Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Žarko Ljubić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | U današnje vrijeme COVID-19 kao i zbog opće uporabe interneta smatram da se stranke u postupku mogu izjašnjavati i putem email-a. Uprava /izvoditelj treba skenirti elaborate i dostaviti strankama na email adrese te tako omogućiti izjašnjavanje u postupku. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona već se propisuje uporaba e-oglasne ploče, čime će se dodatno digitalizirati sva postupanja, pa i način komunikacije sa strankama. |
| 2 | Termoplin d.d. | KATASTARSKA IZMJERA I TEHNIČKA REAMBULACIJA, Članak 172. | Predlažemo da članak 172. stavak 4. i stavak 5. Zakona glase: (4) Tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnopravnim tijelima koja se isključivo financiraju iz sredstava državnog proračuna te pravnim osobama u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neovisno od toga da li se financiraju iz proračuna ili ne, a koje su dužne Državnoj geodetskoj upravi dopustiti pristup i korištenje podataka iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, za izdavanje izvadaka, prijepisa, potvrda i preslika podataka iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, kada su im oni potrebni za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti, stvarni troškovi se ne naplaćuju. (5) Tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnopravnim tijelima koja se isključivo financiraju iz sredstava državnog proračuna te pravnim osobama u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neovisno od toga da li se financiraju iz proračuna ili ne, a koje su dužne Državnoj geodetskoj upravi dopustiti pristup i korištenje podataka iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, za pristup i korištenja podataka iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, kada te podatke koriste u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, stvarni troškovi se ne naplaćuju. | Nije prihvaćen | Člankom 67. Nacrta prijedloga Zakona već je propisano „ Za izdavanje izvadaka, ispisa, prijepisa i potvrda iz evidencija u kojima se vode podaci iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona te ostvarenje uvida u podatke ne naplaćuju se stvarni troškovi. Za pristup i korištenje podataka iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona putem mrežnih usluga ili druge elektroničke točke za pristup podacima, ne naplaćuju se stvarni troškovi.“ čime se osigurava predloženo. |
| 3 | Termoplin d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Člankom 68. Nacrta Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da se tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim javnopravnim tijelima za pristup i korištenje podataka iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, kada te podatke koriste u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, stvarni troškovi ne naplaćuju. Ujedno, člankom 172. Nacrta Zakona propisano je da se tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te javnopravnim tijelima koja se isključivo financiraju iz sredstava državnog proračuna za izdavanje izvadaka, prijepisa, potvrda i preslika podataka, odnosno za pristup i korištenje podataka iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, kada su im oni potrebni za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti, stvarni troškovi ne naplaćuju. U kontekstu gore navedenih odredaba, predlažemo da se iste dopune na način da se stvarni troškovi ne naplaćuju niti pravnim osobama u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neovisno od toga da li se financiraju iz proračuna ili ne, a sve obzirom na obvezu tih pravnih osoba da dostavljaju Državnoj geodetskoj upravi vlastite podatke sukladno predmetnom Zakonu. | Nije prihvaćen | Člankom 67. Nacrta prijedloga Zakona već je propisano „ Za izdavanje izvadaka, ispisa, prijepisa i potvrda iz evidencija u kojima se vode podaci iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona te ostvarenje uvida u podatke ne naplaćuju se stvarni troškovi. Za pristup i korištenje podataka iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona putem mrežnih usluga ili druge elektroničke točke za pristup podacima, ne naplaćuju se stvarni troškovi.“ čime se osigurava predloženo |
| 4 | Mile Božičević | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 15. | Stavak (6): "U zapisniku iz stavka 1. ovoga članka upisuju se i podaci o osobama koje se nisu odazvale na obilježavanje..." Na terenu, prilikom obilježavanja izvoditelj mora voditi brigu i o osobama koje nisu pristupile, te ih upisivati u terenski zapisnik?! To znači da bi svaki od terenaca, od strane izvođača, trebao kod sebe na terenu imati pisani dio operata te kopiju važećeg plana, kako bi instant odredio identifikaciju novonastalog stanja prema važećem planu te u terenski zapisnik iz operata prepisao sve trenutno upisane osobe + ZK stanje. Nemoguće, gubljenje vremena, a stranke koje su pristupile čekaju da izvoditelj prepiše podatke! Na terenskom zapisniku bi trebalo evidentirati samo stranke koje su pristupile na terenu te njihove izjave. Ovaj zapisnik u osnovi služi izvoditelju da na predočavanju uvjeri stranku da je njena čestica evidentirana na planu točno onako kako su dogovorili na terenu. Jedini vrijedan dokument, stranci, njenom susjedu i izvođaču je potpisana izjava s predočavanja, kopija plana s popisom koordinata. Prema popisu koordinata svaka stranka može kontrolirati položaj svoje kč., odnosno, izvođača, susjeda, katastar, Državu. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 15. se propisuje da se u zapisniku upisuju i podaci o osobama koje se nisu odazvale na obilježavanje, a zapisnik je jedan od dokumenata temeljem kojeg se izrađuju ostali dijelovi elaborata i to popisni list koji je osnova za provedbu postupka predočavanja te izrade katastarskog operata i osnivanja/obnove zemljišne knjige. |
| 5 | Mile Božičević | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 14. | Stavak (8): "Obilježavanje lomnih točaka granica zemljišta trajnim međnim oznakama u okviru ugovorenih poslova obavlja izvoditelj." Za proces kat.izmjere je najbitnije da susjedi zajednički pokažu lomu točku međe, ta da se kasnije na predočavanju slože (potpišu izvjavu) s tom koordinatom. Nije bitno kako je ta točka stabilizirana! Obilježavanje lomnih točaka granica zemljišta može se obaviti bilo kada poslije pokazivanja međa i potpisane izjave, a sve prema snimljenim i usuglašenim koordinatama od strane susjeda. Stranka, kao i njen susjed, prema potpisanoj koordinati, mogu svaki dan, više puta dnevno, provjeravati jel ta lomna točka na istom mjestu kako su i pokazali, bez obzira jel točka trajno stabilizirana ili ne! To nam govori da je točka definirana koordinatama a ne stabilizacijom. Ako se stabilizacija uništi, ponovono ćemo prema koordinatama obnoviti stabilizaciju točke. Već 100 godina prema pravilnicima i zakonima predajemo "POPIS KOORDINATA", a ta koordinata ni danas još nema primjenu. Dosadašnje iskustvo u katastarskim izmjerama govori da su sve "bitne" međe unutar kat.općine stabilizirane od strane samih mještana i korisnika prostora. Ovim stavkom evidentno se tjera izvoditelja da stabilizira svaku lomnu točku u kat.općini. Ima li to smisla i svrhe? Svaka stranka ima popis koordinata svake svoje čestice te kad se ukaže potreba svaku lomnu točku može provjeriti ili obnoviti na terenu. Ako ispoštujemo ovaj članak, da li će sve lomne točke u kat.općini biti trajno stabilizirane!? Nemoguće! Jedino ćemo u DKPu imati sve točke s oznakom stabilizacije, dok na terenu to neće biti slučaj. u DKPu bi se trebale evidentirati stabilizacije samo točaka koje su "viječno" trajno stabilizirane, ograde, međno kamenje za koje se susjedni vlasnici brinu i održavaju ih. Sve točke koje izvođač stabilizira tokom izjere sklone su nestanku, uništenju. | Primljeno na znanje | Člankom 25. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisuje se da su granice katastarskih čestica određene lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama. U trenutku utvrđivanja položaja lomne točke neophodne je imati obilježene lomne točke, a katastarske čestice se osnivaju Odlukom o stavljanju u službenu uporabu katastarskog operata odnosno pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku te se tek tada koordinate osnovanih katastarskih čestica mogu koristiti za jednoznačnu obnovu lomnih točaka međa u bilo kojem trenutku. |
| 6 | Mile Božičević | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 20. | Članak 50.a, Stavak (4): "...te akti o tome može li se zgrada rabiti u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje gradnja, prilog su popisnom listu." -akt za zgradu prilaže se dokumentaciji o čestici!? -Akti za sve zgrade na čestici ili samo za one koje izvoditelj prikupi?!?! Popisni list - info o čestici (vlasnici, raspis uporaba, identifikacija) Kopija plana+koordinate - definiran položaj poligona čestice. Izjava - suglasnost za česticu Akt - info o pojedinoj zgradi na kč., Većina navedenih dokumenata su informacija o čestici samo je akt o gradnji informacija o pojedinoj zgradi. Mješaju li se ovdje kruške i jabuke?! | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 20. se propisuje da se na predočavanje elaborata mogu donijeti akte o tome može li se zgrada rabiti u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje gradnja. U postupku predočavanja elaborata katastarske izmjere osobe potvrđuju da su im podaci o katastarskim česticama predočeni te potpisuju izjavu kojom potvrđuju da su suglasne s predočenim podacima o katastarskim česticama u popisnom listu i izvodu iz katastarskog plana s koordinatama katastarske čestice, kao i da su upoznate s posljedicama ne prilaganja akata o tome može li se zgrada rabiti. |
| 7 | Mile Božičević | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 19. | Stavak (4): "... najmanje 30 dana prije početka predočavanja." 30 dana prije početka predočavanja!? Ispada da se stranke više trebaju pripremati za predočavanje nego za obilježavanje, a predočavanje je samo uvid u ono što su obilježili... Izvoditelj može bit spreman za predočavanje cca 2 dana poslije omeđenja, čemu čekati 30 dana?! | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 19. se propisuje da se osobe iz stavka 1. ovoga članka pozivaju na predočavanje elaborata katastarske izmjere dostavom poziva javnom objavom na oglasnoj ploči Državne geodetske uprave koji se objavljuje najmanje 30 dana prije početka predočavanja i sadrži informaciju o danu predočavanja za svaku pojedinu katastarsku česticu odnosno popisni list. |
| 8 | Mile Božičević | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 15. | Stavak (8): U katastarskoj izmjeri ne bi trebalo biti spornih međa! Strankama koje se ne slažu s granicama katastarske čestice ili s novim raspisom operata treba omogućiti da im se "preuzme" stanje važećeg oparata. Na način da se čestica grafički homogenizira prema snimljenoj okolini a trenutni oprat prepiše u novi. Takva čestica bi trebala imati oznaku da je ostala u katastru zemljišta. Na ovaj način problematične stranke nemaju mogućnost prigovaranja i stopiranja katastarske izmjere. Jedino što im preostaje je da u privatnom postupku, o vlastitom trošku česticu prenesti iz katastra zemljišta u kat. nekretnina. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 14. se propisuje slučaj ako neka od osoba koje su se odazvale na poziv nisu suglasne s obilježenim lomnim točkama granica zemljišta na granici njihovih katastarskih čestica, da se takve katastarske čestice iskazuju u elaboratu katastarske izmjere, a granica se označava spornom. Time se uređuje postupak kako bi se elaborat katastarske izmjere mogao dovršiti ne ulazeći u međusobne odnose stranaka. |
| 9 | Mile Božičević | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 15. | Stavak (3): "..." - ovo je terenski zapisnik, a sigurno će se ispunjavat u uredu. Nema smisla da izvoditelj po terenu obilazi čestice za koje se nitko nije odazvao te prepisuje podatke iz važećeg operata u zapisnik kako bi ga na kraju sam potpisao. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 15. se propisuje da se u zapisniku upisuju i podaci o osobama koje se nisu odazvale na obilježavanje, a zapisnik je jedan o dokumenata temeljem kojeg se izrađuju ostali dijelovi elaborata i to popisni list koji je osnova za provedbu postupka predočavanja te izrade katastarskog operata i osnivanja/obnove zemljišne knjige. |
| 10 | Mile Božičević | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 15. | Stavak (1): "U postupku obilježavanja granica zemljišta izvoditelj vodi zapisnik..." PROBLEM: "postupak obilježavanja" - koji je to postupak, gdje je definiran? Prema čemu se vodi zapisnik: - prema trenutno važećim česticama? - prema novonastalim česticama? - prema prisutnoj stranci? RJEŠENJE: Zapisnik (terenski) vodi se za novonastalu česticu u kojem se kratko opiše tijek međe novonastale čestice, te se stranka koja je pristupila za novonastalu česticu na kraju zapisnika potpiše kao znak suglasnosti. Ovaj zapisnik prvenstveno služi izvoditelju i stranci da usuglase, provjere, da li je novonastala čestica kartirana onako kako je dogovoreno na terenu. | Primljeno na znanje | Način prikupljanja i obrade podataka, izrade digitalnog ortofotoplana te poslove koji se provode u okviru katastarske izmjere, propisuju se Pravilnikom iz članka 23. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 11 | Mile Božičević | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 14. | Stavak (7): "U postupku obilježavanja lomnih točaka..." - Obilježavanje bi stranke morale obaviti samostalno, to je njihovo pravo i obveza! Izvoditelj može naknadno, po potrebi, privremene međne oznake zamijeniti trajnima. | Nije prihvaćen | Člankom 25. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisuje se da su granice katastarskih čestica određene lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama. |
| 12 | Mile Božičević | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 14. | Stavak (1): "...u roku koji je određen pozivom..." - da li izvoditelj mora biti stalno dostupan stranci unutar tog roka? -mora li stranka preciozno pokazati svaku lomnu točku čestice ili može s jednog kraja čestice pokazati drugi kraj čestice ili pak' opisno definirati česticu (uz potok, do puta pa uz šumu nazad)? Rješenje: Osobe su dužne od dana početka izmjere do roka koji je određen pozivom zajedno sa susjedima obilježiti lomne točke granica zemljišta. U vrijeme koje je određeno pozivom osoba izvođaču pokazuje obilježene međe. | Prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 14. stavak 1. mijenja se tako da glasi „Osobe iz članka 45. ovoga Zakona na području na kojemu se provodi katastarska izmjera dužne su na dan koji je određen pozivom iz stavka 2. ovoga članka pokazati lomne točke granica zemljišta za koja će se osnovati katastarske čestice sukladno odredbama ovoga Zakona.“ |
| 13 | Mile Božičević | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 12. | Stavak (6): "Površine katastarskih čestica..." -tebalo bi dodati da zbroj površina uporaba na čestici ne mora biti jednak površini čestice! Ako na čestici imamo više od dvije uporabe ovaj uvjet je nemoguće zadovoljiti, jer koordinate mjerimo na centimetar (2 decimale), a samim tim nam je površina na 4 decimale. Na dokument raspisa operata dodati napomenu da zbroj površina uporaba ne mora biti jednak površini čestice a sve zbog zaokruživanja površina na m2. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 12. propisano je da površine katastarskih čestica te površine njihovih dijelova koji se upotrebljavaju na različite načine su površine u službenoj ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 12. stavka 1. Zakona, a iskazuju se u kvadratnim metrima. Način tehničkog rješavanja navedene problematike uredit će se pripadajućim podzakonskih aktima i specifikacijama kao prilog tim aktima. |
| 14 | Mile Božičević | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 12. | Stavak (2): "Podaci o granicama katastarskih čestica prikupljaju se..." - da li se to misli na snimanje obilježenih međa ili na samo obilježavanje? | Primljeno na znanje | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 14. propisano je da obilježavanje lomnih točaka granica zemljišta trajnim međnim oznakama u okviru ugovorenih poslova obavlja izvoditelj a osobe iz članka 45. Nacrta prijedloga Zakona dužne su pokazati lomne točke granica. Članak 12. stavak 2. odnosi se na prikupljanje podataka o lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti a na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama uz sudjelovanje osoba iz članka 45. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 15 | MATIJA PAVIŠIĆ | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 43. | Izmijeniti čl. 90.b stavak (4) da glasi: „Poziv na oglasnoj ploči Državne geodetske uprave objavljuje nadležni ured za katastar nekretnina.“ Općenito, predočavanje elaborata strankama u postupku trebao bi vršiti nadležni ured za katastar nekretnina budući da ovlašteni geodetski izvoditelji nisu javnopravna tijela. Obzirom da je rezultat predočavanja elaborata rješenje s popisom koordinata doneseno u upravnom postupku, elaborat bi trebao biti predočen strankama od strane nadležnog ureda za katastar. | Nije prihvaćen | Obavljanjem stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta i katastra nekretnina u smislu Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti podrazumijeva se pružanje usluga obavljanja terenskih mjerenja i prikupljanja podataka s izradom geodetskih elaborata koji služe za održavanje katastra zemljišta te geodetskih elaborata koji služe za održavanje katastra nekretnina. Navedene stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni inženjer geodezije sukladno Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti. |
| 16 | MATIJA PAVIŠIĆ | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 35. | Izmijeniti čl. 70.b stavak (3) da glasi: „Poziv na oglasnoj ploči Državne geodetske uprave objavljuje nadležni ured za katastar nekretnina.“ Općenito, predočavanje elaborata strankama u postupku trebao bi vršiti nadležni ured za katastar nekretnina budući da ovlašteni geodetski izvoditelji nisu javnopravna tijela. Obzirom da je rezultat predočavanja elaborata rješenje s popisom koordinata doneseno u upravnom postupku, elaborat bi trebao biti predočen strankama od strane nadležnog ureda za katastar. | Nije prihvaćen | Obavljanjem stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta i katastra nekretnina u smislu Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti podrazumijeva se pružanje usluga obavljanja terenskih mjerenja i prikupljanja podataka s izradom geodetskih elaborata koji služe za održavanje katastra zemljišta te geodetskih elaborata koji služe za održavanje katastra nekretnina. Navedene stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni inženjer geodezije sukladno Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti. |
| 17 | IVONA ČARAPAR | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 5. | Možda je vrijeme da prestanemo sakupljati podatke o načinu uporabe zemljišta. Ili barem razmisliti koja im je uistinu svrha. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona propisuje se da katastarski operat sadrži podatke o katastarskim česticama, zgradama, područjima posebnih pravnih režima na zemljinoj površini što uključuje i podatke o načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova. Svrha vođenja podataka o načinu uporabe katastarske čestice proizlazi iz propisanog značenja pojma, čl. 4. točka e) i f). ZDIKN-a. e) način uporabe zgrada je podatak o zgradama koji je definiran za istovrsne načine uporabe zgrada za potrebe provedbe ovoga Zakona te drugih propisa i akata proizašlih iz ovoga Zakona f) način uporabe zemljišta je podatak o katastarskim česticama koji je definiran za istovrsne načine uporabe zemljišta u gospodarskom smislu za potrebe provedbe ovoga Zakona te drugih propisa i akata proizašlih iz ovoga Zakona. |
| 18 | Ivan Delač | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 44. | U stavku 3 umjesto "30" treba biti "15" dana. Stavak 5 promijeniti: Rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka ne može biti kraći od 30 niti duži od 60 dana. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 36. propisano je da rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka ne može biti duži od 30 dana čime se osigurava učinkovitost u provedbi propisa. |
| 19 | IGOR MATIŠIĆ | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 35. | U članku 70. c. potrebno je dopuniti stavak 3. na način da je elaborat potrebno ponovno predočiti samo onim osobama kojima se nešto promijenilo (npr. međa i sl.) u odnosu na prvotni elaborat prije terenskog očevida | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 35. propisano je da ako se podaci u geodetskom elaboratu na temelju terenskog očevida mijenjaju, potrebno ih je ponovo predočiti. Upravo tim instrumentom osigurava se svim osobama u fazi izrade elaborata da zaštite svoje interese. Ukoliko neka od osoba odbija potpisati izjavu iz članka 70.b stavka 6. Nacrta prijedloga Zakona, podaci iz takvog geodetskog elaborata temelj su za izradu geodetskog elaborata i provedbu promjene podataka o katastarskoj čestici u katastarskom operatu temeljem geodetskog elaborata. |
| 20 | IGOR MATIŠIĆ | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 15. | Slažem se s kolegicom Vencl da sporna međa nije najbolje rješenje problema ukoliko dođe do različitog "pokazivanja" granica katastarskih čestica. Nositelji prava bi u pravilu trebali pokazati granice čestica na kojima imaju prava (posjed nije pravo), pa se postavlja pitanje što učiniti u slučaju ukoliko nositelj prava na čestici B pokaže nešto što apsolutno nema veze s dosadašnjim granicama iz postojećeg operata, a nositelj prava na čestici A se time ne slaže. Osobno sam vidio užasne zloporabe instituta sporne međe u kojem nositelj prava "A" pokazuje CIJELU susjedovu česticu "B". Različito su pokazali... rješenje prigovora po DGU je formirati spornu među, postupilo se po Zakonu... Zar je sporna međa u ovakvim situacijama rješenje problema? Zar nam podaci postojećeg operata baš ništa ne znače i mi nismo nimalo stručni da analiziramo povijest čestica i znamo gdje su se dosadašnje granice nalazile, nego će svaki nositelj prava svojevoljno pokazivati što god da ga je volja? Zar se nositelj prava na B treba "dogovoriti" s nositeljem prava na A (pristajati na ucjene)? Naravno da nismo suci, ali ovakve situacije su po meni nedopustive. Prednost se treba dati rješenju da ukoliko osobe međusobno nisu suglasne oko tijeka granica katastarskih čestica da se u elaboratu katastarske izmjere iskazuje onaj tijek međe koji je više u skladu s podacima dosadašnjeg katastarskog operata. Koji je daljnji problem sa spornim međama. Ne pokreće se postupak uređenja međe pred sudom. U većini slučajeva nakon provedbe izmjere nitko od stranaka ne pokreće postupak uređenja međe. Ovo indicira da međa uopće nije bila "sporna" već se najprije radi o ljudskom hiru. M eđa je sporna na katastarskom planu, ali isto tako nije pokrenut postupak uređenja međe pred sudom. Je li takva međa tijekom izrade elaborata sporna u smislu predloženog članka 70. u kojemu stoji "granice katastarskih čestica... u primjeni ovoga Zakona, smatraju se nespornim ukoliko u postupku izrade, koji uključuje i pregled i potvrđivanje elaborata, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa."? Međa je tijekom izrade geodetskog elaborata opet postala nesporna! Stanje u prostoru se mijenja i zato moramo imati nove izmjere da bi konačno utvrdili koordinate međa u 2021. g. u HTRS96/TM i maknemo se sa starih digitaliziranih planova. Popularno to zovemo izmjera "stvarnog stanja", ali ono ne može imati znak jednakosti sa uzurpacijama. Završno želim reći da su sporne međe isto problematične u slučaju određivanja granica prema katastarskim česticama koje će se upisati kao opća dobra. Kako se na općim dobrima ne može ostvarivati pravo vlasništva ili druga prava nameće se pitanje kako može neka fizička osoba "pokazati" granicu općeg dobra. Primjenom ovoga Zakona bi se prema općem dobru isto formirale sporne međe ukoliko se suglasno ne pokažu granice. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 14. se propisuje slučaj ako neka od osoba koje su se odazvale na poziv nisu suglasne s obilježenim lomnim točkama granica zemljišta na granici njihovih katastarskih čestica, da se takve katastarske čestice iskazuju u elaboratu katastarske izmjere, a granica se označava spornom. Time se uređuje postupak kako bi se elaborat katastarske izmjere mogao dovršiti ne ulazeći u međusobne odnose stranaka. Ako su granice katastarskih čestica sporne geodetski elaborat se za potrebe održavanja katastarskog operata ne izrađuje. |
| 21 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Kako je cilj ovih zakonskih izmjena provedba mjera iz Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja 2020., uređenje radnji u postupku izrade te pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata, te povećanje učinkovitosti u provođenju katastarske izmjere i izrade katastarskog operata katastra nekretnina, te obnove/osnivanja i dopune zemljišne knjige, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije pozdravlja i podržava takav smjer. Za uočiti je da će pojedine izmjene iz ovog nacrta prijedloga Zakona postići punu svrhu tek ako se istovremeno izvrše izmjene i u propisima kojima se regulira daljnja provedba podataka katastarske izmjere i ostalih geodetskih elaborata, pa ukazujemo na nužnost toga. Kako je HKOIG od strane Državne geodetske uprave zamoljena da svoje eventualne primjedbe i komentare dostavi izravno DGU, te je u međuvremenu održan i zajednički sastanak radi pojašnjenja pojedinih odredbi nacrta prijedloga Zakona, HKOIG je udovoljila molbi DGU temeljem čega na ovom javnom savjetovanju nećemo objaviti naše komentare po pojedinim stavkama, već će isti biti izravno dostavljeni Državnoj geodetskoj upravi. S obzirom na važnost Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina za obavljanje geodetske profesije, te značajne izmjene koje ovaj nacrt prijedloga Zakona donosi, trebat će posvetiti posebnu pažnju pri analizi i odlučivanju po datim komentarima i primjedbama, u čemu je Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije spremna ponuditi svoju punu suradnju. | Primljeno na znanje | U postupku donošenja Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga Zakona) razmotrit će se mišljenje Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije |
| 22 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 36. | Komentar koji se odnosi na aktualne izmjene i dopune Zakona, a koji je moguće dodati odnosi se na Članak 36. Stavak 5. Prijedloga izmjena i dopuna Zakona koji glasi: „Rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka ne može biti duži od 30 dana.“ Prijedlog je da se navedeni stavak izmjeni tako da glasi: „Rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka ne može biti duži od 30 dana, ni kraći od 15 dana.“ Obrazloženje: Sprječavanje davanja nerealno kratkog roka. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 36. propisano je da rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka ne može biti duži od 30 dana čime se osigurava učinkovitost u provedbi propisa. |
| 23 | GRGA KOSTELAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA | Ovim zakonom i podrednim propisima potrebno je precizno utvrditi ovlasti službenika i postupanje prilikom pregleda geodetskih elaborata te konkretno navesti razloge kada se geodetski elaborat koji je izrađen od ovlaštenog stručnjaka i koji sadrži sve potrebne sastavne dijelove može odbiti. Potrebno je konkretnije utvrditi odgovornost ovlaštenog inženjera geodezije za izmjene podataka službene evidencije (izmjerom i elaboratom) pogotovo za podatke lomnih točaka utvrđenih na terenu, obzirom je isto meritum njegove općenite svrhe njegovog ovlaštenja i reguliranja geodetske djelatnosti te isto ne bi smjelo biti kontrole elaborata prilikom potvrđivanja elaborata već bi trebalo biti predmetom kontrole kvalitete geodetskih usluga odnosno nadzora nad njihovim radom. Jednostavno rečeno kad ovlašteni inženjer geodezije evidentira stvarni položaj međe je li to izvršeno točnošću i načinom propisanom zakonom i podrednim propisima - se ne može utvrditi pregledom elaborata u katastarskom uredu već kontrolom na terenu, a tumačenje službenika koji pregledavaju elaborat o tome gdje se stvarno nalazi utvrđena međa je prekoračenje ovlasti koje trenutno nije nedvojbeno propisano. | Primljeno na znanje | Nacrtom prijedloga Zakona propisuje se da sadržaj i oblik elaborata koji se izrađuju kao tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu te način njihove izradbe, pregledavanja i potvrđivanja propisuje glavni ravnatelj pravilnikom. Člankom. 178. važećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisana je provedba nadzora od strane geodetske inspekcije. |
| 24 | GRGA KOSTELAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA | Potrebno je precizno i nedvojbeno utvrditi koje radnje mora obaviti ovlašteni inženjer geodezije i njegovi suradnici prilikom obavljanja državne izmjere te izrade geodetskih elaborata, odnosno koje sve podatke mora prikupiti prilikom obavljanja terenskih radnji, te koje sve dokumente mora priložiti. Sadašnjim zakonom i podrednim pravilnicima navedena postupanja nisu dovoljno precizno propisana, a što dovodi do različitih postupanja te geodetskih usluga upitne kvalitete. | Primljeno na znanje | Odredbama Nacrta prijedloga Zakona u dijelu koji se odnosi na održavanje katastarskog operata katastra nekretnina, te održavanja katastra zemljišta propisana su postupanja osoba ovlaštenih za obavljanje stručnih geodetskih poslova a podzakonskim aktom iz članka 96. dodatno će se urediti sadržaj i oblik elaborata, način njihove izrade te pregledavanje i potvrđivanje istih. |
| 25 | GRGA KOSTELAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA | Potrebno je uvesti kontrolu kvalitete odnosno nadzor nad izvođenjem geodetskih usluga koje su regulirane ovim zakonom, te se utvrditi procedura kontrole, a čime bi se osiguralo povjerenje građana u postupanje ovlaštenih inženjera geodezije odnosno povjerenje u podatke službenih evidencija. Navesti ću jedan primjer kontrole; DGU bi trebao oformiti nekoliko timova sa dvojicom službenika koji bi nasumično; ovisno o broju predanih elaborata te broju snimljenih lomnih točaka; vršio kontrolu nad radom ovlaštenih inženjera geodezije odnosno prikupljenih podataka sa terena (snimljene lomne točke) i prikupljenih dokumenata odnosno izrađenog elaborata. Takvi timovi ne bi smjeli biti službenici zaposleni u katastarskih ispostavama odnosno područnim katastarskim uredima čime bi se osigurala nepristranost i kvaliteta nadzora, a predmet takvih nadzora ne bi trebale biti opremljenost ureda i sl. već konkretno nadzor nad podacima i dokumentima temeljem kojih su vršene promjene službenih evidencija koje vode DGU i zemljišne knjige. | Nije prihvaćen | Člankom. 178. važećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisana je provedba nadzora od strane geodetske inspekcije. |
| 26 | GRGA KOSTELAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA | Ako uistinu želimo jednog dana imati katastar nekretnina, barem za područja najvećeg interesa; područja najvećih gospodarskih aktivnosti, tada se svakim budućim geodetskim elaboratom, odnosno njegovom provedbom nakon potvrđivanja - MORAJU katastarske čestice katastra zemljišta koje su predmet elaborata; prevoditi u katastar nekretnina, odnosno uskladiti stanje na terenu sa evidencijama u katastru i zemljišnoj knjizi. | Primljeno na znanje | Provedbom članaka 45.-56. Nacrta prijedloga Zakona osigurat će se prevođenje katastarskih čestica katastra zemljišta u BZP pa i svakim pojedinačnim geodetskim elaboratom. |
| 27 | GRGA KOSTELAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA | Neke od predloženih izmjena su posljedica nereda zbog nerada Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG) i neispunjavanja zakonom propisanih obveza koje ta institucija ima, od kontrole kvalitete rada ovlaštenih inženjera geodezije do (ne)donošenja akata. Konkretan primjer je donošenje Standarda geodetskih usluga (izvan propisanog roka). Taj standard je samo formalno donesen, citiram očitovanje HKOIG nakon donošenja navedenog standarda: "Stav je Upravnog odbora Komore, a tako i stručnog tijela Komore – Odbora za etiku, stručna pitanja i propise, da Standard u konačnici treba biti kvalitetan dokument kojim će se u praksi postići svrha koja mu je Zakonom propisana. Standardom koji je sada donesen to se neće moći u potpunosti ostvariti, ali su za ovo donošenje presudne bile zakonske obaveze Komore, tj. postupanje Komore u skladu sa njezinom javnim ovlastima, a jedna od njih je i donošenje Standarda u zakonom propisanim rokovima, te je stoga Upravni odbor Komore odlučio pokrenutu postupak njegova donošenja što je u konačnici Skupština Komore i učinila." Osim takvog nakaradnog „izvršavanja“ obveza, HKOIG čak promovira tvrtke i osobe koje nemaju ovlaštenje za izvršavanje geodetskih poslova sukladno čl. 5. i 6. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti dok iste izvršavaju. DGU je nadležan za nadzor rada HKOIG te sukladno tomu treba brinuti o poštivanju pozitivnih propisa koje očito HKOIG ne poštuje, kao i za donošenju propisa koji će jasno i nedvojbeno navesti koje radnje i na koji način se za određenu vrstu reguliranih geodetskih usluga moraju izvesti od strane ovlaštenih osoba te brinuti da se isto poštuje. | Primljeno na znanje | Komentar se odnosi na obavljanje poslova Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije. |
| 28 | GRGA KOSTELAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Intencije ovih izmjena su dobre, a povećanje pravne sigurnosti uvijek poželjno. Dobar dio izmjena se odnosi na radnje kako bi se obavijestili vlasnici/posjednici/uživatelji nekretnina koji nisu ažurirali podatke o sebi odnosno promjene na nekretninama koje su nastale, a nisu sukladno zakonu prijavljene. Potrebno je osvijestiti građane na njihovu dužnost evidentiranja promjena u katastru, konkretno propisane su kazne koje se ne izriču. To ne znači da se određene radnje od strane ovlaštenih inženjera geodezije ne bi trebale napraviti ukoliko je ta radnja stvarna potreba (npr. ako se utvrdi neophodnost obavijesti na e-oglasnoj ploči) te pronađi protokole odnosno postupanja koje neće povećati broj radnih sati i time cijenu, a koju prosječni vlasnik nekretnine nije spreman platiti zbog čega neće doći do ažuriranja podataka te će se time smanjiti pravna sigurnost, a ne povećati (kontraefekt). Predložene izmjene (i ostale probleme) bi trebalo dodatno preciznije propisati u podrednim pravilnicima i ostalim propisima koji uređuju rad ovlaštenik inženjera. Dakle, treba se osigurati kako će ukoliko isto bude uvedeno, morati primjeniti od svih izvoditelja, a kako oni koji poštuju propise i korektno rade svoj posao, ne bi došli u još neravnopravniji položaja od onih koji nekorektno obavljaju geodetske poslove ili čak za iste nemaju ovlaštenje, a obavljaju ih (uslijed nefunkcionalnosti sustava nadzora nad radom ovlaštenih inženjera geodezije; pogotovo od institucije koja isto mora izvršavati - Hrvatska komora ovlaštenih inženjera). Konkretno, vezano za navedenu izmjenu; obavijesti e-oglasne ploče; iste bi trebale biti izgenerirane u sustavu izrade geodetskih elaborata (SDGE), odmah objavljene na e-ploči te dostavljene na poznate adrese nositelja prava, i biti sastavni dio izrađenih elabora koji se potvrđuju. | Primljeno na znanje | Održavanje katastarskog operata te postupak za upis promjena precizno je reguliran člancima 34. do 43. Nacrta prijedloga Zakona, te je postupak koji se propisuje zakonom unaprijeđen i osigurava brže i učinkovitije provođenje. Tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu je geodetski elaborat kojeg izrađuju osobe koje imaju suglasnost DGU-a za obavljanje stručnih geodetskih poslova i koji se izrađuju na zahtjev stranke, a koje su ujedno i u obvezi u propisanom roku prijaviti promjenu na nekretnini koja utječe na podatke upisane u katastarski operat ( čl. 69./ 89. ZDIKN ) , a za ne postupanje u skladu sa navedenim odredbama propisne su prekršajne odredbe. Sadržaj i oblik elaborata te način njihove izrade, pregledavanja i potvrđivanja propisat će se pravilnikom iz članka 96. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. |
| 29 | GRGA KOSTELAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Dobrodošlo je ukidanje sitnih upravnih pristojbi čije izdavanje i plaćanje uzima (pre)više vremena čime šteti efikasnosti zaposlenih u državnoj upravi te posljedično donosi više financijske štete nego koristi. Kod izmjena i dopuna zakona bi bilo poželjno da se članci koji se mijenjaju - napišu u potpunosti (kao što je ovdje za neke članke i navedeno), te bi se time odmah lakše uočile semantičke i logičke pogreške kao npr. ovdje spomenuta izmjena izraza "osobe UZ nekretninu" umjesto nositelja prava. | Prihvaćen | U postupku izrade Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina primjenjuju se Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15). Konkretan primjer koji se navodi je ispravljan tako da se u članku 28. Nacrta prijedloga zakona brišu riječi „uz nekretninu“. |
| 30 | FRANJO GOLUBIĆ | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 36. | u koliko stranke u postupku ulože Područnom uredu za katastar odnosno Uredu grada Zagreba prigovor na nezakonitost u postupku prikupljanja, evidentiranja i obrade podataka prilikom izrade geodetskog elaborata nadležno tijelo dužno je provjeriti navode stranaka i u slučaju opravdanosti prigovora odbiti potvrđivanje geodetskog elaborata dok se postupak izrade i sadržaj istog ne uskladi sa odredbama ovog Zakona, posebnog zakona i pod zakonskih propisa Nezakonito postupanje posebno je prisutno kod evidentiranja nerazvrstanih cesta jer se iste ne evidentiraju prema stvarno izvedenom stanju već se širina ceste nezakonito proširuje na susjedno zemljište po kojem se ne odvija promet vozila. | Primljeno na znanje | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 36. propisano je da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu sa geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina. |
| 31 | FRANJO GOLUBIĆ | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 34. | Predlažem da se tekst u čl.34 st.13 nakon teksta "smatraju se nespornim ukoliko u postupku izrade, koji uključuje i pregled i potvrđivanje elaborata, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa" obriše i stavi slijedeće : " u koliko u postupku nije uložen prigovor na način i postupak utvrđivanja međa protivno zakonskim i pod zakonskim propisima. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 34. propisano je da se granice katastarskih čestica za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju nespornim ukoliko u postupku izrade, koji uključuje i pregled i potvrđivanje elaborata, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa. Sudski postupak uređenja međe uređen je posebnim zakonom kao i način pokretanja postupka. |
| 32 | FRANJO GOLUBIĆ | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 34. | Predlažem da se u čl.34 (pod čl.70) st.8,9,10,11 utvrdi mogućnost podnošenja prigovora na obilježavanje granica međa ako su iste obilježene arbitrarno i volontaristički bez prisudstva upravitelja javne infrastruktura, a temeljem valjene projektne dokumentacije jer to znači da je izvoditelj geodeskih radova sam obilježio međe a što je protivno geodeskim propisima. Na zakonitost rada u pojedinom postupku uvijek mora biti mogućnost sudske zaštite radi nezakonitog postupanja ovlaštenog geodeta i predstavnika JLS odnosno upravitelje infrastrukture ( čl.18 Ustava RH). | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 35. propisano je da kada osoba iz članka 70.b stavka 1. ovoga Zakona nije suglasna s predočenim podacima iz članka 70.b stavka 4. ovoga Zakona, može iskazati s kojim podacima nije suglasna, o čemu izvoditelj sastavlja bilješku. Osoba koja ima suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra nekretnina je dužna, kada osoba nije suglasna s predočenim podacima, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, po potrebi obaviti terenski očevid. Ako se podaci u geodetskom elaboratu na temelju terenskog očevida mijenjaju, potrebno ih je ponovo predočiti. Navedenim je osigurano mogućnost podnošenja prigovora na obilježavanje granica katastarskih čestica ako su iste obilježene na način kako se navodi. |
| 33 | FRANJO GOLUBIĆ | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 34. | Predlažem da se u čl.34 (čl.70) iz st.1 stavi zarez i nastavno doda slijedeći tekst "Javnom glasilu i na oglasnoj ploči JLS " | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 35. propisano je da se osobe upisane u katastarski operat za predmetne i susjedne katastarske čestice te osobe koje imaju interes, pozivaju na obilježavanje granica katastarskih čestica u okviru izrade geodetskog elaborata dostavom poziva javnom objavom na oglasnoj ploči Državne geodetske uprave. Istovremeno s objavom poziva iz stavka 1. ovoga članka, informacija o javno objavljenom pozivu na predočavanje geodetskog elaborata dostavlja se osobama iz stavka 1. ovoga članka za koje je dostavu moguće izvršiti. Time je postupak koji se propisuje zakonom unaprijeđen i osigurava se brže i učinkovitije provođenje. |
| 34 | FRANJO GOLUBIĆ | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 15. | Predlažem da se u čl.15 u novom čl.46.a u st.4 umjesto točke stavi zarez i nastavno slijedeći tekst "zapisnik potpisuju i stranke koje su sudjelovale u postupku obilježavanja granica međa" | Nije prihvaćen | U postupku obilježavanja granica zemljišta u slučaju iz članka 47. ovoga Zakona izvoditelj vodi zapisnik u kojem se utvrđuju lomne točke granica zemljišta prikazanih na skici izmjere. U slučaju iz članka 47. radi se o slučaju kada se stranke nisu odazvale na obilježavanje pa stoga ne mogu niti potpisati zapisnik iz članka 46.a stavka 4. |
| 35 | FRANJO GOLUBIĆ | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 1. | Predlažem da se u čl.4 izmjena zakona na kraju opisa pojmova dodaju nastavno abecednim redoslijedom slijedeći pojmovi : - javna glasila - su službena glasila RH, JLS i JPRS u kojima iste objavljuju službene akte sukladno posebnim propisima - dostava obavijesti o postupcima izrade geodetskih elaborata podrazumijeva osobnu dostavu uz potpis na dostavnici ili preporučeni pismom poštom , a radi dokaza o izvršenoj dostavi stranci u postupku Obrazloženja : isto predlažem iz razloga jer sada nije jasno gdje se javni pozivi trebaju striktno objaviti, isto se radi proizvoljno te je strankama u praksi onemogučeno sudjelovanje u postupku | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona propisuje se da se dostava poziva obavlja uporabom e-oglasne ploče, te da se istovremeno s objavom poziva informacija o javno objavljenom pozivu na obilježavanje granica katastarskih čestica dostavlja osobama za koje je dostavu moguće izvršiti što će omogućiti da sa sadržajem objave/poziva budu upoznate sve osobe koje su upisane u postojeće evidencije i kojima je dostavu moguće izvršiti, kao sve i druge osobe kod kojih isto nije moguće učiniti, a koje imaju pravni interes sudjelovati u postupcima. |
| 36 | Filip Vodopija | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 34. | Iz članka 70 nije jasno treba li se upisane osobe pozivati dva puta (na izmjeru i na predočavanje) ili jednom, pri čemu treba definirati na koji način pozvati odmah ljude na predočavanje elaborata, a nije izvršena ni prva izmjera. Upitno je koliko je potrebno na ovaj način pozivati ljude na obilježavanje međa jer vrlo često bez izmjere ne možemo znati koje će nam sve katastarske čestice biti susjedne, a često se na terenu opseg radova poveća za susjednu česticu ili više njih, što po ovom prijedlogu više neće biti moguće bez slanja novih obavijesti. Također, u slučaju već omeđenih i/ili ograđenih čestica poziv će biti bespotreban. Potrebno je točnije definirati što znači "je dostavu moguće izvršiti" jer ovako djeluje u domeni vidovitosti uzevši u obzir koliko naselja u RH još uvijek nema definirane ulice i kućne brojeve, koliko je naselja mijenjalo kućne brojeve, a poštari znaju ljude i dostave na ispravnu adresu i sl. Hoće li kriterij biti upisan OIB osobe u katastru/zk ili ulica i kućni broj u naselju koje ima ulice treba definirati kako bi se kasnije spriječila različita tumačenja. Osobno smatram da je sadašnje postojeće rješenje gotovo idealno i da ga ne treba mijenjati. Susjedi se pozivaju putem investitora, a geodetski izvoditelj po vlastitoj procjeni odlučuje hoće li zvati susjede odmah (npr. investitor ne poznaje susjede ili je u pitanju livada ili oranica bez ikakvih oznaka i sl.) sa ili bez prijedloga novog stanja ili će obavijestiti susjede po izradi elaborata s prijedlogom novog stanja (npr. ograđeno dvorište, omeđena čestica i sl.). Pozivi/obavijesti se pri tome šalju svima upisanim u katastar i z.k. koji imaju adresu koju je moguće protumačiti, a to se može usavršiti na način da se takvom sustavu doda e-Oglasna ploča. Potrebno je razmotriti ulogu e-Oglasne ploče u ovom novom prijedlogu jer moramo uzeti u obzir ljude koji se ne koriste ili im nije dostupan pristup Internetu. | Prihvaćen | U tekstu Nacrta prijedloga Zakona u članku 34. učinjen je propust te je izbačen stavak 3. koji se odnosi na predočavanje. Osobe se na obilježavanje i na predočavanje ne pozivaju istovremeno. Isto je propisano člankom 35. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 37 | Davorin Marinović | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina trebalo bi definirati: 1. Stranke u postupku provedbe promjena podataka o katastarskim česticama u katastarskom operatu katastra zemljišta pokrenutom po zahtjevu stranke kojem se prilaže pregledan i potvrđen geodetski elaborat (osobe upisane u zk i katastar nekretnina odnosno zemljišta i osobe koje štite pravni interes), 2. Način obaviještavanja stranaka u postupcima promjena u KN i KZ(e- oglasna ploća .... ) 3. Postupanja u slučajevima kada osobe iz članka 70.c st.6 i 90.c st.6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama ZODIKN svoja prava štite u postupku promjene podataka o k.č. Naprijed predloženo iz razloga da se na vođenje postupka primjenjuju materijalni propisi a ne da se na iste primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, a naročito odredbe ZUP-a koje se odnose na izvanredne pravne ljekove (obnova postupka......i...). | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u člancima 34., 35., 42. i 43. određene su stranke koje sudjeluju u postupcima izrade elaborata, kao i u postupcima provedbe promjene. Stranke se o promjenama u katastru zemljišta / katastru nekretnina obavještavaju dostavom rješenja u upravnom postupku temeljem kojeg štite svoja prava i pravne interese (članci 84.st.1. i 64. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina). |
| 38 | Davorin Marinović | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 53. | Ovaj članak definira pojedinačno prevođenje u BZP u postupku održavanja katastrskog operata katastra zemljišta kojim se osnivaju katastarske čestice katastra nekretnina temeljem potvrđenog odgovarajućeg elaborata koji se prema ovoj odredbi svi potvrđuju s potvrdom iz članka 83. st. 1. točka 3. POGE (prethodna provedba) neovisno što se radi o parcelaciji unutar istog ZK. uloška. Može se zaključiti, a što se i sada događa da se elaborati i u praksi u određenim katastarskim uredima geodetski elaborati (opreza radi) potvrđuju s navedenom potvrdom. Mišljenja sam da bi se za odgo varajuće postupke pred nadležnim susudu, u slućaju kada se osnivaju k.č. unutar istog z.k. tijela, geodetski elaborati trebali potvrđivati s potvrdom iz članka 83. st.1. točka 1., a aplikativnim putem (Zemljišna knjiga - Katastar ) riješiti da broj PL za novoosnovanu k.č. odgovara broju ZK uloška. | Nije prihvaćen | Sadržaj i oblik elaborata te način njihove izrade, pregledavanja i potvrđivanja propisat će se pravilnikom iz članka 96. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, a način pojedinačnog prevođenja katastarskih čestica katastra zemljišta u BZP pravilnikom iz članka 113. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. |
| 39 | Davorin Marinović | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 43. | Članak 90. c stavak 1. prijedlog: Kada jedna od osoba navedena u geodetskom elaboratu nije suglasna s predočenim podacima iskazanim u posjedovnim listovima i/ili na kopiji plana može iskazati s kojim od podataka nije suglasna, o čemu izvoditelj sastavlja bilješku. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 35. propisano je da kada osoba iz članka 70.b stavka 1. Nacrta prijedloga Zakona nije suglasna s predočenim podacima iz članka 70.b stavka 4. Nacrta prijedloga Zakona, može iskazati s kojim podacima nije suglasna, o čemu izvoditelj sastavlja bilješku. Iskazivanje ne slaganja može dati bilo koja osoba u geodetskom elaboratu i to s podacima iz geodetskog elaborata a ne s podacima iz posjedovnog lista i kopije katastarskog plana. |
| 40 | Davorin Marinović | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 38. | U članku 83. st. 1. riječ: "nekretninama" zamijeniti s riječi: "katastarskim česticama". | Prihvaćen | U Nacrtu prijedloga Zakona u članku 38 dodaje se stavak 1. koji glasi: „Održavanje katastarskog operata katastra zemljišta je prikupljanje, obrada i provedba nastalih promjena na katastarskim česticama koje utječu na podatke katastarskog operata katastra zemljišta.“ |
| 41 | Davorin Marinović | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 35. | Prijedlog stavke 1. članka 70.c: Kada jedna od osoba navedena u geodetskom elaboratu nije suglasna s iskazanim podacima u posjedovnim listovima i/ili kopiji plana može iskazati s kojim od podataka nije suglasna, o čemu izvoditelj sastavlja bilješku. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 35. propisano je da kada osoba iz članka 70.b stavka 1. Nacrta prijedloga Zakona nije suglasna s predočenim podacima iz članka 70.b stavka 4. Nacrta prijedloga Zakona, može iskazati s kojim podacima nije suglasna, o čemu izvoditelj sastavlja bilješku. Iskazivanje ne slaganja može dati bilo koja osoba u geodetskom elaboratu i to s podacima iz geodetskog elaborata a ne s podacima iz posjedovnog lista i kopije katastarskog plana. |
| 42 | Davorin Marinović | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 39. | Vezano za željeznice u suprotnosti s odredbama Zakona o željeznici (naprijed komentirano). | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 27. propisano je da se u postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina osnivanje novih katastarskih čestica provodi u katastarskom operatu na temelju iskaza promjena iz potvrđenog geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i bez pravomoćnog rješenja kada su postupci evidentiranja katastarskih čestica određeni posebnim propisima kojima se uređuju javne i nerazvrstane ceste, komunalno gospodarstvo, vodne građevine i željeznička infrastruktura. Sadržaj i oblik elaborata te način njihove izrade, pregledavanja i potvrđivanja propisat će se pravilnikom iz članka 96. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. |
| 43 | Davorin Marinović | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 31. | Članak 31. je u suprotnosti s odredbama članak 71., 73. i 84. Zakona o željeznicama kojim je uređeno pitanje evidentiranja pravnog status željezničke infrastrukture i upis u zemljišne knjige, ukidanje statusa javnog dobra u općoj uporabi željezničkoj infrastrukturi i upis postojeće željezničke infrastrukture u zemljišne knjige | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 27. propisano je da se u postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina osnivanje novih katastarskih čestica provodi u katastarskom operatu na temelju iskaza promjena iz potvrđenog geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i bez pravomoćnog rješenja kada su postupci evidentiranja katastarskih čestica određeni posebnim propisima kojima se uređuju javne i nerazvrstane ceste, komunalno gospodarstvo, vodne građevine i željeznička infrastruktura. Sadržaj i oblik elaborata te način njihove izrade, pregledavanja i potvrđivanja propisat će se pravilnikom iz članka 96. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. |
| 44 | Davorin Marinović | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 29. | Općenito članak 59. je pomalo arhaičan obzirom na ZIS koji se temelji bazama podataka katastra i zemljišne knjige. Možda bi trebalo razmišljati u smjeru da se u ZODIKN definirju baze i njihov sadržaj iz kojih se može generirati ono što je propisano člankom 59. stavak 2 ovog Zakona. Nastavno, ako je katastarska općina u BZP-u da li je sastavni dio katastarskog operata PL? | Nije prihvaćen | Člankom 59. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisuje se što čini geodetsko-tehnički dio te popisno-knjižni dio katastarskog operata, dok se člankom 114. Zakona propisuje da se podaci zemljišnih knjiga i katastra pohranjuju, održavaju i čuvaju, u Zajedničkom informacijskom sustav zemljišnih knjiga i katastra. Opis razmjenskih formata sastavni su dio podzakonskih akata koji se donose temeljem zakona. Istim člankom se propisuje da se baza zemljišnih podatka sastoji od katastarskih podataka o imenu katastarske općine, broju katastarske čestice, adresi katastarske čestice, obliku, površini, izgrađenosti i načinu uporabe te podataka zemljišne knjige o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima. |
| 45 | Davorin Marinović | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 27. | Člank 56. b. stavci 8. i 10 definiraju pravne lijekove po dlukama područnih ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba. Obzirom na dugotrajnost rješavanja upravnih sporova u prijedlogu izmjena i dopuna bi trebalo normirati postupanja nositelja prava/područnih ureda odnosno ureda Grada Zagreba koji su uspjeli u upravnom sporu, a katastarski operat je istekom roka iz članka 56.c postao služben. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 27. propisano je da se prigovor iz stavka 4. članka 56.b. ovoga članka smatra zahtjevom za promjenom podataka o katastarskim česticama u katastarskom operatu, te je propisano da se istekom roka iz članka 56.a stavka 4. ovoga Zakona za katastarsku općinu ili njezin dio katastarski operat smatra službenim. Izvršenje presuda upravnog suda propisano je Zakonom o upravnim sporovima. |
| 46 | Davorin Marinović | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 19. | Možda bi bilo potrebno definirati pojam : "javna glasila", obzirom na dosdašnja različita tumačenja od strane DGU. | Nije prihvaćen | Način prikupljanja i obrade podataka, izrade digitalnog ortofotoplana te poslove koji se provode u okviru katastarske izmjere, propisuje se Pravilnikom iz članka 23. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 47 | Davorin Marinović | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 16. | Dodati točku 3. Nakon suglasnosti iz točke 2. ovog članka izvoditelj podatke o lomnim točkama međa i drugih granica katastarskih čestica iz postojećeg katastarskog operata prenosi na teren i položajne koordinate tako obilježenih lomnih točaka međa i drugih granica određuje na način propisan člankom 26. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Člankom 38. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina je propisano da se podaci o granicama katastarskih čestica prikupljaju u postupku katastarske izmjere uz sudjelovanje osoba iz članka 45. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. |
| 48 | Danijela Vencl | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 15. | "čl. 46 a (8) Ako neka od osoba koje su se odazvale na poziv iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona nisu suglasne s obilježenim lomnim točkama granica zemljišta na granici njihovih katastarskih čestica, katastarske čestice iskazuju se u elaboratu katastarske izmjere, a granica se označava spornom." Stranke koje ne mogu dogovorno pokazat zajedničku među, ne bi trebalo dodatno opterećivat spornom međom. Na taj način "nepoštena" stranka onemogučava "poštenoj" stranci ikakve pravne radnje na svojoj čestici. Trebalo bi se preuzeti dosadašnje stanje, jedino trenutno pravomoćno, česticu koja neće imat mjerilo 1, a nezadovoljne stranke mogu u drugom postupku utvrdit spornu ili nespornu među. Na primjer, osoba A ima ograđenu građevinsku česticu, 100 godina ta ograda postoji na terenu i svi susjedi ju uvažavaju kao stvarnu među. Osoba B kupuje zemljište uz česticu osobe A i tvrdi da je njihova zajednička međa 5 metara unutar dvorišta osobe A. Ovim zakonom se pogoduje osobi B da pokaže šta god hoće i optereti osobu A koja dalje ne može gradit garažu, uvest vodu, podići hipoteku ili bilo koje druge pravne radnje. Ne treba izvoditelj biti sudac i određivat sponu među, ali može preuzeti dosadašnje pramoćno stanje iz katastarskog operata za međe gdje se susjedne stranke ne mogu usuglasiti. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 14. se propisuje slučaj ako neka od osoba koje su se odazvale na poziv nisu suglasne s obilježenim lomnim točkama granica zemljišta na granici njihovih katastarskih čestica, da se takve katastarske čestice iskazuju u elaboratu katastarske izmjere, a granica se označava spornom. Time se uređuje postupak kako bi se elaborat katastarske izmjere mogao dovršiti ne ulazeći u međusobne odnose stranaka |
| 49 | Danijela Vencl | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 27. | "čl. 56 b (4) Pri javnom uvidu u podatke otvorenog katastarskog operata može se uložiti prigovor na podatke o katastarskim česticama u roku iz stavka 1. ovoga članka, te će se isti učiniti vidljivim u katastarskom operatu." Bilo koja stranka može za bilo koju česticu uložiti prigovor? Bez obzira na potpisan Zapisnik pri omeđenju, bez obzira na potpisanu Izjavu na Predočavanju i bez obzira na riješen prigovor koji je uložila na Predočavanju nakon čega je potpisala Izjavu? Čemu onda skupljat potpise na svim tim dokumentima?! Trebalo bi ograničit mogućnost strankama da nebrojeno puta ulažu Prigovor, takva stranka je imala mogućnost na terenu, na predočavanju, na riješavanju Prigovora i ponovnom predočavanju, promijeniti stanje u katastarskom operatu, a ako ni nakon toga nije zadovoljna, treba u vlastitom postupku riješit svoj problem, a ne usporavati završetak katastarske izmjere. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 27. se propisuje da kada se otvori katastarski operat, Državna geodetska uprava će bez odgađanja objaviti oglasom na oglasnoj ploči Državne geodetske uprave, oglasnoj ploči nadležnog suda, nadležnog katastarskog ureda, jedinice lokalne samouprave ili na drugi odgovarajući način da se otvara postupak javnog uvida u podatke otvorenog katastarskog operata. Oglas iz članka 26. nacrta prijedloga Zakona objavljuje se istovremeno kada i oglas nadležnog suda o otvaranju ispravnog postupka propisanog posebnim zakonom kojim se uređuje vođenje zemljišnih knjiga. Dok rok za javni uvid u podatke otvorenog katastarskog operata iz članka 56.a stavka 4. ovoga Zakona ne istekne, upisi u katastarski operat ne smatraju se istinitima i potpunima pa se nitko ne može pozivati na to da je postupao s povjerenjem u njihovu istinitost ili potpunost. Istekom roka iz članka 56.a stavka 4. ovoga Zakona za katastarsku općinu ili njezin dio katastarski operat se smatra službenim. |
| 50 | Danijela Vencl | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 20. | "čl. 5b (4) U postupku predočavanja elaborata osobe iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona potvrđuju da su im podaci o osobama predočeni te potpisuju izjavu kojom potvrđuje da su suglasne s predočenim podacima o osobama u popisnom listu." Osoba koja se odazvala na predočavanje potpisuje predočeni podatak o osobama koje izvoditelj mora prepisat iz službenog ZK uloška, Posjedovnog lista idr? Šta ako stranka ne želi potpisat podatke o prepisanim osobama iz službenih evidencija? Da li se ne potpisana Izjava zbog neslaganja sa prepisanim osobama tretira isto kao ona Izjava koja je nepotpisana zbog krivog evidentiranja tijeka međe? Stranka bi trebala potpisat podatke o čestici, a ne o vlasništvu. Izvoditelj nema ovlasti mijenjati vlasništvo na čestici niti to može službeno porovesti. Stranka može potpisati podatke o novim osobama koje nisu nigdje upisane, na temelju neke priložene pravomoćne isprave, ali je nepotrebno da stranke potpisuju prijepis iz službenih dokumenata. Čemu potpis stranaka na prijepis dosadašnjih osoba u Popisnom listu, kada vlasništvo moraju riješit/dokazat dok je otvoren katastarski operat? | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 19. se propisuje da je popisni list temelj za izradu katastarskog operata. Popisni list za potrebe izrade katastarskog operata te obnove/osnivanje odnosno dopune zemljišne knjige sadrži podatke o katastarskim česticama (AI), podatke o zabilježbama u odnosu na akte o uporabi građevine sukladno posebnim propisima kojima se uređuje gradnja (AII), podatke o osobama koje se u postupku obnove/osnivanja odnosno dopune zemljišne knjige predlažu upisati kao vlasnici (B) i podatke o prenesenim podacima o teretima (C). |
| 51 | Danijela Vencl | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 19. | Slanje poziva za predočavanje 30 dana prije početka je predugo. Osobe iz čl. 45 prvo čekaju omeđenje nakon poziva za omeđenje, zatim čekaju 30 dana predočavanje iste čestice, na predočavanju ulažu Prigovor, nakon čega čekaju poziv za ponovno obilježavanje na terenu, te čekaju omeđenje, a zatim opet čekaju 30 dana za predočavanje riješenog prigovora. Time se i predaja elaborata izmjere pomiče 30 dana za svaki zaprimljeni prigovor dok god to predočavanje traje. Stvara se i nepotreban trošak strankama koje bi sve mogle obaviti u puno kraćem vremenskom roku. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 19. se propisuje da se osobe iz stavka 1. ovoga članka pozivaju na predočavanje elaborata katastarske izmjere dostavom poziva javnom objavom na oglasnoj ploči Državne geodetske uprave koji se objavljuje najmanje 30 dana prije početka predočavanja i sadrži informaciju o danu predočavanja za svaku pojedinu katastarsku česticu odnosno popisni list. |
| 52 | Danijela Vencl | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 15. | "(6) U zapisniku iz stavka 1. ovoga članka upisuju se i podaci o osobama koje se nisu odazvale na obilježavanje temeljem podataka iz evidencija iz članka 45. ovoga Zakona." Zapisnik koji se vodi na terenu bi trebao sadržavat samo podatke o osobama koje su pristupile omeđenju i potpisale tijek međe, bez dodatnog upisivanja svih nositelja prava. Svi nositelji prava se lako i brzo mogu naknadno u uredu upisati u elaborat za određenu česticu. Na primjer, u večini katastarskih izmjera gdje je na jednoj čestici u Popisnom listu i u ZK ulošku u prosjeku upisano 50ak osoba, na terenu se formirana nova čestica u čiju identifikaciju ulaze četiri dosadašnje čestice, što znači da bi na terenskom zapisniku trebalo upisati 200ak osoba za samo jednu novu česticu, a to je u izmjeri na terenu gubitak vremena. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 15. se propisuje da se u zapisniku upisuju i podaci o osobama koje se nisu odazvale na obilježavanje, a zapisnik je jedan o dokumenata temeljem kojeg se izrađuju ostali dijelovi elaborata i to popisni list koji je osnova za provedbu postupka predočavanja te izrade katastarskog operata i osnivanja/obnove zemljišne knjige. |
| 53 | Danijela Vencl | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 16. | Čestice koje preuzimamo uz suglasnost tehničkog nadzora i PUK, za stranke koje se nisu odazvale na omeđenje, nema smisla obilježavati bez prisustva stranke, jer nisu mjerila 1 i njihove međe nisu definitivne. Ako ćemo obilježavati sve čestice koje nisu mjerila 1 po dosadašjem katastarskom planu, onda nema potrebe za novim izmjerama niti utvrđivanjem stvarnog položaja lomnih točaka međe! Stranke koje nisu obavile svoju dužnost tijekom katastarske izmjere mogu naknadno u drugom postupku uredit svoju česticu, na način da se evidentira stvarna međa na terenu, a ne da se u ovom postupku obilježi međa sa dosadašnjeg katastarskog plana, koja u večini slučaja pada i do 20ak metara dalje od stvarnog položaja. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 16. se propisuje da ako se osobe iz članka 45. ovoga Zakona nisu odazvale pozivu na obilježavanje, izvoditelj će za potrebe iskazivanja katastarskih čestica u elaboratu katastarske izmjere preuzeti podatke o lomnim točkama međa i drugih granica katastarskih čestica iz postojećeg katastarskog operata uz prethodno odobrenje osobe za provedbu tehničkog nadzora nad poslovima katastarske izmjere te nadležnog područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba. |
| 54 | Danijela Vencl | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 14. | (8) Obilježavanje lomnih točaka granica zemljišta trajnim međnim oznakama u okviru ugovorenih poslova obavlja izvoditelj.« Sve lomne točke k.č. na terenu nisu i ne mogu biti obilježene vidljivim trajnim oznakama koje su definirane Pravilnikom o katastarskoj izmjeri, npr. međa po sredini potoka, močvarno područje, tromeđa na sredini stoljetnog hrasta, nepristupačno/zakrčeno područje, stranka ne želi obilježavanje poljoprivrednog područja (zbog mogućeg oštećenja poljoprivrednih strojeva), ... | Primljeno na znanje | Člankom 25. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisuje se da su granice katastarskih čestica određene lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama. Način obilježavanja nepristupačnih lomnih točaka propisuje se Pravilnikom iz članka 23. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 55 | Danijela Vencl | ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, Članak 14. | "(1) Osobe iz članka 45. ovoga Zakona na području na kojemu se provodi katastarska izmjera dužne su u roku koji je određen pozivom iz stavka 2. ovoga članka pokazati lomne točke granica zemljišta za koja će se osnovati katastarske čestice sukladno odredbama ovoga Zakona." Kako postupiti ako se stranka odazove, a ne zna pokazati među? Da li takav slučaj tretiramo kao stranke koje se nisu odazvale, tj. preuzimanjem pokazane međe od strane susjeda ili preuzimanjem dosadašnjeg stanja kada ni susjed ne zna pokazat zajedničku među? | Primljeno na znanje | Nacrtom prijedloga Zakona u članku 14. propisano je da u postupku obilježavanja lomnih točaka granica zemljišta izvoditelj osigurava stručnu pomoć. |
| 56 | damir šamec | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA | Uz članak 10. predlažem dopunu i to na način da se u okviru katastarske izmjere prikupljaju i podaci o građevinama i to kao objekti u prostoru , za koje je potrebno propisati i način uporabe građevina, a ne kao do sada načinom uporabe zemljišta. Smatram da to posljedično ima utjecaj na sve ostale članke zakona u kojima je riječ o evidentiranju građevina. | Prihvaćen | Nacrtom prijedloga Zakona u svim odredbama na odgovarajući način će se propisati način prikupljanja, obrade te evidentiranja građevina. |