Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga Strateške studije utjecaja na okoliš Strategije poljoprivrede za razdoblje od 2020. do 2030. - 1. dio

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Republike Hrvatske - CROCPA  Strateška studija o utjecaju na okoliš Strategije poljoprivrede za razdoblje 2020. do 2030. (1. dio) Komentar Udruge CROCPA na prijedlog Strateške studije o utjecaju na okoliš Strategije poljoprivrede za razdoblje 2020 do 2030. Strategija „Od polja do stola“ i Strategija bioraznolikosti koje je Europska unija objavila u sklopu Green Deal-a se dijelom osvrću i na upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji, te se kao mjere predlažu smanjenje količina pesticida za 50% i mineralnih gnojiva za 20% do 2030. Strategija hrvatske poljoprivrede će morati voditi računa o tako postavljenim ciljevima, te iznaći najbolji okvir koji će hrvatskoj poljoprivredi omogućiti održanje stabilne proizvodnje. U točki 4.4 se navode samo količine pesticida koje se troše u Hrvatskoj, uz navođenje postojanja rizika od negativnog utjecaja na vode osobito aktivnih tvari koje se najviše troše. U radu koji je citiran (Barić i sur. (2019) dakle jedini recentni rad koji se uopće bavi ovom problematikom se navodi i slijedeće: „ukupna potrošnja pesticida u 2017. godini iznosila je 1 511 612 kg a.t. Ako izdvojimo količinu pesticida za ostale namjene (117 774 kg), prosječna doza po ha iznosi 1,43 kg. Iz podataka je moguće vidjeti utjecaj intenziteta primjene pesticida u pojedinoj kulturi. Potrošnja po jedinici površine na većem broju kultura (strne žitarice, kukuruz, soja, suncokret i ostale uljarice) manja je od prosječne potrošnje (1,43 kg/ha), a voćnjaci, vinogradi, krumpir i duhan imaju znatno višu potrošnju po hektaru, pa imaju i visok udio u ukupnoj potrošnji pesticida“. Isto tako Barić i suradnici u zaključku navode: „Kod procjene rizika, odnosno kod uspostave monitoringa pesticida, treba voditi brigu o: • agro‐roku primjene i učestalosti primjene (kumulativni učinak) najčešće korištenih pesticida, odnosno znati „kada tražiti“ • načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta nekog područja (mjesta motrenja) te u skladu s registriranom namjenom pesticida pratiti najčešće korištene pesticide, odnosno znati „gdje tražiti“ i „što tražiti“ • fizikalno‐kemijskim svojstvima a.t. jer stupanj kontaminacije voda pesticidima ovisi o ponašanju aktivne tvari u okolišu, odnosno o interakciji tih svojstava sa svojstvima tla i vremenskim prilikama (oborine i temperatura) • reljefnom položaju poljoprivredne parcele jer je na nagnutim terenima izraženije ispiranje pesticida erozijom • udaljenosti vodnog okoliša od mjesta primjene pesticida.“ Ovaj zaključak zapravo upućuje na snažnu potrebu izrade studije procjene učinka koja treba utvrditi koji su glavni problemi u zaštiti bilja poput rezistentnosti, neadekvatne primjene, nedostatka adekvatnog sredstva i sl., odrediti strateške kulture, najčešće korištene aktivne tvari i grupe, raspoloživost alternativnih metoda i zamjenskih sredstava, okolišne rizike i konačno koji će biti utjecaj na prinos glavnih kultura u slučaju linearnog smanjenja korištenja pesticida, a posljedično i na održivost poljoprivrednika, cijena i sigurnosti hrane na tržištu. Tek nakon toga je moguće uspostaviti učinkovit monitoring pesticida. Monitoring pesticida temeljen na elementima studije procjene učinka će biti efikasan i koristan svim sudionicima u lancu vrijednosti, jer će omogućiti donositeljima odluka znanstveno utemeljeno odlučivanje o utjecaju na okoliš rizičnih aktivnih tvari, kao i utjecaj smanjenja uporabe ili primjene novih tehnologija na proizvodnju. Što se tiče same sigurnosti hrane, koja je nedvojbeno vezana za mjere zaštite okoliša, EFSA je 07.04.2021. objavila „The 2019 European Union report on pesticide residues in food“ u kojoj se navodi: „Nalazi sugeriraju da je malo vjerojatno da razine ostataka pesticida za analizirane prehrambene proizvode predstavljaju zabrinutost za zdravlje potrošača. Međutim, predložen je niz preporuka za povećanje učinkovitosti europskih kontrolnih sustava, nastavljajući tako osiguravati visoku razinu zaštite potrošača u cijeloj EU.“ Uz taj izvještaj objavljen je „National summary reports on pesticide residue analysis performed in 2019 European Food Safety Authority (EFSA)“ koji za Hrvatsku navodi slijedeće: „U Hrvatskoj je u 2019. analizirano 290 uzoraka; kod 8 uzoraka je utvrđeno prekoračenje MDK vrijednosti (od kojih su 3 uzorka sukladna uzimajući u obzir mjernu nesigurnost) i 5 uzoraka koji nisu sukladni.“ Dakle, generalni je zaključak da Europljani općenito, a i građani Republike Hrvatske konzumiraju hranu koja je sigurna u kontekstu izloženosti pesticidima, ali sugerira jačanje učinkovitosti europskih kontrolnih sustava. Upravo u cilju jačanja učinkovitosti europskih kontrolnih sustava Udruga CROCPA smatra i predlaže da ova Studija kao mjeru utjecaja na okoliš na strategiju poljoprivrede predloži i izradu Studije utjecaja pesticida na poljoprivrednu proizvodnju i zaštitu okoliša, koja bi bila temelj uspostave učinkovitog monitoringa pesticida. Europsko udruženje za zaštitu bilja (Crop Life Europe) je u suradnji s još nekoliko organizacija uključujući i COPA&COGECA u listopadu 2020. g. predložilo Europskoj komisiji izradu takve studije. Prihvaćen Komentar se djelomično uvažava. Citirani tekstom se omogućuje jasni uvid u potrošnju pesticida u RH te bez da se ulazi u detalje rada i navođenje svih njegovih dijelova. Nadalje, s obzirom da su Strategijom predviđeni provedbeni mehanizmi B.1. Potpora praksama prihvatljivima za okoliš, klimu i dobrobit životinja i B.3. Poticanje prijelaza na ekološku proizvodnju zaključeno je kako će se provedbom strategije pozitivno utjecati na održivu upotrebu pesticida. Međutim, kako bi se definirala konkretnija osnova za održivo korištenje pesticida propisana je mjera poboljšanja stanja okoliša koja glasi: Izraditi Studiju utjecaja pesticida na poljoprivrednu proizvodnju i zaštitu okoliša.
2 Dan Margetić  Strateška studija o utjecaju na okoliš Strategije poljoprivrede za razdoblje 2020. do 2030. (1. dio) Činjenica je da uzgoj životinja za ishranu ljudi izuzetno negativno ekološki utječe na okoliš u praktički svakom ekološkom aspektu. Za istu nutritivnu vrijednost hrane za ljude potrebno je koristiti više od deset puta više zemljišta kod uzgoja životinja (zbog njihove ishrane) nego kada ljudi jedu isključivo biljnu hranu. Kako danas i iskustveno i znanstvenopotvrđeno znamo da ljudi mogu zdravo živjeti isključivo od biljne hrane, s ekološkog aspekta nužno je zabraniti svaki uzgoj životinja za ishranu ljudi. Prihvaćen Komentar se ne odnosi na zaključke strateške studije, već predstavlja općeniti konceptualni pristup problematici prehrane.