Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Zvonimir Štrucelj OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Predlažem da se u Zakonu o lokalnim izborima zabrani da načelnik/gradonačelnik ili Jedinstveni upravni odjel kojem je isti na čelu odobrava plakate/predizborne letke/brošure ako se aktualni načelnik kandidira na aktualnim izborimab i/ili bude na izbornoj listi svoje stranke. Opet ću Vam pokazati na primjeru kako to funkcionira u općini Gračišće. Vijećnici Općinskog vijeća općine Gračišće dobili su materijal za sjednicu koja je održana 25. srpnja 2019. godine gdje se donašala - između ostalih - i "Odluka o komunalnom redu općine Gračišće". Ovdje je člancima 20. i 21. predviđeno da upravno načelnik općine Gračišće odobrava sve plakate/letke/brošure (dakle, i predizborne), te da on odobrava i sadržaj, te da je zabranjeno bez njegovog odobrenja distribuirati plakate/letke/brošure, a isti ih hoće i naplaćivati. Na sjednici Općinskog vijeća donesena je odluka da ipak to radi Jedinstveni upravni odjel Gračišća, a u mojim drugim komentarima na izmjenu ovog Zakona rječito Vam je dokazano kako to funkcionira sa državnim službenicima/namještenicima općine Gračišće. Njihov posao zavisi upravo od načelnika općine Gračišće (koji će najvjerojatnije opet biti i kandidat za načelnika). Navedena "Odluka o komunalnom redu općine Gračišće" objavljena je u Službenim novinama grada Pazina i općina..." broj 34/2019. (javno dostupan na www.pazin.hr), i definirana je člancima 20. i 21. ove Odluke. Po meni protuzakonit akt koje bi Ministarstvo uprave trebalo poništiti (pozivam Ministarstvo pravosuđa da ih obavijesti o ovome), a definitivno dovodi u neravnopravan položaj trenutno oporbene sudionike na predstojećim lokalnim izborima. Nije prihvaćen Predmetna materija se ne regulira Zakonom o lokalnim izborima.
2 Zvonimir Štrucelj OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Predažem da se u novi Zakon o loklanim izborima navede da se za predsjednika i potpredsjednika Stalnog sastava Gradskog/Općinskog izbornog povjerenstva ne mogu staviti pročelnici/pročelnice iz istog tog grada/općine ili iz drugog grada/općine. Razlog je i više nego jasan, a to je mogući sukob interesa. Isto tako predlažem da se predsjednici/potpredsjednici Općinskih/Gradskih povjerenstava koji su napravili kapitalne greške u svom radu, više ne mogu kandidirati niti biti izabrani da opet budu predsjednici/potpredsjednici Općinskih/Gradskih pojverenstava u tom istom gradu/općini gdje su napravili grešku. Dat ću Vam primjer iz svog iskustva. Na lokalnim izborima 2013. godine bio sam kandidat za načelnika općine Gračišće, te su postojale četiri prijave na izborne nepravilnosti u općini Gračišće. Slijedom pravnih mogućnosti, tri su došle do Ustavnog suda, budući da ih je sve odbilo prvo Općinsko izborno povjerenstvo, a kasnije su odbijenice dobili i od Županijskog izbornog povjerenstva. Po mojoj statistici, svega 62 takva žalba je došla do Ustavnog suda, a od 428 općina i 128 gradova u Republici Hrvatskoj, čak tri su bile iz općine Gračišće. Od 31 općine i 10 gradova u Istarskoj županiji bilo ih je svega tri koje su došle do Ustavnog suda (tri Gračišće, jedna Marčana). Tadašnja predsjednica Općinskog izbornog povjerenstva općine Gračišće (izbori 2013. godine) Martina Brajković Mrak odbila je sve tri žalbe koje su kasnije završile na Ustavnom sudu, ali eto - sasvim slučajno, naravno - samo kod moje je pogriješila šaljući ju izravno Ustavnom sudu preskačući Županijsko izborno povjerenstvo, zbog čega ju je Ustavni sud i odbio. Međutim, dotična Martina Brajković Mrak je očigledno ddobila pozitivnu ocjenu svog rada od Županijskog izbornog povjerenstva za svoj rad 2013., te je i 2017. godine izabrana za predsjednicu Općinskog izbornog povjerenstva općine Gračišće. I te godine je bila moja žalba koja je završila dio Ustavnog suda (uočio sam na svom izbornom mjestu da izborni listići nisu bili promiješani, tj. da idu slijedno sa brojevima), ali ista je naravno odbijena. Da nisam bio u pravu, ne bih se žalio do Ustavnog suda. I sada je ta ista Martina Brajković Mrak pročelnica grada Pazina, gdje vlada ista stranka koja vlada i u općini Gračišće. Nije prihvaćen S obzirom na prethodne prijedloge vezano uz sastav izbornih povjerenstava, postavlja se pitanje svrsishodnosti i ovog prijedloga – bi li u manjim jedinicama lokalne samouprave bilo uopće moguće pronaći članove izbornih tijela koji bi zadovoljili sve navedene uvjete koji se predlažu, a vodeći pri tome računa o uvjetima koji su propisani važećim Zakonom .
3 Zvonimir Štrucelj OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Predlažem da se u Zakon o lokalnim izborima nadoda članak/stavak gdje se zabranjuje da se u Prošireni sastav Općinskog/Gradskog izbornog Povjerenstva, kao i u Stalni sastav Izbornih povjerenstava stavljaju osobe koje su članovi obitelji kandidata za načelnika, ili da su iste državni službenici/namještenici u općini/gradu čiji je grado(načelnik) ujedno i kandidat za (grado)načelnika, jer smatram da iste ne mogu biti politički neovisne u svojim odlukama. Dokle to ide što se tiče Proširenih sastava izbornih povjerenstava ako ovo ne unesete u Zakon, pokazat ću Vam na vlastitom primjeru. Na prošlim lokalnim izborima u svibnju 2017. bio sam kandidat za načelnika općine Gračišće, kao i jedan od kandidata na izbornoj listi svoje stranke. Članice Proširenog sastava Općinskog izbornog Povjerenstva općine Gračišće bile su Aleana Mijandrušić i Karmen Mijandrušić, obje članice stranke čiji je član bio i načelnik, a ujedno i kandidat za načelnika i nositelj izborne liste svoje stranke Ivan Mijandrušić. Aleana Mijandrušić je snaha Ivana Mijandrušića, a ujedno i zaposlenica općine Gračišće od 2005., dok je Ivan Mijandrušić načelnik općine Gračišće neprekidno od 2001. godine. Karmen Mijandrušić je žena načelnikovog brata, koja ni ne živi u općini Gračišće, već u gradu Pazinu. Kada sam upitao Župnijsko izborno povjerenstvo Istarske županije kako je to moguće, odgovorili su mi službenim dokumentom, Klasa: 013-02/17-01/07, Urbroj: 0-17-210 od 22. svibnja 2017. godine, gdje ih citiram: "... kako Zakonom o lokalnim izborima nije propisana zabrana imenovanja u izborno povjerenstvo onih osoba čiji članovi obitelji sudjeluju kao kandidati na izborima, kao ni zabrana po osnovi zaposlenja, a što se odnosi ina stalni i na prošireni sastav izbornih povjerenstava". Nije prihvaćen Navedeno nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o lokalnim izborima. No, ukazuje se da kod određivanja članova izbornih povjerenstava treba ponajprije voditi računa o uvjetima propisanim zakonom za članove izbornih povjerenstava: predsjednik i potpredsjednik općinskih i gradskih izbornih povjerenstava moraju biti magistri pravne struke, također, predsjednik, potpredsjednik i članovi stalnog sastava izbornih povjerenstava ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, niti kandidati na izborima koje provode, dok članovi proširenog sastava izbornih povjerenstava ne smiju biti kandidati na izborima koje provode.
4 Zvonimir Štrucelj OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Predlažem da se u Zakon o lokalnim izborima nadoda članak/stavak gdje se zabranjuje da se u Stalni sastav Općinskog/Gradskog izbornog Povjerenstva stavljaju osobe koje su državni službenici/namještenici u tom istom gradu/općini, ako je načelnik ili gradonačelnik (koji im je nadređeni) ujedno i kandidat za načelnika/gradonačelnika na aktualnim izborima. Naime, njih je (grado)načelnik zaposlio, (grado)načelnik ocjenjuje njihov rad svake godine, (grado)načelnik im može dati otkaz i (grado)načelnik svaki dan radi s njima, što znači da ne mogu biti politički neovisni u svome radu. Dokle to ide ako ovo ne unesete u Zakon, pokazat ću Vam na vlastitom primjeru. Na prošlim lokalnim izborima u svibnju 2017. bio sam kandidat za načelnika općine Gračišće, kao i jedan od kandidata na izbornoj listi svoje stranke. Članica Stalnog sastava Općinskog izbornog Povjerenstva općine Gračišće, pročelnica općine Gračišće Nensi Fonović Rade lažno me prijavila MUP-u RH Policjske uprave Istarske 2. veljače 2017. (tri i pol mjeseca prije lokalnih izbora) godine službenim dopisom općine Gračišće, Klasa: 220-01/17-01/01, Urbroj: 2163/02-03-01-17-01 zbog sumnje u moje prebivalište, a u svrhu utvrđivanja komunalne naknade. Komunalnu naknadu uredno plaćam od 2010. godine, glasi na moje ime, i ovo je primjer zastrašivanja, jer su znali da će me policija kontaktirati. Koliko čujem, nisam bio jedini od kandidata oporbenih vijećnika//oporbenih kandidata za načelnika Gračišća koji je prijavljivan preidzborno policiji zbog sumnje u prebivalište naizborima 2013. i 2017. godine, što lako provjerite sa MUP-om RH, tj. Policijskom upravom Pula i Policijskom upravom Pazin. Druga članica Stalnog sastava Općinskog izbornog povjerenstva Laura Širol, tada je isto bila zaposlenica općine Gračišće - budući da je bila službenica za infomiranje općine Gračišće, zahtjevom za pravo na pristup informacijama tražio sam ovu prijavu, dobio sam službeni odgovor općine Gračišće, Klasa: UP/I-008-02/17-01/01, Urbroj: 2163/02-03-02-17-2 od 16. ožujka 2017. godine da oni nemaju traženu informaciju. Ista ta Laura Širol poznata je po tome što je kao službenica za infomiranje općine Gračišće lagala tražitelje informacija sa područja općine Gračišće u 59 (slovima: pedeset i devet) službenih dokumenata protuzakonito skrivajući tražene financijske dokumente općine Gračišće, i to u razodblju od svega dvije godine i dva mjeseca. Nije prihvaćen Odgovor kao na prethodni komentar i prijedlog.
5 TAJANA DODIĆ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, 4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA Sukladno čl. 49. st. 1. tč. a) Zakona o državnim službenicima, u državnu službu ne može biti primljena osoba protiv koje se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti. Sukladno čl. 15. St. 1. Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, u službu ne može biti primljena osoba protiv koje se vodi kazneni postupak. Vođenje kaznenog postupka predstavlja zapreku za prijam u službu. Osobe koje služe narodu na poziciji javnih službenika, a posebno javnih dužnosnika moraju biti osobe s visoko razvijenim društvenim i moralnim vrijednostima, besprijekornog integriteta, časti i poštenja, i bez potencijalne osuđivanosti za kazneno djelo. Stoga se predlaže da se Zakon o lokalnim izborima, u dijelu propisivanja zapreka za kandidiranje uskladi s odredbama službeničkog zakonodavstva koje uređuje zapreke za prijam u službu. Predlaže se jedinstveno uređenje instituta podobnosti za obavljanje javne službe i obavljanje javne dužnosti. PRIJEDLOZI: Čl. 13. st. 2. Zakona: „Birači i osobe ne smiju za člana predstavničkog tijela jedinice niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika kandidirati osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti“ Čl. 17. st. Zakona: „Uz prijedlog kandidacijske liste i kandidature dostavlja se očitovanje o prihvaćanju kandidature....i potvrda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti izdana od strane nadležnog općinskog suda“. Službeničko zakonodavstvo, vjerojatno radi zaštite javnog interesa i integriteta javne službe ne uzima u obzir institut presumpcije nevinosti. Iako ih izabiru građani, i prilikom selekcije osoba za kandidate na dužnosničke položaje, a radi zaštite javnih interesa prednost moraju imati osobe koje potencijalno neće biti osuđivane za kazneno djelo. Predlaže se da se prilikom izrade izmjena Zakona u obzir uzme profesionalizacija dužnosničkih položaja odnosno lagano usmjeravanje prema profesionalnim javnim menadžerima. Predlaže se da se za izabrane kandidate uvede obveza pohađanja edukacija i polaganja ispita iz javnog upravljanja, javnih financija, javne nabave, sukoba interesa, etike javne dužnosti itd. Nije prihvaćen Vezano uz zabranu kandidiranja, izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima precizirat će se zakonske odredbe kojima se propisuje zabrana kandidiranja na lokalnim izborima, kako za članove predstavničkih tijela, tako i za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike. U dijelu uspoređivanja dužnosnika sa službenicima, treba istaknuti da obavljanje dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana nije isto što i rad na službeničkom radnom mjestu, niti se s istim može izjednačiti po bilo kojoj osnovi, S tim u vezi, a nastavno na prijedlog „profesionalizacije dužnosnika“, ukazuje se da se predmetno pitanje ne uređuje Zakonom o lokalnim izborima.
6 Koprivničko-križevačka županija OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE , Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima Smatramo da je člankom 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima (NN br. 144/20) nepotrebno gramatički mijenjane odredbe članka 52. točki 1., 3., 4., i 9. Zakona o lokalnim izborima, koje su se odnosile na zamjenike gradonačelnika grada Zagreba, na način da se sada te odredbe mogu gramatički tumačiti na način da on ima samo jednog zamjenika, a što je suprotno odredbi članka 9. Zakona o Gradu Zagrebu, prema kojoj gradonačelnik Grada Zagreba ima dva zamjenika koji se biraju na način propisan zakonom s kojim se uređuju lokalni izbori. Stoga predlažemo da se spomenuto ispravi na način da se u članku 52. točkama ., 3., 4., i 9. Zakona o lokalnim izborima, riječ: „njegova“ (zamjenika) zamijeni s riječju: „njegovih“ (zamjenika). Nije prihvaćen Kao što je u odgovoru na prethodni komentar navedemo, slijedom prihvaćanja pojedinih amandmana tekst Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi je redefiniran pa je u tom smislu revidiran i broj zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika. Što se konkretno tiče ovog komentara, nikako ne može biti dovedena u pitanje činjenica da gradonačelnik Grada Zagreba nesporno ima dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim. Pri tome sve ono što vrijedi za jednog zamjenika vrijedi i za više zamjenika koliko god ih gradonačelnik imao.
7 Koprivničko-križevačka županija OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE , Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima Predlažemo da se radi potrebe usklađivanja s člankom 41. stavcima 2. i 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01., 60/01. – vjerodostojno tumačenje, 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13.- pročišćeni tekst, 137/15. – ispravak, 123/17., 98/19. i 144/20.) u Zakon o lokalnim izborima („Narodne novine“, broj 144/12., 121/16., 98/19., 42/20. i 144/20.) ponovo vrate zamjenici općinskih načelnika. Naime kako po članku 41. stavku 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, u općinama s više od 10.000,00 stanovnika općinski načelnik ima jednog zamjenika, stoga to treba na odgovarajući način dodati i u članak 3. stavak 2., članak 7. stavak 8., članak 8. stavak 4., naslov iznad članka 12., članak 12. stavak 1., naslov iznad članka 19., članak 19. stavak 2.s, članak 25. stavke 1. i 4., članak 26. stavak 1. podstavak 2., članak 53. točke 1., 3., 4., 9. i 10., naslov iznad članka 88., članak 94. stavak 1., članak 100. stavak 1. podstavak 2., članak 102. stavak 1. podstavak 4. Zakon o lokalnim izborima. Članak 41. stavak 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, sadrži odredbu prema kojoj se odredbe tog Zakona koje se odnose na zamjenika gradonačelnika koji se bira zajedno s gradonačelnikom primjenjuju i na zamjenika općinskog načelnika koji se bira zajedno s općinskim načelnikom, a budući da Zakon o lokalnim izborima takvu odredbu ne sadrži, smatramo nužnim da se provedu predložene izmjene jer u protivnom dolazi u pitanje legalnost i provedivost predstojećih lokalnih izbora u općinama u kojima općinski načelnik ima jednog zamjenika (npr. općinski načelnik ne bi legalno mogao predati općinskom izbornom povjerenstvu kandidaturu na kojoj je naveden i njegov zamjenik jer Zakon o lokalnim izborima ne poznaje zamjenike općinskog načelnika, osim onih iz reda nacionalnih manjina ili hrvatskog naroda u općinama u kojima pripadnici nacionalne manjine čine većinu). Primljeno na znanje Tekst Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je bio u saborskoj proceduri, revidiran je slijedom prihvaćanja Amandmana Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice u Hrvatskome saboru, sukladno čemu je na kraju broj zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika redefiniran. Predmetna činjenica nikako nije od utjecaja na provedbu lokalnih izbora, niti se može dovesti u pitanje zakonitost tih izbora. Pri tome se napominje da će se u sljedeće izmjene Zakona o lokalnim izborima uvrstiti adekvatno rješenje kojim će se premostiti navedena situacija.
8 GORAN ŽALAC 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 5.2.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE Sva kaznena dijela počinjena na štetu proračuna jedinica državne, regionalne. lokalne samouprave rade izravnu štetu na sve faktore u tablicama 5.2 - 5.6 jer se radi o novcu poreznih obveznika koji je mogao biti utrošen na sve faktore u tablicama 5.2 - 5.6. Šteta nastala u proračunu kao ishod nekog kaznenog dijela jednaka je iznosu koji se mogao i trebao utrošiti na bilo koji faktor iz tablica 5.2.- 5.6 Primljeno na znanje Cilj je svakako da se pooštre uvjeti po kojima birači i političke stranke smiju kandidirati osobe za člana predstavničkog tijela, kao i za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika.
9 DORIJAN JAGAČIĆ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, 4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA Rjesenje je da se uvede obveza prilaganja "potvrde o nekaznjavanju" za sve kandidate za izbore kao sto je to obveza za zaposljavanje u drzavnim institucijama. Primljeno na znanje Kao što je u odgovoru na prethodni komentar navedeno, prilikom izrade zakona procijenit će se adekvatan način propisivanja zabrane kandidiranja. Intencija izmjena i dopuna Zakona o lokalnim izborima će biti da se među ostalim, pooštre uvjeti po kojima birači i političke stranke smiju kandidirati osobe za člana predstavničkog tijela, kao i za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika.
10 DANIEL MAJER 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 5.6.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA Nije točno da se ne utječe na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja Ustavom RH zajamčenih prava. Pravo biti biran jedno je od temeljnih ljudskih prava u demokratskoj državi kakva Hrvatska želi biti. Stoga se u konkretnom, propisivanjem strožih uvjeta za kandidiranje na izborima, odnosno zabranom kandidiranja, ukidaju ljudska prava pravomoćno osuđene osobe, ali i građana koji imaju pravo birati. Ako građani žele birat gradonačelnika koji je pravomoćno osuđen za neko kazneno djelo, onda je to njihovo pravo. Ovdje se mora ispitivati test razmjernosti iz čl. 16. Ustava RH. Građanima se može onemogućiti kandidiranje za najteža kaznena djela, a težina se vidi prije svega u propisanim kaznama. Stoga predlagatelj treba razmotriti prijedlog da naglasak stavi na izrečenu kaznu, a ne na vrstu kaznenih djela. Katalog nije dobro rješenje, jer arbitrira. S aspekta ustavnosti može se reći da se može ograničiti kandidiranje osoba koja su počinila k.d. protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, jer je riječ o osobito teškim k.d. za koje se može progoniti pred međunarodnim kaznenim sudom; kaznena djela protiv RH, jer je riječ o osobama koje su nedostojne obavljanja javnih funkcija; te kada je riječ o kaznenim djelima protiv službene dužnosti, jer posao npr. gradonačelnika dovodi u priliku da se kaznena djela ponove. Sva druga kaznena djela ne mogu proći test razmjernosti. Zato treba propisati da se ne može kandidirati osoba koja je počinila k.d. koje se progoni po službenoj dužnosti, a sankcija treba biti razlog za onemogućavanje kandidature, pri čemu bezuvjetna kazna mora biti, jer ne može iz zatvora dolaziti na posao, a uvjetna osuda ako je stroža od 1 godine, jer je to sankcija koja upućuje da je počinjeno djelo takovo da je osoba nedostojna obnašanja javne dužnosti. Primljeno na znanje Svakako će se preispitati i precizirati zakonske odredbe kojima se propisuje zabrana kandidiranja na lokalnim izborima.
11 DANIEL MAJER Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Ovom pitanju može se pristupi na dva načina. Prema prvom, može se analizirati pojedino kazneno djelo koje treba dodati u „katalog“ pa je tu onda potrebno napraviti analizu koliko je postojećih dužnosnika osuđeno za neko kazneno djelo. Ako nema takvih osoba ili postoji samo jedna osoba tu se pada na svrsishodnosti. Ne može se Zakon mijenjati da se jednu osobu onemogući u kandidaturi. Za takvu analizu nema dovoljno vremena. Stoga je način bolji, da se ne bazira na vrstu kaznenog dijela, nego na sankciju. Odnosno, da se propiše da onemogućuje kandidiranje osoba pravomoćno osuđenih za kaznena djela za koje se optužnica pokreće po službenoj dužnosti ako im je izrečena kazna duža od mjeseca dana bezuvjetno (ili godinu dana uvjetno). Ovakvo je obrazloženje ustavnije i pravednije. Nije svakako isto kazneno djelo jednako s obzirom na način počinjenja, kriminalnu aktivnosti, motiviranost itd. Zato se izrečenim sankcijama odlučuje o krivnji i zato jedino kazna mora biti mjerilo. Primljeno na znanje Izvršit će se revidiranje popisa kaznenih djela propisanih važećim odredbama Zakona o lokalnim izborima s propisima kojima se utvrđuju i propisuju kaznena djela. Intencija je da se dorade odredbe trenutno važećeg Zakona o lokalnim izborima koje se odnose na zabranu kandidiranja na lokalnim izborima na način da se svakako pooštre uvjeti po kojima birači i političke stranke smiju kandidirati osobe za člana predstavničkog tijela, kao i za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika. Pri tome će se procijeniti adekvatan način propisivanja zabrane kandidiranja.
12 Božana Tomašević Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA Nema tu preciziranja i revidiranja kataloga kaznenih djela, kazneno djelo je kazneno djelo. I nema izdvajanja, ako već želite već nešto promijeniti onda donesite Zakon u kojem se osuđeni za bilo koje kazneno djelo ne mogu kandidirati........što bi za jednu pravnu državu i bilo pravilo. Ovakvim promjenama zakona kojima precizirate s kojim kaznenim djelima se ne može sudjelovati u izborima zapravo pokazujete koliko vam je prozirna politička vlast i moć, te jednostavno pojedince želite maknuti sa svoga puta. Dakle, za sve samo jednako....kako ubojica dvoje ljudi može biti dužnosnik, kako ljudi koji su pokrali milijune mogu i dalje upravljati novcima ljudi koji su ih birali (nitko ih ne miče), korupcija je očito dobar biznis i to nije kazneno djelo u našoj državi???????? Primljeno na znanje Prilikom izrade zakona procijenit će se adekvatan način propisivanja zabrane kandidiranja.