Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o naknadi javnih bilježnika

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ZORAN SAMBOL PRAVILNIK O NAKNADI JAVNIH BILJEŽNIKA Iznose naknada za javne bilježnike treba izravno povezati uz prosječnu neto plaću u RH prema kvartalnim izvješćima Državnom Zavoda za Statistiku. Primjer: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/09-01-02_02_2020.htm "Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za drugo tromjesečje 2020. iznosila je 6 684 kune" Stoga sve navedene javnobilježničke naknade mogu biti izražene u postocima "Prosječne mjesečne isplaćene plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske". Institut javnog bilježništva valja u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti digitalizacijom sustava (posebice elektroničkom potpisima) uz što istodobno otvaranje usluge e-Bilježnik na sustavu e-Građanin. Nije prihvaćen S obzirom na to da se u izmjene i dopune Ovršnog zakona išlo na način da se ovršni postupak uravnoteži na način koji bi omogućio efikasnu naplatu ovrhovoditelju i koji bio u manjoj mjeri tegoban za ovršenika, ne prihvaća se prijedlog da se na predložen način određuju i povećaju iznosi naknade javnih bilježnika.
2 Ilija Barišić PRAVILNIK O NAKNADI JAVNIH BILJEŽNIKA Javi bilježnici su kamen oko vrata svakog ovršenog građanina, nepotrebni su i vrijeme je za smanjivanje njihovog tereta ovršnim postupcima građana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
3 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Rokovi plaćanja naknade, Članak 7. Članak 7. (1) Za radnju javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke i prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga javnom bilježniku pripada predujam naknade iz članka 5. u iznosu od 60,00 kuna koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika/prilikom podnošenja prijedloga za ovrhu. (2) Za radnju javnog bilježnika u vezi s izdavanjem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, te izdavanjem potvrde pravomoćnosti i ovršnosti javnom bilježniku pripada ostatak iznosa naknade iz članka 5. i naknada troškova koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika. Nije prihvaćen Prijedlog za povećanjem predujma naknade na predložen način ne prihvaća se uzimajući u obzir radnje iz članka 281. stavak 1. Ovršnog zakona za čije obavljanje je navedeni predujam određen.
4 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Rokovi plaćanja naknade, Članak 7. Članak 7. Iz odredbe čl. 3. i čl. 5. predloženog Pravilnika proizlazi da javni bilježnik ima pravo na jedinstvenu naknadu za sve radnje u postupku. Međutim iz sadržaja predloženog čl. 7 Pravilnika proizlazi da se ipak ne radi o jedinstvenoj naknadi već je se ona naplaćuje od ovrhovoditelja u dva dijela odnosno javni bilježnik ne ostvaruje pravo na punu naknadu ako ovrhovoditelj povuče prijedlog u roku propisanom odredbom čl. 281. st 4. OZ-a. Predlagatelj bi trebao odlučiti je li predložena naknada jedinstvena ili nije, a ako je, onda brisati odredbu čl. 7. Ako naknada nije jedinstvena onda ostatak teksta predloženog pravilnika treba izmijeniti jer je ovakav prijedlog pravilnika sadrži suprotnosti. U odnosu na predloženi iznos naknade od 20,00 kuna. Propisivanje nagrade od 20,00 kuna za postupanje javnih bilježnika u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave pokazatelj određenog nepoštovanja te omalovažavanja samog postupka i javnih bilježnika kao pravne profesije. Nije bit u više ili manje radnji koje javni bilježnici obavljaju u postupku na temelju vjerodostojne isprave, riječ je o vrednovanju određenog posla, koji iziskuje pravno znanje, sposobnost organizacije, materijal i prostor, te iziskuje druge materijalne troškove. Propisivanje nagrade od 20,00 kn za dio radnji javnih bilježnika do donošenja rješenja o ovrsi jednostavno nije ekonomski opravdano. Država od javnih bilježnika očekuje da organiziraju posao, efikasno ga odrađuju, snose sve materijalne troškove, osiguraju adekvatan prostor i informatičku opremu, i to sve za nagradu od 20,00 kuna. Javni bilježnici isto tako osobno odgovaraju za svu štetu koja bi eventualno nastala njihovim radom. Te odgovornosti se javni bilježnik ne može osloboditi, čak i kada mu prestane služba. Stoga ovakvim prijedlogom imamo jednu paradoksalnu situaciju. Sva odgovornost za učinjen rad je na javnim bilježnicima, pa i u milijunskim ovršnim predmetima, dok je nagrada za isti taj posao procijenjena na 20,00 kuna. Takav prijedlog obezvrjeđuju jedan pravni posao i samu pravnu struku i iskreno rečeno, ispod je svake razine. Samo primanje u rad prijedloga za ovrhu, a prije slanja obavijesti iz čl. 281. st 1. OZ uključuje sljedeće radnje: 1. Utvrđivanje je li prijedlog sastavljen u skladu sa zakonom i je li javni bilježnik za ovršenika mjesno nadležan 2. Utvrđivanje jesu li ispravno naznačeni ovrhovoditelj i ovršenik/ovršenici 3. Ako je ovršenik fizička osoba je li isti živ 4. Ako je ovršenik pravna osoba postoji li još uvijek ili je li ista u postupku stečaja ili predstečaja i ako je od kada 5. Utvrđivanje ispravne adrese dostave za ovršenika fizičku osobu 6. Utvrđivanje je li isprava kojom ovrhovoditelj dokazuje svoju tražbinu vjerodostojna isprava u smislu Ovršnog zakona 7. Utvrđivanje odnosi li se vjerodostojna isprava na ovršenika naznačenog na prijedlogu 8. Utvrđivanje odgovara li iznos/iznosi na vjerodostojnoj ispravi onom koji se nalazi na prijedlogu. 9. Utvrđivanje je li ispravno naznačen tijek zakonskih zateznih kamata 10. Utvrđivanje jesu li ispravno određeni troškovi koje ovrhovoditelj zahtijeva i jesu li oni u skladu sa zakonom, podzakonskim propisima ili proizlaze iz drugih dokaza priloženih prijedlogu. I to sve se očekuje za simboličnu naknadu od 20,00 kn? S druge strane, apsurdno je, da sudska pristojba za pregled sudskog spisa iz arhive iznosi 100,00 kn, dok pristojbe za izdavanja izvadaka iz sustava katastra ili npr. državnih matica iznose od 20,00 do 40,00 kuna. To su priznajmo vrlo jednostavne radnje koje se mogu obaviti u nekoliko minuta i bez ulaganja većeg napora, za razliku od radnji koje javni bilježnik provodi u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Slijedom navedenog smatramo da bi pitanje nagrade javnih bilježnika svakako trebalo preispitati i napraviti računicu, te komparativni prikaz nagrada i naknada tijela koja u drugim državama sudjeluju u postupku certificiranje nespornih tražbina, kao i stvarnih materijalnih troškova koji taj postupak generira, kako bi se pronašla jedna zadovoljavajuća mjera na korist svih zainteresiranih strana. Stoga je prijedlog da za sve naprijed navedene radnje uključujući i slanje obavijesti iz čl. 281. st 1. OZ, a do donošenja rješenja o ovrsi, javni bilježnik ostvaruje pravo na naknadu od 60,00 kn, a koja iako mala ipak ima nekakvo ekonomsko opravdanje i pritom ne opterećuje previše ovršenika pod uvjetom da isti postigne sporazum sa ovrhovoditeljem i ovrhovoditelj povuče prijedlog u roku od 15 dana sukladno iz čl. 281. st 4. OZ. Sukladno navedenom prijedlog je da odredba čl. 7. umjesto predloženog glasi: „(1) Za radnju javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke i prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga javnom bilježniku pripada predujam naknade iz članka 5. u iznosu od 60,00 kuna koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika/prilikom podnošenja prijedloga za ovrhu. (2) Za radnju javnog bilježnika u vezi s izdavanjem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, te izdavanjem potvrde pravomoćnosti i ovršnosti javnom bilježniku pripada ostatak iznosa naknade iz članka 5. i naknada troškova koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.“ Zaključno, naglašava se koliko iznose troškovi poštarine u postupku (samo poštarina, ne uključujući druge materijalne troškove: 4 preporučene pošiljke (dostava rješenja ovrhovoditelju i ovršeniku, druga dostava ovršeniku, dostava pravomoćnog rješenja ovrhovoditelju) x 14,80 kn+ pdv (cijena pošiljke do 50 g), - pošiljka od 51-100g = 16,30 kn + pdv, - pošiljka od 101-250 g = 18,30 kn + pdv, - pošiljka od 251-500 g = 21,80 kn + pdv 2 obične pošiljke (slanje obavijesti sukladno članku 281. i članku 8. OZ-a) x 3,30 + pdv (cijena pošiljke do 50 g), - pošiljka od 51-100g = 4,50 kn kn + pdv, - pošiljka od 101-250 g = 6,20 kn + pdv, - pošiljka od 251-500 g = 8,80 kn + pdv Dakle, ukupni iznos samo za ove troškove je 65,80 kn + pdv za pošiljke do 50 g. Osim svega više navedenog treba istaknuti da iz iznosa nagrade javni bilježnik mora podmiriti sve troškove (plaće zaposlenika, materijalni trošak (papir, toner, struja, informatička oprema, kuverte, dostavnice, itd..) te da iz iznosa nagrade plaća i porez na dobit ili dohodak koji ostvaruje. Također treba istaknuti da je svaki zaprimljeni posao javnih bilježnika evidentiran i upisan u odgovarajuće upisnike i kao takav ima svoj broj i podložan je kontroli kako HJK, tako suda i nadležnog ministarstva te javni bilježnik odgovara za svoj posao, kako je već u gornjem tekstu navedeno. Nije prihvaćen S obzirom na to da se u slučaju slanja obavijesti ne donosi rješenje o ovrsi koje zahtjeva od javnog bilježnika poduzimanje određenih radnji, da ovršenik ima mogućnost u roku od 15 dana ima podmiriti svoj dug i da su izmjene i dopune Ovršnog zakona bile usmjerene tako da se ovršni postupak uravnoteži na način koji bi omogućio efikasnu naplatu ovrhovoditelju i koji bio u manjoj mjeri tegoban za ovršenika, U odnosu na pitanje jedinstvenosti naknade javnih bilježnika ukazuje se da je člankom 14. stavkom 9. Ovršnog zakona propisano da za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici imaju pravo na naknadu, a da se za samo slanje obavijesti naplaćuje naknada od 20,00 kn. Naime, ako ovršenik u roku od 15 dana plati dug, onda se od njega ne može naplatiti naknada na koju javni bilježnik ima pravo za radnje vezane uz donošenje rješenja o ovrsi. Napominjemo kako ovrhovoditelj ima pravo na stvarno nastali trošak postupka. Prijedlog za povećanjem predujma naknade na predložen način ne prihvaća se uzimajući u obzir radnje iz članka 281. stavak 1. Ovršnog zakona za čije obavljanje je navedeni predujam određen.
5 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Poslovi obuhvaćeni naknadom, Članak 5. Članak 5. Za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ovršeniku, izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti ovisno o visini postavljenog zahtjeva, pripada javnobilježnička naknada u jedinstvenom iznosu: Visina naknade javnog bilježnika 0,01-5.000,00 - 100,00 kuna 5.000,01-10.000,00 -150,00 kuna 10.000,01-15.000,00 - 250,00 kuna 15.000,01-20.000,00 - 350,00 kuna Preko 20.000,00 kuna plaća se javnobilježnička naknada u iznosu od 500,00 kuna i još 1% na razliku iznad 20.000,00 kuna, ali ne više od 5.000,00 kuna. Nije prihvaćen U izmjene i dopune Ovršnog zakona krenulo se s ciljem pojednostavljenja i moderniziranja ovršnog postupka, uvođenja elektroničke komunikacije i elektroničkih obrazaca, sve kako bi ovršni postupak bio jasniji, dostupniji i transparentniji za sve stranke i sudionike u ovršnom postupku. U skladu s time, smanjuju se troškovi ovršnog postupka. Naglašava se da se uvođenjem elektroničke komunikacije troškovi dostave smanjuju u bitnom. Kako dolazi do smanjenja troškova ovršnog postupka, prijedlog za povećanjem naknade na način kako je ovdje definiran ne prihvaća se
6 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Poslovi obuhvaćeni naknadom, Članak 5. Članak 5. Prijedlog prema kojemu postoje samo dva razreda naknade je manjkav iz nekoliko razloga. Naknada javnih bilježnika predviđena ovim nacrtom je nešto manja nego što je propisana važećim pravilnikom, barem što se tiče tražbina do 6.000,00 kn. Ako je namjera da se donekle olakša financijsko opterećenje ovršenika, pogotovo kod manjih tražbina, isti je donekle i prihvatljiv. Međutim ono što je apsolutno neprihvatljivo je da u ukupni iznos naknade pogotovo ovako niskog iznosa ulaze i troškovi dostave strankama. Predlagatelj bi trebao uzeti u obzir odredbu čl. 8. OZ-a, prema kojoj su za svakoga, dakle i ovršenika i ovrhovoditelja, potrebne dvije obavezne dostave sukladne pravilima o dostavi u parničnom postupku te da iste za sobom povlače i nekakav trošak koji javni bilježnik mora sam financirati, a koji mu se po predloženoj odredbi čl. 5. prijedloga Pravnika nikada neće nadoknaditi. Tako npr. ako su prijedlogom za ovrhu naznačena dva ovršenika, troškovi dostave rješenja će biti 60%-70% naknade javnom bilježniku, a ako su naznačena četiri ili više ovršenika (vrlo čest slučaj u prisilnoj naplati pričuve gdje postoji više suvlasnika nekretnine) javni bilježnik će sve radnje u postupku na kraju odraditi besplatno ili čak sa gubitkom. Apsolutno neprihvatljivo sa ekonomskog i bilo kojeg drugog stajališta i javni bilježnici neće jedan tako ozbiljan postupak kao što je donošenje rješenja na temelju vjerodostojne isprave voditi kao povjerenici suda za trošak poštarine, a ponekad ta naknada neće pokriti ni trošak poštarine. Također je interesantno da dok se još uvijek prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnose na potpuno isti način kao i prije izmjena i dopuna Ovršnog zakona i da opseg posla javnih bilježnika ne samo da nije smanjen već je i povećan, jedine naknade koje se smanjuju su upravo onih koji odrađuju najveći dio posla i snose svu odgovornost i to vlastitom imovinom. Naknade odvjetnika : http://www.hok-cba.hr/sites/default/files/tarifa_procisceni_tekst_nesluzbena_verzija.pdf , i FINA-e : https://www.fina.hr/documents/52450/175212/Izvadak+iz+Cjenika.pdf/822a7ef0-b4ef-d6ed-6218-2204ee322d66 se nisu niti će se u skoroj budućnosti smanjiti. Tako na primjer je razvidno da FINA naplaćuje naknadu minimalno 400,00 kn za provedbu prisilne naplate za tražbine iznad 5.000,00 kn što bi bilo više od tri puta više od javnobilježničke naknade koju predlaže predlagatelj. Što se odvjetničkih troškova tiče, istine radi oni jesu i trebaju biti relativno visoki i to ne samo jer se radi o stručnim i odgovornim poslovima već i iz jednog drugog razloga o čemu će se raspraviti u nastavku. Nadalje, prijedlogom su potpuno zanemareni razredi naknade u odnosu na tražbine koje daleko premašuju iznos od 5.000,00 kn i za koje nitko iole ozbiljan ne može tvrditi da bi se radilo o nekakvim socijalnim kategorijama. Predlagatelj potpuno zanemaruje činjenicu da prijedloge za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ne podnose samo ovrhovoditelji pravne osobe protiv fizičkih osoba lošeg imovnog stanja već je dopušteno i da trgovačka društva podnose prijedloge protiv drugih trgovačkih društava radi tražbina koje su proizašle iz njihovog redovnog poslovanja i koja sa podmirenjem nekakvih osnovnih životnih potreba nemaju nikakve veze. Ovakvim uređenjem naknade troškova bilo koji ovrhovoditelj bi mogao podnijeti prijedlog za ovrhu radi namirenja tražbine u iznosima od više stotina tisuća pa i milijuna kuna ako ne i eura, a da za to mora riskirati mizernih 150,00 kn uvećano za PDV što je u praktičnom smislu tom ovrhovoditelju podnošenje prijedloga i pokretanje postupka za ovrhu gotovo pa i besplatno. Postoje dobri i stvarni razlozi zašto su za veće tražbine propisani veći iznosi sudskih pristojbi pa i spomenutih odvjetničkih naknada. Jedan od glavnih je da se u što većoj mjeri smanje izgledi za obijesno parničenje i da tužitelj ipak riskira određenu imovinu kada pokreće skup i kompliciran pravni mehanizam radi naplate svoje tražbine ili ostvarenja kojeg drugog prava i da ne čini to olako. Ovakvim uređenjem troškova odnosno naknada, uz fenomen obijesnog parničenja Republika Hrvatska će izmisliti fenomen obijesnog podnošenja ovršnih prijedloga. Obzirom na naprijed navedeno prijedlog je da čl. 5. umjesto predloženog glasi: „Članak 5. Za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ovršeniku, izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti ovisno o visini postavljenog zahtjeva, pripada javnobilježnička naknada u jedinstvenom iznosu: Visina naknade javnog bilježnika 0,01-5.000,00 - 100,00 kuna 5.000,01-10.000,00 -150,00 kuna 10.000,01-15.000,00 - 250,00 kuna 15.000,01-20.000,00 - 350,00 kuna Preko 20.000,00 kuna plaća se javnobilježnička naknada u iznosu od 500,00 kuna i još 1% na razliku iznad 20.000,00 kuna, ali ne više od 5.000,00 kuna.“ Nije prihvaćen Obrazloženje je isto kao i kod prethodne primjedbe s obzirom da se radi o primjedbi na isti članak.
7 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Naplata naknade, Članak 4. „Javni bilježnik neposredno od ovrhovoditelja naplaćuje pripadajuću mu naknadu.“ Primljeno na znanje Primljeno znanje
8 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Naplata naknade, Članak 4. Članak 4. - predlažemo da glasi: „Javni bilježnik neposredno od ovrhovoditelja naplaćuje pripadajuću mu naknadu.“ Obrazloženje uz čl. 5. Naknada javnih bilježnika u ovršnom postupku obuhvaća nagradu javnih bilježnika i naknadu materijalnih troškova. Prihvaćen Prihvaća se prijedlog u dijelu koji se odnosi na to da naknada javnih bilježnika iz članka 14. stavak 9. Ovršnog zakona ujedno obuhvaća nagradu za rad javnih bilježnika te se i nomotehnički prilagođava izričaj Pravilnika sukladno prijedlogu..
9 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA PRAVILNIK O NAKNADI JAVNIH BILJEŽNIKA HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Radnička cesta 34/II, Zagreb MINISTARSTVO UPRAVE I PRAVOSUĐA Ulica grada Vukovara 49, Zagreb Predmet: primjedbe na nacrt Pravilnika o naknadi javnih bilježnika u ovršnom postupku U postupku javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, Hrvatska javnobilježnička komora podnosi primjedbe na predloženi nacrt Pravilnika o naknadi javnih bilježnika (dalje: Pravilnik). Trenutno važeći Pravilnik o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku („Narodne novine“ broj 139/10), predviđa pravo javnih bilježnika na „nagradu i naknadu troškova“. Navedeno pravo na nagradu i naknadu troškova je u skladu s odredbom čl. 161. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09 i 120/16), prema kojemu javni bilježnik u obavljanju službenih radnji iz svog djelokruga ima pravo na nagradu za svoj rad i na naknadu troškova. Javni bilježnici imaju pravo na nagradu i naknadu troškova ne samo u ovršnom postupku i u obavljanju službenih radnji iz svog djelokruga već i u ostavinskom postupku u kojemu sudjeluju kao povjerenici suda. Posljednjom Novelom Ovršnoga zakona („Narodne novine“ broj 131/20, dalje: ZID OZ), zakonodavac je izmijenio i dopunio odredbu čl. 14. (9) i čl. 289. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, dalje: OZ), tako što je propisao da javni bilježnici za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave imaju pravo na „naknadu“, a da će ista biti utvrđena pravilnikom. U obrazloženju novele, zakonodavac navodi da se u cilju smanjenja troškova postupka između ostaloga brišu odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka te se uvodi jedinstvena naknada za postupanje javnih bilježnika u ovrsi. Intencija zakonodavca je bila smanjenje ovršnih troškova, ali ne i ukidanje prava javnih bilježnika na nagradu za njihov rad. Dakle, zakonodavac je predvidio pravo javnih bilježnika na naknadu, ali naknadu koja obuhvaća i nagradu. Da je tomu tako proizlazi i iz nepromijenjene odredbe čl. 216. st. 5. OZ-a, prema kojoj javni bilježnici i dalje imaju pravo na nagradu i naknadu troškova, za obavljanje poslova potvrđivanja zadužnica, bjanko zadužnica i suglasnosti o zapljeni. Da je intencija zakonodavca bila ukinuti pravo javnih bilježnika na nagradu u ovršnom postupku onda bi ju ukinuo ne samo u odnosu na jednu osnovu za plaćanje koju izdaje javni bilježnik (rješenje o ovrsi), već i za ostale (zadužnicu, bjanko zadužnicu i suglasnost o zapljeni). S obzirom na prethodno navedeno smatramo da se prilikom izrade nacrta Pravilnika o naknadi javnih bilježnika u ovršnom postupku treba uzeti u obzir da naknada javnih bilježnika obuhvaća ne samo naknadu materijalnih troškova već i nagradu javnih bilježnika za njihov rad. Stoga iznosimo sljedeće primjedbe i prijedloge: Članak 4. - predlažemo da glasi: „Javni bilježnik neposredno od ovrhovoditelja naplaćuje pripadajuću mu naknadu.“ Obrazloženje uz čl. 5. Naknada javnih bilježnika u ovršnom postupku obuhvaća nagradu javnih bilježnika i naknadu materijalnih troškova. Članak 5. Prijedlog prema kojemu postoje samo dva razreda naknade je manjkav iz nekoliko razloga. Naknada javnih bilježnika predviđena ovim nacrtom je nešto manja nego što je propisana važećim pravilnikom, barem što se tiče tražbina do 6.000,00 kn. Ako je namjera da se donekle olakša financijsko opterećenje ovršenika, pogotovo kod manjih tražbina, isti je donekle i prihvatljiv. Međutim ono što je apsolutno neprihvatljivo je da u ukupni iznos naknade pogotovo ovako niskog iznosa ulaze i troškovi dostave strankama. Predlagatelj bi trebao uzeti u obzir odredbu čl. 8. OZ-a, prema kojoj su za svakoga, dakle i ovršenika i ovrhovoditelja, potrebne dvije obavezne dostave sukladne pravilima o dostavi u parničnom postupku te da iste za sobom povlače i nekakav trošak koji javni bilježnik mora sam financirati, a koji mu se po predloženoj odredbi čl. 5. prijedloga Pravnika nikada neće nadoknaditi. Tako npr. ako su prijedlogom za ovrhu naznačena dva ovršenika, troškovi dostave rješenja će biti 60%-70% naknade javnom bilježniku, a ako su naznačena četiri ili više ovršenika (vrlo čest slučaj u prisilnoj naplati pričuve gdje postoji više suvlasnika nekretnine) javni bilježnik će sve radnje u postupku na kraju odraditi besplatno ili čak sa gubitkom. Apsolutno neprihvatljivo sa ekonomskog i bilo kojeg drugog stajališta i javni bilježnici neće jedan tako ozbiljan postupak kao što je donošenje rješenja na temelju vjerodostojne isprave voditi kao povjerenici suda za trošak poštarine, a ponekad ta naknada neće pokriti ni trošak poštarine. Također je interesantno da dok se još uvijek prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnose na potpuno isti način kao i prije izmjena i dopuna Ovršnog zakona i da opseg posla javnih bilježnika ne samo da nije smanjen već je i povećan, jedine naknade koje se smanjuju su upravo onih koji odrađuju najveći dio posla i snose svu odgovornost i to vlastitom imovinom. Naknade odvjetnika : http://www.hok-cba.hr/sites/default/files/tarifa_procisceni_tekst_nesluzbena_verzija.pdf , i FINA-e : https://www.fina.hr/documents/52450/175212/Izvadak+iz+Cjenika.pdf/822a7ef0-b4ef-d6ed-6218-2204ee322d66 se nisu niti će se u skoroj budućnosti smanjiti. Tako na primjer je razvidno da FINA naplaćuje naknadu minimalno 400,00 kn za provedbu prisilne naplate za tražbine iznad 5.000,00 kn što bi bilo više od tri puta više od javnobilježničke naknade koju predlaže predlagatelj. Što se odvjetničkih troškova tiče, istine radi oni jesu i trebaju biti relativno visoki i to ne samo jer se radi o stručnim i odgovornim poslovima već i iz jednog drugog razloga o čemu će se raspraviti u nastavku. Nadalje, prijedlogom su potpuno zanemareni razredi naknade u odnosu na tražbine koje daleko premašuju iznos od 5.000,00 kn i za koje nitko iole ozbiljan ne može tvrditi da bi se radilo o nekakvim socijalnim kategorijama. Predlagatelj potpuno zanemaruje činjenicu da prijedloge za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ne podnose samo ovrhovoditelji pravne osobe protiv fizičkih osoba lošeg imovnog stanja već je dopušteno i da trgovačka društva podnose prijedloge protiv drugih trgovačkih društava radi tražbina koje su proizašle iz njihovog redovnog poslovanja i koja sa podmirenjem nekakvih osnovnih životnih potreba nemaju nikakve veze. Ovakvim uređenjem naknade troškova bilo koji ovrhovoditelj bi mogao podnijeti prijedlog za ovrhu radi namirenja tražbine u iznosima od više stotina tisuća pa i milijuna kuna ako ne i eura, a da za to mora riskirati mizernih 150,00 kn uvećano za PDV što je u praktičnom smislu tom ovrhovoditelju podnošenje prijedloga i pokretanje postupka za ovrhu gotovo pa i besplatno. Postoje dobri i stvarni razlozi zašto su za veće tražbine propisani veći iznosi sudskih pristojbi pa i spomenutih odvjetničkih naknada. Jedan od glavnih je da se u što većoj mjeri smanje izgledi za obijesno parničenje i da tužitelj ipak riskira određenu imovinu kada pokreće skup i kompliciran pravni mehanizam radi naplate svoje tražbine ili ostvarenja kojeg drugog prava i da ne čini to olako. Ovakvim uređenjem troškova odnosno naknada, uz fenomen obijesnog parničenja Republika Hrvatska će izmisliti fenomen obijesnog podnošenja ovršnih prijedloga. Obzirom na naprijed navedeno prijedlog je da čl. 5. umjesto predloženog glasi: „Članak 5. Za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ovršeniku, izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti ovisno o visini postavljenog zahtjeva, pripada javnobilježnička naknada u jedinstvenom iznosu: Visina naknade javnog bilježnika 0,01-5.000,00 - 100,00 kuna 5.000,01-10.000,00 -150,00 kuna 10.000,01-15.000,00 - 250,00 kuna 15.000,01-20.000,00 - 350,00 kuna Preko 20.000,00 kuna plaća se javnobilježnička naknada u iznosu od 500,00 kuna i još 1% na razliku iznad 20.000,00 kuna, ali ne više od 5.000,00 kuna.“ Članak 7. Iz odredbe čl. 3. i čl. 5. predloženog Pravilnika proizlazi da javni bilježnik ima pravo na jedinstvenu naknadu za sve radnje u postupku. Međutim iz sadržaja predloženog čl. 7 Pravilnika proizlazi da se ipak ne radi o jedinstvenoj naknadi već je se ona naplaćuje od ovrhovoditelja u dva dijela odnosno javni bilježnik ne ostvaruje pravo na punu naknadu ako ovrhovoditelj povuče prijedlog u roku propisanom odredbom čl. 281. st 4. OZ-a. Predlagatelj bi trebao odlučiti je li predložena naknada jedinstvena ili nije, a ako je, onda brisati odredbu čl. 7. Ako naknada nije jedinstvena onda ostatak teksta predloženog pravilnika treba izmijeniti jer je ovakav prijedlog pravilnika sadrži suprotnosti. U odnosu na predloženi iznos naknade od 20,00 kuna. Propisivanje nagrade od 20,00 kuna za postupanje javnih bilježnika u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave pokazatelj određenog nepoštovanja te omalovažavanja samog postupka i javnih bilježnika kao pravne profesije. Nije bit u više ili manje radnji koje javni bilježnici obavljaju u postupku na temelju vjerodostojne isprave, riječ je o vrednovanju određenog posla, koji iziskuje pravno znanje, sposobnost organizacije, materijal i prostor, te iziskuje druge materijalne troškove. Propisivanje nagrade od 20,00 kn za dio radnji javnih bilježnika do donošenja rješenja o ovrsi jednostavno nije ekonomski opravdano. Država od javnih bilježnika očekuje da organiziraju posao, efikasno ga odrađuju, snose sve materijalne troškove, osiguraju adekvatan prostor i informatičku opremu, i to sve za nagradu od 20,00 kuna. Javni bilježnici isto tako osobno odgovaraju za svu štetu koja bi eventualno nastala njihovim radom. Te odgovornosti se javni bilježnik ne može osloboditi, čak i kada mu prestane služba. Stoga ovakvim prijedlogom imamo jednu paradoksalnu situaciju. Sva odgovornost za učinjen rad je na javnim bilježnicima, pa i u milijunskim ovršnim predmetima, dok je nagrada za isti taj posao procijenjena na 20,00 kuna. Takav prijedlog obezvrjeđuju jedan pravni posao i samu pravnu struku i iskreno rečeno, ispod je svake razine. Samo primanje u rad prijedloga za ovrhu, a prije slanja obavijesti iz čl. 281. st 1. OZ uključuje sljedeće radnje: 1. Utvrđivanje je li prijedlog sastavljen u skladu sa zakonom i je li javni bilježnik za ovršenika mjesno nadležan 2. Utvrđivanje jesu li ispravno naznačeni ovrhovoditelj i ovršenik/ovršenici 3. Ako je ovršenik fizička osoba je li isti živ 4. Ako je ovršenik pravna osoba postoji li još uvijek ili je li ista u postupku stečaja ili predstečaja i ako je od kada 5. Utvrđivanje ispravne adrese dostave za ovršenika fizičku osobu 6. Utvrđivanje je li isprava kojom ovrhovoditelj dokazuje svoju tražbinu vjerodostojna isprava u smislu Ovršnog zakona 7. Utvrđivanje odnosi li se vjerodostojna isprava na ovršenika naznačenog na prijedlogu 8. Utvrđivanje odgovara li iznos/iznosi na vjerodostojnoj ispravi onom koji se nalazi na prijedlogu. 9. Utvrđivanje je li ispravno naznačen tijek zakonskih zateznih kamata 10. Utvrđivanje jesu li ispravno određeni troškovi koje ovrhovoditelj zahtijeva i jesu li oni u skladu sa zakonom, podzakonskim propisima ili proizlaze iz drugih dokaza priloženih prijedlogu. I to sve se očekuje za simboličnu naknadu od 20,00 kn? S druge strane, apsurdno je, da sudska pristojba za pregled sudskog spisa iz arhive iznosi 100,00 kn, dok pristojbe za izdavanja izvadaka iz sustava katastra ili npr. državnih matica iznose od 20,00 do 40,00 kuna. To su priznajmo vrlo jednostavne radnje koje se mogu obaviti u nekoliko minuta i bez ulaganja većeg napora, za razliku od radnji koje javni bilježnik provodi u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Slijedom navedenog smatramo da bi pitanje nagrade javnih bilježnika svakako trebalo preispitati i napraviti računicu, te komparativni prikaz nagrada i naknada tijela koja u drugim državama sudjeluju u postupku certificiranje nespornih tražbina, kao i stvarnih materijalnih troškova koji taj postupak generira, kako bi se pronašla jedna zadovoljavajuća mjera na korist svih zainteresiranih strana. Stoga je prijedlog da za sve naprijed navedene radnje uključujući i slanje obavijesti iz čl. 281. st 1. OZ, a do donošenja rješenja o ovrsi, javni bilježnik ostvaruje pravo na naknadu od 60,00 kn, a koja iako mala ipak ima nekakvo ekonomsko opravdanje i pritom ne opterećuje previše ovršenika pod uvjetom da isti postigne sporazum sa ovrhovoditeljem i ovrhovoditelj povuče prijedlog u roku od 15 dana sukladno iz čl. 281. st 4. OZ. Sukladno navedenom prijedlog je da odredba čl. 7. umjesto predloženog glasi: „(1) Za radnju javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke i prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga javnom bilježniku pripada predujam naknade iz članka 5. u iznosu od 60,00 kuna koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika/prilikom podnošenja prijedloga za ovrhu. (2) Za radnju javnog bilježnika u vezi s izdavanjem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, te izdavanjem potvrde pravomoćnosti i ovršnosti javnom bilježniku pripada ostatak iznosa naknade iz članka 5. i naknada troškova koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.“ Zaključno, naglašava se koliko iznose troškovi poštarine u postupku (samo poštarina, ne uključujući druge materijalne troškove: 4 preporučene pošiljke (dostava rješenja ovrhovoditelju i ovršeniku, druga dostava ovršeniku, dostava pravomoćnog rješenja ovrhovoditelju) x 14,80 kn+ pdv (cijena pošiljke do 50 g), - pošiljka od 51-100g = 16,30 kn + pdv, - pošiljka od 101-250 g = 18,30 kn + pdv, - pošiljka od 251-500 g = 21,80 kn + pdv 2 obične pošiljke (slanje obavijesti sukladno članku 281. i članku 8. OZ-a) x 3,30 + pdv (cijena pošiljke do 50 g), - pošiljka od 51-100g = 4,50 kn kn + pdv, - pošiljka od 101-250 g = 6,20 kn + pdv, - pošiljka od 251-500 g = 8,80 kn + pdv Dakle, ukupni iznos samo za ove troškove je 65,80 kn + pdv za pošiljke do 50 g. Osim svega više navedenog treba istaknuti da iz iznosa nagrade javni bilježnik mora podmiriti sve troškove (plaće zaposlenika, materijalni trošak (papir, toner, struja, informatička oprema, kuverte, dostavnice, itd..) te da iz iznosa nagrade plaća i porez na dobit ili dohodak koji ostvaruje. Također treba istaknuti da je svaki zaprimljeni posao javnih bilježnika evidentiran i upisan u odgovarajuće upisnike i kao takav ima svoj broj i podložan je kontroli kako HJK, tako suda i nadležnog ministarstva te javni bilježnik odgovara za svoj posao, kako je već u gornjem tekstu navedeno. Predsjednica HJK Zvjezdana Rauš Klier Nije prihvaćen U izmjene i dopune Ovršnog zakona krenulo se s ciljem pojednostavljenja i moderniziranja ovršnog postupka, uvođenja elektroničke komunikacije i elektroničkih obrazaca, sve kako bi ovršni postupak bio jasniji, dostupniji i transparentniji za sve stranke i sudionike u ovršnom postupku. U skladu s time, smanjuju se troškovi ovršnog postupka. Naglašava se da se uvođenjem elektroničke komunikacije troškovi dostave smanjuju u bitnom. Kako dolazi do smanjenja troškova ovršnog postupka, prijedlog za povećanjem naknade na način kako je ovdje definiran ne prihvaća se. Prihvaća se prijedlog u dijelu koji se odnosi na to da naknada javnih bilježnika iz članka 14. stavak 9. Ovršnog zakona ujedno obuhvaća nagradu za rad javnih bilježnika te se i nomotehnički prilagođava izričaj Pravilnika sukladno prijedlogu. U odnosu na pitanje jedinstvenosti naknade javnih bilježnika ukazuje se da je člankom 14. stavkom 9. Ovršnog zakona propisano da za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici imaju pravo na naknadu, a da se za samo slanje obavijesti naplaćuje dio naknade koji će biti adekvatan za samu radnju slanja obavijesti. Naime, ako ovršenik u roku od 15 dana plati dug, onda se od njega ne može naplatiti naknada na koju javni bilježnik ima pravo za radnje vezane uz donošenje rješenja o ovrsi. Napominjemo kako ovrhovoditelj ima pravo na stvarno nastali trošak postupka.
10 Ante Grbac Poslovi obuhvaćeni naknadom, Članak 5. Teško je komentirati nešto ovako nelogično i neživotno, ali u situaciji kad su propisi produkt tzv. "činovničkog zakonodavstva" onda nema druge nego potruditi se bar pokazati koliko je ovakav prijedlog protuustavan. Prije svega treba definirati "činovničko zakonodavstvo": Znači, "činovničko zakonodavstvo" je zakonodavstvo u kojem se propisi predlažu i donose bez ikakvih konzultacija sa strukom. Dakle, u konkretnom slučaju propis pišu ljudi koji se ne bave u praksi onim za što predlažu propise, koji nisu za potrebe svojeg poslovanja koristili poštanske usluge pa ne znaju cijenu istih. Ljudi koji nikad nisu morali zaposliti nekog da za njih obavi nekakav posao za plaću jer ni sami nikad nisu samostalno na slobodnom tržištu zaradili niti jednu kunu, a kamoli plaću sa svim davanjima pa ti isti ljudi, koji pišu ovakve apsurdne odredbe, ne znaju koja je cijena rada. Nadalje, bitno je istaknuti odredbu članka 56. Ustava RH koja glasi „Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život“. I osobi bez ikakvog životnog iskustva, a kamoli iskustva u struci, je iz ove odredbe jasno da na slobodnom tržištu nije moguće za 100 kuna platiti radnika i pripadajuće troškove poštanskih usluga odnosno da nije moguće niti pokriti trošak koji bi proizašao kad bi se postupalo po ovoj odredbi. Dakle, zakonodavac je propisom odredio da netko mora raditi na način da ugrozi svoje zaposlenje, da ugrozi svoju obitelj i priliku da ima dostojan život?!? Sad već zalazimo u zonu članka 23. stavka 2. Ustava i članka 4.1. Europske komisije o ljudskim pravima jer nitko normalan nikad ne bi pristao raditi posao u kojem ne da neće biti adekvatno plaćen nego će sam morati plaćati trošak svog rada. U drugim uređenim državama na novim propisima rade najveći stručnjaci iz predmetnog područja. Zato su zakoni na snazi desetljećima, a mi u Republici Hrvatskoj prolazimo kalvariju loših zakona i podzakonskih propisa koji se zbog svoje loše kvalitete konstantno mijenjaju, ali u pravilu ne na bolje. Imamo situacije da suci Vrhovnog suda čitaju zakon i pitaju se što je pjesnik htio reći. Takve situacije se u niti jednoj državi ne bi trebale događati. Zato se u pravilu zakoni ne donose u hitnim procedurama i zato su oni uvijek produkt sinergije profesora i struke. Profesora zato što najbolje poznaju teoriju i struke zato što zna najbolje poznaje praksu. Iskreno se nadam da ovaj propis neće proći jer se lako može oboriti pred Ustavnim sudom ili Europskim sudom za ljudska prava čime bi se pokazalo koliko smo kao država zakazali kad smo iz postupka donošenja propisa izbacili niz uvaženih profesora i niz uvaženih kolega pravnika. Dakle, niz vrsnih teoretičara, odvjetnika, sudaca i javnih bilježnika smo zanemarili da bi tvorci propisa doveli Ovršni zakon i sve njemu pripadajuće podzakonske akte u kategoriju groteske. Ja bi osobno volio vidjeti kojim su se metodama koristili tvorci ovog propisa, a prije svega bi volio vidjeti studiju ekonomske isplativosti odnosno nekakav dokaz da su zakonodavci razmišljali i o tome da svaki posao mora biti prvenstveno ekonomski isplativ. Zaključno, napominjem da je ovakav komentar takođre posljedica ogorčenosti zadnjim Ovršnim zakonom kojeg nisam stigao komentirati pa sam se tu nadovezao... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.