Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Valzor d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA U svrhu dugoročnog očuvanja financijske stabilnosti i likvidnosti svih vrsta trgovačkih društava, neophodno je vratiti odredbu prema kojoj su trgovačka društva (uz izuzetak financijskih institucija) oslobođena plaćanja poreza na dobit ukoliko reinvestiraju dobit i povećaju temeljni kapital društva. Navedena odredba je korisna ne samo za financijsku stabilnost pojedinog poduzeća, nego i za društvo u cjelini jer omogućuje sigurnost naplate potraživanja zaposlenicima, državi i dobavljačima. dr.sc. Valentina Salaj Ćetković, doktorica ekonomskih znanosti i stalna sudska vještakinja za financije, računovodstvo i poreze Nije prihvaćen Jedan od ciljeva porezne reforme iz 2016. godine bio je pojednostavljenje poreznog sustava, među ostalim ukidanjem kompliciranih posebnih poreznih olakšica, poticanjem gospodarstva uz očuvanje određene razine prihoda. Stoga je snižena osnovna porezna stopa s 20% na 18%, a za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kuna na 12%. Od 2020. godine prag od 3 milijuna kuna podignut je na 7,5 milijuna kuna te obuhvaća male i srednje porezne obveznike. Paralelno sa smanjivanjem porezne stope (2016.), zbog potrebe očuvanja određene razine prihoda s osnove poreza na dobit, proširena je porezna osnovica ukidanjem privremene olakšice za reinvestiranu dobit. Međutim, kako je i najavljeno i prilikom ukidanja reinvestirane dobiti, poticanje investicija i ulaganja je nastavljeno putem Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 102/15, 25/18, 114/18 i 32/20) koji se u navedenom razdoblju mijenjao kako bi se prilagodio razvoju investicija. Tako su prema prijavama poreza na dobit za 2019. godinu korisnici poticaja prema Zakonu o poticanju ulaganja umanjili obvezu poreza na dobit za 890 milijuna kuna, što je značajan iznos umanjenja prihoda proračuna. Zbog potrebe održavanja određene razine prihoda proračuna nije moguće sniziti poreznu stopu na 10% za sve porezne obveznike.
2 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj   HR PSOR je izbrisan iz registra neprofitnih organizacija 2015. godine, iako je neprofitna organizacija osnovana sukladno Zakonu o ustanovama. U Zakonu o ustanovama, članak 5. navodi da Ustanovu može osnovati domaća i strana fizička i pravna osoba. U ovoj analizi stanja vi spominjete samo javne ustanove, dok ste ostale pravne i fizičke izostavili, kao što su izostavljene i iz Zakona o porezu na dobit – time se stvara dojam diskriminacije. Nadalje, u istom Zakonu u članku 57 piše: Ako u obavljanju svoje djelatnosti ustanova ostvari dobit, ostvarena se dobit upotrebljava za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove u skladu s aktom o osnivanju i statutom. No usprkos svemu navedenom u Zakonu o porezu na dobit piše pod II. Porezni obveznik, 1. Opće odredbe (1) Porezni obveznik je trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi – što je potpuno u suprotnosti od članka 57. Zakona o ustanovama. Nadalje, u Zakonu o porezu na dobit u istom članku stavak (6) Javne ustanove itd. su oslobođene plaćanja poreza na dobit. S obzirom da smo NEPROFITNA Ustanova koja nikada nije obavljala gospodarsku djelatnost, a višak prihoda je raspoređivala za pokrivanje eventualnih manjaka što je sukladno našem Statutu i Zakonu o ustanovama neugodno nas je iznenadila činjenica da naš status nije prepoznat u niti jednom zakonu, iako se zakoni primjenjuju samo u svrhu oporezivanja. Djelatnost koju obavljamo više od 20 godina nema za cilj stvaranje profita već je primarni cilj promicati održivi razvoj u Republici Hrvatskoj kroz aktivno sudjelovanje u izradi politika i strategija te promicanje održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja. Svrstavanje naše ustanove HR PSOR i tumačenje kao profitne organizacije nismo u mogućnosti prijavljivati na projekte EU fondova, trajno smo onemogućeni u natjecanju i povlačenju sredstava iz navedenih Fondova Svrstavanje naše organizacije u profitni sektor presedan je za koji uopće ne znamo kako objasniti našim europskim partnerima. Jedina smo organizacija koja se sustavno bavi pitanjima održivog razvoja i odgovornog poslovanja, sudjelujemo u radu nekoliko državnih tijela, a od naše organizacije imaju koristi i javni i poslovni sektor. Nije prihvaćen Za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na dobit ustrojstveno-pravni oblik nije od presudnog značaja. Stoga navedeni problem nije u opsegu Zakona o porezu na dobit. Naime, prema članku 2. Zakona o porezu na dobit, među ostalima, obveznici poreza na dobit, iako to temeljno (načelno) nisu, mogu biti i udruge, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije, pa i državne ustanove i ustanove JLP(R)S, a da se i dalje smatraju neprofitnim organizacijama. Međutim, ustanove osnovane od strane fizičke/ih i/ili pravne/ih osobe/a (koje nisu kao takve državne ustanove odnosno ustanove JLP(R)S) su obveznici poreza na dobit sukladno Zakonu o porezu na dobit, kao što je to slučaj i s primjerice pravnim oblikom „zadruga“, od dana osnivanja istih.
3 HGK  , OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Članice HGK iz Sektora za industriju i Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK predlažu u Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit uvrstiti i sljedeće: - oslobađanje obveze plaćanja poreza na dobit za reinvestiranu dobit - povećati obuhvat primjenom smanjene stope poreza na dobit za sve poduzetnike bez obzira na veličinu i prihode, što bi bio snažni poticaj za domaća i strana ulaganja Također, članice iz Sektora industrije predlažu razmotriti daljnje smanjenje stope poreza na dobit za sve poduzetnike na 10%, kao i produljenje odgode plaćanja poreza do travnja 2021. godine. Nije prihvaćen Jedan od ciljeva porezne reforme iz 2016. godine bio je pojednostavljenje poreznog sustava, među ostalim, ukidanjem kompliciranih posebnih poreznih olakšica, poticanjem gospodarstva uz očuvanje određene razine prihoda. Stoga je snižena osnovna porezna stopa s 20% na 18%, a za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kuna na 12%. Od 2020. godine prag od 3 milijuna kuna podignut je na 7,5 milijuna kuna te obuhvaća male i srednje porezne obveznike. Paralelno sa smanjivanjem porezne stope (2016), zbog potrebe očuvanja određene razine prihoda s osnove poreza na dobit proširena je porezna osnovica ukidanjem privremene olakšice za reinvestiranu dobit. Međutim, kako je i najavljeno prilikom ukidanja reinvestirane dobiti, poticanje investicija i ulaganja je nastavljeno putem Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 102/15, 25/18, 114/18 i 32/20) koji se u navedenom razdoblju mijenjao kako bi se prilagodio razvoju investicija. Tako su prema prijavama poreza na dobit za 2019. godinu korisnici poticaja prema Zakonu o poticanju ulaganja umanjili obvezu poreza na dobit za 890 milijuna kuna, što je značajan iznos umanjenja prihoda proračuna. Zbog potrebe održavanja određene razine prihoda proračuna nije moguće sniziti poreznu stopu na 10% za sve porezne obveznike.
4 HashCode OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Nespretnim odlukama gurate poduzetnike u područje pravnih akrobacija kako bi si smanjili porez. Ako netko ima pihod od 12 milijuna kuna i dobit od 5 milijuna kuna, platit će porez na dobit od 900 000 kuna. Malom pravnom akrobacijom, podjelom tvrtke u dvije tvrtke i u svakoj ostvarivanje prometa od 6 milijuna kuna i dobiti od 2.5 m kuna, porez koji će trenutačno platiti jest 600 000 kuna, a u budućnosti će biti i manji 500 000 kuna. Čemu dvojno pravilo? Napravite ili jednu stopu poreza za sve, ili barem uvedite u zakon da se za prvih 7.5 milijuna kuna prometa na pripadnu razmjernu dobit plaća porez po stopi od 10%, a iznad toga po većoj stopi. Nije prihvaćen Kada je riječ o oporezivanju dobiti, cilj porezne reforme iz 2016. godine bio je pojednostavljenje sustava oporezivanja dobiti, poticanje gospodarskog rasta i razvoja, u prvom redu radi poticanja gospodarski najslabijih poreznih obveznika, ali u okvirima koje omogućava državni proračun. Stoga je smanjena porezna stopa s 20% na 18% i 12% za porezne obveznike koji imaju prihode do 3 milijuna kuna, čime su najnižom poreznom stopom obuhvaćeni poduzetnici početnici, samozaposlene osobe, poljoprivrednici – vlasnici OPG-a, mali porezni obveznici, odnosno obuhvaćeno je više od 85% poreznih obveznika. Od 2020. godine prag od 3 milijuna kuna podignut je na 7,5 milijuna kuna te obuhvaća male i srednje porezne obveznike odnosno 93% poreznih obveznika. Zbog potrebe održavanja određene razine prihoda proračuna nije moguće sniziti poreznu stopu na 10% za sve porezne obveznike. Međutim, u razdoblju primjene dviju poreznih stopa nije uočeno kako je primjena snižene porezne stope dovela do negativnih pojava vezanih uz podjele ili odvajanja zbog korištenja niže porezne stope.
5 DENIS PELOZA   Pohvalno , pa tako sniženje stope svakako treba pozdraviti iako se radi o "posljednjem" porezu u poslovanju kroz jednokratnu uplatu po obračunu za proteklo razdoblje, a akontacije su ulozi avansa što bi trebalo stimulirati iskazivanje dobiti, sa pažnjom da u tom ostvarivanju boljih profita (dobit) , što manje bude na teret bruto plaća za rad, odnosno na teret prihoda iz poreza na dohodak. Primljeno na znanje Preporuke su primljene na znanje, te će se razmotriti prilikom budućih izmjena propisa.
6 Auto SL 91 d.o.o. Pula   Svakako pohvalno jer svako smanjenje porezne stope je dobrodošlo i stimulirajuće posebno ako se poveća obuhvat i agregatna osnovica,što znači više poreznih obveznika koji će iskazati dobit. Od toga se kreće, a nakon toga idu nijanse i poboljšice po razredima/veličini, pa tako i pozitivan tretman reinvestirane dobiti i ulaganja, kroz sam zakon ili druge vrste namjenskih i personaliziranih poticaja. Korak po korak, simulacije i procjene učinka, ali svakako ide u dobrom smjeru i kada jednoga dana prođe ovo Covid ludilo treba nastaviti sa poreznim i administrativnim rastrerećenjem. Primljeno na znanje Preporuke su primljene na znanje, te će se razmotriti prilikom budućih izmjena propisa.
7 ANA ĆUBELIĆ   Članak 12. stavak (16) Zakona o porezu na dobit kaže da se amortizacija kao trošak priznaje za plovila ako je njima ostvaren prihod najmanje u visini 7% nabavne vrijednosti, odnosno 5% za kuće za odmor. Prijedlog je da se taj limit umanji ili nekako drukčije regulira za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. Po trenutnim pokazateljima pad prometa će biti toliki da društva neće ostvariti potrebni limit što će ih dovesti u poziciju da im amortizacija investicije neće ići u trošak, a to dovodi do veće obveze poreza na dobit jer neće biti priznati troškovi amortizacije plovila odnosno kuća za odmor. Nije prihvaćen U skladu s računovodstvenim standardima amortizacija je sustavni raspored amortizacijskog iznosa imovine tijekom njezina korisnog vijeka upotrebe. Korisni vijek upotrebe je razdoblje u kojem se očekuje da će poduzetnik upotrebljavati imovinu, tj. da će mu ista biti dostupna za upotrebu ili broj proizvoda ili sličnih jedinica koje poduzetnik očekuje ostvariti od te imovine. Porezno priznati troškovi amortizacije utvrđeni su člankom 12. Zakona o porezu na dobit i temeljno se trošak amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje kao rashod u svoti obračunanoj na trošak nabave po linearnoj metodi primjenom godišnjih amortizacijskih stopa koje su propisane u članku 12. stavku 5. Zakona o porezu na dobit. Međutim, sukladno članku 6. i 7. Zakona o porezu na dobit, godišnje amortizacijske stope mogu se podvostručiti. Ako porezni obveznik obračunava amortizaciju u svoti nižoj od porezno dopustive, tako obračunana amortizacija smatra se i porezno priznatim rashodom. Slijedom navedenoga, porezni obveznik bi u skladu s računovodstvenim standardima i člankom 12. stavkom 7. Zakona o porezu na dobit, obzirom na manju uporabu imovine što produžuje korisni vijek imovine, trebao prilagoditi odnosno smanjiti amortizacijske stope. U slučaju dugotrajne imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona propisani su minimalni prihodi kako bi se korištenje imovine moglo povezati sa namjerom ostvarivanjem dobiti.