Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o dopuni Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Konsenta d.o.o. | PRAVILNIK O DOPUNI, Članak 2. | Savjetovanje traje do 24.12.20 (Badnjak), a stupanje na snagu je predviđeno 2.1.21. (subota). Teško je za očekivati da će se između ta dva datuma, u preostala 4 radna dana, razmotriti komentari, napraviti nužne izmjene te objaviti pravilnik u Narodnim novinama. I objava izvješća predviđena je za 15.1.21., odnosno 2 tjedna nakon stupanja na snagu. Gore opisani problemi u primjeni imaju prevelikog utjecaja na obveznike da bi savjetovanje bilo pro forma, a kao što će izgleda biti slučaj. Trebalo bi uzeti u obzir da je Pravilnik NN 70/20 (za koji se očekivalo da će razjasniti pitanja koja su ostala otvorena u izvješću savjetovanja Izmjena i dopuna Zakona NN106/18, a vezano za samoposlužne uređaje) kasnio u odnosu na rok određen Zakonom više od 1 godine. Nikako ne bi bilo dobro stupanjem na snagu omogućiti da se za smanjenje perioda prilagodbe i trenutnu neprovedivost odredbi o blagajničkom maksimumu sankcioniraju obveznici. | Nije prihvaćen | Pravilnik o dopuni Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom objavljen je na stranicama portala e-savjetovanje u razdoblju od 10. prosinca do 24. prosinca 2020. godine. Rok se skraćuje iz razloga što bi se odredbe Zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom počele primjenjivati od 1. siječnja 2021. te bi se od tada primjenjivale i odredbe Pravilnika o dopuni Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom koje ih detaljnije pojašnjavanju. |
| 2 | Konsenta d.o.o. | PRAVILNIK O DOPUNI, Članak 1. | OPĆENITO: Niti pravno niti suštinski ne razumijemo smisao doslovnog prepisivanja cijelog članka 29. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom u ovaj članak Pravilnika, s jedinom razlikom podizanja ukupnog blagajničkog maksimuma za male (sa 30.000 na 50.000 kn) i srednje subjekte (sa 50.000 na 80.000 kn). Štoviše, podizanjem ukupnih maksimuma ne rješava se temeljni problem vezan za samoposlužne uređaje, a to je dijeljenje tog maksimuma na desetine, stotine, pa i tisuće automata koji po Zakonu čine pojedinačne „poslovne prostore“ poslovnog subjekta - obveznika. Nismo pravni stručnjaci, ali nije li Zakon "jači" od Pravilnika, pa time pravno poništava ovakav "klonirani" članak? KONTEKST: Za iole uspješno legalno poslovanje samoposlužnim uređajima preduvjet je što više isplativih automata. Isplativost samoposlužnih automata postiže se strojnim automatiziranjem poslova za situacije gdje je ljudski rad skup i neisplativ, no sadašnji propisi, pogotovo blagajnički maksimum u predloženoj formi, pretvaraju to u spektakularnu suprotnost. Profitabilnost djelatnosti kod legalnog poslovanja teško doseže više od 5% neto prihoda. Bilo kakvo povećanje ljudstva i troškova na ime dnevnog obavljanja neproduktivnih poslova poput onih vezanih za blagajnički maksimum (koji po prezentiranom modelu rastu brže od povećanja broja uređaja), istog trenutka čini daljnje zakonito poslovanje poslovno apsurdnim. PRIMJER: Ilustracija koja slijedi (na primjeru automata za tople napitke, kojih je na terenu najviše) daje sliku poslovnog konteksta i posljedica ovog pristupa, kako s gledišta poslovnog subjekta, tako i konačnih efekata provedbe ovakvih propisa: a) jedan terenski radnik najčešće samostalno opslužuje 30 - 50 automata ("poslovnih prostora"), odnosno 5-10 dnevno (radi udaljenosti pojedinih "poslovnih prostora" fizički se teško može više unutar radnog vremena). Ti automati mogu biti smješteni u različitim naseljima i županijama te dislociranim mjestima širom Hrvatske. Sadašnji subjekti u djelatnosti samoposlužnih uređaja među mikro subjektima najčešće imaju 2-10 terenskih radnika (60-400 automata), a oni među malim subjektima 11-60 terenskih radnika (350-2.500 automata i više). b) predviđeni blagajnički maksimum jednog takvog „poslovnog prostora“ (automata) za mikro subjekta tako bi se kretao između 25 i 170 kn, za malog između 20 i 140 kn, a za srednjeg još niže (zato jer to ovisi o broju automata, koji raste širenjem poslovanja, a blagajnički maksimum je sada, prema ovom članku, fiksan unutar širokih granica i nije vezan za „poslovni prostor“). c) činjenica je da gotovinska naplata na automatima zahtijeva određenu količinu novca u automatu, koja je nužna za povrat novca kupcima kod plaćanja većim apoenima. Prema gornjoj kalkulaciji i samo punjenje kovanica i novčanica u svrhu povrata lako bi moglo premašiti ovako izračunati blagajnički maksimum po automatu. d) dnevni prihod automata najčešće se kreće između cca 50 i 400 kn (može biti i viši i niži i nula, ovisno o danu i lokaciji, ali po gore navedenim parametrima vrlo lako prelazi blagajnički maksimum). No konkretni dnevni promet se najčešće ne zna ako se fizički ne provjeri dolaskom do automata, njegovim otvaranjem i brojanjem novca. Stoga bi, prema Zakonu i Pravilniku, na kraju svakog dana (uključivo vikende i praznike) trebalo obići skoro svaki automat, prebrojati novac i tamo gdje je prekoračenje izvršiti polog (pa makar to bilo i realno vjerojatnih 10, 20 ili 50 kn, u svakom slučaju višestruko manje od troškova zadovoljenja zakonskog blagajničkog maksimuma). e) Ne treba smetnuti s uma i to da Zakon predviđa radno vrijeme automata 0-24 sata (dakle postoji mogućnost da se maksimum prekorači i nakon pologa na poslovni račun). Isto tako, fizičko mjesto pologa moglo bi biti različito za svaki automat i znatno udaljeno od njega te bi moglo imati svoje radno vrijeme. Sve to dodatno usložnjava i poskupljuje postupak. f) Ti problemi ne postoje u običnoj trgovini, gdje je za svaku blagajnu vezana najmanje jedna odgovorna osoba, koja na kraju radnog vremena zaključuje blagajnu i po potrebi polaže gotovinu na stalnoj lokaciji. g) da bi se krajem dana (dakle praktično u periodu od cca 1 sat) pregledali svi automati, jedna osoba u tom periodu realno bi mogla obići i obraditi najviše 2 automata, a njoj bi trebalo osigurati i zasebno vozilo (!). Samo to bi prouzročilo nepojmljive troškove koji mnogostruko nadilaze moguće ukupne prihode. A kako se tu radi o gotovom novcu i osnovnim prihodima, trebalo bi financirati i osigurati višestruko veće kapacitete za organizaciju, ljudske resurse, osiguranje, kontrolu i administraciju, što podrazumijeva dodatno zapošljavanje, uredski prostor i opremu, vanjske usluge, zakonske obveze, epidemiološke mjere, itd, itd. h) Sukladno tome, svaki mikro subjekt (po definiciji do 10 zaposlenih) bi radi blagajničkog maksimuma trebao dodatno angažirati 30-250, a mali 180-1.600 i više osoba, isto toliko vozila + kontrolno/administrativnu podršku, samo da bi se mogao zadovoljiti sadašnji kriterij blagajničkog maksimuma (!!!). Štoviše, u navedenim brojevima sve te osobe morale bi raditi sedam dana u tjednu, a da nitko od njih ne bi smio otići na bolovanje i godišnji odmor, tako da bi se realno brojevi trebali povećati za trećinu. Dakle, samo zbog blagajničkog maksimuma poduzetnik bi morao povećati broj zaposlenih najmanje 7-30 PUTA! i) čak i kada bi se svi automati opremili daljinskim očitanjem stanja blagajne (načelno to je moguće, ali sa značajnim dodatnim direktnim i indirektnim troškovima te tehničkim i komunikacijskim izazovima), ne bi se smanjili gore opisani zahtjevi. Naime, zbog niskog blagajničkog maksimuma po automatu, potreba preuzimanja i polaganja viška gotovine iznad blagajničkog maksimuma bi najčešće svakog dana ionako bila obvezna za 50-90% automata, raštrkanih po cijelom teritoriju koji poduzetnik pokriva. Zato bi dnevni obilazak svih automata najčešće bio jeftiniji od ove opcije. j) Interesantno je kako formulacije sadašnjih tekstova propisa, kako ih mi čitamo, omogućavaju velikim obveznicima fiskalizacije blagajnički maksimum od 15.000 kn po poslovnom prostoru, dakle PO SAMOPOSLUŽNOM UREĐAJU, tako da ne samo da postoji enorman i ničim opravdan nerazmjer u odnosu na manje poduzetnike, već tu granu djelatnosti omogućava isključivo velikim poduzetnicima (koji, uzgred, mogu svoju veličinu ostvariti izvan poslovanja samoposlužnim uređajima, dakle mogu imati 5, 50 ili 500 automata, a zakonsku "veličinu" ostvaruju kroz druge vidove poslovanja). Koje li ironije da se ova situacija ostvaruje koristeći odredbe Zakona o poticanju razvoja maloga gospodarstva, a prema gornjim komentarima to praktički prisiljava male poduzetnike da svoje poslovanje prepuste (može se reći poklone) velikom gospodarstvu. | Nije prihvaćen | Zakonom o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 138/20) propisano je da ministar financija propisuje pravilnikom iznos blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika. Sukladno navedenom, u ovom prijedlogu Pravilnika visina blagajničkog maksimuma određena je prema kategorijama poreznih obveznika koje se odnose na veličinu obveznika fiskalizacije sukladno odredbama zakona kojim se uređuje razvoj malog gospodarstva. Temeljem toga kriterija obveznici fiskalizacije mogu odrediti blagajnički maksimum, ovisno o veličini poduzetnika, najviše u iznosima propisanih u Pravilniku koje mogu sukladno svojim potrebama rasporediti po svojim poslovnim prostorima, odnosno u predmetnom slučaju, po samoposlužnim uređajima.Visinu blagajničkog maksimuma određuje obveznik fiskalizacije samostalno internim aktom poštujući najveći iznos blagajničkog maksimuma propisan odredbama Pravilnika. Kod donošenja internog akta obveznik fiskalizacije mora voditi računa kako o mogućnostima i uvjetima čuvanja gotova novca tako i o nekim objektivnim okolnostima poput sredine u kojoj se nalazi (otoci i sl.). Blagajnički maksimum određuje se za obveznike fiskalizacije kao cjelina, a u okviru toga iznosa obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum svojim organizacijskim dijelovima primjerice na način da se blagjanički maksimum rasporedi ovisno o intenzitetu prometa prodajnog mjesta odnosno samoposlužnog uređaja. Ovim putem se napominje kako je obveznicima fiskalizacije koji prelaze mjerila koji određuju malo gospodarstvo omogućeno određivanje blagajničkog maksimuma od 100.000,00 kuna pri čemu mogu propisati blagajnički maksimum po pojedinom samoposlužnom uređaju, ali najviše do visine od 15.000,00 kuna. Slijedom navedenog smatra se da je ovaj prijedlog određivanja visine blagajničkog maksimuma razuman vodeći računa o sigurnositi i mogućnosti čuvanja gotovog novca. |
| 3 | Konsenta d.o.o. | PRAVILNIK O DOPUNI | POVOD: Pretpostavljamo da je prijedlog ove dopune Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom rezultat većeg broja upita i reakcija obveznika u segmentu samoposlužnih uređaja, koje primjena Zakona i Pravilnika (krojenih po mjeri klasične trgovačke djelatnosti) obvezuje od početka 2021. No ponuđeni tekst ne nudi nikakvo rješenje problema koji je izazvao te upite i reakcije. Doduše, adekvatno rješenje je i ranije ponuđeno, no samo za velike obveznike fiskalizacije, ali segment samoposlužnih uređaja u pravilu spada u mikro, malo, rijetko u srednje, a izuzetno u veliko poduzetništvo. NERAZUMIJEVANJE: Nažalost, i na primjeru blagajničkog maksimuma vidljivo je da zakonodavac i dalje odbija uvažiti činjenicu ključnih razlika poslovanja klasičnih trgovačkih subjekata i poslovanja putem samoposlužnih uređaja, zbog čega je velika većina postojećih subjekata poslovanja samoposlužnim uređajima nepotrebno suočena s nepremostivim problemima. UPITNO OSTVARENJE CILJEVA: Jedini realni način dosljednog osiguranja i povećanja punjenja državnog proračuna (kao jednog od temeljnih ciljeva Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom) vidimo u poticanju povećanja opsega legalnih poslovnih aktivnosti i poslovnih prihoda. Stoga bi zakonodavcu trebalo biti u interesu to poticati provedivim i stimulativnim propisima. Kad propisi svojom neprilagođenošću, dopunjenom visokim sankcijama za nepoštivanje te nametanjem nerazmjernih troškova guše, pa čak i blokiraju jedan cijeli segment djelatnosti na koji se neposredno odnose, ne samo da se ne postižu ciljevi Zakona i društveni interesi, već se nepotrebno generiraju novi društveni problemi i proračunski troškovi (npr. povećanje nezaposlenosti), ali i potiče ono što se upravo zakonom htjelo spriječiti: siva/crna ekonomija. PROBLEMATIKA: U ranijim savjetovanjima vezanim za Zakon i Pravilnik već smo detaljno opisivali i obrazlagali njihovu neusklađenost sa poslovanjem samoposlužnih uređaja (nadalje automata), s ciljem ukazivanja na moguće probleme u provedbi i davanja prijedloga za njihova rješenja. I ovdje ćemo, u komentaru na članak 1 Pravilnika (dolje), kroz primjere ilustrirati negativne učinke primjene sadašnjeg teksta na poslovanje, odnosno njegovu praktičnu neprovedivost u okviru propisa. NERAZMJERNI TERET: Važno je uzeti u obzir i činjenicu da je Zakonom i Pravilnikom fiskalizacija samoposlužnih uređaja već drastično financijski i organizacijski opteretila obveznike (a što upravo objavljeni tekst procjene učinaka Zakona neargumentirano negira), što nije bio slučaj 2013. godine za obveznike s tradicionalnim poslovnim prostorima. Ugradnja fiskalizacijskih uređaja i osiguranje internetske veze za svaki samoposlužni uređaj („poslovni prostor“) te njihova nespretna pojedinačna prijava u sustav PU i ispis obavijesti s ISU brojem da bi ih se onda prepisivalo na predviđene naljepnice za poduzetnike su ogroman teret, jer se svaki trošak i postupak množi s brojem automata (pozivamo vas da sami pojedinačno unesete podatke za 100 automata i onda pojedinačno prepisujete ISU brojeve za svakog od njih i sve će biti odmah jasno, umjesto da se omogućilo preuzimanje digitalne tablice s podacima svih automata odjednom i isto takvo preuzimanje identifikacijskih brojeva, što je tehnički moguće jednostavno, brzo i jeftino realizirati unutar ePorezne). Sadašnji parametri blagajničkog maksimuma realno financijski onemogućavaju poslovanje (osim, kako izgleda, onim poduzetnicima koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo prema Zakonu o poticanju razvoja maloga gospodarstva, drugim riječima isključivo velikim poduzetnicima, kojih sada praktički nema u ovoj grani djelatnosti), što je obrazloženo i opisano uz Čl. 1. PRIJEDLOG: Kao pragmatično, jednostavno i održivo rješenje pitanja blagajničkog maksimuma predlažemo da se, u kontekstu samoposlužnih uređaja, pravilnikom propiše visina blagajničkog maksimuma po pojedinom aktivnom uređaju, neovisno o veličini poslovnog subjekta. Smatramo da bi visina od 4.000-5.000 kn po samoposlužnom uređaju osigurala da blagajnički maksimum ne izazove dodatni financijski i organizacijsko-administrativni teret, jer bi bilo moguće zadržati dosadašnje postupke preuzimanja gotovine iz automata i polaganje na račun prema uobičajenoj dinamici. Blagajnički maksimum možda ima smisla kad blagajnu vode fizičke osobe i kod većih dnevnih prometa, što kod automata nije slučaj, jer kasa je zaključana, a gotovinske transakcije su male i automatski se registriraju u sustavu. Osim toga, određivanje blagajničkog maksimuma po automatu bi znatno olakšalo nadzor i kontrolu te smanjilo administraciju i količinu dokumentacije. | Nije prihvaćen | Zakonom o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 138/20) propisano je da ministar financija propisuje pravilnikom iznos blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika. Sukladno navedenom, u ovom prijedlogu Pravilnika visina blagajničkog maksimuma određena je prema kategorijama poreznih obveznika koje se odnose na veličinu obveznika fiskalizacije sukladno odredbama zakona kojim se uređuje razvoj malog gospodarstva. Temeljem toga kriterija obveznici fiskalizacije mogu odrediti blagajnički maksimum, ovisno o veličini poduzetnika, najviše u iznosima propisanih u Pravilniku koje mogu sukladno svojim potrebama rasporediti po svojim poslovnim prostorima, odnosno u predmetnom slučaju, po samoposlužnim uređajima.Visinu blagajničkog maksimuma određuje obveznik fiskalizacije samostalno internim aktom poštujući najveći iznos blagajničkog maksimuma propisan odredbama Pravilnika. Kod donošenja internog akta obveznik fiskalizacije mora voditi računa kako o mogućnostima i uvjetima čuvanja gotova novca tako i o nekim objektivnim okolnostima poput sredine u kojoj se nalazi (otoci i sl.). Blagajnički maksimum određuje se za obveznike fiskalizacije kao cjelina, a u okviru toga iznosa obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum svojim organizacijskim dijelovima primjerice na način da se blagjanički maksimum rasporedi ovisno o intenzitetu prometa prodajnog mjesta odnosno samoposlužnog uređaja. Ovim putem se napominje kako je obveznicima fiskalizacije koji prelaze mjerila koji određuju malo gospodarstvo omogućeno određivanje blagajničkog maksimuma od 100.000,00 kuna pri čemu mogu propisati blagajnički maksimum po pojedinom samoposlužnom uređaju, ali najviše do visine od 15.000,00 kuna. Slijedom navedenog smatra se da je ovaj prijedlog određivanja visine blagajničkog maksimuma razuman vodeći računa o sigurnositi i mogućnosti čuvanja gotovog novca. |
| 4 | INA Industrija nafte d.d. | PRAVILNIK O DOPUNI, Članak 1. | Ovaj članak definira blagajnički maksimum u radnom danu, iznad kojega je poslovni subjekt obvezan dnevni utržak gotovog novca položiti na svoj račun u banci, istog ili najkasnije slijedećeg radnog dana. Pravnim osobama je u interesu zbog sigurnosnih razloga polagati gotov novac na račun tvrtke u banci, međutim radi se o troškovima za prijenos utrška sa maloprodajnih lokacija, koji su iznimno porasli u odnosu na prethodne godine. Prema važećim odredbama predmetnog zakona propisano je da se gotov novac od utrška sa maloprodajnih mjesta mora položiti na račun tvrtke u banci istog dana ili najkasnije sutradan, ako se radi o iznosu većem od 15.000,00 kn. To znači da se za prijenos novca zaštitarska tvrtka koja obavlja te usluge treba angažirati gotovo svakog dana, a na nekim lokacijama i više puta u istom danu, što za posljedicu znatno povećava troškove poslovanja. Kod velikih subjekata, trošak prijenosa utrška sa maloprodajnih mjesta se od početka primjene Zakona o fiskalizaciji gotovo udvostručio u odnosu na prethodne godine i u ovom trenutku bitno utječe na rezultate poslovanja, u smislu da isti predstavljaju veliki iznos. Slijedom navedenog, predlažemo izmijeniti predmetnu odredbu čl. 41f st 6. Pravilnika na način da se za velike subjekte podigne visina iznosa po pojedinom poslovnom prostoru dnevnog utrška sa iznosa 15.000,00 kn na 100.000,00 kn (kao npr. kod mjenjačnica), a sve kako bi se smanjili troškovi poslovanja gospodarskim subjektima | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 5 | HGK | PRAVILNIK O DOPUNI, Članak 1. | Članice Grupacije trgovaca naftnih derivata Udruženja energetike HGK predlažu izmjenu odredbe u članku 41.f. stavak 6. Pravilnika na način da se za velike subjekte podigne visina iznosa po pojedinom poslovnom prostoru dnevnog utrška sa iznosa 15.000,00 kn na 100.000,00 kn (kao npr. kod mjenjačnica), a sve kako bi se smanjili troškovi poslovanja gospodarskim subjektima. Naime, pravnim osobama je u interesu zbog sigurnosnih razloga polagati gotov novac na račun tvrtke u banci, međutim radi se o troškovima za prijenos utrška sa maloprodajnih lokacija, koji su iznimno porasli u odnosu na prethodne godine. Prema važećim odredbama predmetnog zakona propisano je da se gotov novac od utrška sa maloprodajnih mjesta mora položiti na račun tvrtke u banci istog dana ili najkasnije sutradan, ako se radi o iznosu većem od 15.000,00 kn. To znači da se za prijenos novca zaštitarska tvrtka koja obavlja te usluge treba angažirati gotovo svakog dana, a na nekim lokacijama i više puta u istom danu, što za posljedicu znatno povećava troškove poslovanja. Kod velikih subjekata, trošak prijenosa utrška sa maloprodajnih mjesta se od početka primjene Zakona o fiskalizaciji gotovo udvostručio u odnosu na prethodne godine i u ovom trenutku bitno utječe na rezultate poslovanja, u smislu da isti predstavljaju veliki iznos. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |