Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Zoran Paškvan Zabrane, Članak 45. članak 45..obaveza tijela koji upravlja lukom je da na vidljivom mjestu postavi tablu s zabranjenim radnjama unutar luke.. Prihvaćen Prihvaća se.
2 Zoran Paškvan Ukrcaj i iskrcaj putnika, tereta i vozila, Članak 32. članak 32...tijelo koje upravlja lukom, plovni i PLUTAJUĆI objekti prilikom ukrcavanja,iskrcavanja, prekrcavanja putnika, tereta i vozila, ULASKA i SILASKA OSOBA s PLUTAJUĆIH I PLOVECIH objekata moraju poduzeti potrebne mjere u cilju otklanjanja bilo kakve opasnosti za sigurnost ljudi i imovine, te zaštitu mora od onečišćenja. Prihvaćen Prihvaća se.
3 Luka Vukić Tijelo koje upravlja lukom, Članak 12. Uzimajući u obzir kompleksnost i sadržajnost poslova koje obavljaju navedene institucije, prijedlog je da podaci budu vidljivi svim dionicima putem mrežnih stranica individualne luke, a posebice visokoškolskim učilištima koje s vlastitim kapacitetima i mogućnostima navedenim načinom mogu vršiti kontinuirani monitoring i nadzor aktivnosti, te nadalje koristiti generirane podatke za izradu znanstvenih i stručnih istraživanja. Prihvaćen Prihvaća se.
4 Luka Vukić Tijelo koje upravlja lukom, Članak 10. Studija ili elaborat kojom se utvrđuje minimalni standard sigurnosti plovidbe, pristajanja, sidrenja i boravka brodova prilikom uplovljavanja u luku uzimajući u obzir meteorološko-oceanografska i hidrografska obilježja lučkog područja, tehničko-tehnološka obilježja lučke infrastrukture i plovnih objekata, mora obuhvaćati i prometno-plovidbena obilježja, mjere maritimne sigurnosti u pogledu plovidbe i boravka pomorskih objekata i zaštite mora od onečišćenja s pomorskih objekta te postupke u izvanrednim okolnostima po sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Nadalje, s obzirom na konstantna odstupanja u vrijednostima i načinu prikupljanja podataka u sustavu CIMIS te personalnih baza podataka pojedinačnih luka, a uzimajući u obzir važnost izrade dokumenta koji bi propisao norme sigurnosti plovidbe kao esencijalne komponente luke kao entiteta, predlaže se da svaka luka bez obzira na kriterije koji su redundantni i zanemarivi s obzirom na procese koje definiraju (sigurnost plovidbe, zaštita okoliša i sl.) ima obvezu izraditi navedenu studiju, prilagođenu veličini, kapacitetima, lučkom području i ostalim bitnim elementima koji definiraju individualnu luku. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Usvaja se prijedlog sistematizacije mjera koje predmetna studija mora obuhvatiti, te je u skladu s navedenim noveliran članak 10. stavak 3. Pravilnika. Člankom 10. Pravilnika utvrđeno je kako Studija sigurnosti plovidbe, pristajanja, sidrenja i boravka u luci i lučkom području kojom se utvrđuju mjere sigurnosti tijekom plovidbe, pristajanja, sidrenja i boravka za pojedine vrste plovnih objekata koje uobičajeno uplovljavaju u luku, mjere zaštite morskog okoliša od onečišćenja s plovnih objekata i mjere u slučaju izvanrednog događaja, izrađuje se za luke otvorene za javni promet od značaja za Republiku Hrvatsku i luke posebne namjene – industrijske luke i brodogradilišne luke, kao i za luke otvorene za javni promet županijskog značaja koje udovoljavaju sljedećim kriterijima iskazanima u prosječnim vrijednostima tijekom proteklih pet godina, prema podacima iz sustava CIMIS. Pored navedenog, lučka kapetanija rješenjem može obvezati odnosno izuzeti pojedinu luku od obveze izrade predmetne Studije. Navedenim odredbama obuhvaćene su sve luke u koje pristaju plovni objekti koji su predmet svrsishodnosti izrade predmetne Studije u pogledu primjene odgovarajuće razine sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života, imovine i morskoga okoliša. U skladu s navedenim, nositelj ne usvaja prijedlog obveze izrade predmetne Studije za sve luke, što bi podrazumijevalo i uključivanje luka lokalnog značaja, primjerice za sportsku i sličnu namjenu.
5 JANA LEGOVIĆ Prihvat i razvrstavanje otpada i ostataka tereta, Članak 68. Na koji način operater OSIGURAVA sakupljanje, skladištenje i obradu? Jedini način je da sam provodi sakupljanje, skladištenje i oporabu/zbrinjavanje otpada, što su svi postupci gospodarenja otpadom za koje je potrebno ovlaštenje, odnosno dozvola za gospodarenje otpadom u smislu ZOGO. Djelomično prihvaćen Primjenjuje se odgovor iz komentara na članak 57.
6 JANA LEGOVIĆ Predaja brodskog otpada, Članak 66. st.7. "Ovjerena potvrda o isporuci otpada" iz priloga 2. je potvrda bez polja/mjesta za ovjeru. Potvrda bi trebala imati polje za ovjeru od stane operatera lučkog uređaja, kao potvrdu da je navedeni otpad zaprimljen i ovjeru brodara/agenta da je navedeni otpad predan. Ako isto ne vrijedi, onda bi trebalo navesti da je predstavnik operatera lučkog uređaja za prihvat (kako je i navedeno u zaglavlju obrasca) odgovoran za izdavanje iste i da ona vrijedi bez ovjere. Prihvaćen Prihvaća se.
7 JANA LEGOVIĆ Plan za prihvat i rukovanje otpadom u lukama, Članak 63. (komentar kao i za čl. 57) PRIHVAT je tehnološki proces, a ne postupak gospodarenja otpadom u smislu ZOGO. Djelomično prihvaćen Primjenjuje se odgovor iz komentara na članak 57.
8 JANA LEGOVIĆ PRIJAVLJIVANJE, PREDAJA, PRIHVAT, SAKUPLJANJE I ZBRINJAVANJE OTPADA S BRODOVA, Članak 57. Trebalo bi točno definirati što se podrazumijeva po pojmom PRIHVAT OTPADA jer taj termin nije definiran Zakonom o održivom gosp. otpadom (ZOGO), odnosno taj termin je tehnološki proces ali ne smatra se dijelnost (postupak) gospodarenja otpadom, već se sukladno tom zakonu definiraju SAKUPLJANJE, PRIJEVOZ, SAKUPLJANJE U RECIKLAŽNO DVORIŠTE I PRIVREMENO SKLADIŠTENJE VLASTITOG OTPADA (postupci koji bi bili "bliski" PRIHVATU OTPADA). To su različiti postupci od kojih svaki ima svoje specifičnosti i način udovoljavanja uvjetima za obavljanje djelatnosti, a samim time i način ishodovanja ovlaštenja za tu djelatnost. Ako se navodi da osoba treba biti upisana u OČEVIDNIK GOSPODARENJA OTPADOM, treba točno navesti koji je to očevidnik, s obzirom da ne postoji očevidnik osoba/objekata za postupak PRIHVATA. Sukladno ZOGO postoje očevidnici PRIJEVOZNIKA, POSREDNIKA, TRGOVCA, RECIKLAŽNIH DVORIŠTA (spominjem opet očevidnike koji bi bili najsličniji postupku "PRIHVATA"). Treba napomenuti da su trgovanje otpadom i sakupljanje otpada u rec. dvorište, a za koji je potrebno upis u određeni očevidnik, jedini postupci kod kojih osobe (trgovac/sakupljač) dolaze u posjed otpada. Ako će se raditi iznimka za "prihvat" otpada u lučke uređaje, onda to treba jasno definirati i u ZOGO. Ako postupak PRIHVATA izjednačimo sa SAKUPLJANJEM otpada, onda za taj postupak nije dovoljno biti upisan u očevidnik, već je potrebna dozvola. Također taj bi se otpad PRIHVAĆAO/SAKUPLJAO u lučki uređaj, što znači da bi lučki uređaj trebao udovoljiti propisanim uvjetima i zahtjevima u pogledu zaštite okoliša, a koji se odnose na SKLADIŠTENJE otpada (privremeno skladištenje) što također rezultira ishodovanjem dozvole za gospodarenje otpadom. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Prihvaća se prijedlog koji se odnosi na upis osobe koja je ishodila ovlaštenje za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom: sakupljanje, prijevoz, sakupljanje u reciklažno dvorište i privremeno skladištenje vlastitog otpada, na način da članak 57. točka 8. sada glasi: „operator lučkog uređaja za prihvat je tijelo koje upravlja lukom ili svaka pravna ili fizička osoba kojoj je tijelo koje upravlja lukom , u skladu s odredbama posebnih propisa, dala koncesiju za obavljanje registrirane lučke djelatnosti prihvata otpada na području luke otvorene za javni promet ili koja te poslove obavlja temeljem trgovačkog ugovora u luci posebne namjene.“ U dijelu prijedloga koji se odnosi na izmjenu postojećeg izrijeka „prihvat otpada“, ističemo kako je isti terminološki usklađen s izrijekom iz Direktive (EU) 2019/883 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, izmjeni Direktive 2010/65/EU i stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ, kao i međunarodne MARPOL Konvencije. Nadalje, izrijek „prihvat otpada“ odnosi se na pravovremenu sposobnost pružanja usluge prihvata brodskog otpada bez kašnjenja pri obavljanju lučkih i brodskih operacija, kako je utvrđeno Direktivom (EU) 2019/883. U tom pogledu nije moguće izmijeniti izrijek „prihvat otpada“.