materijala ugrađenih u javnu cestu mora naknadno snositi troškove zamjene poklopaca i rešetki na instalacijama. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena jer se ne odnosi na sadržaj dokumenta koji je bio predmet savjetovanja. Primjedba će biti uzeta u razmatranje prilikom izrade novog Zakona o cestama.
2 Udruga županijskih uprava za ceste Hrvatske OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Prijedlogom Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o cestama treba predvidjeti izmjene Članka 25. stavka 9. na način da isti glasi: „(9) Ako se građenjem ili rekonstrukcijom javne ceste zadire u postojeće komunalne, vodne i energetske građevine ili građevine elektroničkih komunikacija i povezanu opremu, položene u javnoj cesti, troškove snosi osoba koja je na temelju posebnog zakona ovlaštena upravljati tom građevinom. Iza stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi: „(10) Ako se građenjem ili rekonstrukcijom javne ceste zadire u postojeće komunalne, vodne i energetske građevine ili građevine elektroničkih komunikacija i povezanu opremu, položene izvan javne ceste, troškove izrade projekata, građenja ili rekonstrukcije tih građevina u dijelu koji je u obuhvatu javne ceste snosi investitor javne ceste“ Dakle, da bi naknada za služnost pokrila troškove izmještanja instalacija potrebno je istu plaćati 125 godina dok trenutna prometno sigurnosna i zakonska pravila obvezuju upravitelje javne ceste da javne ceste rekonstruiraju u prosjeku svakih 20 godina. Prijedlogom Zakona uvodi se naknada i za druge vlasnike instalacija, u tim slučajevima je trošak neusporedivo veći stoga smatramo nužnim izmijeniti odredbu članka 25. kako predlažemo. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena jer se ne odnosi na sadržaj dokumenta koji je bio predmet savjetovanja. Primjedba će biti uzeta u razmatranje prilikom izrade novog Zakona o cestama
3 Udruga županijskih uprava za ceste Hrvatske OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Kako bi se postigla veća zaštita županijskih i lokalnih cesta, kako je navedeno točkom 2.2. Obrasca prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, treba predvidjeti izmjene Članka 91. na način da se dio sredstava, u visini od 0,10 kuna, namijenjenih za rad županijskih uprava za ceste umjesto uplate na račun Hrvatskih cesta d.o.o., kako je bilo do sada, uplate na račun nadležnog ministarstva, koje bi prema važećim pravilnicima i kriterijima taj iznos doznačavalo županijskim upravama za ceste. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena jer se ne odnosi na sadržaj dokumenta koji je bio predmet savjetovanja. Primjedba će biti uzeta u razmatranje prilikom izrade novog Zakona o cestama.
4 Petar Škorić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Člank 91 promijeniti na način: da se dio sredstava, u visini od 0,10 kuna, izdvoji putem nadležnog ministarstva za potrebe financiranja županijskih uprava za ceste, koje upravljaju najvećom mrežom cesta u RH. OBRAZLOŽENJE ZA OBNAVLJANJE drugog izvora financiranja županijskih i lokalnih cesta iz sredstava naplaćene trošarine na energente: Naknadu za financiranje građenja i održavanja javnih cesta predviđena u Zakonu o cestama, koja je izdvajana od 2002. do 2015. godine za ŽUC-eve kao upravljače najveće mreže cesta u RH, potrebno je obnoviti i izdvojiti 0,10 kn po litri, te ta sredstva preusmjeriti za one ŽUC-ove koji ostvaruju ispodprosječni osnovni prihod pri registraciji vozila i raspodijeliti sukladno poznatim kriterijima od strane MMPI i MF, i time smanjiti razlike između županija. ŽUC-evi upravljaju najvećom mrežom županijskih i lokalnih cestama u zemlji koje predstavljaju ključni prometni krvotok koji dolazi do svakog stanovnika županije. Čine više od dvije trećine, ili čak 70 posto, svih javnih cesta u Hrvatskoj. ŽUC-evi od svog osnutka 1997. godine su se pokazali kao najmanji i najracionalniji upravitelji javnih cesta u Hrvatskoj, s najmanjim rashodom upravljanja i najmanje zaposlenih po kilometru. Na 100 km – 1 zaposleni, a na milijun kuna proračuna 950.000 ide izravno za cestu. Sadašnji sustav financiranja županijskih i lokalnih cesta iz jednog izvora, godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, sukladno čl. 86 Zakona o cestama, sa sadašnjim smanjenim sredstvima nije moguće uravnotežiti kao održivi sustav financiranja, jer su za održivi sustav financiranja županijskih i lokalnih cesta i potrebnu razinu sigurnosti prometa na njima u sadašnjim okolnostima potrebna godišnja ulaganja od najmanje 1.200 do 1.450 milijuna kuna, ovisno o standardu koji se želi postići, iz najmanje dva izvora financiranja. Unatoč tome, prihodi ŽUC-eva nisu se mijenjali još od 2003. godine i postojeća sredstva nisu ni približno dovoljna za održavanje najveće mreže cesta u RH koju treba temeljito obnoviti. Sadašnja preniska razina ulaganja u županijske i lokalne ceste je dalje neodrživa jer je ispod minimuma koji propisuju zakoni o održavanju cesta kao građevina i kao prometnica sa sve višim zahtjevima za sigurnost, čime se dovodi u pitanje sigurno odvijanje prometa na cestama. Od 2003. do danas prihodi su smanjivani sa 1.250 mil.kn. na 920 mil.kn.godišnje, a realni troškovi povećani su preko 50%. Činjenica jest kako je sadašnja razina ulaganja niska (samo 44.000 kn po kilometru godišnje), dok je stvarna potreba ulaganja za održivim sustavom dvostruko veća. Zbog takvog sustava financiranja ne pati samo cestovni sektor i građani, već cjelokupno gospodarstvo za razvoj kojega je bitan element razvijena, sigurna i optimalno održavana cestovna mreža. Stoga je potpuno opravdan zahtjev za obnovom drugog izvora financiranja za ŽUC-eve kroz najavljene izmjene i dopune Zakona o cestama, a što konsenzusom podupiru sva udruženja županija, gradova i općina, koje su u više navrata reagirale tražeći da se vrate/povećaju sredstva za financiranje najveće mreže cesta u RH, koje su zbog dosadašnjeg zanemarivanja prilično devastiranje. Rezultat nedovoljnog ulaganja u ove ceste: zanemarivanje i urušavanje mreže županijskih i lokalnih cesta, javnog dobra Republike Hrvatske, ugrožavanje sigurnosti prometa na cestama, slabljenje regionalne i lokalne samouprave i narušavanje njihovog ravnomjernog razvoja. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena jer se ne odnosi na sadržaj dokumenta koji je bio predmet savjetovanja. Primjedba će biti uzeta u razmatranje prilikom izrade novog Zakona o cestama.
5 Petar Škorić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Prijedlogom Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o cestama treba predvidjeti izmjene 1. Članka 25. stavka 9. na način da isti glasi „(9) Ako se građenjem ili rekonstrukcijom javne ceste zadire u postojeće komunalne, vodne i energetske građevine ili građevine elektroničkih komunikacija i povezanu opremu, položene u javnoj cesti, troškove snosi osoba koja je na temelju posebnog zakona ovlaštena upravljati tom građevinom. Iza stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi: „(10) Ako se građenjem ili rekonstrukcijom javne ceste zadire u postojeće komunalne, vodne i energetske građevine ili građevine elektroničkih komunikacija i povezanu opremu, položene izvan javne ceste, troškove izrade projekata, građenja ili rekonstrukcije tih građevina u dijelu koji je u obuhvatu javne ceste snosi investitor javne ceste“ Obrazloženje: Na primjeru najjednostavnije instalacije dajemo prikaz troška izmještanja infrastrukture na dionici od 1.000,00 m Naknada za služnost 2,40 x 1.000,00 = 2.400,00 kn/god Trošak izmještanja EKI instalacija na duljini od 1 km = 300.000,00 kn/km. Dakle, da bi naknada za služnost pokrila troškove izmještanja potrebno je istu plaćati 125 godina dok trenutna prometno sigurnosna i zakonska pravila obvezuju upravitelje javne ceste da javne ceste rekonstruiraju u prosjeku svakih 20 godina. Prijedlogom Zakona uvodi se naknada i za druge vlasnike instalacija, u tim slučajevima je trošak neusporedivo veći stoga smatramo nužnim izmijeniti odredbu članka 25 kako predlažemo 2. Članka 27. stavka 3. na način da isti glasi U članku 27. mijenja stavak 3. i dodaje stavak 4. i glase: „(3) Slivnici uz javnu cestu te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste, koji služe isključivo za odvodnju javnih cesta, održavaju se kao sastavni dio te javne ceste.“ Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: (4) Zamjenu i popravak slivnika, slivničkih rešetaka i poklopaca svih revizijskih okana na javnoj cesti, osim onih navedenih u stavku 3., održavaju vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture kojoj isti pripada“. Obrazloženje: Ova izmjena je direktno u svezi s člankom 25. jer vlasnici infrastrukture nekvalitetnim ili revizionim oknima lošije kvalitete posredno i neposredno upraviteljima cesta pričinjaju naknadnu štetu jer kad završe svoj objekat, a upravitelj ceste nema mogućnost kontrole ni radova ni materijala ugrađenih u javnu cestu mora naknadno snositi troškove zamjene poklopaca i rešetki na instalacijama. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena jer se ne odnosi na sadržaj dokumenta koji je bio predmet savjetovanja. Primjedba će biti uzeta u razmatranje prilikom izrade novog Zakona o cestama.
6 Hrvoje Balić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Predlažem dodavanje stavka 9. u članak članak 3. Zakona o cestama, poglavlje pravni status javnih cesta: (9) Javna cesta izgrađena do 1. siječnja 1997. smatra se javnim dobrom u općoj uporabi te postojećom građevinom temeljem odluke iz članka 7., stavka 2. Odluka iz članka 7. stavak 2. smatra se dokazom zakonitosti u svrhu rekonstrukcije javne ceste. Obrazloženje: Prema stavku 1. članku 6. Pravilnika o obveznom sadržaju idejnog projekta (NN 118/19), idejni projekt za rekonstrukciju građevine mora sadržavati i dokaz o zakonitosti građevine. Budući velik broj javnih cesta (osobito županijske i lokalne ceste) nije evidentiran ni u katastru ni u zemljišnim knjigama, a nema ni uporabnu dozvolu za takve ceste više se ne može dobiti lokacijska dozvola za rekonstrukciju. Članak 3. Zakona o gradnji definira pojam: Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena. Budući su javne ceste od interesa za Republiku Hrvatsku, a Zakon o gradnji dozvoljava da se postojećom građevinom smatraju i građevine izjednačene po posebnom zakonu, u svrhu omogućavanja rekonstrukcija javnih cesta, koje zbog raznih društvenih razloga nemaju odgovarajući akt za gradnju i uporabu, ovom izmjenom omogućilo bi se ishođenje lokacijske dozvole za javnu cestu. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena jer se ne odnosi na sadržaj dokumenta koji je bio predmet savjetovanja. Primjedba će biti uzeta u razmatranje prilikom izrade novog Zakona o cestama.
7 Grad Split OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA U nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama predlaže se uvrstiti izmjene u pogledu stupanja u posjed nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju kako slijedi: A) PREDLOŽENO NORMATIVNO RJEŠENJE U Zakonu o cestama („Narodne novine“, broj 84/2011, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014 i 110/19) u članku 106. u stavku 2. iza riječi „članka“ riječi „ako je rješenje o izvlaštenju izvršno, te“ brišu se. Dakle, predlaže se izmjena članka 106. stavka 2. na način da isti glasi: „ (2) Rješenje o stupanju u posjed donosi se na zahtjev jedinice lokalne samouprave, odnosno pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka ako je uz zahtjev za donošenje tog rješenja priložen dokaz da je prijašnjem vlasniku isplaćena naknada sukladno zakonu kojim se propisuje izvlaštenje, da mu je navedena naknada stavljena na raspolaganje ili da je odbio primiti navedenu naknadu.“ Ostale odredbe ostaju nepromijenjene. B) OCJENA STANJA / PROBLEM KOJI SE NAMJERAVA RIJEŠITI NORMATIVNIM RJEŠENJEM Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu:JLS), kao obveznici izgradnje nerazvrstanih cesta i korisnici izvlaštenja u svrhu izgradnje istih, ne mogu započeti s gradnjom do stjecanja prava na posjed izvlaštenih nekretnina. Prema Zakonu o izvlaštenju kao općem propisu (lex generali), pravo na posjed nekretnine korisnik stječe danom pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju. Međutim, zakonodavac je prepoznao važnost instituta stupanja u posjed izvlaštene nekretnine još u tijeku postupka izvlaštenja kao privremenu mjeru koja se može zahtijevati pod propisanim uvjetima i prije donošenja rješenja kojim se nekretnina izvlašćuje. Nadalje, Zakon o izvlaštenju u članku 41. predviđa i mogućnost korisnika izvlaštenja da, uz stavljanje naknade na raspolaganje izvlašteniku, postavi zahtjev za ulazak u posjed u tijeku postupka izvlaštenja i bez udovoljavanja drugim uvjetima, ukoliko se radi o izvlaštenju poradi izgradnje objekata javne infrastrukture (kao što su javne ceste, željeznička infrastruktura te vodnogospodarska infrastruktura). Također brojni drugi zakoni (u prilogu) sadrže odredbe o izvlaštenju u svrhu izgradnje javne infrastrukture ili građevina od javnog interesa koje se prema Zakonu o izvlaštenju odnose kao lex specialis, ali predmetne odredbe o ulasku u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju usklađene s odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (primjerice Zakon o vodama, Zakon o željeznici i Zakon o zračnim lukama). Tako i važeći Zakon o cestama, kao lex specialis, u članku 106. predviđa mogućnost ulaska u posjed nekretnina za koje se predlaže izvlaštenje radi izgradnje nerazvrstanih cesta na zahtjev JLS (korisnika izvlaštenja), sve temeljem posebnog rješenja o stupanju u posjed donesenog od strane ureda državne uprave u županiji. Međutim, uvjeti za ulazak u posjed predviđeni Zakonom o cestama su kudikamo stroži od onih predviđenih općim Zakonom o izvlaštenju. Naime, člankom 106. stavkom 2. mogućnost ulaska u posjed JLS kao korisnika izvlaštenja, uvjetovana je, uz stavljanje na raspolaganje naknade prijašnjem vlasniku, i ishođenjem izvršnog rješenja o izvlaštenju. Ovaj dodatni procesni korak ishođenja izvršnog rješenja o izvlaštenju za dozvolu ulaska u posjed, uvjetovan je isključivo JLS važećim Zakonom o cestama u postupku izvlaštenja radi izgradnje nerazvrstane ceste. Štoviše, stupanjem na snagu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu člankom 59. nerazvrstane ceste su nedvojbeno označene kao komunalna infrastruktura, a njihova izgradnja označena od interesa za RH. Kako sam Zakon o komunalnom gospodarstvu nema posebnih odredbi o izvlaštenju i ulasku u posjed, to bi na pitanje izvlaštenja bio primjenjiv osnovni Zakona o izvlaštenju. Dakle, trenutno su JLS ovlaštene pokretati postupke izvlaštenja i zatražiti ulazak u posjed nekretnine i po osnovu Zakona o cestama (članak 106. st. 2.) i po osnovu Zakona o komunalnom gospodarstvu i to primjenom Zakona o izvlaštenju (članak 41.), pri čemu se Zakon o cestama odnosi kao lex specialis prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Iz svega rečenog je razvidno je da je, zbog primjene Zakona o cestama kao posebnog zakona, ulazak u posjed nekretnina (prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju) na kojima se ima graditi nerazvrstana cesta znatno strože normiran od ulaska posjed nekretnina predviđenih za gradnju sve ostale komunalne infrastrukture, na koje se pak primjenjuju odredbe članka 41. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. U tijeku primjene Zakona o cestama praksa je pokazala da postupci izvlaštenja predugo traju, osobito zbog nesređenog zemljišnoknjižnog stanja i složenosti rješavanja prethodnog pitanja vlasništva nekretnina, kao i dugotrajnosti drugih upravnih i sudskih postupaka o kojima posredno ovisi okončanje postupka izvlaštenja. Složenost postupka ishođenja izvršnog rješenja o izvlaštenju koja uvjetuje njegovo neprimjereno trajanje sprječava JLS kao investitore u provedbi projekata i realizaciji izgradnje. Obzirom da je ishođenje izvršnog rješenja o izvlaštenju u pravilu višegodišnji proces, predmetna odredba članka 106. stavka 2. u praksi se pokazala kao otegotna i nesvrhovita te se predlaže predmetnu odredbu zakona izmijeniti. C) ADRESAT NA KOJE SE PROBLEM TRENUTNO ODNOSI Problem se odnosi na sve JLS kao obveznike izgradnje nerazvrstanih cesta. Osobito se odnosi na Grad Split u kojem, zbog intenzivnog širenja gradskog područja i povećanja gradske populacije, postoji prijeka potreba za izgradnjom nerazvrstanih cesta. Uzimajući u obzir da je Grad Split tranzitni centar te da postojeća mreža gradskih prometnica snosi dnevno opterećenje prigradskog stanovništva koje migrira u grad, a koje se intenzivira u mjesecima turističke sezone, problem izgradnje gradskih prometnica je gorući urbani problem Grada. D) CILJ KOJI SE ŽELI POSTIĆI NORMATIVNIM RJEŠENJEM Krajnji cilj predloženih izmjena Zakona jest unaprjeđenje cestovne prometne povezanosti na području Grada Splita, dok je neposredni cilj brže pristupanje izgradnji prometnica zbog kojih je pokrenut postupak izvlaštenja. Predloženim izmjenama zakona će se: - urediti mogućnost stupanja u posjed nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje od strane JLS odmah po donošenju rješenja o izvlaštenju - u pogledu mogućnosti stupanja u posjed izvlaštene nekretnine izjednačiti položaj JLS kao korisnika izvlaštenja i drugih pravnih osoba koje upravljaju javnim cestama - tekst važećeg Zakona o cestama uskladiti sa Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade - izgradnju čitave komunalne infrastrukture staviti u ravnopravan položaj E) OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE IZMJENA ZAKONA Predloženo normativno rješenje : • ne uvodi novine koje bi zahtijevale značajnija financijska sredstva u nekom sektoru • ne zahtijeva provedbu novih administrativnih i upravnih postupaka • ne zahtijeva dodatan rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. • ne zahtijeva izdvajanje posebnih sredstava na teret državnog proračuna Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena jer se ne odnosi na sadržaj dokumenta koji je bio predmet savjetovanja. Primjedba će biti uzeta u razmatranje prilikom izrade novog Zakona o cestama.