Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu Pravilnika o polaganju državnog ispita

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Sonja Juričić Cvitan  , Članak 43. Vezano uz članak 43. predlaže se jasnije definirati što se podrazumijeva pod tim da se primjenjuju propisi o tajnosti podataka. Primjerice, da li to znači da će Očevidnik nositi neku oznaku tajnosti (npr. OGRANIČENO). Ako da, trebalo bi regulirati koji službenici i pod kojim uvjetima će moći postupati s tim Očevidnikom, koja je uloga savjetnika za informacijsku sigurnost. U suprotnom, ako se ne radi o tajnim podacima, već samo o osobnim podacima, na određeni način se primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama. S obzirom na to da navedeni Zakon različito uređuje postupanje po zahtjevu za pristup informacijama ako se radi o osobnim podacima (test razmjernosti) odnosno ako se radi o tajnim podacima (nije potreban test razmjernosti), trebalo biti jasno navedeno da li se radi klasificiranim podacima ili ne, kao i detaljno regulirani uvjeti za postupanje s tim podacima, sukladno propisima o tajnosti podataka i informacijskoj sigurnosti. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen, Očevidnik nema oznaku tajnosti stoga su izostavljene riječi „tajnost podataka“ iz stavka 1.
2 Sonja Juričić Cvitan  , Članak 38. U članku 38. predlaže se izmijeniti stavak 2. tako da glasi: „Primjedba se podnosi Ministarstvu uprave, najkasnije u roku jednog dana od dana polaganja Ispita, putem Ispitnog koordinatora, koji ga bez odgode dostavlja Ministarstvu uprave putem ADI sustava.“ S obzirom da ispitni koordinator ne provodi ispit, nije logično da se njemu podnosi primjedba. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen – člankom 13. st. 2 Nacrta utvrđeno je da je Ispitni koordinator dužan prijaviti kandidata za polaganje Ispita, zaprimati akte u svezi s polaganjem Ispita, te unositi statusne promjene kandidata u ADI sustav.
3 Sonja Juričić Cvitan  , Članak 35 Vezano uz članak 35. i prethodne komentare uz članak 13. i 22. podsjeća se da nigdje nije jasno definirana obveza kandidata da postavi zahtjev za odgodom ispita, odnosno čitajući članak 22. Pravilnika kandidat bi mogao zaključiti da je ispitni koordinator dužan odgoditi njegov ispit, ako je on primjerice na bolovanju i uredno je dostavio doznaku nadležnoj ustrojstvenoj jedinici odnosno nadređenom službeniku, što bi moglo stvoriti probleme u radu te značajne radnopravne posljedice za kandidata (prestanak državne službe), ali i za tijelo (mogućnost spora). Primljeno na znanje Odgovor je isti kao za prijedlog u vezi s člankom 13. i 22.
4 Sonja Juričić Cvitan  , Članak 22. U članku 22. , slično kao i u komentaru uz članak 13., predlaže se jasno definirati proceduru odgode državnog stručnog ispita, na način da je moguće nedvojbeno zaključiti tko je odgovoran za utvrđivanje razloga za odgodu i postavljanje zahtjeva za odgodu državnog stručnog ispita u roku. Vezano uz stavak 1. nije jasno da li ispitni koordinator sam istražuje da li je kandidat na bolovanju ili postoji viša sila, ili ga je netko o tome dužan obavijestiti i na koji način (zahtjev kandidata za odgodom, rješenje čelnika tijela o postojanju više sile, nadležna služba za evidenciju bolovanja). Vezano uz stavak 4. u članku 22. u kojem se navodi da „kandidat koji nije pravovremeno zatražio odgodu polaganja Ispita prema stavku 1. i 2. ovog članka", ističe se da niti u 1. niti u 2. stavku uopće ne uređuje kome, u kojem roku i na koji način kandidat traži odgodu, već naprotiv, u kojem roku i na koji način ispitni koordinator prijavljuje odgodu u ADI sustav. Stoga je ovaj stavak u potpunosti nejasan, jer se referira na neku obvezu kandidata iz stavka 1. i 2. koja uopće nije regulirana. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen u određenom dijelu kako je predložila Koprivničko-križevačka županija. Jasnije će se definirati procedura odgode državnog ispita.
5 Sonja Juričić Cvitan  , Članak 21. U članku 21. predlaže se dodati stavak 3. koji glasi: „Obavijest o mjestu i danu polaganja Ispita mora biti dostavljena kandidatu najkasnije petnaest dana prije dana određenog za polaganje.“ Navedena odredba postojala je u dosadašnjoj Uredbi, te ne vidim razlog da ne bude u ovom Pravilniku, radi zaštite prava i interesa kandidata (npr. pravovremena priprema za polaganje državnog stručnog ispita) i bolje organizacija rada samih tijela (npr. pravovremena provedba postupka odobravanja plaćenog dopusta za polaganje državnog stručnog ispita, pravovremena provedba postupka odgode ispita itd.). Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen, odredba je u skladu s člankom 59. st.2. Zakona o državnim službenicima.
6 Sonja Juričić Cvitan  , Članak 15. U članku 15. stavak 3. predlaže se izmijeniti tako da glasi: „U slučaju da Ispitni koordinator nije mogao uručiti pismeno kandidatu daljnju dostavu obavlja putem interne dostavne knjige, uz dostavnicu, na radno mjesto, a ako ni to nije moguće putem pošte na adresu prebivališta kandidata.“ Naime, ako se radi o dislociranoj ustrojstvenoj jedinice tijela, a tijelo ima dostavljača, dostava će biti uspješnija ako se obavi na radnom mjestu, a ne na adresu prebivališta, osobito ako se radi o osobnoj dostavi (upravni akt), te će ukoliko kandidat nije kod kuće (za vrijeme radnog vremena) isto biti vraćeno u poštu, što će nepotrebno odgoditi dostavu pismena. Također, predlaže se dodati obvezu ispitnom koordinatoru da u tom slučaju (ako mu nije mogao uručiti pismeno) bez odlaganja obavijesti kandidata, putem elektroničke pošte, o zaprimljenom pismenu i načinu dostave. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Upućujemo na odgovor u svezi s Prijedlogom Koprivničko-križevačke županije na članak 15. stavke 2. i 3.
7 Sonja Juričić Cvitan  , Članak 13. U članku 13. predlaže se dodati stavak 2 koji glasi: „Ispitni koordinatori su osobe zaposlene u javnopravnom tijelu na poslovima u području ljudskih potencijala“ Osobe zaposlene u području ljudskih potencijala, ili njima nadređeni državni službenici već, u pravilu, imaju pristup osobnim podacima kandidata i drugim potrebnim podacima (bolovanja), te ne bi bilo logično da ispitni koordinator bude iz druge ustrojstvene jedinice. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen te je odredba uređena i glasi:“ Ispitni koordinatori se imenuju iz reda osoba koje u javnopravnom tijelu obavljaju poslove razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima.“.
8 Sonja Juričić Cvitan  , Članak 13. U članku 13, predlaže se jasno definirati proceduru prijave državnog stručnog ispita, na način da je moguće nedvojbeno zaključiti tko je odgovoran za prijavljivanje državnog stručnog ispita u roku. Prema dosadašnjoj Uredbi prijavu je podnosio kandidat, a tijelo bi vršilo provjeru prijave i slanje prijave Ministarstvu uprave, a iz ove odredbe dalo bi se zaključiti da ispitni koordinator, prijavljuje kandidata po službenoj dužnosti. Ukoliko se procedura mijenja te prijava više nije na zahtjev kandidata, nego po službenoj dužnosti, predlaže se to jasnije definirati, odnosno jasnije definirati na kome je odgovornost za prijavljivanje ispita (na kandidatu, ispitnom koordinatoru ili tijelu), jer u suprotnom, moguće je različito tumačenje, odnosno situacija u kojoj nitko neće voditi brigu o rokovima, što može imati značajne posljedice za kandidata (prestanak državne službe). Mišljenja sam da se radi o odgovornost koja može biti samo na kandidatu ili na tijelu, a nikako na ispitnom koordinatoru, upravo zbog moguće posljedice prestanka državne službe, imajući u vidu da ispitni koordinator nije stranka u radnopravnom odnosu između kandidata i tijela. Ako kandidat više ne mora prijavljivati državni stručni ispit, potrebno je regulirati na kome je odgovornost za prijavu osoba na stručnom osposobljavanju, s obzirom na to da nemaju obvezu polaganja, nego mogućnost, iz čega slijedi da je relevantna njihova volja. Slijedom navedenog, mišljenja sam da se u ovom smislu procedura ne treba mijenjati, nego da se u ovom Pravilniku treba jasno navesti da kandidat prijavljuje državni stručni ispit iz čega proizlazi da samo on može biti odgovoran za radnopravne posljedice koje mogu proizaći iz propusta da ne podnese prijavu na vrijeme, a ispitnom koordinatoru predlaže se dodati obvezu da pravovremeno upozna kandidata s postupkom prijave državnog stručnog ispita. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen te je odredba članka 14. promijenjena i glasi: „Ispitni koordinator na temelju pisanog zahtjeva kandidata za pristupanje polaganju Ispita provjerava u osobnom očevidniku, odnosno službenoj dokumentaciji ispunjava li kandidat uvjete za pristupanje polaganju Ispita.“.
9 Sonja Juričić Cvitan  , Članak 9. U članku 9. stavku 2. predlažu se riječi „u prethodnom razdoblju“ se zamijeniti riječima: „za prethodno razdoblje“ Naime, nije jasno da li član i stručni recenzent treba biti ocijenjen najmanje ocjenom primjeran za cijelo prethodno razdoblje od tri godine ili je dovoljno da je ocijenjen jednom u tom razdoblju. U članku 9. stavku 3., ili u novom stavku 4, predlaže se utvrditi tko utvrđuje istaknute rezultate člana i stručnog recenzenta, ministar uprave ili tijelo nadležno za određeno područje, i na koji način. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen, izričaj odredbe je jasan i u skladu s drugim propisima iz područja službeničkog zakonodavstva. U čl.8 Nacrta je utvrđeno da ministar uprave imenuje članove stručnih radnih skupina odlukom.
10 Sonja Juričić Cvitan  , Članak 3. U članku 3. predlaže se izmijeniti stavak 3. koji glasi: "Sve osobe uključene u razvoj, organizaciju i provedbu Ispita dužne su čuvati tajnost podataka o čemu potpisuju izjavu, koje se čuvaju u Ministarstvu uprave." Predlaže se dodati da se Izjave čuvaju u Minstarstvu uprave, kako bi se izbjegle nejasnoće da li se iste trebaju potpisivati i pohranjivati u tijelu i kojeg dolazi, primjerice, član radne skupine ili u Ministarstvu uprave. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen jer je odredbama članka 3. jasno određeno da je Ministarstvo uprave nadležno za razvoj, organizaciju odnosno provedbu ispita te će sukladno tome i odrediti način potpisivanja i pohranjivanja izjava.
11 Sonja Juričić Cvitan  , Članak 2. Predlažem da se u članku 2. stavku 1. točka 5. izmijeni tako da glasi: „5. ishod učenja je konkretan iskaz onoga što kandidat mora znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati u određenom području ispitivanja pojedinoga predmeta“ Ishodi učenja su, u teoriji, iskazi kojima se izražava što učenik treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon što završi određeni proces učenja. Prema Bloomovoj taksonomiji „znanje“podrazumijeva definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, reći, navoditi, srediti, a „razumijevanje“ podrazumjeva klasificirati, opisati, izdvojiti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, interpretirati, tumačiti, sažeti. S obzirom na to da je „razumjeti“, viša kategorija postignuća od „znati“, mišljenje sam da bi kandidati, koji već rade ili se osposobljavaju za rad u državnim i drugim tijelima, u kojima imaju obvezu polaganja državnog stručnog ispita, trebali imati veću kvalitetu postignuća, nakon određenog vremena rada u tijelu i položenog državnog stručnog ispita, od puke reprodukcije znanja, odnosno trebali bi i razumjeti naučeno (kada se to znanje koristi), ali i pokazati neku vještinu (upotrebu znanja u konkretnom zadatku). S tim u vezi, predlaže se izmijeniti i točka 6. tako da glasi: "Ispit je ispit kojim se provjerava postignuto znanje, razumijevanje i/ili vještina kandidata u području sustava i ustrojstva javne uprave, upravnog postupanja, uredskog poslovanja i osnova Europske unije" Nije prihvaćen Ishodi učenja mogu biti određeni kao znanja ili vještine. Državnim ispitom ne provjeravaju se vještine kandidata nego njihovo postignuto znanje. Sukladno revidiranoj Bloomovoj taksonomiji, postoje četiri kategorije znanja: činjenično, konceptualno, proceduralno i metakognitivno znanje. Od kandidata se na državnome ispitu stoga može očekivati poznavanje činjenica, koncepata, procedura, ovisno o predmetu odnosno području ispitivanja. Primjena znanja, odnosno vještine i kompetencije primjerice državnih službenika vrednuju se odnosno ocjenjuju na kraju probnoga rada, sukladno članku 55. Zakona o državnim službenicima ili pak sukladno odredbama članaka 82.-89. Zakona o državnim službenicima vezano uz ocjenjivanje.
12 Koprivničko-križevačka županija  , Područja ispitivanja pojedinih predmeta Ispita, za I. i II. razinu Ispita Predlažemo da se u prilogu nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, nazvanom: „Područja ispitivanja pojedinih predmeta Ispita, za I. i II. razinu Ispita“, u točki 6. PREDMET: Osnove Europske unije: 1. u podtočki 6.1. Razina I, briše: „1. Povijest i razvoj Europske unije“ jer smatramo nepotrebnim provjeravanje znanja iz područje opće kulture: o povijesti Europske unije, o nazivima sporazuma i datumima njihovog sklapanja te o tome koje su članice i kada pristupile Europskoj uniji, odnosno njenim pravnim prednicima, kao i o tome kada su koje institucije započele s radom i kako su se mijenjale tijekom vremena. Naime, znanje povijesti bi se s istim argumentima s kojima je odlučeno da ga se provjerava kod predmeta koji se odnosi na EU, onda trebalo provjeravati i kod ostalih predmeta državnog ispita, a što bi bilo besmisleno i nepotrebno bi opterećivalo i otežalo polaganje državnog ispita. 2. u podtočki 6.2. Razina I, briše: „1. Povijest i razvoj Europske unije“ jer smatramo nepotrebnim provjeravanje znanja službenika o povijesti Europske unije, o nazivima sporazuma i datumima njihovog sklapanja te o tome koje su članice i kada pristupile Europskoj uniji, odnosno njenim pravnim prednicima, kao i o tome kada su koje institucije započele s radom i kako su se mijenjale tijekom vremena. Naime, znanje povijesti bi se s istim argumentima s kojima je odlučeno da ga se provjerava kod predmeta koji se odnosi na EU, onda trebalo provjeravati i kod ostalih predmeta državnog ispita, a što bi bilo besmisleno i nepotrebno bi opterećivalo i otežalo polaganje državnog ispita. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen iz razloga što je Republika Hrvatska članica Europske unije te kandidati trebaju imati temeljna znanja o osnovama Europske unije čiji su sastavni dio i povijest i razvoj Europske unije. Kandidati trebaju poznavati ključne podatke vezane uz razvoj Europske unije, uz faze proširenja te uz primarno zakonodavstvo Europske unije, radi razumijevanja šireg konteksta vezanog uz funkcioniranje Europske unije.
13 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 46. Članak 46. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, je nepotreban jer je člankom 45. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (»Narodne novine«, br. 70/19) propisano da, do stupanja na snagu ovog nacrta Pravilnika, ostaju na snazi Uredba o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita (»Narodne novine«, br. 61/06., 145/12., 1/14., 11/15., 124/15. i 27/17.) i Pravilnik o obrascu prijave, očevidnika o državnim stručnim ispitima, zapisnika i svjedodžbe o položenom državnom stručnom ispitu (»Narodne novine«, br. 103/06. i 103/09.). Dakle stupanjem na snagu ovog nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, će po sili zakona prestati važiti prethodno navedeni propisi s kojima se je ranije uređivalo polaganje državnog stručnog ispita te je zato suvišno još i podzakonskim aktom propisivati njihov prestanak važenja. Posebno bi željeli istaknuti kako je prilikom ranije provedenog e-Savjetovanja o prijedlogu nove Uredbe o uredskom poslovanju, na primjedbu da njome nije propisano tko donosi: „klasifikacijski okvir za određivanje brojčane oznake pismena“, Ministarstvo uprave u svojem Izvješću o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu uredbe o uredskom poslovanju navelo da je to propisano člankom 16. stavkom 2. Zakona o sustavu državne uprave, stoga bi analogno takvom stavu Ministarstva uprave trebalo postupiti i u ovom slučaju te brisati članak 46. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita. Međutim ako Ministarstvo uprave ipak ne uvaži našu primjedbu i odluči zadržati sadašnji članak 46. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, tada predlažemo da se u njemu riječ: „Pravilnika“ zamijeni s riječju: „Pravilnika“ i da se iza Narodnih novina broj 103/06 izbriše zarez i doda veznik „i“ (dakle trebalo bi pisati: „103/06 i 103/09“, umjesto: „103/06, 103/09“). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen, članak se briše.
14 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 42. U članku 42. točki 3. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, oznaku upravnog postupka „UP/I“ treba pisati bez dodatka znaka za stupanj (sada piše: „UP/I°“), sukladno članku 27. Uredbe o uredskom poslovanju („Narodne novine“, broj 7/09.). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazanu pogrešku.
15 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 41. Vezano uz članak 41. stavak 2. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, predlažemo da se riječi: „prikaz podataka pohranjenih u Očevidniku“ zamijene s riječima: „prikaz podataka pohranjenih u Očevidniku o ispitima“ jer se ne bi trebalo skraćivati skraćeni naziv predmetnog očevidnika. Alternativni prijedlog je da se članak 41. stavak 2. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, malo nomotehnički skrati i glasi: „Očevidnik o ispitima vodi se u ADI sustavu koji omogućava mrežni unos, obradu i prikaz pohranjenih podataka.“. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen na način da stavak 2. glasi: „Očevidnik o ispitima vodi se u ADI sustavu koji omogućava mrežni unos, obradu i prikaz pohranjenih podataka.“.
16 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 34. U članku 34. stavku 1. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, se nepotrebno drukčijim riječima ponavlja odredba članka 31. stavka 2. točke b. nacrta Pravilnika, i ne navodi se što je s polaganjem državnog ispita kandidata za kojeg je služeći se zamjenom identiteta državni ispit pokušala položiti druga osoba, stoga predlažemo da se članak 34. izmijeni i glasi: „Za kandidata kojem je izrečena mjera prekida Ispita iz članka 31. stavka 2. točke b. ili točke c. ovog Pravilnika, smatra se da nije položio Ispit.“. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen te je odredba promijenjena i glasi: „Kandidat kojem je izrečena mjera prekida Ispita iz članka 31. stavka 2. točke b. ili točke c. ovog Pravilnika, bit će udaljen s Ispita te će se smatrati da nije položio Ispit.“
17 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 30. U članku 30. stavku 4. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, riječ: „ispita“ treba pisati s velikim početnim slovom jer je riječ o pokrati. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazanu pogrešku.
18 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 28. U članku 28. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, iako se podstavci u pravilu označavaju s crticom, a ne s rombom, ipak predlažemo da se oni numeriraju radi lakšeg snalaženja u tekstu. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen, podstavci će se označiti crticom.
19 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 26. Predlažemo da se u članku 26. stavku 4. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, riječi: „o mjestu polaganja Ispita u sjedištu određene županije (dalje u tekstu: Regionalni ispitni centar)“ zamijene s riječima: „o polaganju Ispita u Regionalnom ispitnom centru u sjedištu određene županije“ jer je pojam: „regionalni centar“ već objašnjen u članku 2. točki 13. ovog nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, te glasi: „13. regionalni ispitni centar je mjesto u kojem se provodi polaganje Ispita izvan sjedišta Ministarstva uprave.“, a člankom 12. stavku 2. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.), je propisano da se pojam (izraz) koji je objašnjen (definiran), mora koristiti kroz cijeli tekst propisa. Ako se prihvati prijedlog Koprivničko-križevačke županije, da članak 2. točka 13. glasi: „13. regionalni ispitni centar je mjesto u sjedištu određene županije u kojem se provodi polaganje Ispita izvan sjedišta Ministarstva uprave.“, tada predlažemo da se u članku 26. stavku 4. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, riječi: „o mjestu polaganja Ispita u sjedištu određene županije (dalje u tekstu: Regionalni ispitni centar)“ zamijene s riječima: „o polaganju Ispita u Regionalnom ispitnom centru“. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. O mjestu polaganja odlučuje ministar uprave.
20 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 23. U članku 23. stavu 2. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, riječ: „tijela“ treba zamijeni s riječima: „javnopravnog tijela“, sukladno članku 2. točki 10. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, s kojim je propisano što se u smislu ovog Pravilnika smatra javnopravnim tijelom, a nigdje u nacrtu Pravilnika nije propisano što se smatra tijelom. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen te su odredbe uređene na predloženi način.
21 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 22. U članku 22. stavku 6. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, bi: 1. riječ: „tijela“ treba zamijeni s riječima: „javnopravnog tijela“, sukladno članku 2. točki 10. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, s kojim je propisano što se u smislu ovog Pravilnika smatra javnopravnim tijelom, a nigdje u nacrtu Pravilnika nije propisano što se smatra tijelom. 2. iza riječi: „kandidata na polaganje Ispita“ trebalo dodati riječ: „pisano“ jer predmnijevamo da se pisana ocjena razloga više sile zbog koje kandidat ne može pristupiti polaganju državnog ispita mora unijeti u ADI sustav, a to nije moguće ako je čelnik javnopravnog tijela tu ocjenu samo usmeno priopćio kandidatu, odnosno ispitnom koordinatoru. 3. riječi: „u idućem roku“ treba zamijeniti s riječima: „u idućem terminu polaganja Ispita“, sukladno članku 21. stavku 1. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, koji glasi: „Ministarstvo uprave objavljuje na svojoj mrežnoj stranici mjesto, dan i vrijeme polaganja Ispita (dalje u tekstu: termin polaganja Ispita) za kandidate.“. Sukladno prethodno navedenom, ako se je predlagatelj u članku 21. stavku 1. svojeg nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, odlučio za pojam: „termin polaganja Ispita“ umjesto pojma: „rok za polaganje Ispita“, odnosno pojma: „ispitni rok“, onda se njime dosljedno mora i služiti u cijelom nacrtu Pravilnika. Npr. u članku 23. stavku 1. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, je ispravno navedeno: „…Ministarstvo uprave će odrediti novi termin polaganja Ispita sukladno produženom roku za polaganje Ispita.“, ako i u članku 32. stavku 4. nacrta Pravilnika, u kojem je navedeno: „Kandidata kojem nije istekao rok polaganja Ispita, a za kojeg je polaganje Ispita prekinuto na način iz stavka 3. ovog članka, Ministarstvo uprave će uvrstiti na novi termin polaganja Ispita.“, te u članku 33. stavku 3. nacrta Pravilnika, koji glasi: „Ministarstvo uprave će uvrstiti kandidate iz stavka 2. ovoga članka na novi termin polaganja Ispita.“. Djelomično prihvaćen 1. Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazanu pogrešku. 2. Prijedlog nije prihvaćen. U st. 1. kandidat pismenim ili usmenim putem obavještava ispitnog koordinatora da nije u mogućnosti pristupiti polaganju Ispita. Čelnik tijela utvrđuje odobravanje odgode, a u slučaju neodobravanje isto potvrđuje pisanim putem. 3. Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazanu nomotehničku pogrešku.
22 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 22. U članku 22. stavku 1. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, su kao razlozi zbog kojih kandidat nije u mogućnosti pristupiti polaganja državnog ispita navedeni privremena nesposobnost za rad (bolovanje) ili razlog više sile čiju opravdanost ocjenjuje čelnik tijela, a u stavku 4. istog članka se kao razloge navodi bolest ili druge opravdane razloge. Sukladno navedenom u članku 22. stavci 1. i 4. Pravilnika o polaganju državnog ispita, se moraju pojmovno uskladiti te zato predlažemo da se u stavku 4. koriste pojmovi iz stavka 1. budući da se u stavku 2. istog članka također navodi bolovanje, a ne bolest te zato što je pojam: „drugi opravdani razlozi“ puno širi i neodređeniji od pojma: „više sile“. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen, odredba je uređena na predloženi način.
23 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 22. Vezano uz članak 22. stavke 1. i 2. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, što ako kandidat dostavi obavijest o bolovanju ispitnom koordinatoru dva dana prije termina polaganja Ispita? Stavcima 1. i 2. ovog članka su uređene situacije rokovi i radnje ispitnog koordinatora, kandidata i čelnika tijela koje mogu poduzeti najkasnije tri dana prije termina polaganja Ispita i jedan dan prije termina polaganja Ispita, no ostalo je neuređeno što ako ispitni koordinator o razlozima kandidatove spriječenosti pristupanja polaganju državnog ispita bude obaviješten dva dana prije termina polaganja Ispita. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen, odredba je promijenjena i glasi: „Ukoliko kandidat dostavi obavijest o bolovanju ispitnom koordinatoru najkasnije do dana određenog za polaganje, Ispitni koordinator je dužan bez odgađanja isti dan unijeti odgodu polaganja Ispita“.
24 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 22. Predlažemo da se u članku 22. stavku 1. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, riječ: „bolovanja“ zamijeni s riječju: „bolovanje“ te da se iza riječi: „opravdano“ doda riječ: „pisano“ (jer predmnijevamo da se pisana ocjena razloga više sile zbog koje kandidat ne može pristupiti polaganju državnog ispita mora unijeti u ADI sustav, a to nije moguće ako je čelnik javnopravnog tijela tu ocjenu usmeno priopćio ispitnom koordinatoru), kao i da se riječ: „tijela“ zamijeni s riječima: „javnopravnog tijela“ (sukladno članku 2. točki 10. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, s kojim je propisano što se u smislu ovog Pravilnika smatra javnopravnim tijelom, a nigdje nije propisano što se smatra tijelom). Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen te su odredbe djelomično uređene na predloženi način.
25 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 21. U članku 21. stavku 1. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, riječi: „dalje u tekstu:“ treba zamijeniti s riječima: „u daljnjem tekstu:“ jer se kod kraćenja izraza u nacrt Pravilnika riječi: „dalje u tekstu:“ koriste dva puta (u članku 21. stavku 1. i članku 26. stavku 4.), a riječi: „u daljnjem tekstu:“ se koriste pet puta (u članku 1. stavku 1., članku 2. točki 2., članku 8. stavku 1. i članku 41. stavku 1.). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazanu nomotehničku pogrešku.
26 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 20. U članku 20. stavku 3. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, se Pravilnikom nezakonito zadire u način dostave pismena u upravnom postupku, naime sukladno članku 3. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), način dostave pismena i rješenja je moguće urediti drukčije samo zakonom i ako je to nužno za postupanje u pojedinom upravnom području te ako nije protivno temeljnim odredbama i svrsi tog Zakona. Sukladno prethodno navedenom predlažemo brisanje ovog stavka. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen. Izbrisan je stavak 3. članka 20.
27 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 20. Formulacija članka 20. stavka 1. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, isključuje mogućnost odbijanja zahtjeva kandidata za polaganje državnog ispita, ako Ministarstvo „nakon obrade Prijave“ utvrdi da on ne ispunjava uvjete za polaganje državnog ispita. Isto tako na temelju članka 20. stavka 1. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, se ne može utvrditi kakvo rješenje i o čemu donosi Ministarstvo uprave „za kandidata koji ispunjava uvjete za polaganje Ispita“. Tek iz članka 2. točke 8. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, u kojem se navodi značenje pojma ispitni koordinator, se može posredno zaključiti da Ministarstvo uprave donosi „ rješenja o odobrenju ili neodobrenju polaganja ispita za kandidata“. Dakle trebalo bi barem naznačiti o čemu Ministarstvo uprave odlučuje rješenjem, npr: „Ministarstvo uprave nakon obrade Prijave donosi rješenje o pravu kandidata na polaganje Ispita.“, odnosno: „Ministarstvo uprave nakon obrade Prijave donosi rješenje o odobrenju ili neodobrenju polaganja ispita za kandidata.“. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen te je odredba uređena na predloženi način.
28 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 15. U članku 15. stavcima 3. i 4. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, ne bi trebalo propisivati način na koji Ispitni koordinator dostavlja pismena kandidatu jer su oblici obavješćivanja o postupku i načini dostave pismena propisani člancima 83. do 95. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.). Isto tako treba napomenuti da je člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), propisano da se taj Zakon primjenjuje u svim upravnim postupcima te da se samo pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drukčije…, stoga se ovim nacrtom Pravilnika koji donosi ministar i koji nije zakon ne smiju propisivati postupovne odredbe kojima se derogira Zakon o općem upravnom postupku u dijelu koji se odnosi na obavješćivanje i dostavu. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen - izbrisani su stavci 3. i 4.
29 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 15. U članku 15. stavku 1. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, se iz nejasnih razloga i potpuno nepotrebno koristi sintagma: „kandidat koji ispunjava uvjete za polaganje Ispita“ umjesto samo riječi: „kandidat“. Naime, u članku 2. točki 11. ovog Pravilnika, navedeno je tko se smatra kandidatom: „11. kandidat je osoba kojoj je posebnim propisom utvrđena obveza ili mogućnost polaganja Ispita te se stoga i prijavljuje za polaganje Ispita“, a mi predmnijevamo da će Ministarstvo uprave pismena vezana uz polaganje državnog ispita putem Ispitnog koordinatora dostavljati svim kandidatima, dakle i onima koji ispunjavaju uvjete i onima za koje će ono tek „nakon obrade Prijave“ iz članka 20. stavka 1. ovog nacrta Pravilnika, utvrditi da ne ispunjavaju uvjete za polaganje državnog ispita. Slijedom navedenog predlažemo da se članak 15. stavak 1. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, izmijeni i glasi: „Kandidatu se pismena u postupku polaganja Ispita dostavljaju putem nadležnog Ispitnog koordinatora.“. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen te je odredba uređena na predloženi način.
30 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 14. Člankom 14. nacrta Pravilnika, bi trebalo propisati i na koji način Ispitni koordinator postupa sa zahtjevom za polaganje državnog ispita službenika koji ne ispunjava uvjete za pristupanje Ispitu, odnosno da donosi rješenje s kojim odbija njegov zahtjev, a protiv kojeg službenik može ili ne može izjaviti žalbu ministarstvu uprave, odnosno može pokrenuti upravni spor. Ako se to ne uredi, postupanje Ispitnih koordinatora se može razlikovati od jednog javopravnog tijela do drugog javnopravnog tijela, i ako se ne donese rješenje o odbijanju zahtjeva nezadovoljni službenik koji ne ispunjava uvjete može uložiti prigovor čelniku javnopravnog tijela, koji o njegovom prigovoru odlučuje rješenjem, protiv kojeg se može uložiti žalba Ministarstvu uprave te zatim protiv drugostupanjskog rješenja Ministarstva može pokrenuti upravni spor, a sukladno člancima 122. i 155. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.). Nije prihvaćen Prema odredbi članka 52. stavka 5. Zakona o državnim službenicima u rješenju o rasporedu navode se između ostalog i podatak o položenom državnom ispitu, odnosno obvezi polaganja državnog ispita propisane razine za radno mjesto na koje se raspoređuje i rok za polaganje državnog ispita ako ga nije položio. Prema odredbi članka 63. Zakona o državnim službenicima odlučivanje o prijmu u državnu službu, rasporedu na radno mjesto, upravna je stvar o kojoj odlučuje rješenjem čelnik tijela ili službena osoba u čijem je opisu poslova rješavanje o upravnoj stvari, sukladno propisima o ustrojstvu državnog tijela. Slijedom toga ispitni koordinator na temelju rješenja čelnika tijela kojem je utvrđena obveza i rok polaganja Ispita prijavljuje službenika na polaganje Ispita putem ADI sustava i to upisom svih podataka iz čl.17. 18. te pridruživanjem potrebne dokumentacije iz čl. 19. Prijava putem ADI se neće moći izvršiti bez unosa svih traženih podataka i dokumentacije .
31 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 12. U članku 12. Pravilnika o polaganju državnog ispita, riječ „Fina“ treba zamijeniti s riječju: „FINA“ u odgovarajućem padežu, budući da je takav skraćeni naziv za Financijsku agenciju upisan u Sudski registar i s njime se mora služiti u pravnom prometu. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazanu pogrešku.
32 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 11. U članku 11. stavku 2. i stavku 3. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, riječ „Fina“ treba zamijeniti s riječju: „FINA“ u odgovarajućem padežu, budući da je takav skraćeni naziv za Financijsku agenciju upisan u Sudski registar i s njime se mora služiti u pravnom prometu. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazanu pogrešku.
33 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 9. Vezano uz članak 9. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, na način na koji je to napravljeno za članove stručnih radnih skupina i stručne recenzente, ovim člankom ili nekim drugim člankom se treba propisati i iz kojih redova se imenuje lektor iz članka 8. stavka 4. nacrta ovog Pravilnika i koje uvjete on mora ispunjavati da bi bio imenovan. Ako se u ovom nacrtu Pravilnika ne misli propisati koje kriterije mora ispunjavati osoba koju ministar može imenovati za lektora, onda se mora uputiti na druge propise na temelju kojih se to može utvrditi. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen – odredbom su propisani uvjeti za lektora.
34 Koprivničko-križevačka županija  , Razine Ispita 7. Članak 4. stavak 3. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, je istovjetan s člankom 57. Zakona o državnim službenicima, no problem je u tome što s njim nije usklađena i Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi („Narodne novine“, broj 77/07., 13/08. i 81/08.). Tako bi dio stavka 3. članka 4. ovog nacrta Pravilnika, koji glasi: „završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno završen preddiplomski sveučilišni ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine“, sukladno članku 8. stavku 2., članku 9. stavku 2., 10. stavku 2., članku 12. stavku 2., članku 13. stavku 2., članku 14. stavku 2., članku 15. stavku 2., članku 16. stavku 2., članku 18. stavku 2., članku 19. stavku 2. i članku 27. stavku 1. podstavcima 1. i 2. Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi („Narodne novine“, broj 77/07., 13/08. i 81/08.), trebao glasiti: „završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine.“. Prijedlog je da se pristupi izmjeni Uredbe. Primljeno na znanje Članak je usklađen s odredbom Zakona o državnim službenicima.
35 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 9. U članku 9. stavku 1. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, umjesto riječi: „diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij upravne, pravne ili druge odgovarajuće struke“ treba stajati: „preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij“, sukladno člancima 12. do 15. Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi („Narodne novine“, broj 77/07., 13/08. i 81/08.). Naime ne može se ovim Pravilnikom koji donosi ministar uprave derogirati ranije navedena Uredba koju je donijela Vlada Republike Hrvatske. Prijedlog je pokretanje postupka za izmjenu Uredbe. Nije prihvaćen Uvjete iz Pravilnika ne treba usklađivati s Uredbom o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi, jer se u Pravilniku ne propisuju uvjeti za raspored na radna mjesta nego uvjeti za imenovanje članova stručnih radnih skupina. Neovisno o tome upućujemo da predložena formulacija: „diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij“ obuhvaća isti stupanj obrazovanja kao i formulacija iz Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi: „preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij“. Osim toga, navedena formulacija u skladu je sa Zakonom o državnim službenicima (v. čl. 57. st. 3. Zakona).
36 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 8. Primjedbe vezane uz članak 8. stavak 4. i članak 10. stavke 1. i 3. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita. U članku 8. stavku 4. nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, je riječ: „lektor“ navedena u jednini pa nije jasno želi li donositelj ovog Pravilnika propisati da će ministar uprave imenovati samo jednog lektora za sve predmete državnog ispita ili ih može imenovati i više. Posebno zbunjuje i to što je u članku 10. stavcima 1. i 3. ovog nacrta Pravilnika, kojima se propisuje pravo na naknadu, riječ: „lektor“ pisana u množini pa bi se na temelju njih moglo zaključiti da ministar uprave može imenovati više lektora. Kako ne bi bilo dvojbi može li ministar uprave imenovati jednog ili više lektora, stoga bi u članku 8. stavku 4. i članku 10. stavcima 1. i 3. ovog nacrta Pravilnika, trebalo koristiti samo jedninu ili samo množinu riječi: „lektor“. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen – koristit će se jednina riječi „lektor“.
37 Koprivničko-križevačka županija  , Razine Ispita Vezano uz članak 4. stavke 2. i 3. nacrta Pravilnika, državni ispit koje razine polažu službenici koji su završili stručni studij u trajanju kraćem od tri godine, s čijim završetkom se stječe manje od 180 ECTS bodova, i imaju stečeni stručni naziv „stručni pristupnik“ uz naznaku struke (npr. stručni pristupnik ekonomije, a za koji je kratica: pristup. oec.), sukladno članku 8. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, broj 107/07. i 118/12.)? Prema mišljenju Koprivničko-križevačke županije riječ je o pravnoj praznini u ovom nacrtu Pravilnika, koju treba otkloniti tako što će se propisati koju razinu državnog ispita polažu službenici za čija je radna mjesta propisan završeni stručni studij u trajanju kraćem od dvije godine i stečeni stručni naziv „stručni pristupnik“. Osobito se predlaže pravno uređenje navedenog pitanja s obzirom da je u prijelaznim i završnim odredbama u članku 14. stavku 3. podstavku 2. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, broj 107/07. i 118/12.) u prvoj rečenici navedeno da je stručni naziv stečen završetkom stručnoga dodiplomskog studija, u trajanju kraćem od tri godine čijim završetkom se stječe viša stručna sprema (VŠS), izjednačen s odgovarajućim stručnim nazivom stručni pristupnik odnosno stručna pristupnica uz naznaku struke, sukladno članku 8. toga Zakona ili s odgovarajućim stručnim nazivom stručni prvo¬stupnik (baccalaureus) odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke ili stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka uz naznaku struke, sukladno članku 9. toga Zakona. Primljeno na znanje U propisima koji se odnose na državne i lokalne službenike nije propisano nigdje uvjet za raspored navedenih pristupnika (preddiplomski studij manje od 180 ECTS bodova).
38 Koprivničko-križevačka županija  , Članak 2. U članku 2. nacrt Pravilnika o polaganju državnog ispita: 1. u točki 2. iza riječi: „u javnom sektoru (u daljnjem tekstu“ treba dodati dvotočku. 2. nije jasno značenje kojeg pojma se objašnjava u točki 3. jer se u nacrtu Pravilnika svugdje koristi izraz: „ministar uprave“, a ne „čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose“, a ako se baš mora objašnjavati značenje pojma ministar uprave, onda bi točka 3. trebala glasiti: „3. ministar uprave je čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose“. 3. u točki 4. riječ „Fina“ treba zamijeniti s riječju: „FINA“, budući da je takav skraćeni naziv za Financijsku agenciju upisan u Sudski registar i s njime se mora služiti u pravnom prometu. 4. predlažemo da se u točki 4. iza riječi: „RegZap“ dodaju riječi: „koji na jednom mjestu objedinjava podatke o zaposlenima u državnim i javnim službama te omogućava upravljanje ljudskim potencijalima kroz praćenje i izmjene tih podataka“ te da se briše točka 14. članka 2. ovog nacrta Pravilnika u kojoj se objašnjava što je RegZap jer se on osim u članku 2. točkama 2., 4. i 14. nacrta Pravilnika, kasnije više nigdje ne navodi. 5. predlažemo da se u točki 13. iza riječi: „mjesto“ dodaju riječi: „u sjedištu određene županije“ jer je u članku 26. stavku 4. nacrta ovog Pravilnika navedeno: „Ministar uprave donosi odluku o mjestu polaganja Ispita u sjedištu određene županije (dalje u tekstu: Regionalni ispitni centar)…“, a na temelju čega se može izvesti zaključak kako se regionalni ispitni centar može nalaziti samo u sjedištu županije, a ne i u nekom drugom naselju u županiji u kojem se isto mogu osigurati uvjeti za polaganje državnog ispita. Isto tako na kraju točke 13., iza riječi: „uprave“ treba izbrisati točku, sukladno članku 42. stavku 2. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.), koji glasi: „Pri podjeli članka ili stavka na podstavke, točke ili podtočke na kraju teksta u podstavku, točki ili podtočki ne stavlja se zarez ili točka sa zarezom.“. Ako se prihvati prijedlog Koprivničko-križevačke županije, točka 13. u članku 2. bi glasila: „13. regionalni ispitni centar je mjesto u sjedištu određene županije u kojem se provodi polaganje Ispita izvan sjedišta Ministarstva uprave“. 6. nije jasno značenje kojeg pojma se objašnjava u točki 16. jer se u nacrtu Pravilnika svugdje koristi izraz: „Ministarstvo uprave“, a ne „tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose“, a ako se baš mora objašnjavati značenje pojma Ministarstvo uprave, onda bi točka 16. trebala glasiti: „16. Ministarstvo uprave je tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose“. Djelomično prihvaćen 1. Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazanu pogrešku. 2. Prijedlog je prihvaćen te se pojam briše. 3. Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazanu pogrešku. 4. Prijedlog je prihvaćen. 5. Prijedlog nije prihvaćen. O mjestu polaganja odlučuje ministar uprave. 6. Prijedlog je prihvaćen - izbrisana je točka 16.
39 Koprivničko-križevačka županija   Iza preambule nacrta ovog podzakonskog akta treba navesti njegov naziv jer isti nedostaje. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazanu pogrešku.
40 Koprivničko-križevačka županija  , I. UVODNE ODREDBE 1. Na koji način će službenici zaposleni u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave polagati državni ispit budući da je sada člankom 89. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 86/08., 61/11., 04/18 – Uredba Vlade Republike Hrvatske i 112/19.), propisano da se državni ispit polaže pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose, a nakon što stupi na snagu ovaj nacrt Pravilnika o polaganju državnog ispita prestati će važiti Uredba o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita (»Narodne novine«, br. 61/06, 145/12, 1/14, 11/15, 124/15 i 27/17) i to tijelo više neće postojati? Pri čemu je Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi po pravnoj važnosti i snazi iznad podzakonskih propisa (kao što je ovaj prijedlog Pravilnika) koje donosi ministar uprave. 2. Prema članku 45. podstavku 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (»Narodne novine«, br. 70/19) do stupanja na snagu ovog nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita, ostaje na snazi Uredba o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita (»Narodne novine«, br. 61/06, 145/12, 1/14, 11/15, 124/15 i 27/17), a s kojom je propisano da se državni stručni ispit sastoji od općeg i posebnog dijela te da ga provodi Državna ispitna komisija sa sjedištem pri središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose. Na koji način će se nakon stupanja na snagu ovog nacrta Pravilnika o polaganju državnog ispita i prestanka važenja prethodno navedene Uredbe, riješiti problem službenika kojima je posebnim zakonom propisano da za obavljanje poslova svojeg radnog mjesta moraju imati položen „posebni dio“ državnog (stručnog) ispita i koji bez njega ne smiju obavljati poslove svojeg radnog mjesta? Naime iako Zakon o državnim službenicima, kao lex generalis više ne poznaje opći i posebni dio državnog ispita te će se ubuduće polagati samo nekadašnji opći dio državnog stručnog ispita, ostali posebni zakoni su u odnosu na njega ipak lex specialis i sadrže odredbe o obvezi polaganju posebnog dijela državnog (stručnog) ispita za obavljanje određenih poslova, npr:  člankom 32. Zakona o državnim maticama („Narodne novine“, broj 96/93., 76/13. i 98/2019.) je propisano: „Poslove s ovlastima matičara i druge upravne poslove osobnih stanja građana može obavljati državni službenik propisanog stupnja stručne spreme i odgovarajućeg usmjerenja koji ima položen stručni ispit za obavljanje tih poslova.“.  Zakon o državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18.) propisuje da službenici moraju za obavljanje poslova svojeg radnog mjesta imati položen: državni stručni ispit za inspektora; položen državni stručni ispit za tržišnog inspektora; položen državni stručni ispit iz područja biomedicina i zdravstvo, polje: veterinarska medicina; položen državni stručni ispit za poljoprivrednog inspektora itd.  člankom 5. Zakona o sportskoj inspekciji („Narodne novine“, broj 86/12. i 98/19.), je za radna mjesta višeg sportskog inspektora i sportskog inspektora propisano da moraju imati položen državni stručni ispit za sportskog inspektora,  člankom 62. Zakona o morskom ribarstvu („Narodne novine“, broj 62/17, 130/17 – Zakon o akvakulturi i 14/19) je kao uvjet za obavljanje poslova višeg ribarskog inspektora i ribarskog inspektora propisan položen državni stručni ispit za ribarskog inspektora,  i drugi. Primljeno na znanje 1. Pristupit će se izmjeni Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te će se uskladiti i propisati na istovjetan način za državne i lokalne službenike obveza i rokovi polaganja državnog ispita po novom programu koji ne sadrži posebni dio ispita. 2. Izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima ukinut je posebni dio ispita čime je otklonjena dvostruka provjera osposobljenosti službenika za obavljanje poslova radnog mjesta, ocjenjivanjem službenika na kraju probnog rada (vježbeničkog staža) i polaganjem posebnog dijela ispita u okviru državnog stručnog ispita. Posebnim propisima za pojedina upravna područja za koja su propisana posebna ovlaštenja nadležna tijela će propisati obvezu stručnog osposobljavanja i/ili polaganje stručnog ispita. Na taj način nadležna tijela preuzimaju odgovornost za stručno osposobljavanje službenika za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti. U Zakonu o državnim maticama je upravo i naveden stručni ispit kojeg treba imati službenik koji obavlja poslove s ovlastima matičara i druge upravne poslove osobnih stanja građana. Ministarstvo uprave je u svom Godišnjem programu za 2020. godinu planiralo aktivnosti vezano za razvoj i uspostavu stručnih licenciranih ispita za određena upravna područja - za novi upravni ispit te stručni ispit za matičarstvo. Isto tako, u Nacionalnom programu reformi za 2020. godinu jedna od aktivnosti koja se provodi u sklopu Mjere Upravljanja kvalitetom jest i razvoj novog upravnog ispita te stručnog ispita za matičarstvo. Upravo je to razlog dužeg vakacijskog razdoblja između objave i stupanja na snagu Pravilnika kako bi obveznici prilagodili svoje propise.