Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o izmjeni Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Vesna Šeškar PRAVILNIKO IZMJENI PRAVILNIKA O SLUŽBENIM SJEDIŠTIMA JAVNIH BILJEŽNIKA, Članak 1. Mišljenja sam da određivanje sjedišta u Bakru nije realno niti ekonomski opravdano iz razloga što na području Grada Bakra ne postoji sjedište suda, niti poslovnica FINA-e, niti poslovnica bilo koje banke. Poslovni subjekti s područja Bakra većinu svojih potreba za javnobilježničkim uslugama obavljaju u Rijeci, gdje se nalaze njihove poslovne banke. U susjednim općinama Čavle i Kostrena postoje javnobilježnički uredi, koji sada pokrivaju područje od cca 18.000 stanovnika (stanovništvo Grada Bakra, Općine Čavle i Općine Kostrena), što je 1 bilježnik na cca 9.000 stanovnika, dok bi imenovanjem još jednog bilježnika u Bakru bio 1 bilježnik na cca 6.000 stanovnika, što je daleko iznad prosjeka RH (trenutno je u RH 1 bilježnik na cca 12.000 stanovnika). Obzirom na iznijeto, predlažem da se još jednom razmotri opravdanost određivanja sjedišta u Bakru, tim više što se predmetno sjedište nije moglo popuniti u razdoblju od 1997. do 2007.g., pa je upravo iz tog razloga bilo brisano iz Pravilnika 2007.g. Nije prihvaćen Sukladno zakonom utvrđenim kriterijima za određivanje broja javnobilježničkih mjesta, na području Općinskog suda u Rijeci postoji mogućnost povećanja broja javnobilježničkih sjedišta, a s obzirom na postavljeni zahtjev Općine Bakar predloženo je ustanovljavanje sjedišta upravo u ovoj jedinici lokalne samouprave. Ustanovljavanje novih sjedišta javnobilježničkih ureda izvan postojećih u slučaju povećanja broja javnobilježničkih mjesta podržali su i nadležni javnobilježnički zborovi.
2 Općina Preseka PRAVILNIKO IZMJENI PRAVILNIKA O SLUŽBENIM SJEDIŠTIMA JAVNIH BILJEŽNIKA, Članak 1. Poštovani, ovime od strane Općine Preseka, predlažemo da se u Prijedlogu Pravilnika o izmjeni Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika, u tablici kod Općinskog suda u Sesvetama, službeno sjedište javnih bilježnika u Vrbovcu, poveća broj predviđenih bilježnika na 2. Naime , već godinama je situacija da Grad Vrbovec i 5 općina koje mu gravitiraju ( Općina Dubrava, Općina Farkaševac, Općina Gradec, Općina Preseka, Općina Rakovec) imaju na raspolaganju samo jednog javnog bilježnika. To uvjetuje konstantne redove čekanja, nezadovoljstvo građana i općenito nemogućnost dobivanja brze i kvalitetne usluge javnog bilježnika. Uvjetuje tome da ljudi moraju putovati u Dugo Selo, Zagreb ili okolne gradove, da bi ostvarili bilježničku uslugu. Zakonski uvjeti za uvođenje i raspisivanje još jednog javnobilježničkog mjesta postoje. Zakonom o javnom bilježništvu određeno je da na svakih započetih 20.000 stanovnika treba biti po jedan javni bilježnik, s tim da se u obzir uzimaju i registrirani gospodarski subjekti, ovrhe i ostavinski postupci. Samo činjenica da samo jedan javni bilježnik mora voditi sve ostavinske postupke s područja 6 jedinica lokalne samouprave, daje opravdanje za još jedno bilježničko mjesto, a gdje su drugi javnobilježnički poslovi. Nemoguće je jednom samom javnom bilježniku koji pokriva konkretno područje od 28.360 stanovnika (prema posljednjem popisu stanovništva Grad Vrbovec 14.797 stanovnika, Općina Dubrava 5.245 stanovnika, Općina Farkaševac 1.937 stanovnika, Općina Gradec 3.681 stanovnika, Općina Preseka 1.448 stanovnika, Općina Rakovec 1.252 stanovnika) na zadovoljavajući način obavljat sve poslove koji su mu u nadležnosti i potrebi stanovništva, a nema ni potrebe, jer sam postojeći zakon daje mogućnost da se uvede još jedan javni bilježnik. Mi kao male Općine, suočene s velikim gubitkom stanovništva, koje se borimo za ostanak svakog čovjeka, moramo na ovaj način malim koracima intervenirat na višu razinu vlasti da se ljudima koji žive u našoj sredini olakša administracija, te da zbog navedenih zapreka ne napuštaju naše male sredine, a ovo je prilika da se jedan segment poboljša, te da naše stanovništvo dobije mogućnost korištenja usluga još jednog bilježnika, čime bi se uvelike rasteretilo dosadašnjeg jednog bilježnika i građani bi bili zadovoljniji. Svi znamo da i mi kao Općine i naši građani kao pojedinci često koristimo bilježničke usluge, i važno je da ta institucija funkcionira. Na to mi kao lokalne jedinice ne možemo utjecati, ali je zato Ministarstvo tu da organizira navedenu službu, a mi da ukažemo na konkretne potrebe u našim lokalnim zajednicama. Nadamo se da ćete uvažiti naš prijedlog na opće zadovoljstvo svih naših građana. S osobitim poštovanjem, Općinski načelnik Nikola Kožar Nije prihvaćen Za područje Općinskog suda u Sesvetama ovim izmjenama nije predviđeno povećanje broja javnobilježničkih mjesta, a navedeno povećanje nisu izrijekom predložili niti Zagrebačka županija niti Općinski sud u Sesvetama. Do sada nisu zaprimljene primjedbe koje bi ukazivale na nedostatnost utvrđenih javnobilježničkih mjesta na području ovog suda odnosno na njihov neodgovarajući raspored, pa će se prijedlog dodatno uzeti u razmatranje.
3 OPĆINA PISAROVINA PRAVILNIKO IZMJENI PRAVILNIKA O SLUŽBENIM SJEDIŠTIMA JAVNIH BILJEŽNIKA Općina Pisarovina nije suglasna s izmjenama Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika, temeljem kojeg proizlazi da se javnobilježničko mjesto izmješta iz Pisarovine u Jastrebarsko što je neprihvatljivo za Općinu Pisarovina iz slijedećih razloga: - Pisarovina je dislocirana od Jastrebarskog i udaljena od njega 30-tak kilometara a pojedina sela i zaseoci diljem Općine Pisarovina udaljeni su i više od 40 km od Jastrebarskog. To je bio i jedan od glavnih raloga zbog čega je to mjesto važećim Pravilnikom predviđeno kao službeno sjedište jednog javnog bilježnika. - U samom mjestu Pisarovina ali posebice u okolnim naseljima ima dosta staračkog stanovništva koje zahtjeva javnobilježničke usluge u vidu raspolaganja imovinom, davanja raznih punomoći i izjava, sastavljanja oporuka i sudjelovanja na ostavinskim raspravama, a zbog svoje starosti i nemoći nisu u stanju putovati u Jastrebarsko ili si osigurati prijevoz. Dolazak pak javnog bilježnika iz Jastrebarskog do njihovog odredišta iziskuje znatno vrijeme a time i dodatni trošak. Upravo se u dopisu Ministarstva pravosuđa i uprave sugerira što veća dostupnost javnobilježničkih usluga građanima, pa je premještaj javnobilježničkog mjesta iz Pisarovine u Jastrebarsko kontradiktoran toj svrsi koja se želi postići i koja je prioritetna - dostupnost javnobilježničke službe građanima kao uostalom i druge javne službe. - S druge strane, Općina Pisarovina izgradnjom svoje GOSPODARSKE ZONE od 102 hektara površine, postala je i postaje sve primamljivije mjesto za gospodarske aktivnosti u svojoj poduzetničkoj zoni. Općina je svojim aktivnostima već privukla brojne gospodarske subjekte (72) iz obližnje i dalje okolice, a svi ti gospodarski subjekti trebaju i trebati će u budućnosti također javnobilježničke usluge s aspekta Zakona o trgovačkim društvima. - Svemu tome pridonosi i izgradnja brze ceste od čvora Zdenčina do Pisarovine, što će u budućnosti još više privući gospodarske subjekte kojima Općina Pisarovina pruža brojne pogodnosti. - Naposlijetku, javnobilježničko mjesto u Pisarovini je popunjeno i u njemu se odvija javnobilježnička služba kontinuirano od 2007. godine do danas i interes je Općine Pisarovina i svih njezinih žitelja da tako bude i ubuduće i da to mjesto opstane, a zakonskim rješenjima o razmjernoj raspodjeli predmeta iz nadležnosti javnobilježničke službe, treba iznaći mogućnost da javni bilježnici i u manjim mjestima poput Pisarovine nađu svoj interes ostvarivanja dohotka i istovremeno da obavljaju službu u općem interesu žitelja i gospodarstvenika koji putem te službe ostvaruju mnoge svoje potrebe u oblasti imovinskih i drugih prava. OPĆINA PISAROVINA NAČELNIK Tomo Kovačić Primljeno na znanje Prijedlog izmjena Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika u dijelu koji se odnosi na područje Općinskog suda u Novom Zagrebu te sjedišta javnih bilježnika u Pisarovini i Jastrebarskom iniciran je od strane samog javnog bilježnika, koji je naknadno svoj prijedlog povukao.
4 N T PRAVILNIKO IZMJENI PRAVILNIKA O SLUŽBENIM SJEDIŠTIMA JAVNIH BILJEŽNIKA, Članak 1. Predloženo povećanje broja javnobilježničkog mjesta na području Grada Crikvenice sa 1 na 2 čini se neopravdanim iz nekoliko razloga. Grad Crikvenica ima 6.860 stanovnika što je prema članku 16. Zakona o javnom bilježništvu dostatno za 1 javnog bilježnika. Cijelo područje Općinskog suda Crikvenica ima ukupno 55.651 stanovnika. Na navedenom području djeluje ukupno 7 javnih bilježnika, što znači da na svakih 8.000 stanovnika dolazi 1 javni bilježnik. Gospodarska djelatnost u gradu Crikvenici svodi se na rad za vrijeme trajanja turističke sezone, 2-3 mjeseca u godini, a u ostalom dijelu godine većina gospodarskih subjekata ima zamrznutu poslovnu aktivnost. Sve navedeno ukazuje da nisu ispunjene pretpostavke navedene u članku 16. Zakona o javnom bilježništvu, te se predlaže da se još jednom razmotre razlozi za povećanje broja javnobilježničkih mjesta u Gradu Crikvenica, odnosno da se zadrži postojeće stanje. Nije prihvaćen Sukladno zakonom utvrđenim kriterijima za određivanje broja javnobilježničkih mjesta, na području Općinskog suda u Crikvenici postoji mogućnost povećanja broja javnobilježničkih sjedišta, a s obzirom da je Grad Crikvenica sjedište navedenog područja i najveća jedinica lokalne samouprave na ovom području, povećanje broja mjesta predloženo je upravo u ovom Gradu. Prijedlog izmjena Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika u dijelu koji se odnosi na područje Općinskog suda u Crikvenici te sjedišta javnih bilježnika u Crikvenici podržan je od strane nadležnog općinskog suda.
5 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA PRAVILNIKO IZMJENI PRAVILNIKA O SLUŽBENIM SJEDIŠTIMA JAVNIH BILJEŽNIKA Hrvatska javnobilježnička komora, u otvorenom roku, dostavlja mišljenje na prijedlog Pravilnika o izmjeni Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske predlaže Pravilnik izmijeniti u dijelu koji se odnosi na Raspored službenih sjedišta javnih bilježnika i javnobilježničkih mjesta i to zbog povećanja ukupnog broja javnobilježničkih mjesta sukladno kriterijima propisanim Zakonom o javnom bilježništvu (u daljnjem tekstu ZJB) te premještaja i izostavljanja pojedinih službenih sjedišta. Analizom podataka HJK došla je do sljedećeg zaključka: Kriterij stanovništva članak 16. stavak 2. ZJB: Republika Hrvatska u 2019. god. imala je 4.065.253 stanovnika, od toga udio preko 65 godina više od 20 % tj. 813 000 stanovnika, od 0-14 godina 14,39 % tj. 569 000 stanovnika, a od 15-64 godine 64%, tj. 2.601.728 stanovnika, a onih koji bi eventualno mogli koristiti javnobilježničke usluge od 18-64 godine je oko otprilike 1.800.000 stanovnika (priopćenje Državnog zavoda za statistiku, Zagreb, 11. rujna 2020. god., broj: 7.1.3.) Demografi smatraju da već sada imamo manje od 3.800.000 stanovnika (Ivan Čipin, Katedra za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta) i da je trend u mortalitetu nad natalitetom u porastu, kao i iseljavanje mladih i čitavih obitelji koje su radno aktivne Prema navedenom kriteriju u Republici Hrvatskoj trebala bi biti 203 javna bilježnika. Kriterij sjedišta općinskog suda u čijem je sjedištu i sjedište trgovačkog suda znači još 8 javnih bilježnika. Kriterij registriranih pravnih osoba ili obrtničkih radnji nije pouzdan kriterij, obzirom da je veliki broj trgovačkih društava brisan iz sudskog registra po sili zakona, likvidiran, a događaju se može pripisati prijenos poslovanja trgovačkih društava po sistemu slobodnog poslovnog nastana unutar jedinstvenog europskog gospodarskog prostora. Sve veći broj društava po navedenom registriran je u Republici Hrvatskoj, a stvarno rade i djeluju u zemljama Europske unije. Obrtnici u sve većem broju zatvaraju radnje i odlaze u inozemstvo raditi jer ne mogu plaćati obveze, a velikim dijelom da bi mogli platiti dugove nastale poslovanjem obrtničkih radnji. Gospodarski pokazatelji su vrlo jasni, tako da je Vlada RH objavila podatak da je za 2020. god. došlo do pada gospodarskih aktivnosti za 8,4 %, najviše u zemljama Europske unije. Kakvo stanje nas čeka u ovoj godini nastavka pandemije COVID-19, zatvorenosti gospodarskih i životnih prostora, nitko ne zna. Nezaposlenost je u porastu. Obzirom na kriterij iz članka 16.stavak 5. ZJB-a može se iz svih navedenih statističkih podataka službenih tijela koje smo naveli zaključiti da nije došlo do povećanja gospodarske aktivnosti, već obrnuto, do velikog pada kao u svezi s tim i do smanjenja pravnog prometa. Pad posla je evidentan i po svim upisnicima, od Upisnika ovjera i potvrda do Općeg poslovnog upisnika i u prosjeku iznosi 30 % posto na području cijele Republike Hrvatske. Prijedlog povećanja broja javnih bilježnika nije opravdan niti po kriteriju broja stanovnika, niti gospodarske aktivnosti na nivou Republike Hrvatske, a dostupnost javnobilježničke službe građanima u manjim mjestima gdje javni bilježnici jedva održavaju svoje urede bolje bi se ispunila uvođenjem uredovnih dana susjednih javnih bilježnika, a nikako otvaranjem novih mjesta (članak 16.stavak 6. ZJB). Člankom 16. stavak 1. propisano je da će Ministarstvo, na temelju mišljenja Komore, sudova u Republici Hrvatskoj, te nadležnog županijskog tijela, vodeći računa o tome da na području svakog zakonom određenog suda bude najmanje jedan javni bilježnik, odrediti javnobilježnička mjesta. Donošenjem odluke o osnivanju javnobilježničke službe i osnivanjem Hrvatske javnobilježničke komore 1994. godine Republika Hrvatska se opredijelila za latinski tip javnog bilježništva i numerus clausus javnobilježničkih mjesta, znači njihov zatvoreni broj upravo radi postizanja svrhe uspostave nezavisne i nepristrane javne službe s preventivnom pravosudnom funkcijom koja će rasteretiti sudove, a provedba te svrhe postignuta je upravo kroz zaštitu ograničenog broja javnih bilježnika sukladno odluci Republike Hrvatske i objektivnim mjerilima i potrebama. Republika Hrvatska prenijela je dio svojih ovlasti na javne bilježnike te putem Ministarstva pravosuđa nadzire i kontrolira da li javni bilježnici poštuju izvršavanje dodijeljenih im ovlasti Zakonom o javnom bilježništvu, a time i štiti rad i opstojnost službe upravo u skladu s preuzetim načelom numerus clausus. Dodjeljivanjem ovlasti, propisivanjem nadležnosti i postupanja javnih bilježnika kao javnoj službi, Republika Hrvatska preuzela je na sebe i skrb o javnim bilježnicima kao izvršiteljima dodijeljenih im zadaća, a naročito postavljanjem vrlo visokih (skupih) standarda u očuvanju dostojanstva i digniteta bilježništva kao javne službe. Javni bilježnici dobili su puno obveza na vlastiti trošak bez naknade, a za sve navedeno da bi ispunili na vrijeme i održali dostojanstvo i ugled javnobilježničke službe kao javne službe moramo imati zaposlene radnike za koje moramo platiti obveze i njihovu zarađenu plaću. Zbog navedenoga smatramo da nema uvjeta niti potrebe za povećanjem postojećeg broja javnobilježničkih mjesta zbog zaštite nezavisnosti i nepristranosti javnobilježničke službe te njezine preventivno pravne funkcije i s razloga što nije došlo niti do povećanja broja stanovnika ili gospodarske aktivnosti niti ispunjavanja bilo kojeg drugog kriterija iz članka 16. ZJB, budući da jedinice lokalne uprave - županije i Grad Zagreb po našem saznanju nisu iskazali potrebu za povećanjem broja javnih bilježnika na svom području jer postojeći javni bilježnici uspješno ispunjavaju svoju ulogu i javnobilježnička služba dostupna je svima koji je zatraže. Hrvatska javnobilježnička komora Članovi udruženog javnobilježničkog zbora Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije i Karlovačke županije u otvorenom roku dostavljaju mišljenje na prijedlog Pravilnika o izmjeni Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika. Postupak izmjene Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika nije u skladu s odredbama članaka 16. i 169. Zakona o javnom bilježništvu. Člankom 169. Zakona o javnom bilježništvu propisano je da će ministar pravosuđa i uprave utvrditi nacrt kriterija za raspored službenih sjedišta javnih bilježnika na području Republike Hrvatske i nacrt rasporeda tih sjedišta kod izmjena i dopuna Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika, te da će te nacrte kriterija dostaviti sudovima u Republici Hrvatskoj i nadležnim županijskim tijelima radi davanja mišljenja. Isto tako člankom 16. stavkom 1. Zakona o javnom bilježništvu propisano je da javnobilježnička mjesta u Republici Hrvatskoj određuje Ministarstvo pravosuđa, na temelju pribavljenog mišljenja Hrvatske javnobilježničke komore, sudova u Republici Hrvatskoj, te nadležnog županijskog tijela, vodeći računa o tome da na području svakog zakonom određenog suda bude najmanje jedan javni bilježnik. Ministarstvo pravosuđa i uprave RH otvorilo je 15. travnja 2021. godine javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Pravilnika o izmjeni Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika u kojem su utvrđena nova javnobilježnička mjesta na području nadležnosti nekih općinskih sudova, a da pri tome nije zatraženo prethodno mišljenje HJK i drugih tijela, koja mišljenja su upravo pretpostavka da se pristupi eventualnoj izmjeni Pravilnika, niti su temeljem članka 169. Zakona o javnom bilježništvu utvrđeni nacrti kriterija za raspored službenih sjedišta javnih bilježnika od strane Ministarstva pravosuđa i uprave i na te kriterije zatraženo mišljenje nadležnih tijela u RH. Ovakvi formalno pravni nedostaci dovode u pitanje sam postupak Izmjene Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika jer nisu utvrđeni kriteriji, napravljene analize niti dobivene mišljenja nadležnih tijela iz kojih bi proizašla jasna slika zbog kojih konkretnih razloga bi izmjena Pravilnika bila potrebna. U dopisu Ministarstva pravosuđa i uprave od 20. travnja 2021. godine kojim se od Komore traži naknadno mišljenje za utvrđena javnobilježnička mjesta u dvije rečenice daju se naznake kriteriji koje je Ministarstvo pravosuđa i uprave uzimalo u obzir. Prvenstveno se ističe inicijativa Europske komisije za liberalizaciju profesije javnog bilježnika, odnosno inicijativa lokalne uprave i samouprave za otvaranje javnobilježničkih mjesta u njihovim sredinama. U odnosu na navedeno valjano je istači da koliko je nama poznato ne postoji usvojena Uredba niti Direktiva koja bi nalagala državama članicama da liberaliziraju javnobilježničku profesiju. Upravo suprotno, javno bilježnička služba je zbog svoje javne naravi izuzeta iz primjene Direktive o uslugama. Kada se gleda i komparativni prikaz po državama članicama EU u kojima postoji latinski tip notarijata vidljivo je da je da u većini država nema povećanja broja javnobilježničkih mjesta, a tamo gdje je došlo do određenog povećanja uspostavljeni su jasni kriteriji, pa tako i kriteriji financijske opravdanosti određenog javnobilježničkog mjesta. Javni bilježnik prilikom ulaska u službu mora osigurati prostor i druge materijalne uvjete kako bi započeo s radom, a da pri tome nema niti obavezu napraviti jasnu financijsku računicu da li ekonomski gledano to javnobilježničko mjesto održivo. Upravo zbog toga u praksi imamo i situaciji da javni bilježnici traže otpust iz službe ili postoje otvorena javnobilježnička mjesta koja u više natječaja nisu popunjena, poput Iloka. U tom pogledu na inicijative Europske komisije i lokalne uprave i samouprave treba gledati kao na želje koje je potrebno argumentirati i potkrijepiti stvarnim razlozima, što je u ovom postupku potpuno izostalo. Na području nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Općinskog suda u Novom Zagrebu temeljem Prijedloga izmjena Pravilnika predviđeno je 12 novih javnobilježničkih mjesta. Grad Zagreb prema zadnjem popisu stanovništva (iz 2011. godine) ima 802.341 stanovnika, od toga je na području nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu 673.341 stanovnika. Uzimajući samo za primjer područje nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu trenutno je određeno 75 javnobilježničkih mjesta, znači jedan javni bilježnika na 8.977 stanovnika, dok bi izmjenama Pravilnika bio jedan javni bilježnik na 7921 stanovnik, dok su zakonski kriteriji da na svakim 20.000 stanovnika bude određen jedan bilježnik. Analizom podataka o dostupnosti javnobilježničke službe i za druga javnobilježnička mjesta došlo bi se do istih zaključaka. U Gradu Zagrebu, kao glavnom središtu gospodarskih aktivnosti sjedište ima veliki broj upisanih trgovačkih društava. U tom smislu su statistički pokazatelji od samog početka službe (1994. godina) isti. Želimo ukazati da prilikom određivanja broja i sjedišta javnih bilježnika Ministarstvo treba uzeti u obzir i potrebe za javnobilježničkim uslugama te razvijenosti gospodarskog i pravnog prometa, povjerene poslove (ostavine) i ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. U odnosu na navedeno evidentno je smanjenje gospodarske aktivnosti u RH (u zadnjem kvartalu pad BDP bio je 7%, sve kao posljedica epidemije bolesti Covid 19, a u Zagrebu i kao posljedica potresa. Tome valja pridodati i iseljavanje hrvatskih građana, situaciji da pandemije još traje pa bi se za podrobnije analize trebalo pričekati i novi popis stanovnika, koji će dati analitičku sliku trenutnog stanja. Isto tako u razdoblju od 1.05.2019. god do 01.3.2021. provedena su 18.376 upisa prestanka subjekata, te 4701 prestanak subjekta po skraćenom postupku likvidacije. Navedeni podaci također upućuju na pad gospodarske aktivnosti. Usprkos tome javnobilježnička služba je od početka pandemije 2020. godine bila dostupna građanima, za razliku od drugih institucija, te pružala usluge građanima, čime je pridonijela da građani i pravne osobe ostvare svoja prava, posebice u odnosu na provođenje ostavina, zemljišnoknjižnih postupaka i potvrđivanja ugovora o kreditu i zasnivanja založnih prava na nekretninama, te u tom smislu stranke nisu iskazale nezadovoljstvo radom javih bilježnika. Javni bilježnici uz to efikasno provode sve povjerene im poslovi te nema zaostataka u radu ostavinskih postupaka, ovrših postupaka ili drugih javnobilježničkih poslova koji su u nadležnosti javnih bilježnika što je dodatni pokazatelj da nema potreba za određivanje većeg broja javnobilježničkih mjesta. U ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici su tijekom 2020. radi ekonomskih učinaka izazvanih pandemijom bolesti COVID-19, po uputama Ministarstva pravosuđa i uprave zastali s postupanjima što je dodatni pokazatelj pada gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj. Ako ćemo u tom kontekstu sagledati samu javnobilježničku službi, i uzeti za primjer javne bilježnike na području Grada Zagreba možemo dati sljedeće podatke. Uspoređujući ukupan broj predmeta 2008. i 2020. godine vidljiv je pad od 43,27 %, dok je 2020. godina bilo dodatnih 17 % manje predmeta u odnosu na 2019. godine, čemu treba pridodati navedene učinke potresa u Zagrebu i pandemije bolesti covid-19, koji su utjecali na pad gospodarske aktivnosti. Upravo zbog toga veliki broj javnobilježničkih ureda u protekloj godini koristio je državne mjere radi očuvanja radnih mjesta i likvidnosti. Kroz protekle godine javnobilježnička služba izgubila je i određeni broj kompetencija, koji su utjecale na smanjenje ukupnog broj predmeta javnobilježničkih ureda dok nove nadležnosti javnobilježnička služba nije dobila. Predsjednica Udruženog zbora Renata Kutija Kušpilić Očitovanje javnih bilježnika za područje Grada Velike Gorice: Promjena broja, odnosno povećanje broja javnih bilježnika u Velikoj Gorici, dovela bi, do neminovnog otpuštanja dijela djelatnika u javnobilježničkim uredima. Ovu tvrdnja utemeljena je na niže navedenim podacima: 2008. godine, koja je prethodila recesiji 2009. godine javni bilježnici Velike Gorice imali su ukupno 63.396 OV predmeta, te 1.181 OU predmeta. Osim što je 2009 godine nastupila recesija u cijelom svijetu pa i u Republici Hrvatskoj, došlo je do bitnog smanjenja opsega posla i iz dodatnih razloga, a koji se očituju u smanjenju ovlasti javnih bilježnika, te su smanjene naknade za iste poslove. Do smanjenja broja ovjera te do smanjenja prihoda javnih bilježnika došlo je zbog izuzimanja dijela poslova iz nadležnosti javnih bilježnika te do smanjenja naknade na poslovima koje obavljaju javni bilježnici: - Ovjere potpisa na kupoprodajnim ugovorima za motorna vozila ne vrše više javni bilježnici - Smanjen iznos naknade kod osnivanja d.o.o. za više od 1.000,00 kn. uvećano za PDV - Smanjena naknada kod solemnizacije aneksa ugovora - Prepušteno osnivanje d.o.o. i j.d.o.o. trgovačkim društvima koja se bave savjetovanjima, odvjetnicima i knjigovođama itd. kod osnivanje trgovačkih društava na daljinu tzv. osnivanje trgovačkih društava iz fotelje - Smanjenje iznosa naknade kod izdavanja rješenja o ovrsi, svodeći djelatnost bilježnika uglavnom na izdavanje opomena po cijeni od 25 kuna - Zadržavanje cijene ovjera potpisa od 30,00 kuna već 26 godina uz povećanje broja zaduženja (skeniranje i dostava dokumentacije poreznim upravama) Iz navedenog proizlazi da su javnim bilježnicima smanjene ovlasti, što se očituje u smanjenju OV spisa te u smanjenju prihoda javnih bilježnika neovisno o smanjenju broja OV spisa zbog smanjenja naknada za obavljene poslove uz istovremenu obvezu zadržavanja istog broja djelatnika zbog povećanog administrativnog posla. Broj ostavinskih spisa jedino je ostao podjednak jer ne ovisi o ekonomskim kretanjima i iste javni bilježnici Velike Gorice odrađuju stručno i u zadanim rokovima. U 2019. godini koja je prethodila pandemiji javni bilježnici u Velikoj Gorici imali su ukupno 1.229 spisa OU , odnosno 307 upisa u OU upisnik prosječno po bilježniku, a u 2020. godini ukupno 1.159 OU spisa, odnosno prosječno po bilježniku 289 spisa, što govori o padu u jednoj godini od -5,70 %. Nadalje 2019 godine javni bilježnici Velike Gorice imali su ukupno 38.920 upisa u OV upisnik , odnosno prosječno po javnom bilježniku 9.730 upisa, dok su u 2020 godini svi bilježnici Velike Gorice imali ukupno 32.286 OV upisa ili 8.070,75 upisa u OV upisnik po bilježniku, što govori o padu od 17,05 % upisa u OV upisnike u jednoj godini. U odnosu na 2008. godinu (koja je prethodila recesiji 2009) godine kada je u OV upisnike svih bilježnika Velike Gorice bilo upisano 63.394 OV predmeta, odnosno 15.848 po bilježniku, govorimo o padu broja upisa u OV upisnik predmeta na području Velike Gorice od 31.111 spisa, što je pad od 8.070 predmeta prosječno po svakom bilježniku, odnosno 2020 godina je obilježila pad od -49,1 % upisa u OV upisnike u odnosu na 2008. godinu. U odnosu na OU spise to je smanjenje u navedenom razdoblju od 1,8%. Imajući na umu prethodno dokumentirane trendove smanjenja broja upisa u svim upisnicima, otvaranje novih javnobilježničkih ureda na području Velike Gorice, a bez ikakve naznake barem minimalnog povećanja gospodarske aktivnosti, nužno bi dovelo do drastičnog smanjenja obujma upisa po upisnicima, posljedično do neisplativosti poslovanja i otpuštanja djelatnika. U odnosu na činjenicu da je Velika Gorica sedmi grad po veličini u Republici Hrvatskoj, želim napomenuti da pretežiti broj radno sposobnih i uposlenih stanovnika Velike Gorice (i okolice) radi u drugim mjestima, prvenstveno u Gradu Zagrebu, gdje za vrijeme svoga radnoga vremena, ili neposredno prije odnosno poslije istoga, podmiruju svoje javnobilježničke potrebe kod javnih bilježnika na području Grada Zagreba odnosno drugih mjesta. Ovu svoju tvrdnju potkrepljujem i sljedećim statističkim podacima: 2019 godine u Velikoj Gorici je poslovalo 1888 trgovačka društva od čega pretežiti broj j.d.o.o. koja imaju samo jednog zaposlenog, međutim, od ukupnog broja samo je njih 967 poslovalo je s dobiti, dok u 2020 godini zbog poticaja države za samozapošljavanje je otvoren veći broj trgovačkih društava. Tako da je 2020 godine na području Velike Gorice poslovalo 2036 trgovačkih društava, međutim samo njih 137 je ostvarivalo dobit. U odnosu na obrte 2019 i 2020 bilo je 35 obrta koja su bili obveznici poreza na dobit. Ukoliko se samo u odnos parametar da od 2036 trgovačkih društava samo 137 ostvaruje dobit, a ostali rade s gubitkom, dovoljno govori o ekonomskoj moći velikogoričkih poduzetnika, a time i o njihovoj potrebi za javnobilježničkim uslugama. Prema popisu iz 2011. godine, u Velikoj Gorici (i okolici) živi 63.517 stanovnika, od kojih je 24.250 bilo zaposleno. Međutim, na području Velike Gorice radi samo 10.602 stanovnika ili 43,71 % te koristi usluge javnih bilježnika s područja Velike Gorice. Iz svega navedenog proizlazi da je gospodarska aktivnost Grada Velike Gorice i okolice znatno pogođena recesijom, te da pretežni dio radno aktivnog stanovništva, nažalost, ne radi u Velikoj Gorici, već u Zagrebu i drugim gradovima, te da, logično, obavljaju svoje javnobilježničke potrebe na području tih gradova. Tablični prikaz pada broja spisa od 2019 na 2020 i od 2008 na 2020, a posljedično i prihoda nalazi se u prilogu. JAVNI BILJEŽNICI GRADA VELIKE GORICE OV OV OV OU OU OU Ukupno Po Razlika ukupno Ukupno Ukupno po Razlika ukupno Velika Javnom Velika Gorica Velika Gorica Javnom bilježniku Velika Gorica Gorica bilježniku 2008. – 2020. 2008. 63.394 15.848 - 1.181 295 - 2020. 32.283 8.070 -31.111 1.159 289 -22 POSTOTAK(%) - 49,1 % -1,8 % OV OV OV OU OU OU Ukupno Po Razlika ukupno Ukupno Ukupno po Razlika ukupno Velika Javnom Velika Gorica Velika Gorica Javnom bilježniku Velika Gorica Gorica bilježniku 2008. – 2020. 2019. 38.920 9.730 - 1.229 307 - 2020. 32.283 8.070 - 6.637 1.159 289 -18 POSTOTAK(%) - 17,05 % - 5,7% Dalmatinski javnobilježnički zbor dostavlja očitovanje na nacrt Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika Dana 15.04.2021. objavljen je u e-savjetovanju sa javnošću nacrt izmjena i dopuna Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika (NN 51/2015 i 120/18, u nastavku teksta: Pravilnik). Ovim putem se za područje Dalmatinskog javnobilježničkog zbora daje mišljenje s obzirom na to da su Pravilnikom predviđena neka nova sjedišta i ukupno povećanje za 9 javnobilježničkih mjesta kako slijedi: 1 novo javnobilježničko mjesto za područje Općinskog suda u Šibeniku: Murter-Kornati 1(novo sjedište) ; 4 nova javnobilježničko mjesta za područje Općinskog suda u Splitu: Hvar 1 (novo sjedište), Split 1, Podstrana 1(novo sjedište) i Supetar 1; 1 novo javnobilježničko mjesto za područje Općinskog suda u Metkoviću: Metković 1; 3 nova javnobilježnička mjesta za područje Općinskog suda u Dubrovniku: Dubrovnik 2 i Ston 1(novo sjedište); U nastavku teksta izvršena je analiza i evaluacija predloženih izmjena i dopuna Pravilnika za područje Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske te Dubrovačko-neretvanske županije na temelju čimbenika temeljenih na normativnoj, demografskoj, zdravstvenoj te ekonomsko-gospodarskoj podlozi. Ujedno, iznosi se argumentacija povezana sa specifičnim čimbenicima i utvrđenim stanjem svakog područja za koje je predloženo povećanje broja javnobilježničkih mjesta. Normativna osnova: Sukladno članku 16. Zakona o javnom bilježništvu (NN 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, u nastavku teksta: ZJB) utvrđeni su kriteriji kojima je potrebno udovoljiti da bi došlo do povećanja javnobilježničkih mjesta na području Republike Hrvatske. Tako je u stavku 1. predmetnog članka određeno kako javnobilježnička mjesta u Republici Hrvatskoj određuje Ministarstvo, na temelju pribavljenog mišljenja Komore, sudova u Republici Hrvatskoj, te nadležnog županijskog tijela. Sukladno iznesenom, smatramo kako bi prije objavljivanja nacrta prijedloga izmjena i dopuna ovog podzakonskog propisa sa zainteresiranom javnošću u e-savjetovanju trebalo slijediti proceduru propisanu u ZJB te tek nakon pribavljenih mišljenja, izraditi i uputiti u e-savjetovanje nacrt izmjena i dopuna Pravilnika. Osim toga, objektivni kriteriji koje ZJB propisuje za svako područje su broj stanovnika (ako na području zakonom određenog suda ima više od 15.000 stanovnika u pravilu treba biti najmanje jedan javni bilježnik na svakih započetih 20.000 stanovnika), postojanje sjedišta trgovačkog suda te broj registriranih pravnih osoba i obrtničkih radnji. Nadalje, kriterij propisan u članku 16. stavak 5. propisuje kako Ministarstvo mora uzeti u obzir potrebe za javnobilježničkim uslugama te razvijenost gospodarskog i pravnog prometa. U skladu sa iznesenim treba napomenuti kako stagnira razvijenost gospodarskog i pravnog prometa u Dalmaciji što je posebno izraženo u zadnjih godinu dana, a o čemu će biti govora u nastavku ovog teksta. Zaključno, stavak 6. članka 16. normira situacije u kojima nije opravdano imenovanje javnog bilježnika za područje zakonom određenog suda zbog malog broja stanovnika i potreba za javnobilježničkim uslugama pa se u tim situacijama određuje obavljanje javnobilježničke službe od strane susjednih javnih bilježnika. Slijedom teksta ZJB, a kako kriterij broja stanovnika općenito nije ispunjen za mjesta i gradove u kojima se predlaže povećanje, smatramo kako bi se potreba za dostupnošću javnobilježničke službe u određenim područjima vrlo efektivno ostvarila određivanjem uredovnih dana koje bi obavljali postojeći susjedni javni bilježnici. U Šibensko-kninskoj županiji, na području općina Murter-Kornati i prostorno joj bliske općine Tisno nema niti jedne banke (zadnja banka je zatvorena 2018/2019.g.). Murter ima svega 2.044 stanovnika, a na Kornatima živi 19 stanovnika (izvor: 2011.g. zadnji popis stanovništva). Ako tom malom broju pribrojimo isto tako mali broj stanovnika susjedne općine opet nema normativne, a ni stvarne opravdanosti i potrebe za određivanjem novog javnobilježničkog sjedišta. Općinski sud u Tisnom ukinut je 2008., a Trgovački sud u Šibeniku 2010.g., dok se Općinski sud u Kninu pripojio Općinskom sudu u Šibeniku. Osim toga, nekadašnjim Pravilnikom (NN 38/94) bilo je određeno javnobilježničko sjedište u Tisnom, ali je isto naknadno brisano radi preustroja sjedišta sudova u Republici Hrvatskoj. Dakle, u ovoj županiji već je tada bila umanjena potreba za još jednim javnobilježničkim mjestom. Ujedno, susjedni javnobilježnički ured već 20-tak godina obavlja uredovne dane jednom tjedno na području Općine Tisno i Murter-Kornati čime je ispunjen kriterij članka 16. stavak 6. ZJB te je osigurana dostupnost ove službe na tom području. Na području Općinskog suda u Splitu recentno djeluju 32 javnobilježnička ureda pa bi otvaranje novih mjesta za područje Splita i Podstrane, a uzevši u obzir činjenicu kako Splitsko-dalmatinska županija broji 447.723 stanovnika (podaci za 2019., izvor: Statistički ured europskih zajednica) također van utvrđenih mjerila i parametara za određivanje novih javnobilježničkih mjesta koje propisuje ZJB. Otok Hvar broji 11.103 ( prema popisu iz 2001.) stanovnika i već ima jedno javnobilježničko sjedište (Stari Grad) pa bi otvaranje još jednog javnobilježničkog sjedišta i mjesta u Gradu Hvaru bilo protivniku kriterijima po broju stanovnika koje propisuje ZJB. Supetar na Braču broji 4,074 stanovnika prema popisu iz 2011.g. Kako u Supetru već postoji jedno javnobilježničko mjesto, otvaranje još jednog na otoku koji sveukupno broji 14.434 (prema popisu iz 2011.) stanovnika, nije nikako osnovano. Na području Općinskog suda u Metkoviću postoje četiri javna bilježnika i to dva u Metkoviću i po jedan u Pločama i Vrgorcu. Ukupno područje broji cca 29.000 stanovnika. Sam grad Metković ima 16.788 (2011.g.) stanovnika. Nema Trgovačkog suda niti registriranih dodatnih 200 pravnih osoba koje bi opravdavale otvaranje dodatnih javnobilježničkih mjesta. Za pretpostaviti je da je danas broj stanovnika još manji. Na području Općinskog suda u Dubrovniku danas djeluje 7 javnih bilježnika dok su prema prijedlogu Pravilnika predviđena još 3 (dva nova mjesta u Dubrovniku i jedno u Stonu). Za povećanje u Dubrovniku i Stonu također nisu ispunjeni kriteriji predviđeni u ZJB jer Dubrovnik ima 42.615 stanovnika (prema popisu iz 2011.g.) i pet postojećih javnobilježničkih mjesta, dok Ston broji 2.332 stanovnika (podatak iz 2015. izvor DZS ). Osim toga, na području Stona ima samo jedna poslovnica banke i nema sjedišta trgovačkog suda. S obzirom na činjenicu malog broja stanovnika u Stonu, za slučaj postojanja potrebe za dostupnošću javnobilježničke službe na tom području, prikladno bi bilo odrediti održavanje uredovnih dana od strane susjednih javnobilježničkih ureda, a nikako otvaranje novog javnobilježničkom mjesta u situaciji kada nisu ispunjeni kriteriji iz ZJB. Demografska osnova: Šibensko-kninska županija ima 103.608 stanovnika (2015g. izvor: DZS.), a kako u Šibensko-kninskoj županiji ima 7 javnih bilježnika imenovanje još jednog javnog bilježnika bilo bi neutemeljeno pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da se radi o najsiromašnijoj dalmatinskoj županiji iz koje je u proteklih desetak godina iselilo oko 10.000 njenih stanovnika. Splitsko-dalmatinska županija kako je već poviše navedeno broji 447.723 stanovnika. Dakle, recentno Splitsko-dalmatinska županija ima više javnih bilježnika nego bi trebala imati sukladno objektivnim kriterijima pa je jasno da je dodatno povećanje broja bilježnika na 36 potpuno neosnovano. Nadalje, Dubrovačko-neretvanska županija ima 122.257 stanovnika (2015.g., izvor: DZS) stanovnika pa bi sukladno objektivnim kriterijima trebala imati 8 javnih bilježnika, a danas ih već ima 11, dok bi nakon povećanja taj broj bio 15 što je skoro duplo od broja javnih bilježnika prema broju stanovnika kao kriteriju predviđenom ZJB-om. Zaključno, iz svega ranije navedenog jasno je da nisu ispunjeni objektivni demografski kriteriji broja bilježnika po broju stanovnika, a posebice kad se uzme u obzir činjenica da je od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji (2013.g.). godine iz Republike Hrvatske iselio velik broj stanovnika te da je i nadalje izražena tendencija migracija hrvatskog stanovništva izvan domovine. Zdravstvena osnova /ekonomska osnova/gospodarska osnova: Pandemija bolesti COVID-19 sa kojom je povezana loša situacija u gospodarstvu te činjenica da mnogi poslovni subjekti nisu u mogućnosti snositi svoje obveze i da ovise o mjerama pomoći i poticajima države je znatno utjecala i na poslovanje javnih bilježnika kojima je obim posla, a sam tim i prihodi smanjeni u prosjeku cca 25% u odnosu na prethodne godine. Obzirom da pandemija traje i dalje opravdano bi bilo pričekati prestanak iste kako bi se tada moglo sagledati realno stanje. Napominjemo kako je Numerus Clausus jedan od osnovnih postulata javnobilježničke službe u Republici Hrvatskoj i temelj ne samog opstanka ove profesije, već njene nepristranosti i objektivnosti. Ovo načelo je neraskidivo povezano sa postavkama koje ZJB propisuje za povećanje javnobilježničkih mjesta te bi srozavanje istog dovelo do pojave nelojalne konkurencije u ovoj službi. Statistički podaci: Glavno mjerilo kao egzaktan podatak za utvrđivanje obima posla javnih bilježnika su upisnici iz kojih su vidljivi podaci o obimu usluga. Eklatantni primjeru su OPĆI POSLOVNI UPISNIK i UPISANIK ZA OVJERE I POTVRDE iz kojih je vidljivo da je unazad tri godine obim posla se smanjio za 20% do 30%, a što je precizno prikazano kako slijedi: DUBROVNIK Broj mjesta: 5 2020 (OU) (OV) Razlika OU 2019. - 2020. UKUPNO 1.226 34.286,00 -20,34% PROSJEK 245,2 6.857,20 2019 (OU) (OV) UKUPNO 1.539 44.971,00 PROSJEK 307,8 8.994,20 2018 (OU) (OV) UKUPNO 1.456 44.464,00 PROSJEK 291,2 8.892,80 METKOVIĆ Broj mjesta: 2 2020 (OU) (OV) Razlika OU 2018. - 2020. UKUPNO 230 10.168,00 -29,00% PROSJEK 115 5.084,00 2019 (OU) (OV) UKUPNO 241 12.156,00 PROSJEK 120,5 6.078,00 2018 (OU) (OV) UKUPNO 363 12.213,00 PROSJEK 181,5 6.106,50 SPLIT Broj mjesta: 17 2020 (OU) (OV) Razlika OU 2019. - 2020. UKUPNO 3.105 108.016,00 -20,10% PROSJEK 182,65 6.353,88 2019 (OU) (OV) UKUPNO 3.886 136.978,00 PROSJEK 228,59 8.057,52 2018 (OU) (OV) UKUPNO 3.502 133.801,00 PROSJEK 206 7.870,65 SUPETAR Broj mjesta: 1 2020 (UPP) (OU) (OV) Razlika OU 2019. - 2020. 227 75 5.024,00 -23,47% 2019 (UPP) (OU) (OV) 307 98 6.092,00 2018 (UPP) (OU) (OV) 232 101 6.425,00 STARI GRAD Broj mjesta: 1 2020 (UPP) (OU) (OV) Razlika OU 2019. - 2020. 171 80 4.400,00 25,00% 2019 (UPP) (OU) (OV) 189 64 5.041,00 2018 (UPP) (OU) (OV) 219 48 4.870,00 LEGENDA: (UPP) – Upisnik povjerenih poslova (ostavine) (OU) – Opći poslovni upisnik (OV) – Upisnik za ovjere i potvrde Iz naprijed navedenog proizlazi da otvaranje novih javno bilježničkih mjesta u naprijed navedenim županijama na kojima djeluje Dalmatinski javnobilježnički zbor ne može se smatrati opravdanim obzirom na sveopće smanjenje gospodarskih aktivnosti uzroko Nije prihvaćen Zakonski kriteriji za utvrđivanje javnobilježničkih mjesta propisani su u čl. 16. Zakona o javnom bilježništvu, i to prvenstveno na način da se jedno javnobilježničko mjesto otvara na svakih započetih 15.000 stanovnika te na svakih 200 registriranih pravnih osoba (trgovačkih društava, banaka ili njihovih filijala, osiguravajućih društava ili njihovih filijala, udruga, zaklada ili drugih pravnih osoba) ili obrtničkih radnji koje obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju financijsko poslovanje preko žiroračuna, a dodatno javnobilježničko mjesto otvara se i na području sjedišta općinskog suda koje je ujedno i sjedište trgovačkog suda. Prigodom određivanja broja i sjedišta javnih bilježnika Ministarstvo uzima u obzir i potrebe za javnobilježničkim uslugama, razvijenost gospodarskog i pravnog prometa, povjerene poslove (ostavine) i ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. S obzirom da su samo kriteriji broja stanovnika, broja poslovnih subjekata i broja trgovačkih sudova fiksni, na temelju prikupljenih podataka dostupnih na stranicama Državnog zavoda za statistiku te platforme Digitalna komora pri Hrvatskoj gospodarskoj komori napravljena je analiza o mogućem broju javnobilježničkih mjesta u Republici Hrvatskoj na području svakog općinskog suda, a prema prethodno citiranim kriterijima broja stanovnika i registriranih pravnih osoba na području tog suda, te je tako utvrđen okviran broj mogućih dodatnih javnobilježničkih mjesta, pored postojeća 334. Unatoč iznesenom mišljenju Komore kako se radi o nepouzdanim parametrima te unatoč općepoznatim okolnostima koje ukazuju da navedeni podaci u cijelosti i potpuno ne odražavaju stvarno stanje stvari, oni ipak predstavljaju važeće zakonom propisane kriterije. Kao mjerodavan podatak o broju stanovnika uzet onaj iz službenog popisa 2011. jer svi drugi javno dostupni podaci predstavljaju isključivo neslužbene projekcije i procjene. Uzimajući u obzir i procjene iz publikacije Državnog zavoda za statistiku iz rujna 2020. koju Komora navodi kao mjerodavan izvor, skreće se pozornost da prema mjerodavnim odredbama Zakona o javnom bilježništvu kod utvrđivanja broja javnobilježničkih mjesta nisu relevantne pojedine dobne skupine stanovništva, već isključivo ukupan broj stanovnika, i to na području pojedinog općinskog suda. S obzirom da navedeni podaci trenutno nisu dostupni, sve projekcije bazirane na drugačije iskazanom broju stanovnika ne mogu biti točne niti relevantne u smislu navedenih zakonskih kriterija. Prema popisu iz 2011. Republika Hrvatska imala je 4.284.889 stanovnika, a njihovom prostornom distribucijom na području pojedinih općinskih sudova moguće je utvrditi dodatnih 299 mjesta. I kada bi se u obzir uzele projekcije ukupnog smanjenja broja stanovnika te kada bi se projekcija ukupnog broja stanovnika uzela kao mjerodavna za utvrđivanje ukupnog broja javnobilježničkih mjesta, broj mogućih javnobilježničkih mjesta po kriteriju broja stanovnika bio bi tako ukupno smanjen samo za 33 mjesta u odnosu na mogućih 299. Članak 6. Zakona o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, broj 67/18) za područje Republike Hrvatske ustanovljava devet trgovačkih sudova, pa je, uzimajući u obzir raspoložive službene podatke o broju stanovnika te broju pravnih osoba i obrta, sukladno kriterijima iz članka 16. Zakona moguće utvrditi dodatnih 655 javnobilježničkih mjesta. S obzirom da je ovim Prijedlogom predloženo povećanje od svega 28 mjesta, uz ukidanje još dva mjesta koja već dulje vrijeme nisu popunjena, jasno je da činjenica smanjena ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj nije zapreka predloženom povećanju broja javnobilježničkih mjesta. Na području svakog općinskog suda na kojem je ovim Prijedlogom predloženo povećanje broja javnobilježničkih mjesta prema zakonskim kriterijima postoji mogućnost njihovog povećanja te je predloženo povećanje u tom smislu zapravo vrlo malo. Činjenica smanjenih gospodarskih aktivnosti sama po sebi također nije odlučna za utvrđivanje broja i rasporeda javnobilježničkih mjesta pa se ne može govoriti o neopravdanosti prijedloga o povećanju. Ona je propisana kao mogući korektiv, ali je samo jedan u nizu parametara o kojima treba voditi računa pri utvrđivanju javnobilježničke mreže, prvenstveno s obzirom na to da javni bilježnici poduzimaju niz službenih radnji koje ne ovise o gospodarskim kretanjima. Upravo iz navedenog razloga Prijedlogom je i propisano otvaranje većeg broja javnobilježničkih mjesta na području Grada Zagreba odnosno na područjima Općinskog suda u Rijeci i Općinskog suda u Splitu. Podsjeća se i da se pitanje dostupnosti javnobilježničkih usluga u mjestima u kojima nisu određena sjedišta javnih bilježnika postojećim mehanizmima Zakona o javnom bilježništvu nije uspjelo riješiti na odgovarajući način te da imenovani javni bilježnici uglavnom ne iskazuju interes za sudjelovanje u održavanju uredovnih dana izvan svojih službenih sjedišta. Iz navedenog su razloga u prijedlog izmjene Pravilnika o službenim sjedištima uključene i inicijative jedinica lokalne samouprave koje su ukazale da u tim mjestima postoji interes te zadovoljavajuća razina pravnog prometa za otvaranje javnobilježničkih mjesta. Predstojećim normativnim aktivnostima planirano je širenje odnosno uvođenje dodatnih nadležnosti javnih bilježnika, što je također utjecalo na prijedlog povećanja broja javnobilježničkih mjesta. Kontinuirano povećanje odobrenih mjesta javnobilježničkih prisjednika također ukazuje da javnobilježnički uredi općenito imaju zadovoljavajuća radna opterećenja koja ne iziskuju da imenovani javni bilježnici osobno poduzimaju sve službene radnje. Iako su javni bilježnici izrijekom isključeni iz primjene Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu, Europska komisija u više je navrata ukazala na nužnost liberalizacije javnobilježničke službe, smanjenje ograničenja u pristupu javnom bilježništvu kao profesiji te smanjenje svih ograničenja i opterećenja koje postojeći ustroj javnobilježničke službe ima za građane i poslovne subjekte, a što je također uzeto u obzir u ovom Prijedlogu. U kontekstu svih iznesenih činjenica sasvim sigurno ne postoji opasnost da će ovim Prijedlogom biti narušeni samostalnost i neovisnost te dostojanstvo i dignitet javnobilježničke službe, kao ni njezina uloga u našem pravnom sustavu niti se na bilo koji način u pitanje može dovesti opstojnost javnih bilježnika. Sukladno proceduri utvrđenoj u članku 16. Zakona o javnom bilježništvu, o izrađenom Prijedlogu zatražena su mišljenja svih nadležnih sudova te županija, koje su, s aspekta daljnjeg razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prijedlog povećanja broja javnobilježničkih mjesta uglavnom podržale. Prije upućivanja u provedbu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Prijedlog je u nekoliko navrata raspravljen i s predstavnicima Hrvatske javnobilježničke komore i pojedinih javnobilježničkih zborova, na čiji su prijedlog i predložena pojedina nova sjedišta javnih bilježnika.
6 GRGA KOSTELAC PRAVILNIKO IZMJENI PRAVILNIKA O SLUŽBENIM SJEDIŠTIMA JAVNIH BILJEŽNIKA Obzirom građani ne mogu vršiti promet nekretnina i povezane prijepise, upise, otpise, prijenose, zabilježbe, zaloge odnosno bilo koji posao vezan za upise i zabilježbe u zemljišnim knjigama bez ovjere potpisa kod javnog bilježnika, tada je sukladno obvezi koju je zakonodavac nametnuo vlasnicima i drugim nositeljima prava prilikom raspolaganja nekretnina, potrebno omogućiti jednostavan pristup usluzi javnih bilježnika prilikom sklapanja nekretninskih poslova odnosno raspolaganja vlasničkim pravima. Sukladno tomu zakonodavac treba brinuti o uredovnim vremenima javnih bilježnika u blizini svakog zemljišnoknjižnog odjela najmanje tri dana tjedno (obvezno ponedjeljkom i petkom kada su najveće potrebe) po četiri sata. Naravno kako bi i svako sjedište općine moralo imati berem jedno javnobilježničko mjesto zbog raznih potreba ovjera potpisa, ugovora itd. Ako zakonodavac smatra kako određene općine nemaju potrebe za sjedištem ureda javnog bilježnika tada se postavlja pitanje - kakva je potreba postojanja takve općine?! Primljeno na znanje Jedan od razloga pristupanja izmjenama Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika bilo je i nastojanje za povećanjem dostupnosti javnobilježničkih usluga. Kroz predstojeće daljnje izmjene normativnog okvira koji se odnosi na statusna pitanja javnih bilježnika i javnobilježničke službe potražit će se dodatna rješenja kako bi se i u manjim mjestima osigurala dostupnost javnobilježničkih usluga.
7 GRAD CRIKVENICA PRAVILNIKO IZMJENI PRAVILNIKA O SLUŽBENIM SJEDIŠTIMA JAVNIH BILJEŽNIKA Grad Crikvenica, mišljenja je da ne postoje razlozi za otvaranje još jednog javnobilježničkog mjesta pored postojećeg koje zadovoljava potrebe čitavog područja Grada Crikvenice. Nije prihvaćen Sukladno zakonom utvrđenim kriterijima za određivanje broja javnobilježničkih mjesta, na području Općinskog suda u Crikvenici postoji mogućnost povećanja broja javnobilježničkih sjedišta, a s obzirom da je Grad Crikvenica sjedište navedenog područja i najveća jedinica lokalne samouprave na ovom području, povećanje broja mjesta predloženo je upravo u ovom Gradu. Prijedlog izmjena Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika u dijelu koji se odnosi na područje Općinskog suda u Crikvenici te sjedišta javnih bilježnika u Crikvenici podržan je od strane nadležnog općinskog suda.
8 Andjelko Stanic PRAVILNIKO IZMJENI PRAVILNIKA O SLUŽBENIM SJEDIŠTIMA JAVNIH BILJEŽNIKA https://www.tportal.hr/biznis/clanak/fina-odgovorila-suosnivacu-nanobita-poslovanje-je-moguce-pokrenuti-bez-odlaska-na-salter-20210402 FINA FINA je objavila da već preko godinu dna osniva tvrtke online. Dakle javni bilježnici taj posao gube i dolazi do smanjenja poslova. Dvojnost sustava jer fINA to ne naplaćuje, pristojbe, PDV itd, niti naknadu po tarifi pa je to ujedno nelojalna utakmica. To je protivno od bilo kakvih monopola na tržištu. Druga je općepoznata činjenica da su javni bilježnici izgubili do 15% prometa od kada su javne ovlasti ovjere ugovora o prometovanje motornim vozilima ali i punomoći koje javne ovlasti vrše nepoznati zaposlenici bez osobe odgovornosti a za pravnu osobu CVH d.d. Mnogi istaknuti protivnici bilježnika, a među njima ima čak i ministra koji prikriveno rade protiv, su upravo vlasnici dionica te firme, koja jedina u uvjetima pandemije cvate, kupuje nove prostore itd. Svi dokumenti koji se izdaju sa QR codom ne trebaju se ovjeravati, pa je sve manje ovjera prijepisa. Odvjetnici iako nemaju javne ovlasti barataju sa tim dokumentima, pa kada elektronskim potpisom potpišu svoj podnesak redovito fingiraju da su „ovjereni“ i prilozi, sve suprotno čl. 230 ZPP-a ali u praksi daljnji gubitak poslova. Pristup zemljišnim knjigama ima 4.000 odvjetnika, kao i trgovačkom sudu, pa nikakvi ekskluzivite nije aktualan. Međutim aktualna je jb pristojba (prihod proračuna) sudska pristojba (prihod proračuna) te naknada javnog bilježnika uvećana za PDV. U Odnosu na odvjetnike smo skuplji 40 %, a u odnosu na FINU 70%, i uz to imam oktroiranu tarifu propisanu od Ministarstva, koja se kontinuirano smanjuje. Pored svih statističkih pokazatelja koje su iznijeli kolege prethodno koji ukazuju na opći pad svih aktivnosti gospodarstva, banaka itd uslijed krize, pandemije i prometnih blokada kao nus pojava koji su apsolutno točni, može se doći samo do jednog zaključaka da bi trebalo izvršiti smanjenje broja javnobilježničkih mjesta NI U KOM SLUČAJU NEMA MJESTA POVEČANJU BROJA JAVNOBILJEŽNIČKIH UREDA Za pravo ne dajemo otkaze kako iz razloga što je kvalitetne i trenirane službenike teško dobiti, tako i iz razloga što je to preporuka VLADE REPUBLIKE HRVATSE , odnosno tijela EU i za to dobivamo velike novce – zadužujemo se. Svi oni anonimusi koji su bili povećanje broja javnih mjesta i oni naši zvaničnici koji ne znaju odakle dokumenti u Komoru stižu zapravo rade protivno interesima pravosuđa, pravnog sustava, kvalitetne pravne usluge i ponašaju se koruptitvo (pošto se zna tko će na ta mjesta biti imenovan). Kako je kolegama ugrožena egzistencije, i sva ulaganja tijekom 26 godina službe, od edukacije, do izgradnje kadrova, dana base i samih poslovnih prostora, tko god ovo čita neka zna da bez upotrebe svih pravnih sredstva i instrumenata demokratskog društava neće nitko ostati anoniman ni bez odgovornosti Stoga predlažem anonimusima u ministarstvu da rade za pravosuđe,a ne protiv, na način da bez odgode prekinu bilo kavu aktivnost na povećanju jb mjesta, a aktiviraju se na tome da na cijelom teritoriju može funkcionirati jb služba, posebno u akvatoriju, gdje bi dozvoljeni rad umirovljenih javnih bilježnik od par sati tjedno sve riješio. Javnim bilježnicima preporučam da korigiraju svoje troškove u smislu OT, da ih prikazuju i naplaćuju, a da se prihvate edukacije kako bi kao e-građani mogli zastupati sve one koji to nisu. Informatizacija se ne može zaustaviti,. No u Estoniji koja je br. 1 u EU 60 % građana ne koristi Internet bankarstvo. Ako govorimo specijalističkim znanjima koja ponajviše ovise o kontinuiranoj praksi kao što je upis u sudski registar slobodan bio ustvrditi da 80% odvjetnika nije u stanju to napraviti za stranku bez bilježnika. Stoga će dugo dugo trebali naša usluga, a kao prvo vlastita informatička, tehnička, i matematička pismenost. Financijska pismenost- PUDUČNOST KE ELEKTRONSKI POTPIS PO OPUNOMOĆENIKU gdje su kolege odvjetnici u praksi poprilično odmakli kolegijalno i iskreno svih pozdrvaljam Nije prihvaćen Izmjene Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika predložene su sukladno kriterijima za određivanje broja javnobilježničkih mjesta iz članka 16. Zakona o javnom bilježništvu (NN, br. 78/93, 29/94, 16/07, 75/09 i 120/16), a intenzitet prometa u pojedinim javnobilježničkim uredima može biti isključivo eventualni korektivni faktor sukladno odredbi stavka 5. ovog članka.
9 Aljoša Gojanović PRAVILNIKO IZMJENI PRAVILNIKA O SLUŽBENIM SJEDIŠTIMA JAVNIH BILJEŽNIKA, Članak 1. Kao javni bilježnik izvan službe, koji je godinama održavao uredovne dane na području dvije općine prostorno bliske sjedištu ureda, mogu reći kako podržavam ideju približavanja javnobilježničke službe građanima i upravo je to bila moja intencija i primarna vodilja za održavanje uredovnih dana. Međutim, trebalo bi u svakom pojedinačnom slučaju provesti test razmjernosti u situacijama kada jedinice lokalne samouprave traže otvaranje javnobilježničkog mjesta na svom području jer realne mogućnosti često nisu u skladu sa željama. Kako svaka općina nema poslovnicu banke, sjedište suda, dovoljni broj registriranih pravnih osoba i sl. tako ne treba imati niti sjedište javnog bilježnika ako gospodarski i pravni promet nije takvih razmjera da bi opravdao otvaranje javnobilježničkog mjesta. Upravo tome i služe zakonom propisani uredovni dani jer osiguravaju dostupnost službe te se primarno temelje na socijalnim motivima približavanja javnih bilježnika građanima. Primljeno na znanje Kroz predstojeće daljnje izmjene normativnog okvira koji se odnosi na statusna pitanja javnih bilježnika i javnobilježničke službe potražit će se dodatna rješenja kako bi se i u manjim mjestima osigurala dostupnost javnobilježničkih usluga. Navedenim rješenjima nastojat će se uravnotežiti nastojanja jedinica lokalne samouprave da u njima bude službeno sjedište javnih bilježnika odnosno težnja za osiguranjem što veće dostupnosti javnobilježničkih usluga s opstojnošću i održivošću poslovanja javnobilježničkih ureda.