Izvješće o provedenom savjetovanju - OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2021. GODINU
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Marko Markić | Prilog 2, OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2021. GODINU | Potrebno je dodati pod rednim brojem 5. Zakon o izmijeni i dopuni zakona o zaštiti od požara. Potrebno je izmijeniti članak 28. stavak 4. i uskladiti sa ostalim zakonima koji uređuju pitanje stručnosti (izjednačavanje sveučilišnog obrazovanja sa veleučilišnim na stručnoj razini) kao što ima npr. Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju pod člankom 27., 28., 29. Obrazloženje: Potpuno je nelogično da osoba koja je stekla stručni naziv građevinske struke struč.spec.ing.aedif. ne može dobiti ovlaštenje za izradu elaborata zaštite od požara što je stručna razina rada a ne znanstvena razina rada. Dok sva ostala stručna ovlaštenja može dobiti kao npr. ovlašteni inženjer građevine, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, sudski vještak za graditeljstvo i procijenu nekretnina, ovlašteni energetski certifikator, stručnjak zaštite na radu i sl. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 2 | KRISTIAN DRUŽETA | Prilog 2, OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2021. GODINU | MUP kao regulator poslova istražnih i zaštitnih djelatnosti trebao bi pokrenuti proceduru donošenja novog Zakona o privatnim detektivima. Postojeći Zakon o privatnim detektivima (NN 24/09) koji je donesen nakon što je djelatnost privatnih detektiva ostala u primjeni prema odredbama Zakona o zaštiti osoba i imovine, iako je donesen tada novi Zakon o privatnoj zaštiti (NN 068/2003). ZoPZ (NN 068/2003) je u članku 70. propisao da danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti osoba i imovine (»Narodne novine«, br. 83/96., 90/96. i 96/01.), osim odredaba članka 39. do 59. i drugih koje se odnose na privatne detektive. Nakon stupanja na snagu Zakon o privatnoj zaštiti (NN 068/2003), a do nedavno donesenog novog Zakona o privatnoj zaštiti (NN 16/20), prošao je niz izmjena i dopuna. Pretpostvka je da će novi Zakona o privatnoj zaštiti (NN 16/20) dovesti do bolje regulacije poslova privatne zaštite. Zakon o privatnim detektivima (NN 24/09) je zastario zakon koji svojim odredbama ne omogućava djelatnost privatnih detektiva onakvu kakvu treba tržište. Od donošenja zakona dogodio se niz promjena u funkcioniranju društva kroz digitalizaciju ali i novih izazova kroz zaštitu osobnih podataka. Pored toga otvorilo se i pitanje uloge privatne detektivske djelatnosti kao dijela sustava domovinske sigurnosti. Isto tako djelatnost privatnih detektiva kao dio sigurnosne gospodarske istražno-zaštitne djelatnosti trenutno ima puno veći potencijal za moguće korisnike iste nego što trenutno važeći Zakon o privatnim detektivima (NN 24/09) omogućava. Stoga predlažem da se u plan aktivnosti za 2021. godinu uvrsti izrada i donošenje novog zakona o privatnim istražnim djelatnostima koje provode privatni detektivi. S dužnim poštovanjem, Kristian Družeta | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 3 | KADIRAH | Prilog 2, OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2021. GODINU | Slažem se s navedenim kolege Družete. Zakon o privatnim detektivima (NN 24/09) zahtijeva u najmanjoj mjeri izmjene i dopune do donošenja novog Zakona o privatnim detektivima, kako bi isti bio usklađen sa svim Europskim Uredbama i Direktivama ali i u skladu sa praksom EU sudova. Osim usklađenosti na Europskoj razini, potrebno je usklađivanje ostalih zakonskih i podzakonskih propisa (kao npr. Zakon o parničnom postupku (NN 70/19), Pravilnik o elektroničkoj komunikaciji (NN 5/20)) koje nije moguće bez kvalitetnih izmjena i dopuna trenutnog Zakona o privatnim detektivima ili sveobuhvatne promjene cijelog Zakona. Obzirom na visoke standarde određene propisom, za osobe koje mogu ishodovati licencu PD, razvidno je da se radi o visoko stručnom i obrazovanom kadru koje može uvelike doprinijeti podizanju sigurnosti na nacionalnoj razini ali i učinkovitosti cjelokupnog pravosudnog sustava. Interes na tržištu je veliki, a trenutni Zakon stavlja ovlasti i mogućnosti rada PD na razinu manju od ovlasti običnog građanina ("civila"). Ako se uzme u obzir da je samo u 2018. godini na sudovima bilo zaprimljeno preko 28.000 predmeta za kaznena djela koja se progone po privatnoj tužbi, od kojih je samo 126 rezultiralo prihvaćanjem optužnog prijedloga, a svi drugi predmeti su odbačeni usljed nedostatka dokaza ili su vraćeni upravo radi činjenice da je progon propisan po privatnoj tužbi te je isti izostao iz više različitih razloga, evidentno je da prostora za rad privatnih detktiva itekako ima. Promatrajući statistiku MUP-a za 2018. godinu, u kojoj je prijavljeno preko 54.000 kaznenih djela od kojih se navodi da je za više od 27.000 izostao prijedlog progona jer se radi o djelima za koja je propisan progon po privatnoj tužbi, uz pomoć privatnih detektiva, rasteretio bi se rad MUP-a i vratila vjera građanima u pravosudni sustav. Novi sigurnosni izazovi s kojima se društvo suočava na lokalnoj i globalnoj razini, zahtijevaju reakciju, promjene i dostupnost građanima da situacije u kojima se nađu, pozitivno riješe jer privatni sektor zahtijeva stalno učenje i ulaganje u razvoj poslovanja, pa tako i mogućnosti privatnog sektora svakako mogu biti od velike koristi i na raspolaganju službama ali uz novu i prihvatljivu regulativu. Ministarstvo bi svakako trebalo naći razloga da ovako jedan Zakon uvrsti u plan zakonodavnih aktivnosti, umjesto da se jedna perspektivna grana tržišta gasi uslijed loše regulacije (oko 40 zatvorenih obrta i tvrtki, a tek oko 25-30 aktivnih) koja stvara prostor za tržište rada "na crno" a koje upravo u ovom sektoru ne bi smjelo postojati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |