Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Željko Lacković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Predlažem da se izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima ukinu zamjenici načelnika, gradonačelnika i župana neovisno o broju stanovnika, te da se njihovo zamjenjivanje uredi kroz ovlasti predsjednika predstavničkog tijela ili na drugi način. Uštede za lokalni proračun mogu se ostvariti i zakonskim reguliranjem obnašanja zamjeničke dužnosti volonterski i bez prava na naknadu čime se postiže isti efekt, a zadržava dosadašnji sustav. Predlažem i uvođenje mogućnosti preferencijalnog glasovanja i to za tri člana predstavničkog tijela veličine do 21 predstavnika, a za veća predstavnička tijela pet preferencijalnih. Predlažem ograničavanje mogućnosti kandidiranja, odnosno obnašanja dužnosti načelnika, gradonačelnika i župana na najviše dva mandata. Predlažem zabranu predizbornih koalicijskih lista, neovisno o da li je riječ o političkim strankama ili kandidacijskim listama birača koja bi se odnosila na onemogućavanje isticanja zajedničkih kandidata više političkih opcija za načelnika, gradonačelnika ili župana, tako da uz svakog kandidata stoji jedna politička stranka ili kandidacijska lista birača koja ga predlaže. Predlažem omogućiti elektroničko glasanje putem sustava e-građani, te dopisno glasanje putem pošte. Nije prihvaćen Pitanje broja zamjenika članova općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, kao i načina obnašanja njihove dužnosti uređeno je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te se njihov broj, kao i način na koji će obnašati dužnost na koju su izabrani nikako ne utvrđuje Zakonom o lokalnim izborima, kao što se tim Zakonom ne uređuju ni ovlasti predsjednika predstavničkog tijela jedinice. Zakonom o lokalnim izborima se uređuje postupak izbora, među ostalim i zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. Izmjene i dopune Zakona o lokalnim izborima potrebne su radi nomotehničkog usklađivanja sa sustavom u kojem će dva zamjenika i nadalje imati župan u županiji koja ima više od 250.000 stanovnika i gradonačelnik u gradu koji ima više od 100.000 stanovnika, dok će jednog zamjenika imati župan u županiji koja ima do 250.000 stanovnika te gradonačelnik u gradu koji ima preko 35.000 do 100.000 stanovnika i gradu koji je sjedište županije (neovisno o broju stanovnika), što znači da gradonačelnici ostalih gradova i općinski načelnici više neće imati zamjenike, a što će biti utvrđeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji se predlaže zajedno s ovim Zakonom. Što se tiče prijedloga vezano za mogućnosti preferencijskog glasovanja na lokalnim izborima, ograničavanje kandidiranja te zabrane predizbornih koalicija, radi se o složenim pitanjima koja zahtijevaju prethodnu širu javnu raspravu i svakako politički konsenzus. U ovom trenutku izmjene Zakona o lokalnim izborima vezane su isključivo uz kao što je prethodno navedeno, nomotehničko usklađivanje sa promjenama u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave.
2 Varaždinska županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Podržavajući potrebu Izmjena i dopuna Zakona o lokalnim izborima te Izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s ciljem optimizacije sustava i ostvarivanja ušteda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i jačanju transparentnosti u trošenju javnog novca iznosimo sljedeći stav: Stupanjem na snagu Odluke o raspisivanju sljedećih redovnih lokalnih izbora, koji će se održati 16.05.2021. a prema prihvaćenim predloženim izmjenama Zakona bit će drastično smanjen broj lokalnih dužnosnika (sa aktualnih 671 na 53, od čega 29 zamjenika gradonačelnika i 24 zamjenika župana). Predloženim izmjenama župan u županiji koja ima više od 250.000 stanovnika i gradonačelnik u gradu koji ima više od 100.000 stanovnika i nadalje ima dva zamjenika. Župan u županiji koja ima do 250.000 stanovnika i gradonačelnik u gradu koji ima preko 35.000 do 100.000 stanovnika, i gradu sjedištu županije, prema prijedlogu zakona imat će jednog zamjenika. Podržavajući racionalizaciju sustava i činjenicu da bi smanjenje broja lokalnih dužnosnika doprinijelo znatnim uštedama u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, racionalnijem obavljanju poslova u jedinicama te uređenju sustava na logički dosljedan i cjelovit način, u nastavku iznosim Prijedlog kojim se redefinira način obavljanja dužnosti na koju su zamjenici izabrani. Prema postojećem izbornom sustavu zajedno sa općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima izabran je ukupno 671 zamjenik i to 434 zamjenika općinskog načelnika, 197 zamjenika gradonačelnika i 40 zamjenika župana, koji dužnost mogu obavljati profesionalno ili volonterski. Uvažavajući vrlo širok djelokrug i nadležnost županija, kao i ulogu koju zamjenici imaju posebno u protokolarnom segmentu dostavljamo Prijedlog kojim bi se i nadalje uz župana birala dva zamjenika župana uz zakonsko utvrđenje da samo jedan zamjenik svoju dužnost obnaša profesionalno, odnosno da za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruje pravo na plaću i na druga prava iz rada, te se vrijeme obavljanja dužnosti uračunava u staž osiguranja, dok bi drugi zamjenik župana dužnost mogao obnašati isključivo volonterski (ostvarujući pravo na naknadu za rad). Na predloženi način postigle bi se uštede u proračunu, kako zbog smanjenja broja dužnosnika koji dužnost obnašaju profesionalno tako i zbog ušteda koje proizlaze iz prava po prestanku obnašanja dužnosti. Naime, po prestanku profesionalnog obnašanja dužnosti dužnosnici ostvaruju pravo na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 6 mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti (ili kraće ako su dužnost obavljali profesionalno manje od 6 mjeseci). Na predloženi način postigla bi se racionalizacija sustava ali bi se istovremeno osigurao funkcionalni kontinuitet obavljanja poslova od područnog (regionalnog) interesa. Nije prihvaćen Jedna od ključnih novina predloženih izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi je smanjenje broja lokalnih dužnosnika, posljedično čemu je potrebno izvršiti nomotehničko usklađivanje Zakona o lokalnim izborima. Zakonom o lokalnim izborima uređuje se postupak izbora, među ostalim i zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. Pitanje ovlasti zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te načina obavljanja njihove dužnosti predmet je uređenja Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
3 Unione Italiana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Izražavamo zadovoljstvo zbog činjenice da predložena izmjena zakona ne suzbija potpredsjednike i zamjenike gradonačelnika koje su izabrali izravno i isključivo članovi nacionalnih zajednica u Hrvatskoj. Ovo je važna iznimka koja uzima u obzir potrebu za predstavljanjem samih nacionalnih zajednica od strane lokalnih i regionalnih samoupravnih tijela. Što se tiče Talijanske nacionalne zajednice, moramo primijetiti da nema mnogo lokalnih autonomija koje, sukladno važećim zakonima i statutarnim propisima lokalnih samouprava, omogućuju izravni izbor potpredsjednika županije ili talijanskog zamjenika gradonačelnika. Točnije govorimo o Istarskoj županiji, o gradovima Umag, Buje, Poreč i Vodnjan te općinama Brtonigla i Bale. U Istarskoj županiji imamo 7 dvojezičnih gradova: Buje - Buie, Novigrad - Cittanova, Poreč - Parenzo, Pula - Pola, Rovinj - Rovigno, Umag - Umago i Vodnjan - Dignano. U Istarskoj županiji imamo 13 dvojezičnih općina: Bale - Valle, Brtonigla - Verteneglio, Fažana - Fasana, Funtana (Fontane), Grožnjan - Grisignana, Kaštelir - Labinci – Castellier - Santa Domenica, Ližnjan - Lisignano, Motovun - Montona, Oprtalj - Portole, Tar - Vabriga (Torre - Abrega), Višnjan - Visignano, Vižinada - Visinada i Vrsar - Orsera. Bez ispravka predloženog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u Hrvatskoj, u nedostatku drugih zakonskih odredbi koje štite prava stečena od Talijanske nacionalne zajednice, niti odgovarajućih izmjena i dopuna općinskih statuta, Talijanska nacionalna zajednica više neće imati zamjenike talijanskih gradonačelnika u Novigradu - Cittanova, Puli - Pola, Rovinju - Rovigno, Fažani - Fasana, Funtani, Grožnjanu - Grožnjan, Kašteliru - Labinci – Castellier -Santa Domenica, Ližnjanu - Lisignano, Motovunu - Montona, Oprtalju - Oprtalj, Taru - Vabriga, Višnjanu -Višnjan, Vižinadi - Vižinada i Vrsaru - Vrsar. Stoga predlažemo da se u postupku izmjena i dopuna zakona o lokalnoj i područnoj (regjonalnoj) samoupravi u Hrvatskoj uzme u obzir ova važna stvarnost Talijanske nacionalne zajednice i uključe ona pravila i odredbe koje omogućuju također odražavanje prava stečena u provedbi članka 3. Talijansko-hrvatskog sporazuma o manjinama iz 1996. godine i osigurava izbor talijanskih zamjenika gradonačelnika u spomenutim dvojezičnim gradovima i općinama: Novigrad - Cittanova, Pula - Pola, Rovinj - Rovigno, Fažana - Fasana, Funtana, Grožnjan - Grožnjan, Kaštelir - Labinci – Castellier - Santa Domenica, Ližnjan - Lisignano, Motovun - Motovun, Oprtalj - Portole, Tar - Vabriga, Višnjan - Višnjan, Vižinada -Visinada i Vrsar – Vrsar. Zastupnik Talijanske Manijne, Furio Radin Predsjednik, Maurizio Tremul Predsjednik Izvršnog Odbora, Marin Corva Esprimiamo la nostra soddisfazione per il fatto che la proposta di modifica della Legge non sopprime i Vicepresidenti di Regioni e i Vicesindaci eletti direttamente ed esclusivamente dagli appratenti alle Comunità Nazionali in Croazia. Si tratta di un’importante eccezione che tiene conto della necessità di rappresentanza delle Comunità Nazionali stesse preso gli organi d’autogoverno locali e regionali. Per quanto riguarda la Comunità Nazionale Italiana, dobbiamo rilevare come non siano numerose le autonomie locali che, ai sensi delle normative legislative e statutarie vigenti, prevedono l’elezione diretta del Vicepresidente di Regione o del Vicesindaco italiano. Nello specifico si tratta della Regione Istriana, delle Città di Umago, Buie, Parenzo e Dignano e dei Comuni di Verteneglio e Valle. Nella Regione Istriana sono 7 le Città bilingui: Buje - Buie, Novigrad - Cittanova, Poreč - Parenzo, Pula - Pola, Rovinj - Rovigno, Umag - Umago e Vodnjan - Dignano. Nella Regione Istriana sono 13 i Comuni bilingui, di cui 2 sono privi della denominazione ufficiale bilingue: Bale - Valle, Brtonigla - Verteneglio, Fažana - Fasana, Funtana (Fontane), Grožnjan - Grisignana, Kaštelir - Labinci – Castellier - Santa Domenica, Ližnjan - Lisignano, Motovun - Montona, Oprtalj - Portole, Tar - Vabriga (Torre - Abrega), Višnjan - Visignano, Vižinada - Visinada e Vrsar - Orsera. Senza una correzione della proposta di Legge di modifica della normativa sulle autonomie locali e regionali in Croazia, in assenza di altre disposizioni legislative che tutelino i diritti acquisti dalla Comunità Nazionale Italiana, o di opportune modifiche degli Statuti municipali, la Comunità Nazionale Italiana non potrà più avere i Vicesindaci italiani a Novigrad - Cittanova, Pula - Pola, Rovinj – Rovigno, Fažana - Fasana, Funtana, Grožnjan - Grisignana, Kaštelir - Labinci – Castellier - Santa Domenica, Ližnjan - Lisignano, Motovun - Montona, Oprtalj - Portole, Tar - Vabriga, Višnjan - Visignano, Vižinada - Visinada e Vrsar - Orsera. Siamo pertanto a proporre che nel processo di modifica della normativa sulle autonomie locali e regionali in Croazia si tenga in debita considerazione questa importante realtà della Comunità Nazionale Italiana e si inseriscano quelle norme e disposizioni che consentano di mantenere il livello dei diritti acquisiti anche in attuazione dell’articolo 3 del Trattato italo - croato sulle Minoranze del 1996 e si assicuri l’elezione dei Vicesindaci italiani nelle richiamate Città e Comuni bilingui: Novigrad - Cittanova, Pula - Pola, Rovinj - Rovigno, Fažana - Fasana, Funtana, Grožnjan - Grisignana, Kaštelir - Labinci – Castellier -Santa Domenica, Ližnjan - Lisignano, Motovun - Montona, Oprtalj - Portole, Tar - Vabriga, Višnjan - Visignano, Vižinada - Visinada e Vrsar – Orsera. Il Deputato della Comunità Nazionale Italiana al Sabor, On. Furio Radin Il Presidente dell’Unione Italiana, Maurizio Tremul Il Presidente della Giunta Esecutiva dell’Unione Italiana, Marin Corva Primljeno na znanje Primljeno na znanje Komentar se tiče pitanja broja zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika koji se biraju zajedno s njim, a koje se uređuje Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
4 Udruga gradova u RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Vezano uz mini-reformu lokalne samouprave, ističemo da je člankom 78. stavkom 2. Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine“ broj 144/12, 121/16, 98/19 i 42/20) određeno da član predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ne može istovremeno biti općinski načelnik i gradonačelnik, odnosno njihov zamjenik, koja nespojivost dužnosti je, smatramo, odredbom članka 43. a nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, derogirana. Na opisani način, član predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave istovremeno obavlja poslove izvršnog tijela u općini odnosno gradu, što je izrijekom zabranjeno Zakonom o lokalnim izborima. Nespojivost dužnosti proizlazi i iz obrazloženja navedene odredbe Zakona, u kojoj se navodi: „Na taj način osigurava se da u takvim, izvanrednim, okolnostima koje mogu dovesti do toga da općinski načelnik, odnosno gradonačelnik nije u mogućnosti obavljati svoju dužnost, a mandat mu nije prestao, dužnost izvršnog tijela u općini, odnosno gradu obavlja osoba koja ima određeni izborni legitimitet. Iako se ne radi o neposrednom izboru kao za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, radi se o članu predstavničkog tijela izabranom u to tijelo na izborima.“ Međutim, ukoliko privremeni zamjenik nije izvršno tijelo (budući da isti nije naveden u odredbi članka 12. konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi) i ne obavlja izvršne poslove (budući da isti nije naveden u odredbi članka 44. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi), postavlja se pitanje tko je onda izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave ako nastupe okolnosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost zbog duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti, odnosno zaključuje se da u tom slučaju izvršno tijelo grada odnosno općine niti ne postoji, što smatramo potpuno promašenim budući da se unutarnje ustrojstvo lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji od predstavničkih tijela, izvršnih tijela i upravnih tijela. S tim u vezi, citiranom odredbom Zakona propisano je da će, u slučaju da nastupe gore opisane okolnosti, predstavničko tijelo imenovati privremenog zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika iz reda svojih članova. Za razliku od imenovanja privremenog zamjenika, za koje imenovanje je, sukladno nacrtu prijedloga Zakona nadležno predstavničko tijelo (koje odluku donosi većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela – članak 36. Zakona), općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici se, sukladno članku 94. Zakona o lokalnim izborima, biraju većinom glasova svih birača koji su glasovali prema evidenciji iz popisa birača i priloženim potvrdama za glasovanje. Najveća prednost takvog sustava glasovanja je legitimnost izravno izabranog vodstva: jasnija razlika između izvršne i predstavničke vlasti, jer načelnici općina odnosno gradonačelnici imaju samostalnije djelovanje bez stranačke politike, a općinsko odnosno gradsko vijeće je neovisnije od izvršne vlasti čime im je ojačana kontrola, što kod imenovanja privremenog zamjenika koji obavlja i redovne poslove općinskog načelnika odnosno gradonačelnika nije slučaj. Osim navedenog, valja istaći da je odredbom članka 12. stavka 4. konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi određeno: „Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi: „Zamjenik iz stavka 2. 3. i 4. ovoga članka koji obnaša dužnost gradonačelnika, odnosno župana ima sva prava i dužnosti gradonačelnika, odnosno župana.“ Nije prihvaćen Institut privremenog zamjenika uveden je za situacije privremene spriječenosti općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika u obavljanju dužnosti. To su u praksi najčešće bili slučajevi odsutnosti općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika zbog bolesti. S obzirom da u takvim situacijama ne prestaje mandat općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, a faktično ga nema tko zamijeniti niti obavljati poslove nužne za funkcioniranje jedinice, sada kad općinski načelnik i gradonačelnik grada do 35.000 stanovnika neće imati zamjenika, određeno je da za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika i gradonačelnika koji nemaju zamjenika nastupe okolnosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost zbog duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti, predstavničko tijelo imenovat će privremenog zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika iz reda svojih članova. Dakle, radi se o situaciji u kojoj općinskom načelniku, odnosno gradonačelniku nije prestao mandat pa se ne može govoriti o tome da nema izvršnog tijela, nego je iz određenih razloga izvršni čelnik spriječen na određeno vrijeme obavljati svoju dužnost što znači da izvršno tijelo i dalje egzistira. Suština instituta privremenog zamjenika je da se omogući uredno funkcioniranje jedinice u situaciji kada je izvršno tijelo privremeno u nemogućnosti obavljati svoje ovlasti. Kako bi se izbjegla blokada rada u tom slučaju dana je mogućnost privremenom zamjeniku da obavlja samo redovne i nužne poslove kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje općine, odnosno grada.
5 Udruga Glas poduzetnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, udruga Glas poduzetnika predlaže proširenje članka 13., odnosno, dodavanje stavka 3 i 4: (3) Birači i političke stranke ne smiju za člana predstavničkog tijela jedinice niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, te njihovih zamjenika kandidirati osobe protiv kojih je u tijeku kazneni postupak u kojemu je nadležni sud potvrdio optužnicu tužiteljstva za sljedeća kaznena djela propisana Kaznenim zakonom: zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju (članak 246.), primanje i davanje mita u postupku stečaja (članak 251.), primanje mita u gospodarskom poslovanju (članak 252.), davanje mita u gospodarskom poslovanju (članak 253.), zlouporaba u postupku javne nabave (članak 254.), pranje novca (članak 265.), zlouporaba položaja i ovlasti (članak 291.), nezakonito pogodovanje (članak 292.), primanje mita (članak 293.), davanje mita (članak 294.), trgovanje utjecajem (članak 295.), davanje mita za trgovanje utjecajem (članak 296.), te podmićivanje zastupnika (članak 339.) iz Kaznenog zakona, a koja su počinjena s namjerom i radi pribavljanja imovinske ili kakve druge koristi sebi ili drugoj osobi. (4) Kandidati kao dokaz moraju priložiti potvrdu o nekažnjavanju od nadležnog suda odnosno dokaz da zadovoljavaju uvjete kandidature definirane u članku (2) i (3). Lijep pozdrav, Udruga Glas poduzetnika Nije prihvaćen Predmetni prijedlog je primljen na znanje, no u ovom trenutku predmet predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima je isključivo nomotehničko usklađivanje s promjenama u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave.
6 Toni Druzeta PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Predsjednika RH u slučaju spriječenosti, bolesti ili smrti, mijenja Predsjednik Sabora RH. Model bi trebalo primijeniti i kod lokalnih dužnosnika, posebice kod manjih općina gdje bi ostao samo načelnik, i da ga u slučaju spriječenosti, bolesri ili smrti mijenja predsjednik općinskog vijeća. Nije prihvaćen Predmetno pitanje ne uređuje se Zakonom o lokalnim izborima, već sustavnim zakonom koji uređuje lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu – Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Izmjenama tog Zakona koji se predlaže u kompletu s izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima predviđeno je da ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika i gradonačelnika koji nemaju zamjenika nastupe okolnosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost zbog duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti, predstavničko tijelo imenovat će privremenog zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika iz reda svojih članova.
7 Siniša Šalamon PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Predlažem da se u članku 89. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima izbaci riječi "i župan" te da stavak 1. glasi: Općinski načelnik, gradonačelnik te njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a župan i njegovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave. Smisao i cilj ovog prijedloga je usklađenje sa člankom 78. Zakona o lokalnim izborima u kojem se župane i njihove zamjenike ne ograničava na sudjelovanje u članstvu predstavničkog tijela lokalne samouprave. Također, nelogično i nekorektno je razlikovati jednu razinu izvršne vlasti od druge. Ako saborski zastupnici mogu biti članovi predstavničkih tijela niže razine a načelnici i gradonačelnici mogu biti članovi predstavničkih tijela više razine, ovakvo ograničenje za župane i njihove zamjenike može se smatrati diskriminacijom. Omogućavanje sudjelovanja župana i njihovih zamjenika u radu lokalne samouprave zasigurno bi doprinijelo kvaliteti rada predstavničkog tijela te bi sukladno odredbama Zakona o sprečavanju sukoba interesa smanjilo troškove rada istog tijela. Nije prihvaćen Nespojivost dužnosti župana i zamjenika župana s dužnošću člana predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ni u kojem smislu ne predstavlja bilo kakav oblik diskriminacije, nego jednostavno proizlazi iz sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojem su općine i gradovi kao jedinice lokalne samouprave jedinice prvog stupnja, a županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave jedinice drugog stupnja. Sukladno tome, tako npr. zastupnici u Hrvatskom saboru istovremeno mogu biti općinski načelnici i gradonačelnici, no ne i župani te gradonačelnik Grada Zagreba, a što ne predstavlja nikakvu diskriminaciju nego proizlazi iz sustava uređenja lokalne i područne (regionalne) samouprave.
8 Ruža Kovačević Bilić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Lokalni izbori koji slijede, a kojima prethodi ovaj prijedlog Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima (i to hitnom procedurom) idealna je prilika da podignemo demokratičnost izbora na veću razinu uvođenjem preferencijalnog glasovanja na lokalnim izborima. Činjenica je da taj institut na proteklim izborima izborima koristilo više od 70 % birača i to bi bio značajan korak dalje u demokratizaciji društva. Ako je to igdje važno, onda je to na lokalnoj razini jer bi građanima omogućilo da direktno biraju, imenom i prezimenom, svoje zastupnike dajući im na taj način osjećaj da biraju čovjeka koji će najbolje prepoznati i predstavljati njihove interese u općinskom/gradskom/županijskom predstavničkom tijelu. Također, izmjena odredbe o prebivalištu na način da za isticanje kandidature više nije preduvjet prebivalište u trajanju od 6 mjeseci, nego je dovoljno da kandidat bude prijavljen samo na dan objave raspisivanja izbora u mjestu na kojem se natječe je najgori oblik manipulacije volje građana. Ljudima se moraju ponuditi kandidati koji žive s njima u istoj lokalnoj zajednici, koji poznaju njihove probleme i potrebe te koji su sposobni te iste probleme i rješavati, tj. kandidati moraju provoditi volju građana uvažavajući javni interes i specifične životne potrebe stanovnika. Slijedom navedenog, potrebno je postrožiti odredbu o prebivalištu na način da kandidat mora biti prijavljen na mjestu isticanja kandidature više od 2 godine. Nije prihvaćen Pitanje preferencijskog glasovanja na lokalnim izborima je složeno pitanje koje zahtijeva prethodnu širu javnu raspravu i svakako politički konsenzus. U ovom trenutku izmjene Zakona o lokalnim izborima vezane su isključivo uz nomotehničko usklađivanje sa promjenama u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave. Što se tiče uvjeta za kandidiranje za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, ovim izmjenama Zakona vrši se ujednačavanje ostvarivanja pasivnog biračkog prava za izvršno tijelo s pasivnim biračkim pravom za članove predstavničkog tijela.
9 Narodna stranka-reformisti PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Podržavajući potrebu Izmjena i dopuna Zakona o lokalnim izborima te Izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s ciljem optimizacije sustava i ostvarivanja ušteda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i jačanju transparentnosti u trošenju javnog novca iznosimo sljedeći stav: Stupanjem na snagu Odluke o raspisivanju sljedećih redovnih lokalnih izbora, koji će se održati 16.05.2021. a prema prihvaćenim predloženim izmjenama Zakona bit će drastično smanjen broj lokalnih dužnosnika (sa aktualnih 671 na 53, od čega 29 zamjenika gradonačelnika i 24 zamjenika župana). Nastavno na predložene izmjene i dopune podržavajući racionalizaciju sustava i činjenicu da bi smanjenje broja lokalnih dužnosnika doprinijelo znatnim uštedama u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, racionalnijem obavljanju poslova u jedinicama te uređenju sustava na logički dosljedan i cjelovit način, u nastavku iznosimo Prijedlog kojim se redefinira način obavljanja dužnosti na koju su zamjenici izabrani. Uvažavajući ulogu koju zamjenici župana/gradonačelnika/načelnika imaju posebno u protokolarnom segmentu, ali i njihovu političku ulogu dostavljamo Prijedlog kojim bi se i nadalje uz župana/gradonačelnika/načelnika birali zamjenici uz zakonsko utvrđenje da zamjenik ili najmanje jedan od zamjenika svoju dužnost obnaša volonterski. Na predloženi način postigle bi se uštede u proračunu, kako zbog smanjenja broja dužnosnika koji dužnost obnašaju profesionalno tako i zbog ušteda koje proizlaze iz prava po prestanku obnašanja dužnosti. Naime, po prestanku profesionalnog obnašanja dužnosti dužnosnici ostvaruju pravo na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 6 mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti (ili kraće ako su dužnost obavljali profesionalno manje od 6 mjeseci). Na predloženi način postigla bi se racionalizacija sustava ali bi se istovremeno osigurao funkcionalni kontinuitet obavljanja poslova od lokalnog odnosno područnog (regionalnog) interesa. Nije prihvaćen Jedna od ključnih novina predloženih izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi je smanjenje broja lokalnih dužnosnika, posljedično čemu je potrebno izvršiti nomotehničko usklađivanje Zakona o lokalnim izborima. Zakonom o lokalnim izborima uređuje se postupak izbora, među ostalim i zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. Pitanje ovlasti zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te načina obavljanja njihove dužnosti predmet je uređenja Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
10 Milan Drača Obrazloženje, Uz članak 12. Činjenica da u jednom Gradu koji je sjedište jedne županije, a vjerojatno je slično i u drugim jedinicima lokalne i područne (regionalne) samouprave imamo slučajeve koji su legalni, ali čija je moralnost (barem meni) upitna, u sebi nosi opasnost za demokratsku zajednicu (kako unutar pojedine stranke, tako i za društvo). Ono što je frapantno je da akteri naznačenog u istom ne vide ništa sporno, čak štoviše njima je to nešto sasvim normalno, nešto što se podrazumijeva samo po sebi i što ih po prirodi stvari pripada. U situaciji smo, dakle, u kojoj su dva pročelnika i još jedna zamjenica pročelnika upravnih odjela Grada istodobno članovi Županijske skupštine, a uz to vjerujem da je poneko još i član/ica upravnog/ih vijeća javnih ustanova. Također, jedna pročelnica upravnog odjela Županije je simultano članica Gradskog vijeća, a jedan pročelnik predsjednik Općinskog vijeća. Prema mom mišljenju takva koncentracija moći i manipulacije kosi se sa zdravim razumom jer je put u (kolokvijalno kazano) zloupotrebu položaja i ovlasti; djeluje kontrafaktično da neka stranka nema dovoljno kvalitetnih/stručnih ljudi pa da je nužno da iste osobe obnašaju dužnosti (radni odnos) na jednoj razini, a na drugoj da su članovi predstavničkog tijela (za što, također, primaju novčani iznos) i k tome da su još članovi jednog ili više upravnih vijeća (naplatno ili bez naknade). Navedenom se može dodati da je sasvim izvjesno da je osoba koja je zaposlena u upravnom odjelu neke jedinice u prilici biti izložena određenom utjecaju (pritisku) da kao član/ica predstavničkog tijela više/niže teritorijalne jedinice samouprave postupa na način koji je u nekom interesu stranke ili koalicije koja upravlja jedinicom u čijem upravnom odjelu ista osoba radi. Apsolutno se zalažem za to da pročelnik, službenik ili namještenik jedinice lokalne samouprave ne može istodobno biti član predstavničkog tijela jedinice regionalne samouprave na čijem se području nalazi odnosna jedinica lokalne samouprave, kao i inverzno, za to da pročelnik, službenik ili namještenik jedinice područne samouprave ne može u isto vrijeme biti član predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave koja se nalazi na području te jedinice regionalne samouprave. Slijedom iznijetog predložio sam dopunjen tekst članka 12. ovog prijedloga (vidjeti pod komentar uz čl. 12.) Nije prihvaćen Pitanje nespojivosti na koje se ukazuje nikako ne dovodi u pitanje zakonitost rada predstavničkog tijela jedinice. Predstavničko tijelo je kolegijalno tijelo koje donosi odluke sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi – većinom glasova nazočnih članova, odnosno većinom glasova svih članova kada je to propisano te sudjelovanje jednog člana koji je ujedno službenik druge, a ne te jedinice, ne predstavlja zloupotrebu položaja i ovlasti na što se ukazuje u konkretnom komentaru.
11 Milan Drača KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 12. U članku 78. u stavku 2. iza riječi: "zamjenik" dodaju se riječi: "niti pročelnik, službenik ili namještenik u upravnom odjelu jedinice područne (regionalne) samouprave". U stavku 3. riječ: „njihov“ zamjenjuje se riječju „njegov“, a iza riječi: "zamjenik" dodaju se riječi: "niti pročelnik, službenik ili namještenik u upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave". Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Član predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ne može istovremeno biti privremeni zamjenik općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika koji zamjenjuje općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika za vrijeme trajanja duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik kojemu mandat nije prestao onemogućen obavljati svoju dužnost.“. Nije prihvaćen Predmetni komentar nije jasan.
12 Milan Drača PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U izvješću Pučke pravobraniteljice za 2017. godinu u preporukama 41. i 42. ovo ministarstvo se upućuje: "da izradi prijedlog potrebnih zakonskih izmjena kojima bi se uskladile odredbe UZPNM-a i Zakona o lokalnim izborima, kojima se određuje broj pripadnika nacionalne manjine mjerodavan za utvrđivanje njihove zastupljenosti u predstavničkim tijelima;" i "da izradi prijedlog potrebnih zakonskih izmjena Zakona o lokalnim izborima o izračunu broja članova predstavničkog tijela iz redova pojedine nacionalne manjine, tako da se zaokruživanje decimalnih brojeva vrši sukladno matematičkim pravilima, kao i kod drugih vrsta izbora;". Iz sadržaja ovih izmjena i dopuna očito je da navedene preporuke nisu prihvaćene, odnosno provedene. Za naglasiti je da se odredbe o pravima nacionalnih manjina primjenjuju i na pripadnike hrvatskog naroda na području gdje su oni u manjini u odnosu na neku nacionalnu manjinu. S obzirom da je za provedbu preporuke 42. o izračunu broja članova predstavničkog tijela iz redova pojedine nacionalne manjine tako da se zaokruživanje cijelog broja vrši sukladno matematičkim pravilima dovoljno izmijeniti odredbu članka 104. stavka 1. na način da se riječi: "bez decimalnog ostatka" brišu, to predlažem da se bar tom izmjenom ovaj Prijedlog dopuni. Za pobliže obrazloženje ovih preporuka upućujem na spomenuto izvješće Pučke pravobraniteljice. Nije prihvaćen Stupanjem na snagu Zakona o lokalnim izborima, a koji je na snagu stupio 29. prosinca 2012. godine pravo nacionalnih manjina na zastupljenost u predstavničkom tijelima prošireno je u odnosu na dotadašnje zakonsko uređenje, kao i u odnosu na veličine utvrđene Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Odredbe članka 104. Zakona o lokalnim izborima upravo idu u prilog većeg ostvarivanja prava nacionalnih manjina na zastupljenost u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedeno je potvrdio i Ustavni sud Republike Hrvatske koji je u svojim odlukama broj: U-VIIA-3004/2013 od 23. svibnja 2013. i U-VII-3122/2013 od 04. lipnja 2013., među ostalim, naveo da je proširenje prava pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisano odredbom članka 104. st. 1. Zakona o lokalnim izborima iz koje proizlazi da to pravo imaju i pripadnici onih nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima je ta nacionalna manjina zastupljena i u postotku manjem od 5% od ukupnog stanovništva te jedinice, a broj članova predstavničkog tijela te jedinice iz reda pripadnika nacionalne manjine određuje se izračunom propisanim navedenim člankom. O istome su nadležna državna tijela izvijestila Pučku pravobraniteljicu prilikom davanja mišljenja na predmetno Izvješće.
13 MARINA KRAJNOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Predloženim zakonskim izmjenama nisu predviđene izmjene u člancima 80. i 93. Zakona o lokalnim izborima, a izmjene su potrebne. Predlažem izmjenu odredbe članka 80. stavka 1. podstavka 4. Zakona o lokalnim izborima tako da glasi: „4. ako odjavi prebivalište s područja jedinice, danom odjave prebivališta“ Predlažem izmjenu odredbe članka 93. stavka 1. podstavka 4. Zakona o lokalnim izborima tako da glasi: „4. ako odjavi prebivalište s područja jedinice, danom odjave prebivališta“ OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA: Člankom 3. Zakona pasivno biračko pravo priznato je osobama koje imaju prijavljeno prebivalište na području određene lokalne jedinice (formalno prebivalište). Odredba je logična jer se izborna povjerenstva prilikom ovjeravanja kandidatura ne mogu baviti utvrđivanjem stvarnog (faktičnog) prebivališta tj. gdje osoba stvarno živi, nego se prebivalište utvrđuje na osnovu uvida u važeću osobnu iskaznicu (dakle formalnog prebivališta). Međutim, odredbe članka 80. stavka 1. podstavka 4., kao i članka 93. stavka 1. postavka 4. Zakona o lokalnim izborima nisu u skladu s odredbama članka 3. istog Zakona. Kao razlog prestanka mandata lokalnih vijećnika odnosno općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, sada je propisan „prestanak prebivališta“, a ne „odjava prebivališta“. Kada netko „ima prebivalište“ tada se pod tim podrazumijeva da faktično i trajno živi na nekom području (neovisno o tome što mu piše u osobnoj iskaznici). Međutim, kada netko „ima prijavljeno prebivalište“ tada se pod tim podrazumijeva formalno prebivalište koje je prijavljeno na MUP-u i upisano u osobnu iskaznicu. Dakle, kao razlog prestanka mandata sada je Zakonom propisan prestanak prebivališta, a ne odjava prebivališta s područja lokalne jedinice, iako je za kandidaturu mjerodavno prijavljeno prebivalište koje vodi MUP. Odredbe iz čl. 80. st. 1. podst. 4. i čl. 93. st. 1. podst. 4. Zakona o lokalnim izborima u praksi dovode do poteškoća u primjeni, stoga predlažem da se odredbe nomotehnički dotjeraju i usklade s odredbama čl. 3. navedenog Zakona. Nije prihvaćen Smatra se da nema potreba za izmjenom postojećeg zakonskog rješenja.
14 Marijan Škvarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Marijan Škvarić Gradonačelnik grada Lepoglave Upućujem primjedbe na prijedlog sljedećeg zakona: PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Obrazloženje: 1. Predlažem da se u Zakon o lokalnim izborima unese mogućnost PREFERENCIJALNOG GLASOVANJA I NA LOKALNIM I REGIONALNIM IZBORIMA. Predlažem da se na taj način mogu izabrati 3 vijećnika temeljem broja preferencijalnih glasova koji bi imali više od 10% glasova na listi. Time se želi i na lokalnim i regionalnim izborima uvesti mogućnost preferencijalnog glasovanja koje je već uvedeno na izborima za Europski parlament i parlamentarnim izborima. Kako je taj institut na navedenim izborima koristilo više od 70 % ljudi to bi bio korak dalje u demokratizaciji društva. Ako je to igdje važno, onda je to na lokalnoj razini jer bi građanima omogućilo da direktno biraju, imenom i prezimenom, svoje zastupnike, dajući im na taj način osjećaj da biraju čovjeka koji će najbolje prepoznati i predstavljati njihove interese. Jednako tako, tog istog čovjeka, ako su nezadovoljni njegovim radom, kao svog predstavnika mogu pitati zašto ne radi u interesu građana. Građani, kad već biraju imenom i prezimenom župane, gradonačelnike i načelnike - trebaju imati istu mogućnost imati prilikom izbora svojih vijećnika na lokalnoj i regionalnoj razini. 2. Izmjena odredbe o prebivalištu na način da za isticanje kandidature više nije preduvjet prebivalište u trajanju od 6 mjeseci, nego je dovoljno da kandidat bude prijavljen samo na dan izbora u mjestu na kojem se natječe je najgori oblik iskrivljavanja isticanja interesa građana. Ljudima se moraju ponuditi kandidati koji žive s njima u istoj lokalnoj zajednici, koji poznaju njihove probleme i potrebe te koji su sposobni te iste probleme i rješavati, tj. kandidati moraju provoditi volju građana uvažavajući javni interes i specifične životne potrebe stanovnika. Osobno bih postrožio odredbu o prebivalištu na način da kandidat mora biti prijavljen na mjestu isticanja kandidature i faktično i živi, više od 2 godine. 3. Ovim izmjenama zakona ne postiže se nikakva reforma JLS – a nego je to puka kozmetika koja u ovom slučaju služi samo velikim strankama. Isticanje da se izmjenama postiže velika ušteda ne odgovara stvarnom stanju jer se eventualno smanjenje ne očituje na državnoj razini, nego samo na lokalnoj i regionalnoj, a istovremeno se bitno narušavaju i smanjuju sadržaji političkog, gospodarskog, komunalnog i društvenog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini. Najbolji način smanjenja i kontrola troškova bila bi na način da se konkretnije i dosljednije ograniči ukupni trošak funkcioniranja JL(R)S na max 20 % izvornog proračunskog prihoda. Trebalo bi težiti daljnjoj decentralizaciji i u tim okvirima bi JLRS mogle samostalno svojim odlukama definirati plaće i statuse lokalnih dužnosnika, vijećnika, stručnih službi i ostalih troškova funkcioniranja. Dokaz uspješnosti djelovanja i odluka uvijek trebaju biti samo izbori čime se ističe sama volja građana za koju onda snose i odgovornost, a ne pravna regulativa sa državne razine. Nije prihvaćen Vezano za mogućnosti preferencijskog glasovanja na lokalnim izborima, ističe se da se radi o složenom pitanju koje zahtijeva prethodnu širu javnu raspravu i svakako politički konsenzus. U ovom trenutku izmjene Zakona o lokalnim izborima vezane su isključivo uz nomotehničko usklađivanje sa promjenama u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave. Što se tiče uvjeta za kandidiranje za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, ovim izmjenama Zakona vrši se ujednačavanje ostvarivanja pasivnog biračkog prava za izvršno tijelo s pasivnim biračkim pravom za članove predstavničkog tijela. Glede komentara u vezi s troškovima, za provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, kao ni u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
15 IVO BAKALIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, Povodom objavljenog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima iznosim svoje primjedbe kako slijedi. U članku 4. nacrta prijedloga zakona propisana je određena izmjena u odnosu na trajanje mandata načelnika, gradonačelnika i župana, ali primjećujem kako prijedlog nije na tragu onih promjena koje su se najavljivale prije nego što je izašao nacrt prijedloga zakona. Naime, ministar uprave iz prošlog saziva vlade je najavljivao mogućnost ograničenja broja uzastopnih mandata lokalnih čelnika na najviše 2 mandata. Međutim, izvjesno je kako nacrt prijedloga zakona o tome ne sadrži nikakvu odredbu pa držim da bi članak 8. Zakona trebalo dopuniti odredbom da se načelnik, gradonačelnik i župan mogu birati na najviše dva uzastopna mandata. Uvažavajući da su mnogi (osobito općinski načelnici) već višekratno premašili taj broj predlažem i prijelaznu odredbu nacrta prijedloga zakona koja će propisati da se do sada ostvareni broj mandata na mjesto načelnika, gradonačelnika ili župana uračunava u ostvareni broj maksimalnih mandata, sve sukladno dopuštenoj djelomičnoj retroaktivnosti zakona iz članka 90. stavak 5. Ustava RH. Alternativno, u slučaju da se prethodno ne prihvati, predlažem varijantu u odnosu na situaciju da je na posljednja dva lokalna izbora načelnik, gradonačelnik ili župan izabran dva puta uzastopce, da mu se to u kontekstu ograničavanja broja uzastopnih mandata računa kao jedan ostvareni mandat te bi se ista osoba mogla na slijedećim lokalnim izborima kandidirati i ostvariti još najviše jedan uzastopni mandat. Navedeni prijedlog bi onemogućio situaciju da se lokalni čelnici poistovjete s lokalnom jedinicom (općina to sam ja) uslijed dugogodišnjih mandata sa svim štetnim posljedicama takve prakse koja u javnosti rezultira pogrdnim nazivom o "lokalnim šerifima", ali sam isto tako potpuno svjestan da je za navedeni prijedlog potrebna politička odluka, radi čega sam siguran da će navedeni prijedlog teško biti prihvaćen jer saborsku većinu drži regionalni čelnik sa sjevera Hrvatske na kojeg bi se navedeni prijedlog neposredno odnosio. Izvan prijedloga nacrta zakona predlažem i izmjenu članka 10. stavak 1. postojećeg zakona, odnosno izjednačavanje uvjeta pod kojim birači i političke stranke predlažu kandidacijske liste. Po postojećem zakonu samo birači za kandidacijsku listu moraju prikupiti određeni broj potpisa, dok za političke stranke takva obveza nije propisana pa bi se moglo govoriti o osobitom slučaju ustavne nejednakosti pred zakonom pojedinih skupina u postupku kandidiranja. Navedena promjena je dodatno važna i iz razloga što mnoge političke stranke objektivno postoje samo na papiru, potpuno su neaktivne, ali im činjenica registracije omogućava da sukladno postojećem zakonu predlože kandidacijske liste. Iz svog dugogodišnjeg iskustva vođenja izbora na svim razinama na području Splita bio sam svjedokom da su pojedine političke stranke sve do posljednjeg sata za predaju kandidacijskih lista dopunjavale tu kandidacijsku listu do potrebnog broja kandidata, a da bi se takva situacija izbjegla bitno je samo propisati da i političke stranke moraju kandidacijsku listu poduprijeti s određenim brojem potpisa birača. Osobno držim da ukoliko je politička stranka politički aktivna i ima svoje članstvo i pristalice, da prikupljanje potpisa ne treba predstavljati nikakav teret i ograničavanje demokratskih prava. Uostalom, kada su već političke stranke i građani za predlaganje kandidatura za načelnika, gradonačelnika i župana izjednačeni u uvjetima kandidiranja, odnosno za obje grupe postoji obveza prikupljanja određenog broja potpisa birača, razložno je zaključiti kako ne postoji niti jedan valjani razlog da se političke stranke i birači ne izjednače i u postupku kandidiranja i predlaganja kandidacijskih lista za članove predstavničkih tijela. Isto tako nacrt ne predviđa nikakvu izmjenu postojećeg članka 15. Zakona pa držim da je ovo prilika da se članak 15. stavak 2. postojećeg zakona mijenja na način da se izbrišu riječi "te dvije ili više političkih stranaka". Prihvaćanje navedene izmjene konačno bi dokinulo predizborno koaliranje, odnosno nešto što običavam nazvati "politička prostitucija" jer se pred svake izbore na lokalnoj i državnoj razini događa praksa da političke stranke s relativno malom potporom birača nastoje plasirati priče o svom velikom koalicijskom potencijalu te pronaći političkog partnera koji će im uvrštenjem na svoju kandidacijsku listu omogućiti ulazak u predstavničko tijelo, u pravilu samo čelnicima koalicijske stranke, iako to samostalno po potpori birača nikada ne bi ostvarili. Osobno zastupam stav da bi predizborno koaliranje trebalo zabraniti i na nacionalnoj razini Kao primjer dobre demokratske prakse navodim Njemačku u kojoj postoji zabrana predizbornog koaliranja koja dalekosežno uvodi red na političkom polju, povećava unutrašnju demokraciju unutar političkih stranaka te obeshrabljuje olako napuštanje postojećih političkih opcija i osnivanje novih koje u Republici Hrvatskoj u proteklom razdoblju u ogromnom broju postotaka nisu zaživjele. Također predlažem i izmjenu članaka 42. stavak.1. postojećeg zakona u kojem je propisano da birački odbor čine predsjednik, potpredsjednik i 8 članova. Osobno držim da je navedeni broj članova biračkog odbora prevelik, da se rad biračkog odbora može ostvariti i sa 6, a maksimalno 8 članova, a dodatna kontrola rada biračkog odbora i tako se ostvaruje putem registriranih promatrača. Uostalom, i financijski efekti smanjenog broja članova biračkog odbora nisu zanemarivi u situaciji kada naša država trpi ogromne ekonomske posljedice pandemijske krize pa su uštede nužne na svim razinama. Izvan nacrta zakona ukazujem da postojeći zakon u članku 80. regulira pitanje prestanka mandata, ali osobno držim da bi možda trebalo razmisliti o reguliranju situacija u kojem bi se dogodila suspenzija od obnašanja mandata. Ako povučeno paralelu sa Zakonom o državnom sudbenom vijeću, sudac će biti udaljen sa dužnosti ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koji je predviđena kazna zatvora do 5 godina ili teža kazna. Potpuno sam siguran da postoje situacije kada protiv nekog lokalnog čelnika optužnica postane pravomoćna i stupi na pravnu snagu, a on i dalje obnaša dužnost što je za veliku većinu građana apsolutno neprihvatljivo, ali je po postojećem zakonu moguće. Takva situacija se je nedavno dogodila kod regionalnog čelnika iz Slavonije koji je nastavio obnašati dužnost župana usprkos činjenici što je optužen za obiteljsko nasilje i usprkos negodovanju građana. Isto tako, i gradonačelnik najvećeg grada se povlači po sudovima u postupcima u kojim se tvrdi da je koruptivno oštetio taj isti grad, a nastavlja obnašati dužnost. Zbog toga bi navedenu prazninu trebalo regulirati da nakon nastupa pravomoćnosti optužnicesuspenzija traje do završetka kaznenog postupka ili do isteka mandata. Zakonom bi se također trebalo regulirati za koje točno vrste kaznenih djela bi suspenzija nastala po sili zakona. S poštovanjem. Ivo Bakalić, sudac Trgovačkog suda u Splitu Nije prihvaćen Pitanje mogućeg ograničavanja mandata općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te zabrana predizbornih koalicija, predstavljaju složena pitanja koja svakako zahtijevaju prethodnu širu javnu raspravu i na kraju, politički konsenzus. U ovom trenutku izmjene Zakona o lokalnim izborima vezane su isključivo uz nomotehničko usklađivanje sa promjenama u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave.
16 Grad Koprivnica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 21. Vezano uz članak 21. ne postoji ni jedan opravdani razlog da ovaj Zakon stupi na snagu prvog dana od dana objave, budući da su gotovo sve njegove izmjene i dopune vezane uz odredbe Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji se isto nalazi na e-Savjetovanju, a za koje je predviđeno da stupaju na snagu: „na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinske načelnike, gradonačelnike i župane“. Sukladno navedenom predlažemo da vakacijsko razdoblje iznosi osam (8) dana, te da se za dio članaka koji se odnose na statusna pitanja sadašnjih zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana propiše da stupaju na snagu „na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinske načelnike, gradonačelnike i župane“. Nije prihvaćen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, uz iznimku pojedinih odredbi koje stupaju na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinske načelnike, gradonačelnike i župane. Budući da se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima donosi u kompletu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Zakonom o izmjenama Zakona o Gradu Zagrebu, onda je predviđeno da sva tri zakona stupe na snagu isti dan – prvi dan od dana objave. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima se ne uređuju nikakva statusna pitanja općinskih načelnika, gradonačelnika i župana slijedom čega bi određene odredbe tog Zakona trebale stupiti na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora. Pri tome ujedno, davatelj komentara zanemaruje činjenicu da se lokalni izbori raspisuju temeljem Zakona o lokalnim izborima. Postavlja se pitanje kako u isto vrijeme Zakon može stupiti na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora, a odluka koja bi trebala biti donesena upravo temeljem tog Zakona.
17 Grad Koprivnica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 15. Iza članka 15. treba dodati novi članak koji bi glasio: „U naslovu iznad članka 92. riječi: 'NJIHOVIH ZAMJENIKA' zamjenjuju se riječima: 'ZAMJENIKA GRADONAČELNIKA I ŽUPANA'. U članku 92. riječi: 'njihovih zamjenika' zamjenjuju se riječima: 'zamjenika gradonačelnika i župana'.“, jer općinski načelnici više neće imati zamjenike. Iza članka 15. treba dodati novi članak koji bi glasio: U članku 101. riječi: 'njihovih zamjenika' zamjenjuju se riječima: 'zamjenika gradonačelnika i župana'.“, jer općinski načelnici više neće imati zamjenike. Nije prihvaćen Davatelj komentara je zanemario činjenicu da se u pojedinim općinama i gradovima biraju zamjenici iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda. što znači da u tim jedinicama općinski načelnici i gradonačelnici imaju zamjenike na koje se odredbe o prestanku mandata (čl.92. Zakona o lokalnim izborima) svakako odnose.
18 Grad Koprivnica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 14. Predlažemo da se u članku 14. (drugoj rečenici novog članka 87. stavka 1. Zakona) iza riječi: „imenovan pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove predstavničkog tijela“ dodaju riječi: „ili službenik ovlašten za obavljanje poslova tog pročelnika“, budući da općinski načelnik, gradonačelnik i župan može ovlastiti službenika jedinice da obavlja poslove pročelnika u slučaju da je pročelnik privremeno spriječen obavljati svoju dužnost ili do njegovog imenovanja na temelju javnog natječaja, a takav stav je zauzimalo i ranije Ministarstvo pravosuđa, kao i upravnosudska praksa. Prihvaćen Odredba sada glasi: U članku 87. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Konstituirajuću sjednicu predstavničkog tijela jedinice saziva pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove predstavničkog tijela ili službenik kojeg on ovlasti. Ako u jedinici nije imenovan pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove predstavničkog tijela ili službenik ovlašten za obavljanje poslova tog pročelnika, konstituirajuću sjednicu sazvat će čelnik tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ili osoba koju on ovlasti.“.
19 Grad Koprivnica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 13. U članku 13. stavak 2. se treba izmijeniti tako da glasi: „Dosadašnji stavci 4., 5., 6., postaju stavci 5., 6. i 7.“. Zatim se iza stavka 2. treba dodati nove stavke 3. i 4. koji bi glasila: – „U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 8. brojka: '6.' zamjenjuje se brojkom: '7.'.“, jer se u članku 79. stavku 7. Zakona, navodi pisani zahtjev iz stavka 6. tog članka, no budući da se sada zbog dodavanja novog stavka 4. pomiču svi ostali stavci tako se spomenuti pisani zahtjev više ne nalazi stavku 6. već u stavku 7. – „Dosadašnji stavci 8., 9. i 10. postaju stavci 9., 10. i 11.“. Djelomično prihvaćen Odredba sada glasi: U članku 79. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: „(4) Članu predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave kojeg je općinsko, odnosno gradsko vijeće imenovalo za privremenog zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, mandat miruje po sili zakona od dana kada ga je općinsko, odnosno gradsko vijeće imenovalo za privremenog zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika.“. Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5. U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. brojka: „4“ zamjenjuje se brojkom: „5“. Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7. U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 8. brojka: „6“ zamjenjuje se brojkom: „7“. Dosadašnji stavci 8. i 9. postaju stavci 9. i 10. Iza dosadašnjeg stavka 10. koji postaje stavak 11. dodaje se stavak 12. koji glasi: „(12) Iznimno, ograničenje iz stavka 11. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju nastavljanja obnašanja dužnosti člana predstavničkog tijela kojemu je mandat mirovao iz razloga utvrđenog stavkom 4. ovoga članka.“.
20 Grad Koprivnica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 12. U članku 12. treba dodati novi stavak 1. koji bi glasio: „U članku 78. stavku 2. riječi: 'njihov zamjenik' zamjenjuju se s riječima: 'zamjenik gradonačelnika'.“, jer prema Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji se isto nalazi na e-Savjetovanju, općinski načelnici više nemaju zamjenike. U članku 12. dosadašnji stavak 1. treba postati stavak 2. koji bi glasio: „U stavku 3. riječ: 'njihov' zamjenjuje se riječju 'njegov'.“. Nije prihvaćen Pitanje nespojivosti odnosi se na općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike koji se biraju s njima (u jedinicama u kojima se biraju zamjenici), no odnosi se i na zamjenike iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda, a koje imaju pojedini općinski načelnici i gradonačelnici.
21 Grad Koprivnica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 9. U članku 9. treba dodati stavak 2. koji bi glasio: „U točki 8. riječi: ' župana i njihovih zamjenika,' zamjenjuju se s riječima: 'župana, zamjenika gradonačelnika i župana,'.“, budući da je ta pojmovna promjena dosljedno napravljena u člancima 4. do 8. ovog Prijedloga. Nije prihvaćen Predmetna odredba odnosi se na objavu rezultata izbora pod kojim se podrazumijevaju i rezultati izbora za zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda.
22 Grad Koprivnica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 8. Iza članka 8. treba dodati novi članak koji bi glasio: „U članku 30. riječi: 'njihove zamjenike' zamjenjuju se riječima: 'zamjenike gradonačelnika i župana'.“, jer općinski načelnici više neće imati zamjenike. Iza članka 8. treba dodati novi članak koji bi glasio: „U članku 31. stavku 1. riječi: ' njihovog zamjenika' zamjenjuju se riječima: 'zamjenika gradonačelnika i župana'. U stavku 3. riječi: ' njihovog zamjenika' zamjenjuju se riječima: 'zamjenika gradonačelnika i župana', a riječi: 'njihovih zamjenika' zamjenjuju se riječima: 'zamjenika gradonačelnika i župana'.“, jer općinski načelnici više neće imati zamjenike. Iza članka 8. treba dodati novi članak koji bi glasio: „U članku 35. riječi: 'njihovih zamjenika' zamjenjuju se riječima: 'zamjenika gradonačelnika i župana'.“, jer općinski načelnici više neće imati zamjenike. Nije prihvaćen Davatelj komentara je zanemario činjenicu da se u pojedinim općinama i gradovima biraju zamjenici iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda. što znači da u tim jedinicama općinski načelnici i gradonačelnici imaju zamjenike te se odredbe o odustanku od kandidature, zamjeni predloženog kandidata radi smrti i izbornoj promidžbi (članci 30., 31. i 35. Zakona o lokalnim izborima) svakako odnose i na zamjenike općinskog načelnika i gradonačelnika u jedinicama u jedinicama u kojima se biraju ti zamjenici.
23 Grad Koprivnica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 5. Iza članka 5. treba dodati novi članak koji bi glasio: „U članku 13. stavku 1. riječi: ' njihovog zamjenika' zamjenjuju se riječima: 'zamjenika gradonačelnika i župana'. U stavku 2. riječi: ' njihovog zamjenika' zamjenjuju se riječima: 'zamjenika gradonačelnika i župana'.“, jer općinski načelnici više neće imati zamjenike. Iza članka 5. treba dodati novi članak koji bi glasio: „U članku 14. stavku 2. riječi: ' općinskog načelnika' brišu se. U stavku 3. riječi: 'njihovog zamjenika' zamjenjuju se riječima: 'zamjenika gradonačelnika i župana'.“, jer općinski načelnici više neće imati zamjenike. Iza članka 5. treba dodati novi članak koji bi glasio: „U članku 17. riječi: 'njihove zamjenike' zamjenjuju se riječima: 'zamjenika gradonačelnika i župana'.“, jer općinski načelnici više neće imati zamjenike. Nije prihvaćen Davatelj komentara je zanemario činjenicu da se u pojedinim općinama i gradovima biraju zamjenici iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda. što znači da u tim jedinicama općinski načelnici i gradonačelnici imaju zamjenike te se odredbe o zabrani kandidiranja i očitovanjima o kandidaturi (članak 13. i članak 17. Zakona o lokalnim izborima) svakako odnose i na zamjenike općinskog načelnika i gradonačelnika u jedinicama u jedinicama u kojima se biraju ti zamjenici.
24 Grad Koprivnica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 4. Iza članka 4. treba dodati novi članak koji bi glasio: „U članku 10. riječi: ' njihovih zamjenika' zamjenjuju se riječima: 'zamjenika gradonačelnika i župana'.“, jer općinski načelnici više neće imati zamjenike. Nije prihvaćen Davatelj komentara je zanemario činjenicu da se u pojedinim općinama i gradovima biraju zamjenici iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda. što znači da u tim jedinicama općinski načelnici i gradonačelnici imaju zamjenike te se opća odredba o prikupljanju potpisa (članak 10. Zakona o lokalnim izborima) svakako odnose i na zamjenike općinskog načelnika i gradonačelnika u jedinicama u jedinicama u kojima se biraju ti zamjenici.
25 Grad Koprivnica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 4. Predlažemo da se članku 4. doda novi stavak 1. koji bi glasio: „U članku 8. stavku 3. riječi: 'njihovih zamjenika' zamjenjuju se riječima: 'zamjenika gradonačelnika i župana'.“, jer općinski načelnici više neće imati zamjenike. Nije prihvaćen Davatelj komentara je zanemario činjenicu da se u pojedinim općinama i gradovima biraju zamjenici iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda. što znači da u tim jedinicama općinski načelnici i gradonačelnici imaju zamjenike te se odredbe o mandatu (članak 8. Zakona o lokalnim izborima) svakako odnose i na zamjenike općinskog načelnika i gradonačelnika u jedinicama u jedinicama u kojima se biraju ti zamjenici.
26 Grad Koprivnica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 2. Predlažemo da članak 2. glasi: „U članku 3. stavku 2. riječi: 'njihovog zamjenika' zamjenjuju se s riječima: 'zamjenika župana i gradonačelnika', a riječi: 'najmanje šest mjeseci' brišu se.“ jer prema Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji se isto nalazi na e-Savjetovanju, općinski načelnici više nemaju zamjenike te stoga što se izraz: „zamjenik gradonačelnika i župana“ koristi u člancima 4. do 8. ovog Prijedloga. Prihvaćen Odredba sada glasi: „U članku 3. stavku 2. riječi: „njihovog zamjenika“ zamjenjuju se riječima: „zamjenika gradonačelnika i župana“, a riječi: „najmanje šest mjeseci“ brišu se.
27 Grad Koprivnica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA Kao naziv akta na mrežnoj stranici https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15258 glasi: „KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA“ stoga u njemu riječ: „IZMJENI“ treba zamijeniti s riječju: „IZMJENAMA“. Primljeno na znanje Radi se o razvidnoj tehničkoj omašci i greški u pisanju.
28 Grad Koprivnica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 1. Predlažemo da članak 1. glasi: „U Zakonu o lokalnim izborima ('Narodne novine', broj 144/12, 121/16, 98/19 i 42/20) u članku 1. stavku 1. riječi: 'njihovog zamjenika' zamjenjuju se s riječima: 'zamjenika župana i zamjenika gradonačelnika u gradovima u kojima se zamjenici biraju sukladno odredbama zakona koji uređuje lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu'.“, budući da je riječ o preciznijoj odredbi i u skladu je s prijedlogom promjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji se isto nalazi na e-Savjetovanju. Isto se koristi u člancima 4. do 8. ovog Prijedloga. Nije prihvaćen Slijedom činjenice da se izmjenama sustavnog zakon – Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi mijenja broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te se među ostalim, predviđa da će se gradonačelnici gradova koji imaju manje od 35.000 stanovnika) i općinski načelnici birati bez zamjenika, potrebno je uskladiti Zakon o lokalnim izborima s navedenom izmjenom. U smislu navedenog a slijedom činjenice da općinski načelnici neće imati zamjenika koji se bira zajedno s njim, u zakonskom tekstu gdje je to potrebno, izvršeno je nomotehničko usklađivanje te riječi: „njihovih zamjenika“ koje se u važećem tekstu zakona odnose na zamjenike i općinskog načelnika, gradonačelnika i župana zamijeniti riječima: „zamjenika gradonačelnika i župana“ kako bi bilo jasno da se radi isključivo o zamjenicima gradonačelnika i župana, a ne više i općinskog načelnika. Međutim, u pojedinim odredbama koje se odnose kako na općinske načelnike, gradonačelnike i župane, tako i na njihove zamjenike, bilo da je riječ o zamjenicima gradonačelnika i župana izabranim zajedno s gradonačelnikom u županom, bilo da je riječ o zamjenicima općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranim iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda, predmetno jezično usklađivanje nije potrebno. Dakle, kada se zakonska odredba odnosi isključivo na općinske načelnike, gradonačelnike i župane te zamjenike koje se biraju zajedno s njima, onda se riječi „njihovih zamjenika“ zamjenjuju riječima „zamjenika gradonačelnika i župana“, no kada se odredba tiče i svih zamjenika (bilo onih koje se biraju zajedno s gradonačelnikom i županom, bilo onih koji se biraju iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda), onda riječi „njihovih zamjenika“ nije potrebno mijenjati.
29 Grad Koprivnica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Izmjene i dopune Zakona nalaze se na e-savjetovanju u razdoblju od 8.11. do 23.11.2020. godine, koje postupanje je protivno zakonu i to konkretno odredbama članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim se uređuje postupak objavljivanja dokumenata u svrhu savjetovanja s javnošću. Istim člankom definiran je rok od najmanje 30 dana. Kao posljedica nepoštivanja procedure kod donošenja općih akata imamo i nekoliko presuda Upravnih sudova koji su poništili određene akte zbog formalnih propusta kod samog donošenja. Nije prihvaćen Sukladno članku 11. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) tijela javne vlasti dužna su provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana. Iz stipulacije predmetne zakonske odredbe ne proizlazi zaključak na koji ukazuje davatelj komentara – da savjetovanje mora trajati najmanje 30 dana. Također, nije jasno dovođenje u korelaciju i analogiju odluka upravnih sudova glede zakonitosti općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s postupkom donošenja zakona.
30 Dubravko Bilić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA U ime Grada Ludbrega slijede primjedbe: Na predložene izmjene gore citiranog Zakona objavljenog na e-savjetovanju dana 08. studenoga 2020. godine u ime GRADA LUDBREGA dostavljaju se slijedeće primjedbe: U članku 22. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase: „Na zahtjev predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave Županijska skupština dužna je bez odgode obavljanje poslova iz članka 19. ovoga Zakona povjeriti jedinice lokalne samouprave ako ista može osigurati dovoljno prihoda i ljudskih kapaciteta za njihovo obavljanje. Ukoliko Županijska skupština odbije zahtjev predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave isti se automatizmom upućuje na mjerodavno postupanje nadležnom ministarstvu uprave.“ Obrazloženje: Jedinice lokalne samouprave, osobito gradovi, često su izloženi kritikama opće i stručne javnosti kako ne žele provoditi decentralizaciju i preuzimati nove poslove iz njihove nadležnosti. Međutim, mnogi gradovi bi odmah preuzeli sve decentralizirane funkcije, a osobito osnovnoškolsko obrazovanje, kada bi im to županije omogućile. Naime, neki gradovi su već opetovano upućivali zahtjeve svojih predstavničkih tijela županijskim skupštinama (pa tako i Grad Ludbreg) da im prepuste decentralizirane funkcije upravljanja osnovnoškolskim sustavom kako bi objedinili upravljanje obrazovno odgojnim procesom od jaslica pa do završetka osnovne škole, ali im nadležne županije skupštine običnim političkim preglasavanjem odbijaju te zahtjeve bez prava žalbe. I tako decentralizacija staje na prvoj stepenici. Ovom bi se promjenom u odlučivanje uključilo i više nadležno tijelo zaduženo za poslove uprave. Člankom 22. st. 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da „Predstavničko tijelo JLS može tražiti od županijske skupštine da joj, uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog djelokruga županije na područje te jedinice, ako može osigurati dovoljno prihoda za njihovo obavljanje. S obzirom da je obavljanje pojedinih poslova i u nadležnosti gradova i općina, a i županija, a obavljaju ih županije na temelju ranije važećih propisa i stečenih prava, Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nije preciznije normirana mogućnost obavljanja tih poslova na nivou jedinica lokalne samouprave. Npr. u nadležnosti gradova i općina je obavljanje poslova „odgoja i osnovnog obrazovanja“ , a u nadležnosti županija obavljanje poslova „obrazovanja“. Pošto su osnivači osnovnih škola županije, a poslovi „odgoja i osnovnog obrazovanja“ su određeni kao poslovi od lokalnog značaja koje obavljaju gradovi i općine jedina „sada zakonska mogućnost“ je da predstavničko tijelo zatraži od županijske skupštine da povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog djelokruga županije te ukoliko županijska skupština isto ne odobri nema mogućnosti obavljanja ovih poslova na nivou grada ili općine iako su osigurani dovoljni prihodi za njihovo obavljanje i posebnim zakonom je to omogućeno. Kako bi se osiguralo da jedinice lokalne samouprave tj. gradovi i općine obavljaju poslove koji su im člankom 19. Zakon stavljeni u nadležnost predlažemo dopunu članka 22. novim st. 3. i 4. Nije prihvaćen Zakonom o lokalnim izborima se ne propisuju poslovi iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave niti mogućnost njihova povjeravanja. Predmetna materija uređuje se Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kao sustavnim propisom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, dok se Zakonom o lokalnim izborima uređuju izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika.
31 Dubravko Bilić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Hrvatska je po svim pokazateljima visoko centralizirana država. Zadnja ozbiljnija promjena seže još u početak ovog stoljeća kada je izmjenama Zakona omogućena decentralizacija pojedinih funkcija prema gradovima u preuzimanju brige za odgoj i obrazovanje, socijalne djelatnosti te vatrogastvo. Ulazeći u ove izmjene Zakona od Vlade se očekivao veći iskorak u decentralizaciji funkcija, ali i prihoda jedinica lokalne samouprave kako bi se povećao kapacitet gradova za korištenje europskih fondova. Pokazuje se da su i ove promjene samo na razini političke geste jer jedino čime se bave jest ukidanje ili smanjivanje broja zamjenika i vijećnika u županijskim skupštinama ili gradskim i općinskim vijećima. Time ova Vlada zorno pokazuje na početku novog mandata da joj nije stalo do istinske decentralizacije prema gradovima i općinama te da se zadovoljava s postojećim sustavom gdje se županije pokazuju kao mjesto gdje decentralizacija završava. Ove izmjene pokazuju potpunu nespremnost ministra i Vlade da povedu hrvatsku javnu upravu novim putovima decentraliziranog demokratskog digitalnog doba. Daleko od populističke priče o smanjenju broja uhljeba u lokalnoj upravi stoga predlažem Vladi da promijeni članak 22. postojećeg zakona te barem najavi mogućnost decentralizacije te time omogući gradovima i općinama da se brinu o razvoju svojih sredina bez uplitanja političkih interesa s viših razina. Predlažem da se u članku 22. iza stavka 2. dodaje novi stavak 3. koji glasi: „Na zahtjev predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave Županijska skupština dužna je bez odgode obavljanje poslova iz članka 19. ovoga Zakona povjeriti jedinici lokalne samouprave kad ona pokaže da ima fiskalni i ljudski kapacitet upravljati tim poslovima. Ukoliko Županijska skupština odbije zahtjev predstavničkog tijela lokalne samouprave, predmet automatizmom ide nadležnom Ministarstvu uprave.“ Obrazloženje: Jedinice lokalne samouprave, osobito gradovi, često su izloženi kritikama opće i stručne javnosti kako ne žele provoditi decentralizaciju i preuzimati nove poslove iz njihove nadležnosti. Međutim, mnogi gradovi bi odmah preuzeli sve decentralizirane funkcije, a osobito osnovnoškolsko obrazovanje, kada bi im to županije omogućile. Naime, neki gradovi su već opetovano upućivali zahtjeve svojih predstavničkih tijela županijskim skupštinama (pa tako i Grad Ludbreg) da im prepuste decentralizirane funkcije upravljanja osnovnoškolskim sustavom kako bi objedinili upravljanje obrazovno odgojnim procesom od jaslica pa do završetka osnovne škole, ali im nadležne županijske skupštine običnim političkim preglasavanjem odbijaju te zahtjeve bez prava žalbe. I tako decentralizacija staje na prvoj stepenici. Ovom bi se promjenom u odlučivanje uključilo i više nadležno tijelo zaduženo za upravu. Nije prihvaćen Pitanje na koje se odnosi ovaj komentar ne predstavlja materiju koja se uređuje Zakonom o lokalnim izborima. Zakonom o lokalnim izborima se uređuju izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, a ne poslovi iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te povjeravanje obavljanja određenih poslova iz samoupravnog djelokruga.
32 branko spajić Obrazloženje, Uz članak 1. Ne vidim nikakav razlog i potrebu da se izbor zamjenika u gradu veže za sjedište županije. Taj izuzetak treba ukloniti. Nepravedan je prema svim gradonačelnicima do 35 000 stanovnika koji nisu sjedište županije. Za ovo ne vidim nikakav razlog osim pogodovanja točno određenom gradonačelniku, jer stanovništvu toga grada to sigurno ne ide u prilog (značajno povećanje troškova). Nije prihvaćen Broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana nije predmet reguliranja ovog Zakona. Zakonom o lokalnim izborima se uređuje postupak izbora članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika.
33 ANTE FUZUL KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 2. U ovom članku treba sukladno vašim najavama o ograničavanju broja mandata koje birač može ostvariti kao gradonačelnik, načelnik ili župan na maksimalno 2 mandata dodati slijedeći tekst: "U stavku 2. dodaje se rečenica: Svaki birač svoje pravo da bude biran za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika može ostvariti maksimalno 2 puta." Obrazloženje: Predsjednik republike kao najviši dužnosnik pored premijera može biti biran maksimalno 2 puta. Upravo u onim jedinicama lokalne samouprave u kojima su lokalni dužnosnici na mjestu gradonačelnika ili općinskog načelnika se učestalo piše o aferama, nepotizmu i malverzacijama u javnoj nabavi. Upravo ograničavanjem broja mandata koje netko može ostvariti smanjiti će se nepotizam i zapošljavanje po rodbinskim i stranačkim vezama, nebulozne javne nabave u kojoj se ostvaruju troškovi koji su daleko veći od same ekonomske isplativosti samog projekta. Sa poštovanjem Nije prihvaćen Ograničavanje mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana na najviše dva mandata, predstavlja složeno pitanje koja zahtijevaju prethodnu širu javnu raspravu i svakako politički konsenzus. U ovom trenutku izmjene Zakona o lokalnim izborima vezane su isključivo uz kao što je prethodno navedeno, nomotehničko usklađivanje sa promjenama u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave.