Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Plana zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Josip Mačković PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, u nacrtu prijedloga nije predviđen: Zakon o izmjenama i dopunama zakona o društveno poticanoj stanogradnji. Molim da se isti uvrsti u prvo tromjesečje. Naime, posljednjim izmjenama i dopunama objavljenima u Narodnim novinama 66/19, izmjenjen je međuostalim i članak 28. Zakona o društveno poticanoj stanogradnji. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_07_66_1295.html Novi čl.28 glasi: »(1) Stan kupljen prema odredbama ovoga Zakona, osim stana kupljenog prema odredbi članka 3. stavka 3. ovoga Zakona i stana kupljenog po tržišnoj cijeni prema odredbama članka 24. ovoga Zakona, bez obzira na način plaćanja, kupac ne može otuđiti niti davati u najam u roku od deset godina od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji. (2) Ugovor o kupoprodaji stana mora sadržavati zabranu iz stavka 1. ovoga članka, a koja zabrana će se upisati u zemljišne knjige istodobno s upisom prava vlasništva. (3) APN, odnosno javna ustanova kupcu može odobriti prodaju stana i prije isteka roka od deset godina, pod uvjetom da kupac plati APN-u, odnosno javnoj ustanovi razliku između ugovorene kupoprodajne cijene i tržišne vrijednosti stana u vrijeme sklapanja ugovora. (4) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 3. ovoga članka, kupcu se prodaja stana može odobriti i prije isteka roka od deset godina u slučaju promijenjenih životnih okolnosti, o čemu odluku donosi APN, odnosno javna ustanova na temelju pisanog i obrazloženog zahtjeva kupca koji se podnosi na način kako je to propisano stavkom 5. ovoga članka. (5) Kupac, odnosno pravni slijednik podnosi zahtjev iz stavka 4. ovoga članka APN-u, odnosno javnoj ustanovi u slučaju nastupa sljedećih okolnosti: smrt i/ili teška bolest kupca stana i/ili članova uže obitelji, razvrgnuće suvlasničke zajednice zbog razvoda braka, otvaranje postupka stečaja potrošača te preseljenje kupca, odnosno pravnog slijednika u drugo mjesto stanovanja. (6) Ako APN, odnosno javna ustanova odobri zahtjev kupca, odnosno pravnog slijednika iz stavka 5. ovoga članka, kupac, odnosno pravni slijednik se obvezuje prethodno otplatiti ukupni preostali iznos dugovanja s kamatom na javna sredstva za razdoblje do prekida otplate. (7) Ako APN, odnosno javna ustanova utvrdi da se stan koristi suprotno ovom Zakonu ili ugovoru o kupoprodaji ili su činjenice na kojima se temelji ugovor u kupoprodaji neistinito iskazane, dužan je kredit proglasiti dospjelim u cijelosti i pristupiti prisilnoj naplati i o tome obavijestiti banku. U tom slučaju kupac je dužan APN-u, odnosno javnoj ustanovi isplatiti razliku između ugovorene kupoprodajne cijene i tržišne vrijednosti stana u vrijeme sklapanja ugovora. (8) Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovoga članka ništetni su.«. Ovim člankom je zabranjena prodaja ili najam stanova iz sustava POS na rok od 10 godina od dana kupoprodaje. Ukoliko bi kupac želio ranije učiniti isto, mora platiti razliku do procijenjene tržišne vrijednosti stana u vrijeme kupoprodaje, te jednokratno preostali iznos kreditnih zaduženja, uz gore navedene iznimke od plaćanja razlike u cijeni u slučaju prodaje, a prema stavku 5 istoga članka. Isto tako, Izmjenama i dopunama zakona o društveno poticanoj stanogradnji ova zabrana je primjenjena povratno/retroaktivno na sve kupce koji su stanove kupili prije ovih izmjena zakona, a kojima nije istekao navedeni rok od dana kupoprodaje, a regulirano je čl.12 prijelaznih i završnih odredbi zakona o Izmjenama i dopunama zakona o društveno poticanoj stanogradnji NN66/19. Članak 12. (1) Zabrana otuđenja i davanja u najam iz članka 8. ovoga Zakona primjenjuje se i na ugovore o kupoprodaji stanova koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a za koje od dana njihova sklapanja nije istekao rok od deset godina. (2) Upis zabrane iz stavka 1. ovoga članka provest će općinski sud na temelju odluke APN-a, odnosno javne ustanove. (3) Odluku iz stavka 2. ovoga članka po službenoj dužnosti dostavlja APN, odnosno javna ustanova koja je odluku donijela općinskom sudu na provedbu. Iako je razlog zabrane prodaje i najma sasvim razumljiv, ovaj je zakon omogućio izravnu diskriminaciju obitelji kojima se broj članova kućanstva povećao rađanjem ili posvajanjem djece. Podsjećam da je prema čl.21 Zakona o društveno poticanoj stanogradnji pri izradi liste prvenstva kupovine uzeto u obzir da li obitelji, odnosno kupci žive u odgovarajućem stanu. Odgovarajući stan je pri tome međuostalim definiran kvadraturom, pa je istim zakonom određeno da je to oko 35m2 za jednog člana, te dodatnih 10m2 za svakog slijedećeg člana kućanstva. Članak 21. (NN 57/18) (3) Red prvenstva na kupnju stana za građane određuje se prema uvjetima i mjerilima koji se utvrđuju ovisno naročito o uvjetima stanovanja i stambenom statusu, na način da prednost na kupnju imaju osobe koje nemaju odgovarajuće riješeno stambeno pitanje, odnosno nemaju odgovarajući stan. (4) Odgovarajućim stanom u smislu stavka 3. ovoga članka razumijeva se vlasništvo stambenog prostora (stana ili kuće) koji je primjereno opremljen infrastrukturom (voda, kanalizacija, struja i dr.) i udovoljava higijensko-tehničkim uvjetima za zdravo stanovanje, veličine oko 35 m2 korisne površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu još oko 10 m2. Odgovarajućim stanom ne smatra se stan u vlasništvu fizičke osobe koji koristi zaštićeni najmoprimac. Donošenjem Izmjena i dopuna zakona o društveno poticanoj stanogradnji objavljenog u Narodnim novinama 66/19, a kao što je vidljivo iz izmjenjenog članka 28. nije uzeta u obzir okolnost povećanja broja članova kućanstva rađanjem ili posvajanjem djece, pa je tako uvedena izravna diskriminacija takvih obitelji kako je spomenuto. Naime, povećanjem broja članova kućanstva u nekoliko godina od dana kupnje POS stana, takve obitelji izravno su nažalost takvim izmjenama zakona ucijenjene plaćanjem razlike u cijeni do pune tržišne vrijednosti stana u vrijeme kupoprodaje ukoliko stan odluče prodati ili iznajmiti kako bi financirali kupnju većeg stana, a sukladno obiteljskim potrebama, a i sukladno smjernicama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, čl.21, NN57/18. Prisiljene su tako živjeti u stanovima koji su kvadraturom ispod minimuma definiranog istim zakonom ukoliko financijski nisu u mogućnosti platiti navedenu razliku u cijeni. Za napomenuti jeste da su pri tome dužni i jednokratno otplatiti cjelokupni ostatak kreditnog zaduženja za kupljeni stan kao dodatnu otegotnu okolnost i financijsko opterećenje. Time se utvrđuje i proturječnost, pa tako i neadekvatnost, nedostatak i slabost istog Zakona koji definira minimalne uvjete odgovarajućeg stana, no sankcionira kupce koji žele ostvariti pravo na odgovarajući stan sukladno navedenim uvjetima, a prodajom ili najmom nekretnine u vlasništvu. Nikako se ne može reći da je izmjena ovog zakona i njegova povratna primjena u tom pogledu postigla svrhu, jer iako je manji broj kupaca onemogućio u zloupotrebi, velikoj većini je uskratio osnovna prava definirana ugovorenim uvjetima o kupoprodaji i važećim zakonskim propisima u vrijeme potpisivanja istoga, budući da zabrana najma i prodaje na 10 godina nije bila sastavni dio ugovora o kupoprodaji, niti je bila definirana Zakonom o društveno poticanoj stanogradnji. Povratnom primjenom zakonskih propisa grubo su povrijeđena i njihova vlasnička prava kao kupaca. Jednostranom izmjenom ugovorenih uvjeta od strane Republike Hrvatske smješteni su pred gotov čin zakonodavca. Isto tako, u potpunosti je srušeno povjerenje u pravne propise, jer je generiralo nesigurnost u moguće buduće odluke zakonodavca kojima bi se narušila vlasnička prava kupaca, onemogućujući ih da sukladno stečenim vlasničkim pravima sa vlastitom nekretninom mogu činiti što ih je volja, te svakog drugog od toga isključiti (čl. 30. st. 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), isključivo poštujući potpisane uvjete kupoprodaje. Isto tako, kada je riječ o povratnoj primjeni zakonskih propisa Ustav Republike Hrvatske u čl. 3. proklamira nepovredivost prava vlasništva jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Člankom 48., stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske jamči se pravo vlasništva. Temeljno je pravilo da je zabranjeno zadiranje u pravo vlasništva bilo oduzimanjem bilo ograničavanjem ovlasti koje predstavljaju sadržaj ovoga prava i to neovisno radi li se o javnoj vlasti ili drugim osobama – nevlasnicima. Jedino u interesu Republike Hrvatske samo zakonom je moguće ograničiti ili oduzeti pravo vlasništva (čl. 50. st. 1. Ustava Republike Hrvatske), no uz naknadu tržišne vrijednosti, dok je stavkom 2. propisano pod kojim uvjetima se vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom. Sukladno navedenome, a u duhu pronatalitetne i prodemografske politike Republike Hrvatske, te radi zaštite principa povjerenja u opstanak i kontinuitet pravnih propisa, na osnovu kojih su u prošlosti stvarana prava i dispozicije za budućnost, predlažem slijedeće: izmjena članka 28., stavka 1: "(1) Stan kupljen prema odredbama ovoga Zakona, osim stana kupljenog prema odredbi članka 3. stavka 3. ovoga Zakona i stana kupljenog po tržišnoj cijeni prema odredbama članka 24. ovoga Zakona, bez obzira na način plaćanja, kupac ne može otuđiti niti davati u najam u roku od deset godina od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji. Ova odredba ne odnosi se na kupce kod kojih nakon kupnje nastupe promijenjene životne okolnosti u vidu povećanja broja članova kućanstva rađanjem ili posvajanjem djece, te se stan sukladno odredbama čl.21 ovog Zakona smatra neodgovarajućim." Ovom izmjenom zaštitile bi se obitelji kao posebna kategorija, a sve u duhu pronatalitetne i prodemografske politike Republike Hrvatske. Isto tako, sukladno ranije navedenom o povratnoj primjeni zakonskih propisa predlažem: "Briše se čl.12 prijelaznih i završnih odredi zakona o Izmjenama i dopunama zakona o društveno poticanoj stanogranji (NN 66/19)." Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Izrada i donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji nije u planu za 2021. godinu
2 HGK PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Grupacija održavanja groblja Udruženja komunalnog gospodarstva HGK i Udruženje pogrebničke djelatnosti HGK smatraju da je u Plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za 2021. godinu nužno uvrstiti izmjene i dopune Zakona o grobljima. Zakon o grobljima donesen je 1998. godine, a minimalno je korigiran 2012. godine (samo u jednom članku). Smatramo da je izuzetno važno osuvremeniti ovaj Zakon, naročito zato što su svi povezani zakoni u međuvremenu izmijenjeni u potpunosti, poput Zakona o komunalnom gospodarstvu i Zakona o pogrebničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Izrada i donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o grobljima nije u planu za 2021. godinu.